POREKLU NEKIH REtI IZ ISTOtNE

SRBIJE
MARTA BIELETIC

ZaJrvaljujem prof. Vjeslavu Borisu

dragocenoj pr; izradi
ovog rada.

Dijalekatske reei kojima se u ovom radu govori odabrane su prema sledekriterijumima: ) da rec nije obradena u Etim%gijskom rjecniku hrvatskoga
i/i srpskoga jezika (neke od samo su pomenute, bez konaeno resene etimologije); ) da analizirana srpskohrvatska ree ni navodena u slovenskoj etimoloskoj
literaturi; ) sve obradene pripadaju oblasti materijalne kulture; d) sve
ju svoje slovenske ekvivalente, sto u ovom slucaju svedoci njihovom praslovenskom poreklu.

mel(J)ica

Svi slovenski narodi ga su i obradivali lan i konoplju. Proces obrade obuhvatao niz radnji: cupanje iz zemlje, , susenje, trenje, grebenanje, savinj ociscenog prediva u povesma, predenje, premotavanje niti, snovanje i tkanje.I
Najvaznije orude za trenje tzv. *tbrd/o: *tbrdlica (. trlica), pomoeu kojeg su
odvajani tvrdi delovi stabljike od vlakana. Ova sprava srece se kod svih sIovenskih naroda, l u razlicitim krajevima razIicite nazive. Drugi najeesci 910venski naziv
*mr;d/o : *mr;d/ica (sh. melica).2
Etimologija i jednog i drugog naziva jasna. predstavljaju nomina
strumenti izvedena od glagola: prasl. *terti, tbrp "trti" ~*tdZ-+*tdli>sh
trlica; prasl. *mr;ti, mn "gnjeciti, Jomiti, trti"-'>-*mr;d/o-+*mr;d/ica>sh. m/i.
Oblici *Ibrdlica i *mr;dlica su nove, tipicno slovenske tvorevine. 3
1 Vidi: Z. Skrbina, Terminolog;ja tkanja ; obrade ln ; konoplje selima Bilo-gore,
15, 141.
2 Trlice se dele rume i noZne. Ru~ne mogu imati pokretne ili vezane drvene noZeve odn.
bija~.Prvi tip zastupljen u celoj Makedoniji, delimi~no Kosovu i u Metohiji, u Pomoravlju
JuZne Morave, celoj istocnoj Srbiji i juZnom Banatu. Drugi tip koristi se u Sumadiji, jednim de kotlini Juzne Morave, u Bosni, Hrvatskoj, Slavoniji, Sremu i Sloveniji. Nozne trlice (stupe)
rairene su u zapadnoj Srbiji, osni, Hrvatskoj, Slavoniji, Lici, Krbavi delimi~no u Sremu. (Vidi:
. Radovic,Gajenje ; obrada lana i konoplje n naod, Glasnik Etnografskog u
gradu XIX, Beograd, 1956,27-96). Uporedi : . MoszyDski, Kultura ludowa Slowian 1, Warszawa, 1967, 311-312.
3 Uporedi: . . , uiUJI 8 8U (u
iUJI 80 uu), , 1966, 69-77.

160

MART BJELETIC

U srpskohrvatskom jeziku najopstiji naziv trlica. tome svedoce RJAZU,

Skokov Rjecnik i svi dijalekatski izvori koji su mi bili dostupni. 4 Srecu se jos i nazivi: stupa, stupka, stuka, tukaca, otepaca, trepaca, cecalica, nabojnik, valjak. 5
Medutim, potvrden i drugi termin: m z. pokr. "naprava za mla6enje
konoplje, trlica" (RSANU);6 melica (. Radovic, Gajenje i obrada ln i konoplje
nasem narodu, Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XIX, 67); meljica "trli" (D. Zlatkovic, Poslovice i poredenja u pirotskom govoru, SDZb XXXIV, 641).
rec zabelezena u Porecu, oblasti u istocnoj Srbiji jzno od Donjeg il
novca, druga u vlaskom selu Grabovici kod Brze Palanke, treca u pirotskom govoru.
Postavlja se sledece pitanje: da li sh. me/icalmeljica kontinuanta prasl.
*mt;dlica ili pozajmljenica? Pre sto se njega odgovori, treba prikazati rasprostranjenostdate lekseme u ostal1m slovenskim jezicima. 7
U makedonskom jeziku najcesce zastupljen naziv (RMJ, Porec,
itov Veles). 8
Slicna situacija i u bugarskom, gde srecemo dijalekatsko
nik, Sevlievsko, Trojan, Makocevo, Plevensko, Sofijsko, Banat), (Batak,
Kesarevo, Gornoorjahovsko, , Rusensko, Pavlikensko, Banat),
(Markovca, Culevca, 'Sumnsk, Rusalja, Velikotrnovsko){BER I, 727{. Falinjska i Vakarelski 9 tvrde da se i u severozapadnim bugarskim dijalektima relativno
ogranieeno javlja i naziv .
Na istocnoslovenskom terenu nalazimo sledece nazive: rus. ,
(SRNG 19, 83-84); ukr. ' (SUM IV, 838), 6 (Zelehovski 1,461),
', (Grineenko II, 458);10 brus. i. i (severozapadna
Belo-rusija, Polesje),l1 ': (Turov)2
4 Vidi: trlica, . "sprava u kojoj se tu(!e, tara l, isto sto ,stu'" (RJAZU); t;!ica "stupa,
trepa(!a" (ERHSJ 111, 511, s. v. trti, t); od svih preglednih izvora samo se u ovima navodi
r~ : N. 2:ivkovi~, Recnik pirotskog govora, Pirot, 1987, 156;. Mitrovi~, Recnik leskovackog
govora, Leskovac, 1984, 328; . , Recnik radimskog govora, SDZbXXXV, 150; D. Zlatkovi~, Poslovice i poredenja pirotskom govoru, SDZb XXXIV, 672; . Ribari~. Razmjestaj juinoslovt!nskih dijalekata poluotoku Istri, SDZb I, 200; Z. !;krbina, Termindlogija tkanja i obrade Ian
i konoplje selimaBilo-g, 15, 147; S.Te:zak, Ozaljski govor, rvatski dijalektoloski zbornik
5, Zagreb 1981, 411;B.Finka i S. Pavesi~, Rad unu cakavskoga govora nu i okoIici, Rasprave lnstituta za z JAZU, 1, Zagreb, 1968, 39.
S Uporedi: . Falinska, Polskie slownictwo tkackie tle slowianskim , Zroznicowanie geogra!iczne obrobki wlOkna, Cz. 2: , 17 .
6 U RSANU data ovakva odrednica: z. 1. dem. od /; isp. imela (); 2. pokr.
naprava za m1a~enje konoplje, trlica. Me<1utim, jasno da se ovde radi dn poliseman ti(!noj
rca v~ dva .
.
7 Uz termine ~ biti davana objaSjenja, jer zn~nje u svim slu(!ajevima isto.
8 . , u io, , 1950, 62; N. Reiter, Der Dia/ect n itov- Veles,
erlin, 1964, 176. U Malesevu se i vlakno koje ostaje otpadanju pozdera zove (. Radovi~, nav. delo; 46).
9 .. iUII iaUII, , 1974, 384.
10 Potvrde ovog t~rmina u ukrajinskom jeziku ukazuju to da Trubacov u pravu kada tvrdi da se u ukrajinskom s~ samo kontinuanta prasl. *tbrdlica (vidi . 3.) .
. 11 i i iasopaK u-g i i uailli 3, , 1982,
99; . . , uiu /u:/ , .,
1968,232.
12 i 3, MiHCK; '1984, 104.

