KRITIKE TEORIJE OBRAZOVANJA

(predavanja)
1.

KRITIKO MILJENJE

SINONIMI
refleksivno miljenje (John Dewey, 1910. How We Think)
rjeavanje problema
miljenje visoke razine
TO NIJE KRITIKO MILJENJE
primanje i memoriranje informacija
razumijevanje pojmova i ideja
posjedovanje odreenih vjetina i koritenje tih vjetina bez primanja posljedica (npr. vjebanje radi vjebanja)
stvaralako ili intuitivno miljenje
analitiko miljenje
o kritiki se poinje misliti tek kada se poinje provjeravati, vrednovati, proirivati i primjenjivati nove
informacije i ideje
TO JEST KRITIKO MILJENJE
5 toaka (Kletzein i Bekavec, itanje, pisanje i rasprava za poticanje kritikog miljenja):
o kritiko miljenje je neovisno miljenje
o informacija je polazna toka, a ne krajnje toka kritikog miljenja
o kritiko miljenje poinje pitanjem ili problemom kojeg treba rijeiti
o trai razlonu argumentaciju

Temeljni elementi argumenta: tvrdnja -> koju podupiru razlozi -> koje podupiru dokazi ->argument
mora imati odgovarajue jamstvo (temeljno uvjerenje ili pretpostavku)
o kritiko miljenje je drutveno miljenje
k.m. je intelektualni proces konceptualizacije, analize, sinteze i/ili evaluacije i primjene informacija
k.m. je proces svrhovitog samoregularnog prosuivanja pridaje razumnu pozornost injenicama, kontekstima
konceptualizacija, metodama i kriterijama (American Philosophical Association, 1990.)
o 2 kljuna podruja kritikog miljenja:

personalne dispozicije (sklonost traenju istine, otvorenost, analitinost, sistematinost,

samopovjerenje, istraivaki um i zrelost)

vjetine (analiziranje, evaluiranje, zakljuivanje, deduktivno i induktivno rezoniranje)

k.m. jest miljenje kojim analiziramo, procjenjujemo i unapreujemo svoje misli
k.m. je miljenje o miljenju kako bi miljenje postalo bolje
k.m. se uvijek zbiva kao odgovor na odreeni zadatak, pitanje, problemsku situaciju ili izazov u odreenom kontekstu
(rjeavanje problema, dilema, vrednovanje teorija, zakljuna ispitivanja, donoenje ivotnih odluka i sl.) ukljuuje
sloen obrazac razumijevanja (posebni intelektualni resursi potrebni u odreenom kontekstu)
o najvaniji intelektualni resurs je poznavanje kriterija koji upravljaju kvalitetnim miljenjem i prosuivanje u
odreenom podruju kao kljuno obiljeje kritikog miljenja
o ti kriteriji se nalaze u kritikim praksama koje vie ili manje odreuju narav ispitivanja, istraivanja i
provjeravanja time se osiguravaju standardi temeljem kojih provjeravamo ranije prihvaene stavove,
vjerovanja i prakse
INJENICE I STAVOVI
injenini iskaz govori o tome to se stavrno dogodilo i to se moe dokazati objektivnim pokazateljima (empirijskim
podacima), esto se pojavljuje u sprezi s istraivanjem (dravni statistiki pokazatelji, istraivanja na velikim uzorcima)
o kljune rijei: otkriva, pokazuje, potvruje, sugerira
prosudbeni iskaz izraava neiji stav o neemu prosudbu, pogled na problem ili zakljuak, to nije mogue
empirijski provjeriti i utvrditi je li toan ili netoan (istinit ili laan); u takvim iskazima se koriste rijei poput vjerovati,
moda, vjerojatno ili prosudbene rijei kao dobar, najbolji, zadivljujui, fantastian i sl.
o jo kljunih rijei: tvrdi, uvjerava, misli, sumnja
nema nita loega u kombiniranju stavova i injenica u nekom argumentu vano je razlikovati jedno od drugog kako
bi se imao ispravan stav o informaciji koja se prima
injenicama i stavovima se moe manipulirati tako da se stavovi prikauju kao injenice i obratno

