FINANCIJSKI MENADMENT

1. RIZIK varijacija prosjeno oekivane vrijednosti koja se pojavljuje sluajno

(28. str.)

2. NESIGURNOST je uzrokovana:
prvo, grekama u prognoziranju jedog ili vie imbenika koji su znaajni u odreivanju
budue vrijednosti varijable ili
drugo, potpunim odsutstvom prognoze. (28.str.)
3. OEKIVANA VRIJEDNOST ALTERNATIVNE MOGUNOSTI predstavlja prosjeno
oekivanu vrijednost koju e alternativna mogunost imati u duem periodu. (28.str.)
4. OEKIVANE NOVANE VRIJEDNOSTI

(31. str.)

Nepovoljni efekti x vjerojatnost njihova pojavljivanja

5. METODOM PROCJENJIVANJA NIZA VRIJEDNOSTI oekivana vrijednost: (33. str.)

investicije, te
novanih primitaka ili izdataka procjenjuje se kao:
optimistina vrijednost, odnosno kao mala mogunost da bude bolje, te kao
pesimistina vrijednost, odnosno kao mala mogunost da bude gore.
6. TRI PODRUJA VELIINE MAKSIMALNOG GUBITKA:

(34. str.)

1. PODRUJE PRIHVATLJIVOSTI GUBITKA ono podruje u kojem je logina

upotreba oekivanih novanih primitaka i izdataka kriterij za donoenje financijske
odluke.
2. PODRUJE NEPRIHVATLJIVOSTI GUBITAKA ono podruje u kojem je najgori
mogui gubitak tako velik da za poduzee nikakao nije logino da preuzme takvu
vrstu financ. rizika bez obzira koliko je mala vjerojatnost njegova pojavljivanja.
3. PODRUJE GRANINE PRIHVATLJIVOSTI GUBITKA kada mogui gubitak nije
tako velik da bi alternativna mogunost bila potpuno iskljuena.
7. FINANCIJSKI ULAGAI

(47.str.)

VJEROVNICI odobravaju poduzeu razne kredite, oekujui u odreenim rokovima

povrat kreditnog iznosa uveanog za kamate.
Obveze pema vjerovnicima (desna strana bilance pasiva): (48.str.)
obveze prema dobavljaima
obveze na osnovi izdanih mjenica i ekova
akumulirane obveze
krediti
obveznice
VLASNICI (investitori) (47.str.) u poduzee su trajno uloili svoj kapital, motivirani
ostvarenjem profita u budunosti,
- vlasnici angairaju novana sredstava u obliku trajnog kapitala, a
1

vjerovnici na razliite rokove (49.str.)

8. 1961. g. U TRAVNJU odrana godinja skuptina dioniara kad je prisustvovalo

najvie ljudi. Na skuptini American Telephone and Telegraph Company AT&T dolo je
oko 20 100 dioniara. (58.str.)
9. KOLIKO JE POTREBNO POSJEDOVATI DIONICA DA BI SE IZABRAO JEDAN DIREKTOR? (59.
str.)
Ukupan broj dionica
---------------------------------- + 1 = broj potrebnih dionica
ukupan br. diektora + 1

10. FINANCIJSKI IZVJETAJI trebali bi pruiti relevantne informacije:

menadmentu,
vjerovnicima,
vlasnicima,
dravnim institucijama.
Kvalitativna obiljeja:
o razumljivost
o vanost
o pouzdanost
o usporedivost

(72.str.)

11. FINANCIJSKI MENADMENT glavna zadaa je:

spreavanje insolventnosti i
osiguranje dovoljno novanih sredstava za
poduzea.