POREKLU NEKIH

IZ ISTOCNE

161

U zapadnoslovenskim jezicima ovaj termin takode dobro posvedocen. U

poljskom nailazimo razlicite dijalekatske varijante: mirdlica : miqdlica. 13 U ceskom jeziku postoji imenica med/ice (PSJC 11, 762), u slovackom miidlica (ll,
318).14
Iz slovenskih jezika naziv ovog oruda prodro i u rumunski: mii, dijal.
eunl. Rec rasprostranjena citavoj teritoriji rumunskogjezika (ihai Impr.,
33-34).
sto pocetku receno, prasl. ni *rdlica preko posrednog oblika *mrdlo stoji u vezi sa prasl. glagolom *mrti, n. Ovaj glagol svoje kontinuante u vecini slovenskih jezika: sln. meti, n "trti, trljati", bug. "udaram, mrvim l i konoplju da se oslobodim pozdera", r. , "pritiskajuci
pretvarati u meku masu", ukr. ', "pritiskati, stiskati", l. miqc, mnr
"gnjeciti, stiskati", stces. mieti, n "gnjeciti, stiskati", slc. ' n "trti" (Bezlaj
11, 181).15
Moze se pretpostaviti da od *mrd1o : *rd/ica obrazovan denominativni glagol *mrdliti, koji takode svoje kontjnuante, npr. l. mirdZiC : miqdZiC "lomiti lanenu ili konopljanu slamu da se odvojila vlakna od pozdera"; Ces.
; "odvajati od vlakana l pozder"; slc. miidlit' "isto". Uporedi i mak.
() "udaram, lupam konoplju".
U srpskohrvatskom jeziku nisam pronasla kontinuante ni glagola *rti, bnq
glagola *rdliti.1 6
8to tice 8 lekseme m! jmeljica, osnovu samo tri potvrde tesko
doneti tacan sud poreklu u srpskohrvatskom jeziku. Postoje dve mogucnosti. Prva da su varijante relikti prasl. *fdlica nasem terenu.U prilog
tome govori samo njihovo znacenje, vec i fonetski lik koji predstavlja rezultat
regularnog fonetskog razvoja praslovenske u srpskohrvatskom jeziku.
latalno l' u reci meljica posledica sekundarne palatalizacije koja cesta pojava
u dijalektima istoene i juzne Srbije17 (uporedi: tflicaltfljica; pljisnelplisne "prosuti
tecnost ili zmevlje"; gasilce fgasiljce "petrolejska li l bez stak1a"; zelUd/zeljitd "zeludac"; prz6lim se /przoljim se "okliznuti se, pasti klizavici").1 8
da drugi juznoslovenski jezici cuvaju ovu leksemu (mak. u, bug.
.u) takode govorili u prilog ovoj tezi. Sem toga, 8 uvek nema dovoljno
dija1ekatskih podataka, lako moguce da ova rec i tako usamljena 8to
u trenutku izgleda.
13 B.FalinSka, nav. delo, 17. Ovde i mnugobrojni drugi
iqdel, i~dlnica, ielnica, ialnica.
14 Ni ovde Trubacov nije u pravu kada kafe da se u slovackom
. 3.).