ASPEKTI KRITIKOG MILJENJA

kritiko opaanje (percepcija)
kritika ralamba (analiza)
kritika interpretacija
kritiko zakljuivanje
-

kritiko itanje
kritiko pisanje
kritiko izlaganje

KLJUNI RESURSKI KRITIKOG MILJENJA (The Delphy Report, 1988)

kognitivne vjetine
dispozicije (sposobnosti)
KLJUNE VJETINE KRITIKOG MILJENJA
(opisivanje)
interpretacija razumijevanje i opisivanje znaenja niza iskustava, situacija, podataka, prosudbi, vjerovanja, pravila,
postupaka i kriterija
o ukljuuje: kategoriziranje, dekodiranje znaenja i pojanjenje znaenje
analiza provjeravanje ideja, otkrivanje (dekodiranje) argumenata i analiziranje argumenata
evaluacija procjena pouzdanosti ili kogike snage iskaza ili nekog drugog oblika prezentacije
o ukljuuje: procjenjivanje tvrdnji i argumenata
zakljuivanje identificiranje i osiguranje elementa potrebnih kako bi se izveli razumni zakljuci; otkrivanje veza i
izvoenje hipoteza; razmatranje relevantnih informacija te odreivanje posljedica koje proizlaze iz podataka, iskaz,
naela, vjerovanja i sl.
o ukljuuje: provjeravanje dokaza, odreivanje alternativa i izvoenje zakljuaka
objanjavanje predstavljanje rezultata rezoniranja, opravdanje rezoniranja u terminima evidentnog, konceptualnog i
kontekstualnog miljenja na kojemu se temelje rezultati
o ukljuuje: predstavljanje rezultata, opravdanje postupaka i objanjenje argumenata
samoregulacija svjesno praenje vlastitih kognitivnih aktivnosti, elemenata koji se koriste u tim aktivnostima i
dobivenih rezultata, s ciljem propitivanja i potvrivanja, mijenjanja ili odbacivanja rezultata miljenja
o ukljuuje: samoispitivanje i samokorigiranje
POKRET ZA RAZVOJ KRITIKOG MILJENJA
potrebe gospodarskog razvoja u uvjetima krajnje nestabilnog i konkurentskog svjetskog trita
izvetaj amerie Nacionalne komisije za izvrsnost u obrazovanju (1983.) mnogi uenici ne razmiljaju kritiki, niti
mogu izvesti tone zakljuke iz teksta te napisati uvjerljiv esej...
SVRHA UENJA ZA KRITIKO MILJENJE
apsurdno je to da se od uenika i studenata oekuje da ue, a da ih se nikada ne podui o uenju (Norman, 1980.)
obrazovanjem se prenose dvije dimenzije:
o sadraj predmeta (to misliti)
o ispravan nain razumijevanja i vrednovanja (kako misliti)

izvorita kritikih teorija obrazovanja: Frankfurtska kola, John Dewey i Paulo Freire

2.

IZVORITA KRITIKIH TEORIJA OBRAZOVANJA: FRANKFURTSKA KOLA

opeprihvaeni naziv za skupinu filozofa koji su od 1930. djelovali u sklopu Instituta za drutvena istarivanja na
Sveuilitu u Frankfurtu
pokreta Max Horkheimer (ravnatelj Instituta od 1930.)
kontekst nastanka:
o neuspjeh radnikih pokreta nakon Prvog svjetskog rata
o neuspjeh Oktobarske revolucije
o propast malih poduzetnika i jaanje krupnog kapitala
o pojava nacizma i faizma koji neizbjeno vode do pojave holokausta

temeljni cilj ograniavanje utjecaja pozitivizma i ortodoksnog marksizma

o materijalizam shvaen kao jedinstvo teorije i prakse, to vodi zadovoljavanju ljudskih potreba, a ne kao puka
metafizika izjava o naravi stvari
utjecaji:
o Hegel - dijalektika
o Kant kritika filozofija
o Weber racionalnost znanosti, oblici dominacije (suvremena birokratska dominacija)
o Marx kritika analiza usmjeran na povezivanje teorije i revolucionarne prakse; buroazijska ideologija,
otuena rada, povijest kao klasna borba
o Freud nesvjesno, Edipov kompleks, autoritarna linost, iracionalno drutveno ponaanje
predstavnici: Marx Horkheimer (Kritika teorija), Theodor W. Adorno (Autoritarna linost), Walter Benjamin (Teze
o filozofiji povijesti), Herbert Marcuse (Eros i civilizacija, Jednodimenzionalni ovjek), Leo Lowenthal (Knjievnost,
popularna kultura i drutvo), Erich Fromm (Bijeg od slobode, Imati ili nemati, ovjek za sebe, Zdarvo drutvo)
preseljavanje i faze djelovanje:
o Frankfurt, Njemaka od 1923.-1933.