(74. str.)
podmirivanje

dospjelih

obveza

12. FRIZIRANJE (window dressing) primjena razliitih raunovodstvenih metoda i

postupaka kako bi godinji financijski izvjetaj poduzea (njegov izgled) djelovao to
privlanije.
(76.str.)
13. FIKTIVNI DOBITAK prividni pozitivni poslovni rezultat prouzrokovan precjenjivanjem
stavaka aktive ili potcjenjivanjem stavaka pasive fikt. aktiva / pasiva. Fikt. aktiva/
fikt. pasiva u financijskom argonu naziva se jo i praznom ili upljom aktivom
odnosno praznom ili upljom pasivom (roba u ormaru koja se ne nosi).
(77.str.)
14. AKCIZA pojedinani, odnosno specijalni oblik poreza kojim se oporezuje promet
samo jednog proizvoda ili pak grupe istovrsnih proizvoda (nafta i naftni derivati, duhan i
duhanske preraevine, aklkoholna pia, eer, kava i sl.)
(fusnota 35, 78. str.)
15. PRELEVMAN posebna taksa koja se uvodi kako bi se izjednaile cijene uvozne s
cijenama domae robe. (fusnota 36, 78. str.)

16. FINANCIJSKU IMOVINU (80.str.) ine sve bilanne i izvanbilanne stavke navedene u
bilanci, iskazane u novcu ili ugovorenim pravima da se primi novac ili druga unoviva
imovina.
17. PRIMARNI FINANCIJSKI INSTRUMENTI:
(81.str.)
o financ. imovina novac, ek, mjenica,....
o financ. obveze ek, mjenica, obveze za novane kredite,....
o vlasniki instrumenti obine i preferencijalne dionice
18. U SEKNDARNE FINANC. INSTRUMENTE, koji se raunovodstveno iskazuju kao
izvnbilanne stavke, spadaju:
garancije i akreditivi,
swap,
financ. izvedenice i sl.
(81.str.)
19. LIKVIDACIJSKA VRIJEDNOST ona vrijednost koju vlasnik moe postii u sluaju
prisilne prodaje imovine, i kao takva predstavlja suprotnost stvarnoj ekonomskoj
vrijednosti (intrinsic value) imovine koja se eli postii. Znatno je nia od stvarnih
nabavnih cijena.
(85.str.)
20. VRSTA VALUTA valuta koju ljudi ele posjedovati i u kojoj se rado naznauju
meunarodne transakcije valutna ili devizna klauzula. Najvrom valutom prvo se
smatrala britanska funta, zatim ameriki dolar, vicarski franak pa njemaka marka.
(fusnota 44 str. 86.)

21. SPECIJALNA PRAVA VUENJA (SDR) (86.str.) sloena valutna koarica koja se sastoji
od
5 konvertibilnih valuta (am. dolar, njemaka marka, japanski jen, engleska funta,
francuski franak).
22. BUDUI OEKIVANI GOD. DOBITAK PODUZEA (fusnota 45. str. 86.) mogue je utvrditi
tako:
1. da se uzme u obzir prosjek ostvarenog dobitka u posljednjih 2-3 god.
2. da se procjeni dobitak koji e se ostvariti u tekuoj godini
3. da se na osnovi dosadanjeg poslovnih rezultata procjeni iznos dobitka koji se
oekuje u budunosti
23. PATENT (89.str.) vlasniku donosi iskljuivo pravo na proizvodnju i prodaju ili na neku
kontrolu u primjeni pojedinih inovacija ili otkria u odreenom razdoblju.
24. TANTIJEMI (89.str.) stalni ili privremeni prihodi koji se stjeu na osnovi prava na
reproduciranje (postoci od ostvarenog bruto prihoda, istog dobitka i sl.).
25. FRANIZA (90.str.) sporazum kojim njezin davalac odobrava primaocu franize
iskljuivo pravo na prodaju odreenih proizvoda ili usluga unutar oznaenog
zemljopisnog podruja. Za uzvrat, primalac franize mora udovoljavati odreenim
standardima koje zahtijeva davalac franize, te mora kupovati robu samo od davaoca
dozvole (McDonald`s, Benetton...).
26. GOODWILL (90.str.) razlika izmeu:
vrijednosti gospodarskog subjekta kao cjeline i
zbroja vrijednosti onih njegovih djelova koji se mogu identificirati.
3

27. OBVEZE (90.str.) potraivanja nad imovinom koja su proizala iz financiranja

potreba za tim oblikom kapitala.
28. POSLOVI CIKLUS (91.str.) razdoblje od trenutka nabave robe pa do konane naplate.
29. AKREDITIV nalog kojim banka na zahtjev svog komitenta, na teret njegova
potraivanja ili kredita koji komitent ima kod nje, ovlauje svoju korenspodentnu banku
da za njen raun isplati osobi oznaenoj na nalogu odreenu svotu novca u cijelosti,
djelomino ili u obrocima, pod uvjetom da joj ta osoba u odreenom roku preda
odreene dokumente (dokumentarni akreditiv) ili bez tog uvjeta (osobni akreditiv).
(fusnota 49 91.str.)