Iikovi:

iadlycia, ialica,

sreee samo trlo, trlica (vidi

IS "Od iste osnove *n- "mrviti, gnjeeiti" i sln. encdti "trljati, trti" i encela "trlica
za lan.... (Idem).
16 fonetski Hk i semantika dozvoljavaju da se sh. glagol e!jati,e!jii 1 1. . "gnjeciti,
mrviti, sitniti;b. stiskati, guzvati" - uvrsti u ovu porodicu reei. Glagol potvrden kod . l
giea, Stvarni narodni ucitelj. .. V izd., eograd 1903, 883. i kod . Boziea, Kurlani gornji i donji,
Zagreb, 1954, izd. ,,zora", 314. Medutim, stvar zahteva dalja istrazivanja.
17 . " dosta i takvih (slueajeva) gde umek~an suglasnik stoji mesto neumek~nog,
i ako nikakvog konsonanta pored sebe" (. , Dijalekti istocne i une Srbije, SDZb 1,
222). Uporedi i primere.
18 Primeri su uzeti iz: N. Zivkovie, Recnik pirotskog govora, Pirot, 1987; D.Zlatkovie,
sloJlice i poredenja pirotsko govoru, SDZb XXXIV i Frazeologija straha i nade pirotsko govoru, SDZb .

11

162

BJELETIC

Druga mogucnost - da data leksema pozajmljenica. Rec (s obzirOnl to da teritoriji Poreca i u Grabovici Vlasi) mog1a biti pozajmljena
iz rumunskog meliti1. , uostalom, ne jedini slucaj da se neka slovenska rec
pozajmljuje iz neslovenskog jezika. Rec l zabelezena u pirotskom govoru,
sude6 opet geografskom polozaju, mogla biti bugarskog porekla. U prilog
tvrdenju da rec pozajmljenici govorila i cinjenica da u srpskohrvatskom
ziku nisu sacuvani kontinuanti prasl. glagola *m~ti, n" ili *m~d1iti.
Ni sam podatak da su varijante posvedocene periferiji srpskohrvatskog terena moze u slucaju biti od , jer iako periferija dobro cuva
najstarije oblike, ona daleko otvorenija za uticaje sa strane.
Prema tome, pitanje porekla sh. me/ica fmeljtca za sada treba ostaviti otvorenim. novog dijalekatskog materijala omogucice da dode do konacnog
re~enja ovog problema.

vra(h)
U srpskohrvatskim dijaIekatskim izvorima zabelezena imenica vra . u
nekoliko znacenja: "gumno sa Zitom za vrsu" (Leskovac, Mitrovic, 46); "gumno"
(Svinica, , SDZb , 129); "snopovi psenice naslagani uz stozer gumnu
dok se vrlo l i konjima" (LuZnica, Cirie, SDZb XXIX, 130); "vrsaj" (
rot, Zivkovie, 16); "gomila, hrpa" (Osljane, NiSevci, Vranje, Belie, SDZb 1, 305;
Knjazevac, Dinie, SDZb XXXIV, 40; Bueum i Beli Potok, Bogdanovie, SDZb
XXV, 151).
RSANU belezi ovu pokrajinsku leksemu u dva znaeenja: vrilh (obicno u izgovoru: vra) . 1. "gomila, hrpa (obicno snopovima za vrsidbu ili ovrSenom
zitu)" sa potvrdama iz Svrljiga, Pirota, Knjazevca i Zag1avka, i 2. (u priloSkom znacenju) "mnogo", sa potvrdom iz Svrljiga.
U RJAZU i ostalim srpskohrvatskim izvorima nema imenice, ocito
da njena upotreba (sa karakteristicnim gubJjenjem g1asa ) ogranicena na istocnu
Srbiju. Podatak iz Svinice tome ne protivreci jer govor Svinicana pripada prizrensko-timockom tipu, bas kao i govori srpskih mesta u kojima ree posvedoeena.
Ovu istu leksemu srecemo i na makedonsko-bugarskoj teritoriji. U makedonskom jeziku postoji imenica . "vrsaj (!vi baceni za vrSenje) {RMJ 1, dijalekatski oblik bez zavrsnog suglasnika h: . "gumno" (Kostur)19 i dijalekatsko () "zito koje se postavlja za vrsenje" (Gostivar).20 U bugarskom
jeziku nalazimo rec u sledeeim znacenjima: "snopovi nabacani gumno za
vrsidbu"; "zito ovrseno za jedan dan"; "grupa, guZva" (R 1, 182). Gerov daje
i znacenje: "gumno za vrsenje" (Gerov 1, 154). U bugarskim dijalektima posvedocen i oblik sa krajnje redukovanim izgovoIom zavrsnog h: . "gumno";
"snopovi za jedno vrsenje" (Custendil).21 Za razliku od istocnosrpske lekseme, mak.
i bug. dal0 izvedenice: mak. "jesenje okopavanje vinove 10ze" i u "okopavam lozu u jesen" (Ohrid) i bug. dijal. "nesto raz19 . IIhc, u , VI, 218. Uporedi u istom govoru
jpt'i ,,gra1iak", ,,strah"
20 . , guo uo /:/ '
(, ) 11, , 1970, 106.
21 . , guu , 1, 217.

npr.

bacano kao vrah" i

POREKLU

NEKI

RECI IZ ISTOCNE SRBIJE

163

dijal. "vucem, teglim neto kao da vrem" (BER 1,

182).

U crkvenoslovenskim izvorima XII-XIV veka potvrdena .