1. faza: kritika kapitalizma

o Geneve, Francuska od 1933.-1935.
o SAD od 1935.-1953.

2. faza: kritika zapadne civilizacije Horkheimer i Adorno Dijalektika prosvjetiteljstva

(racionalnost zapadne civilizacije kao spoj dominacije i tehnoloke racionalnosti; istina nije samo
sadrana u metodi, nego i u njenoj primjeni)
o Frankfurt, Njemaka 0d 1953.
3. faza (do sredine '60-ih): fokus na razlikama, paradoksima i logici dezintegracije

4. faza (od sredine '60-ih, pod utjecajem Habermasa): komunikacijska teorija, pomicanje fokusa
racionalnosti od autonomnog subjekta na interakciju meu subjektima

doprinosi Frankfurtske kole:

o kritika dogmatskog marksizma
o utjecaj na filozofiju:

uvoenje metode drutvene meta-analize (ekonomska, politika, kulturna i socijalna dimenzija)

uvoenje socijalne filozofije (teorija kao dio svakodnevne prakse)

o poticanje razvoja studija popularne (masovne) kulture

3.

IZVORITA KRITIKIH TEORIJA OBRAZOVANJA: PAULO FREIRE

FREIRE I PEDAGOGIJA OSLOBOENJA

uz Johna Deweyja najznaajniji teoretiar obrazovanja 20.st.
njegovo ivotno djelo esto se naziva testamentom kritike teorije obrazovanja
sredinji pojmovi:
o konscijentizacija

kritiko podizanje (buenje) svijesti; proces uenja kojemu je kritiko osvjetavanje drutvenih,
politikih i ekonomskih kontradikcija, kako bi se dolo do novih razina svijesti kao polazita za
promjenu drutvene stvarnosti
o praxis (refleksija +emancipacija +akcija + promjena = pedagogija osloboenja)

ukljuuje odnos izmeu teorije i prakse, uitelja i uenika, osloboditelja i osloboenog

Zadatak uitelja i aktivista jest razbiti krug dominacije i podinjenosti te, umjesto toga, uspostaviti
krug vodstva i odgovornosti unutar i izvan obrazovne institucije
naela oslobaanja:
o potlaeni otkriva svijest opresije i posveuje se njegovoj transformaciji kroz akciju
o teorija i praksa obrazovanja prestaju biti vlasnitvo tlaitelja i postaju ope dobro svih u procesu
permanentnog oslobaanja
o oslobaanje putem obrazovne akcije ne smije se svesti na nekoliko posebnih tehnika kojima se spaava
svijet
o progresivni edukator mora biti spreman satlno preispitivati svoje pozicije i pozicije drugih
POTLAENI, TLAITELJ I OSLOBOENJE
s obzirom da tlaitelj ima svoju teoriju akcije kojom osigurava svoju poziciju, potlaeni mora oblikovati svoju kako bi
se oslobodio tlaenja

humanistiki zadatak potlaenog jest oslobaanje tlaitelja (Samo je snaga koja proizlazi iz slabosti potlaenog
dovoljno jaka da donese oslobaanje i tlaetilju i potlaenom)
kljuni problem u procesu oslobaanja je u tome to potlaeni esto koriste modele tlaitelja, pa i sami postaju
tlaitelji; da bi se razbio taj krug treba potaknuti revoluciju ideja koja potlaenom osigurava prijelaz iz stanja objekta
u stanje subjekta drutvene akcije