NOSTRO AKREDITIV na akreditiv, ako se akreditivom plaa uvoz robe to je i

sluaj onda kada domaa banka (banka kupca, uvoznika) otvori akreditiv u korist stranog
komitenta (prodavaoca, izvoznika).
LORO AKREDITIV njihov akreditiv, ako se akred. naplauje izvozna roba. Otvara
ga domaa ovlatena banka prema nalogu strane banke na zahtijev njenog komitenta
(kupca, inozemnog uvoznika) u korist naeg komitenta (prodavaoca, domaeg
izvoznika).
30. VLASTITI, VLASNIKI KAPITAL ILI GLAVNICA NETO IMOVINA (92.str.) viak imovine
nad obvezama ili dugovanjima, tj. vlasnikov dio ili njegovo pravo potraivanja nad neto
imovinom poduzea. (osnova ili stup iste imovine poduzea).
31. TRANZISTORNA AKTIVA / TRANZISTORNA PASIVA (93.str.) novani primici i izdaci
tekue poslovne godine
koji se odnose na
iduu poslovnu godinu.
32. ANTICIPATIVNA AKTIVA / ANTICIPATIVNA PASIVA (94.str.)
novani primici i izdaci budue poslovne godine
tekuu poslovnu godinu.
koji se odnose na
33. ANTICIPATIVNE POZICIJE (94.str.) predstavljaju unaprijed iskazana potraivanja ili
obveze u bilanci kao posljedica iskazanih prihoda i rashoda u raunu dobitka ili gubitka,
ija naplata, tj. isplata nije jo dospjela u toku obraunskog razdoblja na koje se odnosi.
34. POREZNA BILANCA (94.str.) predstavlja, na osnovi pozitivnih zakonskih propisa, na
posebnom obrascu ispravljeni iskazani financ. rezultat iz rauna dobitka ili gubika
pomou pribrojnih i odbitnih stavaka, u svrhu utvrivanja osnovice za oporezivanje
poreznog obveznika.
35. KONTA STANJA (fusnota 51 str. 95.) predstavljaju konta na kojima se evidentiraju
pojedini oblici imovine, tj. obveza prema izvorima imovine. Svojim saldom izraavaju
stanje imovine ili obveza prema izvorima sredstava koje se unosi u BILANCU.
36. KONTA USPJEHA predstavljaju konta na kojima se evidentiraju pojedini oblici
prihoda i rashoda i koji svojim prometom izraavaju one iznose to se unose u
RAUN DOBITKA I GUBITKA.
4