"mlaeenje; gomila" (Miklosich, Lexikon, 75); "gmn, mlacenje" (SJS , 221).
Data leksema rasprostranjena i na istocnoslovenskom terenu: rus. :
m. ", gomila rastresitog materijala ( zitu i slami)"; prenosno " ve1ikoj ko1icini, mnostvu " (SSRJ 2, 685); "lopatom skupljena il omlaeenog ali !! neovejanog zita" (Dalj), takode dobro potvrdep.a u dijalektima, sa
znacenjima: "gomila, omlacenog Zita"; "gomila, snopova, sena, slame";
"gomiIa, smet" (SRNG , 124). I strus. ob1ik . ima isto znaeenje: "
il"; "mnotvo, velika kolicina neeega".22
U ukrajinskom nalazimo istu . "il"; "gomila neovejanog
Zita" (Grincenko , 256), takode i ob1ik zenskog roda f. "gomila" (Zelehovski , 122). ObIik iz veka . isto znaeenje: "gomila (iita)".23
U beloruskom srecemo naporedne oblike : "gomila, " (Turov);24 "gomila dubreta ili Zita" (Polesje);2S "velika il", (prilosko znaeenje)
"" (severozapadna Belorusija).26 Istorijski oblik m. isto znace "gomila, ".27
Zapadnoslovenski jezici poznaju ekvivalente ove l. 28 Medutim,
kao juZnoslovenska pozajmljenica ula u rumunski i aJbanski: rum. vraf,
vrav: " snopova ili pleve ( gumnu)"; "gumn"; "il" (Mihaila, Impr.,
54); . vrah " snopova, krstina".29
Semantika i fonetski lik eeci ukazuju da . l. vra(h) u oeitoj vezi sa
sh. glagolom vreci : vreci (ijek. vrijec;: vrljeci) i v;ci : vrCi, vrs "odvajati zrelo
zrnevlje iita iz klasja (masinom vra1icom, mlacenjem ili pomocu konja odn. volova koji gaze zito)" /RSANU /, kome u potpunosti odgovara stslov. 9okI2 ,
BpliXll. "mlatiti" (SJS , 232) i bug. dijal. , "vrkm" (BER , 213). Ovaj
glagol kontinuanta prasl. *verhti, ,vrhp, verovatno u znacenju "vreci, odvajati
zrnevlje iz k1asja pomocu volova" (upor. ERHSJ 111, 625).
U slovenskim posvedoeen i izvedeni g1agol: sh. v;siti, vrsfm "vre"; sln. vrsiti, -im "vreci gaZenjem (pom06u stoke)"; mak. " vrci"; bug.
i "odvajam zrnevlje od klasja" (BER , 214); rus. dijal. u
"mlatiti pomocu konja" (SRNG IV, 174), koji potiee od prasl. *vrsiti, vrsp, koji
iterativ od primarnog glagola * verhti. 30
22
23
24
25
,

Jl XI-XVII . 3, , 1976, 36.

. , Iuu u io Jl 1, i, 1930, 312.
i 1, i, 1982, 142.
. , , 3 iii lu: I i i ,

1971, 86.
26 i i ua-g i

uaillu

1,

1979,

328.
27 i i 4, i, 1984, 192.
VrSenje pomoeu l i konja l skoro jedini nacin vrsidbe Balkanskom poluostrvu. ?r'im ajivano takode u zapadnoj Ukrajini, Rusiji, Polesju, Letoniji, u Rumuniji i
darskoj. U nastanjenim zapadnim Slovenima koriCen drugi vid vrsidbe - ln,
to verovatno razlog sto iz areala posvedoeenih ekvivalenata naega vra( ). tom
opsimije vidi u: . Moszyt\ski, Kultura ludowa Slowian 1, Warszawa 1967, 213-216.
29 Fjalor - serbokroatisht, ishtin 1981, 1015.
30 tom tipu iterativa vidi: ,F. Slawski, Zarys slowotworstwa pras/owianskiego lu:{ Slownik

28

praslowianski 1, Wroclaw, 1974, 56.

.11.

iI\iR'JW 83LI

164

Srpskohrvatska imenica vra(h)! i.illjc\is1ovenski ekvivalenti nesumnjivo

ticu od prasl. *vorho. Ovaj praobIik navodi i Skok, pri tom uopste pominje
'/! i
!! :.:.
sh. leksemu vra(h).31
Rekonstruisana ni vorh'; je';~~nska inovacija. Ona predstavlja
derivat glagola *verhti. Izvedenaje pmcJCuar8.1" dodatnog morfoloSkog sredstva - alternacije -- :_0_.32 Ini 0\Ib8 ~ Ibfte, :SU rasirene u praslovenskom
jeziku i prvobitno su oznacavale samu itdi.u.) . ,
Nije tesko bjasniti smti ~J raz~tne 'lekseme. I prvobitno oznacavala radnju - vrsenje (nomeri'atioJtl:Takve ni su se u praslovenskom jeziku cesto konkretizovale u U abti;s:po~nja1e da oznacavaju i
- vrsaj. Zatim se znacenje imenice prosiriIonaofjJ~)radnje - zito, snoplje (
patientis) i napokonje l da zv,i,m-,na kojem se radnja vrsigumno (nomen l).33 Iz znacenja "gomila zita, ,sJiopo.vaU proistekl0 znacenje
"gomila, hrpa" (kao, uostalom, u ruskom, gde 4p0:i tJ:tnacava samo snopova, i slame, sena, dubreta... ). I kraju, aekundal':1)O se razvija priIosko zna "mnogo", koje , osim u srpskohrvatskom posvedoeenoi.u ruskom i u l
ruskom. Analogan semanticki razvoj zapaza se i u h., imea.ici vrsaj, koja pripada
istoj porodici reci i sledeca znacenja: "vrsidba"; "snoplje Zita poredano
gumnu za vrsidbu, kolicina snopova za jednu vrsidbu, dn v,~p.j~"; "mesto gde
se vrse zito, gumno" (RSANU).
zagl(j),