VANOST DIJALOGA
zamjena uenja putem kurikuluma uenjem kroz dijalog:
o smisao odgojnoobrazovne akcije nije u utjecaju jedne osobe na drugu nego u zajednikom radu na izgradnji
znanja i transformaciji okoline
o previe jednostranog pouavanja vodi problemu bankiranja
o orijentirajui se na konscientizaciju, progresivni uitelji pomau ueniku da se odupre prevladajuim
mitologijama i dostignu novu razinu svijesti kojom se razotkriva opresija
o proces konscijentizacije ukljuuje identifikaciju kontradikcija u iskustvu putem dijaloga subjekta s drugim
subjektom
o progresivni uitelj mora biti spreman rjeavati kontradikcije u svom odnosu s uenikom metodom
postavljanja problema i promjene uloga
o metoda postavljanja problema pomae uenicima da razviju sposobnost kritike percepcije svog ivota
(vienje svijeta kao procesa i transformacije)
BANKIRANJE
kolovanje je akt deponiranja uenici su depozitoriji, a uiteljdepozitor
o od uenika se ne trai kritiko miljenje nego prilagodba i pasivan odnos prema onome to se pouava, to sve
slui odranju statusa tlitelja
umjesto da komuniciraju, uitelj obavlja saopenje i deponira ga u glavu uenika sofisticirani nain putem kojeg se
prenose vrijednosti dominantnog sustava s jedne generacije na drugu
bankiranje, zajedno s drugim obrazovnim praksama (IQ testiranje, tracking), slui kako bi se meu nekolovanima
psihiki pojaala prirodnost i neizbjenost njihova potlaenog poloaja oni postaju objekti, a ne subjekti uenja
o uenikovo znanje, koje je rezultat njegovog/njenog stvarnog iskustva se podcjenjuje i gura na periferiju
u liberalnom demokratskom sustavu temeljenom na slobodnom kretanju kapitala, bankiranje kao nastavna metoda
promie ovisnost
o uenici ue biti ovisni o uitelju koji im govori to i kako misliti te kako djelovati radi uinkovitog djelovanja
u takvom drutvu
o metoda bankiranja promie jednostrane odnose izmeu uitelja (koji je autoritet) i uenika te tako ostaje malo
prostora za propitivanje i iznoenje drugaijih stavova
o osnaivanje uenika za kritiku analizu ili provjeru nastavnog sadraja, jednostavno nije dio tradicionalnog
pedagokog procesa
razlike u moi su potpuno prirodne u obrazovnim sustavima koji polaze od bankiranja
o uenici se ovdje konstruiraju kao oni koji su emocionalno i psihiki nezreli, nerazvijeni mladi ljudi koji se
prerano ne mogu natjerati na stvari za koje jo nisu sazreli (ili tradicionalne pedagoke metode dre uenike
u stanju nerazvijenosti?)
NAJVANIJI RADOVI
Pedagogija potlaenih, Pedaagogija autonomije, Pedagogija slobode, Pedagogija nade, Pedagogija srca
UTJECAJ: TEATAR POTLAENIH AUGUSTA BOALA
sustav igara i posebnih tehnika pomou kojih potlaeni ue jezik kazalita kao bitni ljudski jezik
kazalite pripada potlaenima, a pomae im u borbi protiv opresije i u transformaciji drutva koje potie opresiju
rije potlaeni odnosi se na onoga koji je izgubio pravo izraziti svoje elje i potrebe, i koji je sveden na ulogu
poslunog sluaa monologa
kazalite je orue u borbi protiv svih oblika klasne opresije, rasizma, seksizma is vih vrsta diskriminacije
instrument drutvene akcije
oblici: Igre potlaenih, Teatar slika, Forum teatar, Teatar novina, Nevidljivi teatar, Pravni teatar i Duga elja

4.
UVOD
-

IZVORITA KRITIKIH TEORIJA OBRAZOVANJA: JOHN DEWEY

progresivni pokret pokret civilnih aktivista s kraja 19. stoljea u SAD-u koji trae naine uravnoteenja drutvenog
razvoja u doba nagle industrijalizacije i urbanizacije

ciljevi: ukidanje ropstva, osiguranje opeg prava glasovanja, odbacivanje socijalnog darvinizma u
objanjenju ljudskog potencijala za promjenu, ukidanje djeijeg rada
progresivna pedagogija pokret teoretiara i praktiara obrazovanja koji polaze od shvaanja da su obrazovanje i
drutvo tijesno povezani te da obrazovanje treba mijenjati u vrijeme drutvenih kriza kako bi pridonijelo drutvenoj
stabilizaciji
o reakcija na dva dominantna shvaanja obrazovnih promjena:

promjene obrazovnog sustava su potpuno ovisne o drutvenim promjenama (eksterni imbenici)

obrazovni sustav moe promijeniti sebe i drutvo i bez pomoi drutvenih snaga (interni imbenici)
o kljuna polazita:

obrazovanje ne smije postati instrumentom drutvene indoktrinacije (nametanja odreenog

drutvenog programa) jer se time ugroava autonomni/slobodni razvoj djeteta

obrazovanje ne moe odrediti pravac drutvenih promjena, ali moe pripremiti mlade da
uinkovito odgovore na te promjene (anticipacijska uloga obrazovanja)

uenje za prilagodbu drutvenim promjenama ne smije se svesti na uiteljevo uvjeravanje da je to

tako, jer tako mora biti, nego treba uenike poticati na identifikaciju i analizu stvarnih
problema i na pronalaenje odgovarajueg rjeenja za odreene probleme, ime oni ne razvijaju
samo intelektualne, socijalne, moralne i emocionalne sposobnosti nego usvajaju odgovarajue
tehnike, za primjenu svojih sposobnosti i vjetina (iskustveno, aktivno, istraivako uenje)
John Dewey je pokreta progresivnog pokreta u obrazovanju u SAD-u
o

UTJECAJ NA TEORIJU I PRAKSU OBRAZOVANJA

glavne postavke Johna Deweyja
o dijete dolazi u kolu kako bi uradio odreene stvari i ivio u zajednici koja mu prua stvarna iskustva bez
kojih ne bi mogao pridonijeti svojoj zajednici
o obrazovanje ima dvije zadae: omoguiti psiholoki i socijalni razvoj djeteta
o aktivno uenje (uiti radei)
o iskustvo uenika kao temelj poduavanja i nastave (Kvaliteta iskustva je klju razvoja!)
o uenje znanja i vjetina koje su integrirane u ivot uenika kao osobe, graanina i ljudska bia
o naglasak na intelektualnom razvoju, osobito vjetini rjeavanja problema i kritikom miljenju
o povezivanje kole s lokalnom zajednicom
najvaniji pedagoki radovi: The School and Society, Democracy and Education, Experience and Education, The
Child and the Curriculum
DEWEYJEV PEDAGOKI KREDO
putem obrazovanja drutvo moe odrediti svoje ciljeve, osigurati svoje resurse i time sebe oblikovati i pravcu u kojem
eli ii
to je obrazovanje? obrazovanje mora poeit s psiholokim uvidom u djetetov karakter, interese i navike
to je kola? temelj drutvene promjene i napretka, za ostvarivanje drutvenih ciljeva, oblik zajednikog ivota
.......i puno vjeruje u puno toga.......

5.

KRITIKI PEDAGOZI: APPLE I GIROUX

BIT DRUTVENE KRITIKE

kritika kao metoda istraivanja, informiranja i promjene
kritika teorija drutva kao instrument promjene drutva/svijeta (teorija za drutvenu akciju i rekonstrukciju)
sumnja u oslobodilaku ulogu razuma (istarivanja drutva u cilju utvrivanja drutvene nepravde tredba vra
normativna polazita od onih koje osigurava razum)
osobito se napadaju sljedee velike naracije:
o realizam 19. stoljea koji se ozbiljuje u ekonomskom pragmatizmu, znanstvenom empirizmu, socijalnom
utilitarizmu
o modernizam prve polovice 20.st. koji se ne uspijeva obraunati s tradicijskim oblicima miljenja
KLJUNA POLAZITA
koritenje drutvene kritike kao metode istraivanja teorije, politike i prakse
drutvene teorije trebaju imati vanu ulogu u mijenjanju svijeta, ane samo u informiranju
Broderick: kritika teorija predstavlja povratak intelektualne gladi za koherentnou, ak i onda kad progovara u
terminima multikulturalnosti i fragmentiranosti
KRITIKA TEORIJA OBRAZOVANJA
kritiari obrazovanja napadaju liberalni mit o obrazovanju kao politiki neutralnoj djelatnosti