37. KONANI DOBITAK (101.str.) odreen obraunavanjem i diskontiranjem svih financ.

efekata tijekom perioda efektuiranja investiranog iznosa, tj. njihovo svoenje na
sadanju vrijednost.
38. UTVRDITI FINANC. EFIKASNOST znai u raunsku vezu dovesti diskontirane
financijske efekte s investiranim iznosom.
Dvije metode kojima se korektno mjeri financijska efikasnost investicijskih
mogunosti:
1. metoda neto sadanje vrijednosti
2. metoda interne stope profitabilnosti
39. METODA NETO SADANJE VRIJEDNOSTI (102.str.) polazi od prorauna iste sadanje
vrijednosti ulaganja. Tu vrijednost ini razlika izmeu zbroja diskontiranih istih novanih
tokova u svim godinama efektuiranja i iznosa poetnog ulaganja.
40. METODA INTERNE STOPE PROFITABILNOSTI (102.str.) trai onu diskontnu stopu koja
neto novane tokove u cijelom vijeku efektuiranja nekog ulaganja svodi na vrijednost
inicijalnog investicijskog izdatka. Ta se stopa izraunava postupkom sukcesivnih
iteracija pri emu se postupno pribliava traenoj diskontnoj stopi uz koju je ista
sadanja vrijednost jednaka nuli.
41. METODA PERIODA POVRATA ULAGANJA (102.str.) utvruje razdoblje, najee broj
godina, potrebno da se investitoru vrate sredstava koja je uloio.
42. SADANJA VRIJEDNOST FIKSNE IMOVINE (83. str.) na dan sastavljanja bilance
pokazuje koji je dio originalne nabavne vrijednosti imovine u meuvremenu prenesen na
proizvode i usluge kao proizvodni troak, te kakva je preostala vrijednost fiksne imovine.
43. METODE PROCJENE ZALIHA: (83./84.str.)
METODA PROSJENE NABAVNE CIJENE vrednuju se sirovine, materijali i
proizvodi tako da se utroene koliine obraunavaju i knjie po ukupnim prosjenim
nabavnim cijenama po kojima su ukupne koliine bile zaprimljene, a ukupne
koliine u zavrnoj zalihi po ukupnim prosjenim cijenama po kojima su bile
zaprimljene, radi se o dinaminoj metoda procjene zaliha.
METODA FIFO podrazumijeva vrednovanje zaliha primjenom cijena prema
kronolokom redoslijedu prispijea sirovina, materijala i proizvoda. Prve potroene
koliine sirovina i materijala obraunavaju se i knjie po prvim, tj. tadanjim
nabavnim cijenama, sve dok se ta koliina ne potroi, a koliine u zavrnoj zalihi po
prvim cijenama po kojima su bile zaprimljene.
METODA HIFO vrednuju se sirovine, materijali i proizvodi tako da se prve
potroene koliine obraunavaju i knjie prema najviim cijenama po kojima su bile
zaprimljene, a koliine u zavrnim zalihama, prema prvim niim cijenama po
kojima su bile zaprimljene.
METODA LIFO utroene koliine zaliha obraunavaju se i knjie po posljednjim
ulaznim cijenama, a koliine u zavrnoj zalihi, po prvim ulaznim cijenama.
44. OPERATIVNE AKTIVNOSTI (110. str.) odnose se na promet dobara i usluga, tj. na
naplatu izlaznih i na isplatu ulaznih rauna.
45. INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI (110. str.) odnose se:
o na davanje ili primanje kredita,
o na kupnju ili prodaju vrijednosnica, te
5

o na kupnju ili prodaju produktivne trajne movine.

46. CASH FLOW (fusnota 55 str. 110.) pojam koji potjee iz SAD-a i prevodi se kao
kontinuirano kolanje novca. Kod pokazatelja se pod pojmom CASH podrazumijeva
samo dio toka priljeva koji ostaje u poduzeu nakon oduzimanja odljeva, te koji je
raspoloiv za isplatu dividendi, financiranje investicija i podmirenje obveza.
47. FINANCIJSKE AKTIVNOSTI (111. str.) obuhvaaju razne transakcije povezane s
obvezama ili s kapitalom poduzea. U taj se dio izvjetaja ukljuuju novani primici od
prodaje obveznica ili dionica poduzea.
48. FINANCIJSKI PROTOKOL (115. str.) interpretira se kroz potrebe za ulaganjima u
tekuu imovinu i pridruujue potrebe za ulaganjem u fiksnu imovinu.
49. BILANCA (120. str.) kao kratki sustavni pregled financ. poloaja poduzea, sumira
njegovu imovinu i ukazuje na izvore financiranja, sve na jedan odreeni dan.
50. POKAZATELJ (121. str.) predstavlja:
mjerilo (instrument mjerenja koliine neke kvalitete, primjerice profitabilnosti) i
mjeru (koliina kvalitete, primjerice profitabilnost kapitala od 5%) ekonomskih
pojava i procesa izraenu u obliku relativnog broja.
51. INDEKS (123. str.) odnos izmeu dviju veliina koji pokazuje njihovu relativnu
promjenu u odreenom periodu.
BAZNI INDEKS veliina prvog perioda uzima se kao bazna za sve idue periode.
LANANI INDEKS veliina svakog prethodnog perioda uzima se za bazu veliine
narednog perioda.
52. POKAZATELJI PROFITABILNOSTI (124. str.) odraavaju odnose povrata investiranog
iznosa u poslovnu aktivnost poduzea.