zegl(j) , zegra, zigla

Pri uprezanju volova, u jaram se uvlace drvene l metalne palice koje ne dozvoljavaju govecetu da iz njega izade. U dijalekatskim izvorima podtucja istocne
Srbije zabelezeni su sledeci nazivi za ovaj deo : zagla (Timok, Dini6~ SDZb
I, 74), zaglja (Crna Reka, Markovic, SDZb II, 302), zegla (LuZnica,
, SDZb I, 135; Pirot, Zivkovic, 38), zegre l. (Leskovac, Mitrovi6, 89), zbolgla
(sel0 Zlne, l6, SDZb 1, 51), zeglti, zglti, zegra (Bucum i Potok, Bogdano, SDZb XXV, 153). G. Elezovic navodi obIik zegra (Recnik kosovsko-metohiskog
dijalekta, SDZb IV, 179). Isti oblik zabelezenje i u Gorazdevcu kod ! i u govoru
Vasojevica. 34 U Recniku SANU nailazimo sledece : zaglalzaglja (Vrazogrnac, Trnavac, Rgotina, Timok, Crna Reka, Tupiznica, Zajecar),3S zegla (Pirot),
zhalja (), zegra (Levac i Temnic, Crna Reka, Sokobanja, l), zigla (Do! MiIanovac, istocna Srb,ija). sto se iz primera vidi, ova leks.ema nekoliko
fonetskih ( morfoloskih) likova: zagla, zaglja, zegla, zeglja, zegra, zigla. sa
poluglasom (zoo gla, zaegla) samo su varijante obIika vokalizmom ili . 36
31 "08 postoji prijevoj perfektuma *lJs-> praslav. *vh> stcslav. postverbal vh ,trituratio> acervus', rus. vh, ukr. voroh ,Haufe', v vorosi ,zusammen', oeuvan u rum. vraf, vrav
,Haufe gedroschenen Getreides', arb. vrah ,gomila' (ERHSJ , 625, s. . vrijeci).
32 tvorbi imenica sa istim sufiksom i istom vokalskom alternacijom kao d, gn, vz,
t, izvedenih od glagola, vidi: . Slawski, nav. rad, 58.
33 Pradavni slovenski naziv mesta vrsidbe gumno<*gumbno (vidi delo u . 28).
34 . Bukumirie, Iz ratarske leksike Goraidevca (kod ), 19, 79. R. Stijovie, Iz leksike VasojeviCa, SDZb I, 173.
35 U odrednici nije precizirano u kojim se mestima upotrebIjava obIik iligla, u kojim
iliglja.
36 u Dijalektima istocne jzne Srblje, str. 13, kare: "Vokali , , i izgovaraju se katkada, uglavnom u timoekom dijalektu, i zatvoreno iIi usko... vaZno zato to se zbog toga.
menja i samoglasnik prelazeei u poluglasnik iIi ! Ii njega svome akusti15kome momentu.
Tako prelazi takvo 1 u poluglasnike iIi , ; 1 u,1 i ".

POREKLU

NEIH I

IZ ISTOCNE SRBIJE

165

Medutim, u izvorima nailazimo i druga znaeenja ove reci: zagra 1. "dugacka motka, pritka, vrhu racvasta, kojoj se grana loza" (Crna Gora); 2.
"deo pluga ili volovskih kola sastavljen od dveju dascica u sredini povezanih klinom, koje spajaju rudu sa jarmom" (Lika, Knin; Bi, Srem, Hrvatska) I RSANU 1;
fagra "sprava plugu" (Lika) I RJAZU 1;37 fagre f. pl. "naprava u vidu lestvica
okaeena zid stale, iz koje se stoka hrani senom" (V ojvodina) ;39 figlja zast. "gvozdena naprava za zigosanje konja" (Vojvodina) /RSANU /.
Ekvivalenti ove reci javljaju se i u drugim slovenskim jezicima. U makedonskom oblici i, i, ip imaju uglavnom znacenje: "gvozdena ili drvena
sipka koja se stavlja jaram pri uprezanju" (Gostivar, Titov Veles, Kostur, Solunsko, KukuS).39 U . Velesu zabelezen i i "kolac za koji se vezuje
stoka" (R 1, 530).
Na bugarskom terenu takode najrasprostranjenije znacenje: " u jarmu". nai1azimo veliki broj fone.tskih varijanti. U Recniku Gerova zabelezeni su oblici: i, i, i. U narodnim govorima nalazimo: i (Elensko), i (Trojan), i (Ihtiman), i (Pirdopsko, Botevgrad, Sevlievsko,
Plovdivsko), i (Vracansko, Dumurdzinsko), i (Vidinsko), i (Sofijsko, Ihtiman), ip (Custendil), i (Plovdivsko, Rodopi), ui(') (Sevlievsko,
Banat).
Pored tog osnovnog znaeenja, u bugarskom jeziku srecu se i druga: i
"gvozdena sipka koja povezuje rudu rala sa drskom" (Vracanr;ko); ui "stap
pomocu kojeg se vedro, umesto lancem, spusta u bunar" (Krivna, Razgradsko,
na; ui "kuka koju se kaci posuda za vodu" (Banat).
Pojedini fonetski bliski oblici semanticki su potpuno udaljeni, stoga nije
sigurno da l pripadaju ovoj grupi reci: ui "bodljikavo drvo koje lepo cveta"
(Rusalja, Trnovsko); gip "Paliurus aculeatus" (Trnovo); "grab" (iv, Sevlievsko); i,i "bezanje teskog rada, teznja da se teSkoca prebaci
drugoga" (Strandza).
Posebnu grupu cine oblici koji znacenje: "usijani gvozdeni stap za probijanje rupa u drvetu": i (Smolsko), ui (Stanjovci, Breznisko), i /
/i' !i' (Rodopi).40
37 Uporedi : . Bratanic, Orace sprave Hrvata, Publikacije Etnoloskog seminara sveucilista u Zagrebu 1, Zagreb, 1939, 83.
38 G. Yukovic, Terminologija kuce i pokucstva Vojvodini, Novi Sad, 1988, 139, . 173.
39 Primeri su uzeti iz: . . delo, 105; N. Reiter, . delo, 206; . 1, . rad, 234 (samo i); . Malecki, Dwie gwary macedoflskie (Suche i Wysoko w Solflskiem) , Krak6w, 1936, 134 (samo zegla); . . , UIO Kb\f
, , 324.
40 Navedeni bugarski materijal uzet iz sledeeih izvora: . , Miap 11, , 1976; , 530-531; . , iiiguiii io, , 84; .
, iii . iu, gu, '1, 209; . ,
uu ioBOp, , 247; . , . u, ,
11, 78; . , gu , 11, 158; . . , uiii
u ioBOP, I, 65; . , . , g, , 101; .
, uiii ioBOp, , 202; . . , ioBopa . u, ue,
, 19; . , io . u, gll, , 29; . .
, uu, V, 41; . , ll , . , ,
IX, 246; . , uiii lliiiu ,, IY, 79-80; . ,
, uII, YI, 227.