kritika teorija/refleksija povezuje se s politikom, kulturnom i obrazovnom akcijom u podruju kurikuluma,

vrednovanja (testiranja), upravljanja obrazovanjem i kolom, izobrazbi i strunom usavravanju uitelja te financiranju
obrazovanja
kritiki pedagozi: Michael Apple, Henry Giroux, Peter Mclaren, Douglas Kellner, Ira Shor
MICHAEL APPLE
porast stupnja etnike, rasne, jezine i dr. razliitosti u suvremenim drutvima dovodi do tekoa u postizanju dogovora
oko toga to bi kole trebale pouavati i to djeca trebaju nauiti
u posljednje vrijeme na to se pitanje odgovara u sklopu rasprave o vrijednostim, izvrsnosti, jednakosti i izboru
o interesne grupe u obrazovanju nadmeu se oko sljedeih pitanja: ije interese treba zadovoljiti te koje kulture i
koje vrijednosti treba promicati i njegovati u obrazovanju (koli)
procesiranje znanja ukljuuje tri kljuna aspekta preko kojih se osigurava drutvena dominacija i reproducira
nejednakost: prozvodnja, distribucija i akumulacija
bit problema ne lei u koli nego u sveukupnim drutvenim odnosima
o kole su samo jedan element sustava kulturne reprodukcije
etri podruja istarivanja: nacionalna obrazovna politika i reforma kurikuluma, razvoj identiteta, kurikulum kao
tekst, kritika pedagogija
konzervativna modernizacija obrazovanja
o neoliberalizam naglasak na depolitizaciji kola i njhovoj transformaciji prema trinim naelima
(marketizacija obrazovanja)
o neokonzervatizam naglasak na pravom znanje (povratka temeljima zapadnim standardima znanja),
izvrsnosti i centralizaciji; napad na bilingvizam i interkulturalizam/multikulturalizam
o autoritarni pluralizam naglasak na tradicionalnim spolnim podjelama, obitelji, pristojnosti, poslunosti
autoritetu; napad na devijantno ponaanje
o klasa profesionalaca i menadera osiguravanje tehnike ekspertize z aprovedbu konzervativnih politika
(podrava mjerenje, kontrolu proizvoda, vrednovanja i plaanje rauna); odsustvo istinske privaenosti
nekoj ideolokoj poziciji (neutrali instrumentalisti)
HENRY GIROUX
ciljevi kritike pedagogije:
o kreiranje novih oblika znanja naglaavajui potrebu za ruenjem postojeih disciplinskih ograda i razvojem
interdisciplinarnih spoznaja
o propitivanje odnosa izmeu centra i periferije(a) moi u koli i itanju povijesti kao borbe za mo i identitet
(osobito rasni, rodni, klasni i etniki)
o ruenje ograda izmeu visoke i masovne (popularne) kulture, kako bi kurikulum mogao odravati razliitost
kulturnog iskustva
o rasvijetliti prvenstvo etikoga u definiranju jezika koji uitelji i drugi koriste kako bi proizveli odreene
klasne prakse
granina (border) pedagogija razvoj demokratski javne filozofije koja e potivati razlike kao dio zajednike borbe
za poboljavanjem kvalitete javnog ivota
o ne pretpostavlja samo svijest o pomicanju ograda kako bi se smanjile i reteritorijalizirale konfiguracije moi i
znanja, ve povezuje pojam pedagogije s borbom za demokratsko drutvo tei povezati modernistiki pojam
emancipacije s postmodernistikim pojmom otpora
o pomae uenicima da koriste viestruke izvore koji otkrivaju razliite kulturne kodove, iskustva u jezike
priprema uenike za kritiko itanje tih kodova, za osvjetavanje njihovih ograniavanja, ukljuijii i ona koja
oni same koriste u konstruiranju svojih vlastitih povijesti i naracija
Teachers as Intellectuals (1988.) trai ukljuivanje, transformaciju i osnaavanje itatelja; politiki odnos izmeu
kole i drutva nije ni umjetan ni neutralan, ali ni nuno negativan
o nastavnici trebaju preuzeti ulogu lidera u procesu mijanjanja kole i obrazovanja