53. LIKVIDNOST (125. str.) platena sposobnost poduzea.

LIKVIDNOST IMOVINE kontinuirano pretvaranje imovine iz jednog oblika u drugi, tj.
kontinuirano cirkuliranje novanih u nenovana sredstva ili materijalnih sredstva u
novana sredstva

PREKOMJERNA LIKVIDNOST nastaje kad imovina ima bri obrtaj od planiranog

pa nastaju poveani rashodi to negativno djeluje na profitabilnost poslovanja.
OPTIMALNA LIKVIDNOST uspostavljena je onda kad doe do skladne
cirkulacije imovine s ukupnim planiranim poslovnim aktivnostima poduzea.
NEZADOVOLJAVAJUA LIKVIDNOST javlja se kad se koeficijent obrtaja imovine
smanji na razinu niu od planirane, tj. kad se poremeti navedena skladna
cirkulacija.
NELIKVIDNOST kada imovina ne cirkulira, npr. kod vrlo slabe naplate
potraivanja, kod obustave proizvodnje i pruanja usluga, uslijed slabe prodaje
proizvoda, robe i usluga.

LIKVIDNOST PODUZEA SOLVENTNOST (126. str.) sposobnost poduzea da

raspoloivim novanim sredstvima u ugovorenim rokovima podmiruje svoje dospjele
obveze.

PREKOMJERNA SOLVENTNOST kada poduzeu nakon plaanja dospjelih

obveza ostaju i znatni vikovi neiskoritenih novanih sredstava, a to se kao i
prekomjerna likvidnost moe negativno odraziti na profitabilnost poslovanja
poduzea.
OPTIMALNA SOLVENTNOST poduzee raspolae s dovoljno novanih sredstava
za podmirenje dospjelih tekuih obveza i jo mu ostanu sredstva kao rezerva za
neoekivane obveze.
NEZADOVOLJAVAJUA SOLVENTNOST kada su raspoloiva novana sredstva
poduzea jednaka njegovim dospjelim obvezama, nema sigurnosne rezerve pa
moe zapasti u insolventnost.
INSOLVENTNOST privremeni zastoj u plaanjima, poduzee i dalje posluje, ili se
pak izraava kao trajna i akutna obustava plaanja, mora provesti reorganizaciju,
sanaciju ili likvidaciju.

54. POKAZATELJI LIKVIDNOSTI: (127. str.)

POKAZATELJ TEKUE LIKVIDNOSTI
pokazatelj likvidnosti najvieg stupnja
odnos tekue imovine i tekuih obveza.
Vei koeficijent = vea vjerojatnost da e poduzee u rokovima dospijea podmirivati
svoje obveze.
Standardno pravilo (uz potivanje minimuma potreba) = 2:1
POKAZATELJ UBRZANE LIKVIDNOSTI iz tekue imovine izuzima zalihe, a ostale
pokazatelje dovodi u odnos sa kratkoronim obvezama. Tu ulazi samo najlikvidnija
imovina (novac u banci i blagajni, potraivanja, financ. imovina) u odnosu na ukupne
kratkorone obveze. Standardna pravila nalau odnos 1:1.
55. KOEFICIJENT PROSJENOG OBRTA ZALIHA u prolome razdoblju = KOEFICIJENT
LIKVIDNOSTI ZALIHA utvruje se dijeljenjem trokova prodanih proizvoda ili usluga s
prosjekom zaliha. (129. str.)
56. PROSJENI PERIOD NAPLATE POTRAIVANJA kao koeficijent likvidnosti utvruje
prosjean broj dana potreban da se naplati neko potraivanje. Prosjena potraivanja
podijele se s godinjom kreditnom prodajom i sve se pomnoi s ukupnim brojem dana u
godini. (130. str.)
57. KAPITALIZACIJA (136. str.) svako poveanje vlastitog kapitala poduzea.
58. PREKOMJERNA KAPITALIZACIJA (136. str.) iskazivanje dugoronih obveza uveanih
za ukupni vlastiti kapital za vie nego je stvarna vrijednost imovine.
59. POKAZATELJI POLUGE pokazatelji financijske strukture.
Glavni pokazatelji poluge:
a) koeficijent obveza i
b) koeficijent obveza i vlastitog kapitala dioniara. (137. str.)
7