166

BJELETIC

Rec sa slovenskog terena presla i u dako rumunski: jiglii (OltenUa) i arumunski: jigl'e. 41
Od zapadnoslovenskih jezika samo u Ceskom nalazimo fonetski l ne i potni semantiCki ekvivalent nase lekseme: zehlo "motka, pritka", zehylko "dugacak
stap jednom pricvrseena metalna kuka; nj se kidaju grane
koje mogu dohvatiti rukom", zehle "stap za Iovaeku mreiu".42
Na istoenoslovenskom terenu eventualni ekvivalenti nase reei l : rus
; 1. "stap za drZanje fitiIja priIikom lj" (Dalj 1, 1307); 2. "kukica udi" (Krasnojarsk, SRNG 9, 56); brus. ; "ralo"; i/i/il
"tanke suve grane" (severozapadna Belorusija);43 ii "stap za koji se privezuje
vedro bunara" (ESBM 3, 199).44
Medutim, ruskom i ukrajinskom dominantno upravo znaeenje: "uzaren
gvozdeni stap za probijanje rupa u drvetu": r. i, i, i, ui
(Dalj 1, 1335); i, il1 (SRNG 9, 55). U ukrajinskom nailazimo samo
jedan oblik, ui (SUM 11, 528; ~elehovski 1, 122; Grineenko 1, 483) i sa znaeenju. grupi se prikljueuje i r. i (ESBM 3, 260).
Navedeni materijal daje mogucnost da se izvrse izvesna semanticka uporedenja. Pre svega, znaeenje " jarmu" posvedoeeno samo u srpskohrvatskom, makedonskom i bugarskom jeziku. i nasem terenu njegovo prostiranje ograniceno - l se samo Srbiji, uglavnom istocnoj. Znaeenje "deo pluga ", potvrdeno Lici, nalazimo i bugarskom (. zagra : bug. i ). Sva ostala
menuta znaeenja, npr. "kolac za koji se stoka"; "stap kojeg se
vedro spusta bunar"; "motka za koju se vezuje pas"; "suve grane" - svedoCe
da uvek u pitanju nekakav stap, motka, l, pritka iIi nesto sto takav
lik. U nekoliko slovenskih jezika naizgled slienim recima najrasirenije znaeenje:
"usijan gvozdeni stap za probijanje rupa u drvetu". posvedoceno bugarskom, ruskom, beloruskom i ukr.ajinskom jeziku. U srpskohrvatskom jeziku ga
(l uporedi sh. ziglja "gvozdena sprava za Zigosanje" /RSANU f). Izgleda
da ovde delimicno dosl0 do mesanja dveju porodica reei: jedne koja predmet
ovog razmatranja, tj. "palica jarmu" druge, koja stoji u vezi sa glagolom *zegti,
zbgp (sh. zeci, zigati), tj. " gvozdeni stap za probijanje rupa u drvetu'\
grupi reei bliske semantici, donekle i fonetskom obliku reei koje su kontinuante prasl. *zbzlb i prasl. zfzelb. . N. Trubaeov45 prvu gru ubraja stsl. , bug. , rus. , ees. zezlo, sIov. zez!o, sh.
zez!o, zezelj. ~.~. Varbot,46 to , izgleda, verovatnije - poslednju ree prikljucuje kontinuantama prasl. *zfzelb. Dakle, ovde : crkvslov. II\

41 Za prvu reC vidi: . Tiktin, Riinisch-deutsches- Wrtruh 2. iiberarbeitete und ergii.nzte

Auflage von Paul Miron, Wiesbaden, 1988, . 508. Na nj ukazuje i Skok, ERSJ , 679 s. .
iezlo. Drugi primer iz: . Papahagi, Dictio1rul dialectului aromin, general ,; etimologic, Bucure,ti, 1963, 591.
42 Primeri su iz: . Machek, Etymologicky slovntk jazyka ceskiho, Praha, 1968,724.
43 i i aji-g i i Uaii , ,
1980, 131.
44 ESBM navodi ove pozajmIjenice iz lit. ii1garas "granje" istovremeno ukazuje
i polj. iagary "iverje koje npr. rode donose u gnezda".
4S Uporedi: . . , . ibzlt> [:] -
. . . , 1960, 137-140.
46 Uporedi: . . , Qflue Ullliuu, Jl 1979, , 1981,
32-34.

POREKLU NEKIH RECI IZ ISTOCNE SRBIJE

167

"lanac oko vrata (za robove), strus. Al. ,,lanae", rus. dijal. "teska
obaveza, breme"47 i 6 "stap koji zamenjuje lanac i za koji vezuju ",
polj. zqzel "gudalo" i . zezelj: 1. . "motka pomocukoje i1i za koju vezuje ";
. . "d dascica, probusena , koja vezuje psu za vrat i za kol"; . pokr. "trupac koji vuce lancu za m, spreeavajuci ga da preskoci
ogradu"; d. pokr. "lanac kojim se vezuje pas"; 2. "toljaga, batina, macuga"
(RSANU).
Medutim, i pored fonetske i semanticke slicnosti, i pored toga sto Skok
minje sh. zegra u odredniei zezlo, reci nisu u etimoloSkoj vezi sa srpskohrvatskim, makedonskim i bugarskim leksemama sa znaeenjem "pa1ica u jarmu". IzgIeda da kod potonjih prvobitni vokalizam , za razliku od *zbzlb, Zfzefb, koje imaju , (.
Sada se moze preci razmatranje etimologije sh. reci: zagla, zaglja, zegla
zeglja, zegra, zigla "palica u jarmu" i njihovih sIovenskih ekvivalenata (mak. i
, i, ip; bug. i, i, i;S. zehlo; rus. ip; r. ip)
U dosadasnjoj etimoloskoj literaturi uglavnom su analizirani bugarski oblici
ovim znacenjem, jer odgovarajuci srpskohrvatski nisu bili poznati. Mogu izdvojiti cetiri osnovna pravca razmisljanja.
. Mik10sic i . Brikner svrstavaju bug. zegbl pod zfze1. Njima pridrufuje
Skok, navodi i mak. zegla i sh. zegra, ukazujuci pri tom srodnost sa Iit. ziigaras "suva grana", zaginys "paliea, kolac, stub".48
. N. Trubacov i Z. Z. Varbot povezuju bug. i ces. zeh/o i smatraju
ih izvedenieama od glagola *zegti, zbg(! "zeci". Istu etimologiju daje i BER.49
N. Rajter 50 napominje da mak. zegol, zegla, zegra srodno nem. Kege 1
"kupa; kegla; kupasto brdo".51 nemaCka rec potiee od . korena *gegh-, *gogh"grana, stap, zbun".52
1 najzad, . Mahek smatra da ces. zeh/o srodno sa lit. gegne "drvena grada
za kucu; direk, greda, balvan". S3
Ako se pretpostavi da praoblik nase Iekseme *zeg-(b)la, *zeg-ra (
to ukazuju fonetski likovi odgovarajucih sIovenskih potvrda), onda se mora odbaciti prvo misljenje zbog pomenutih raz1ika u korenskom vokalizmu.
8to se tice etimologije koju zastupaju . N. Trubacov, Z. Z. Varbot i BER,
neosporno da su znacenjem "usijan gvozdeni stap za probijanje rupa
u drvetu" izvedeni od glagola *zegti "zeci", *zigati"Zigati", a1i moguce da'su
ti nezavisni i da su se docnije izmesali starijim, rasprostranjenijim
znacenjem "motka, li, stap". ranije ukazano semanticku podudamost svih navedenih reci, tj. da sve one oznacavaju nekakav stap, motku, pritku
47 Uporedi bug. i/ei "beZanje od teSkog rada, teZnja da se teskoca prebaci
drugoga".
48 Uporedi: . Miklosich, Etymologisches Worterbuch der slavischen Sprachen, Wien, 1886
409; . Bruckner, S/ownik etymologiczny jfzyka polskiego, Warszawa, 1989,647; ERHSJ I, 679
s. . iezlo.
49 Vidi . 45. i 46; BER 1, 530 s. . i.
50 Vidi pod . 39.
SI Preciznije bilo reei da srodno sa stvisnem. Kegil ", stub,kolac, stap, motka".
Uporedi: . uge,tymlgishs Worterbuch der deutschen Spache, Berlin, 1960, 360.
S2 Uporedi: . POkomy, Indogermanisches Worterbuch 1, , 1959, 354 i . ug, nave
deno delo, 360.
S3 Vidi . 42.

168

BJELETIC

ili predmet slicnog oblika. Prema tome, i prvobitno znacenje prasl. *zeg-(b)/a, *zeg-ra bilo "motka, palica, 8tap".
P08to 08 stariji oblik od naseg *zeg-(b)la, *zeg-ra verovatno poticao od
korena *geg-(*geg-, vrlo moguca srodnost lekseme sa stvisnem. Kegi1 i lit.
ggn. S4

U pogledu tvorbene strukture, rec *zeg-(b)/a verovatno nastala dodavasufiksa *-/ ili *-/ neposredno koren *zeg-. Da li taj koren nominalni ili imenica bila motivisana nekim glagolom, ne se sa sigurno~u utvrditi. Jedino 8to pouzdano, to postojanje i jednog i drugog sufiksa u praslovenskom jeziku. Sufiks *-/ koji , pre svega, sluzio za tvorbu nomina instrumenti,
srece se takode i u nemotivisanim recima tipa: *osla, *zi!o, *vi!a. Sufiks *-/
svedoeen samo u retkim slucajevima, npr. *etbla, se i javlja u nemotivisanim recima, npr. *jbgbla. S5
Buduci da u slavistickoj literaturi nije rekonstruisan sufiks -bra, mozda
sh. oblik zegra trebalo izvoditi iz prasl. *zeg-ra. Sufiks *-ra se uglavnom javlja u
reeima nasledenim iz indoevropskog. 56
su u pitanju za- (zag/a, zaglja), rec ili fonetskoj promeni,57
ili se u korenu javlja analogiji sa m tipa: zlignuti ", bocnuti nekim
vrelim, usijanim predmetom"; zlicnuti "ubosti, bocnuti, probosti"; Zliknuti "isto".
Oblik zigla takode samo transformacija starijeg zeg/a, nastala pod utica leksema iz porodice sh. glagola zigati. 58
U m zag/ja, zegljo doslo do sekundarne palatalizacije suglasnika [.
8to napomenuto, sve reci pripadaju oblasti materijalne kulture. Medutim, sa promenom i nestajanjem realija koje se odnose, i one poste i8cezavaju iz jezika. Stoga rad pokuSaj da se, bar papiru, te reci sa od zaborava.
nj

54 luge s. v. u izvodi roc u "komadie drveta" iz *je(h)-:*jog(h)- "grana, ~tap,

zbun" i navodi da su sa tom u srodni germ. /, , Kak, od negermanskih i lit.
ras "suva grana", iaginiai "plot" i latv. , iiigas. . Fraenkel, Litauisches erym%gisches Worterbuch 11, Gttige, 1965, s. v. iiigas takode navodi germ. ekvivalente: stvisnem. Kegi/ i srnisnem.
/. Medutim, i pod dn n navodi stvisnem. Kegi/, !lto ni u redu. Pokorny s. v.
*iegh-, *gogh- izmedu ostalog takode navodi stvisnem. Kegil i balt. ekvivalente: lit. iiigaras, iiig,
latv. iagari, 1agas. InicijaIno germansko k (Kegi/) u poredenju sa litavskim i (iiigaras) svedo(!e
da . koren paIatalno inicijalno g (kao u obliku *jegh-/*jogh- koji rekonstruisu Pokorny
iluge). Medutim, slovensko inicijaIno i (iz ranijeg g pred vokalom prednjeg reda - /, )
i lit. inicijalno i (n) verovatno su kontinuante . korena sa velarnim inicijaInimg, tj. . *gegh-/
/gogh-. Stoga izgleda da najtacnije Mahekovo misljenje srodnosti Ces. ieh/o, time i sh. ekvivalenata, sa lit. n.
55 Uporedi: . Slawski, nav. rad, 104 i 112.
56 . Slawski, nav. rad /:/ Slownik aslwiiski , Wroclaw 1976, 18. Razlika u rodu
izmedu srpskohrvatskih roci (koje su sve Zenskog roda) i njihovih ekvivalenata u drugim slovenskim jezicima (gde se l !! i muski i srednji rod) donekle komplikuje stvar. Posto re(!,
misljenju autora, nemotivisana, ne m se reei kog roda prvobitno , buduei da su
zenskog roda najrasprostranjeniji, rekonstruisan i prasl. oblik sa sufiksom Zenskog roda.
57 Skok, ERHSJ s. v. iacati(se) smatra da samoglasnik u ovoj roci nastao prevojem
duljenja od prasl. korena *- u 1, do iste promene moglo doei i u blm /, .
(SDZb 1, 32-35) govori uticaju akcenta na izgovor samoglasnika, prelazi u , u nenaglai!enom l, se ponekad takav otvoren vokal sreee i pod akcentom.
58 Uporedi sh. iiglja "gvozdena naprava za zigosanje konja". Medutim, ne mozemo u potpunosti odbaciti ni uticaj rumunskog lii.

POREKLU NEKIH RECI IZ ISTOCNE SRBIJE

169

SKRACENICE
BD = bllir gua((iii". u . .
BER = i ill , - io, 1-111, , 1962 - 1986.
Bezlaj = France Bezlaj, Etimoloski slovar slovenskegajezika, - 0,1, , LjubIjana, 1977-1982.
Dalj = . , uio ; . 3. i . . . --, I-IV, .
1, 1903-1909.
ERHSJ = . Skok, Etimologijski rjecnik hrvatskoga ili srpskogajezika I-IV, Zagreb, 1971-1974.
ESBM = 3ii i . . . , - i!l,
1-5, , 1978-1989.
Gerov = . , i~ , I-V (IV-V . . ),
, 1895-1904.
Grineenko = io UIl ll ll "i ll".
, i i . . , I-IV,
1907-1909.
ll = . ll, Slovensky slovnik z literatllry nareCi, Banska Bystrica, 1924.
Leskovac, Mitrovic = . Mitrovic, Recnik leskovackog govora, Leskovac, 1984.
ihiii, lmpr. = G. l, Imprumutri vechi sud-slave i /iba yoiiJ. Studiu lexicoseantic,
Bucure~ti, 1960.
Miklosich, Lexikon = F. Miklosich Lexicon palaeoslovenico-graecolatinum, Vindobonae, 18621865.
Pirot, Zivkovic = N. Zivkovic, Recnik pirotskog govora, Pirot, 1987.

, .

PSJC = Piirucni slovnik jazyka ceskeho, Praha, 1935-1957.

RMJ = g u. . . , , 1961-1966.
SDZb = gu , ~.
SJS = Slovnik jazyka staroslovenskeho. l! red. . Kurz, Praha, 1958 .
SRNG "'" . . . ( 11 ) . . ,
- , ]965 . .
SSRJ = ll uIIio ' ,I-XV, , 1948-1965.
SUM = !f: . . . 1. . ii, , 1970 . .
TBD = laf: giu, .
Zelehovski = . , -iu , 1-11, i, 1886.

iiiu

,
.

. el{j)ica f. " "

. . *f!dlica<*edlo ::*f!ti
", , " , . eli({i /
, / . (1 {/. eljica
.

. vra(h) . "; ; ; , " .

. *vorh
verhti ". <,

<

iegla,' ,
. *ieg-(b)la, ieg-ra Ie
*- *-(b)la, *-ra ", ,
". iagla
m iagnuti, iacnuti . iigla
iigati. iaglja, ieglja 1 .