60. POKAZATELJI AKTIVNOSTI (138. str.) govore kojom efikasnou poduzee koristi
svoju imovinu.
61. POKAZATELJ STUPNJA FINANCIJSKOG RIZIKA (142. str.)
kao oblik financ. poluge, predstavlja koeficijent pokria fiksnih trokova s osnove
kamata, a
izraen je odnosom izmeu poslovnog dobitka i dobitka prije oporezivanja.
ukazuje na intezitet financ. optereenja, tj. na napregnutost financijske strukture
poduzea.
62. AMORTIZACIJA obnavljanje i ouvanje nabavne vrijednosti angairane fiksne
imovine i to iz tekuih novanih primitaka.
63. POSLOVNA POLUGA (149. str.) koeficijent elastinosti financijskog rezultata u
odnosu na promjene obujma poslovne aktivnosti poduzea. Izraunava se kao odnos
izmeu marginalnog dobitka, tj. kontribucijske mare koja predstavlja razliku
izmeu ukupnog prihoda i ukupnih varijabilnih trokova, te - poslovnog dobitka.
64. ANALIZOM POSLOVNE POLUGE (150. str.) utvruju se osnovne veze izmeu
varijabilnih i fiksnih trokova.
65. PRIJELOMNE TOKE = TOKE POKRIA (151. str.) odnos novanih primitaka i
izdataka prema donjoj granici profitabilnosti.
Na prijelomnoj toki poduzee se nalazi kada je prestalo ostvarivati dobitak, ali ne
ostvaruje ni gubitak.
66. ANALITIKA MJERILA objanjavanje prolog poslovanja i upoznavanje menadmenta
s uspjenou poslovanja.
67. REBALANS (156. str.) - korekcija ostalih financijskih procjena u skladu s
odgovarajuim omjerima trokova ili u skladu s financijskim potrebama za prilagoeni
volumen prodaje.
68. PROFITABILNOST POSLOVANJA (170. str.) produkt je neto poslovne mare i
koeficijenta obrta ukupne imovine.
69. GRAFIKON PROFITABILNOSTI (178. str.) poslovni dobitak jednak je nuli u toki
pokria novanih primitaka i izdataka.
70. DONJA GRANICA PROFITABILNOSTI (178. str.) :

fiksni trokovi
varijab. trokovi
1

prihod
od prodaje

71. MARGINALNI DOBITAK (180. str.) kljuni pokazatelj u (prezentiranom) raunu

dobitka ili gubitka, kao doprinos koji ostvareni prihod ini pokriu fiksnih trokova i
ostvarenju poslovnog dobitka.
Stopa marginalnog dobitka = 1- varijabilni trokovi : prihodi od prodaje.
72. TOKA POKRIA ILI DONJA GRANICA PROFITABILNOSTI (180. str.)
Fiksni troak : stopa marginalnog dobitka
8

Razina obujma prodaje na kojoj su prihodi jednaki trokovima.

73. VERTIKALNA INTEGRACIJA (195. str.) postupno, korak po korak, usvajanje procesa
proizvodnje proizvoda ili pruanja usluga (tvornica automobila koja sama proizvodi
sve dijelove).
74. FINANCIJSKI PLAN omoguava vjerovniku:
- da provjeri realitet ostvarenja planirane poslovne aktivnosti poduzea i
- da pouzdanije procijeni profitabilnost svog ulaganja, ne oslanjajui se prvie na
neodreene ili nezasnovane nade i procjene dunika.
75. PROJEKTNO FINANCIRANJE (fusnota 66 str. 198.) financiranje velikih kapitalnih
projekata. Oekivani novani tok projekta za investitora predstavlja dodatnu garanciju
za njegova financijska ulaganja. Najee se takvo financ. oslanja na garanciju
neke tree strane.
76. PLANIRANA BILANACA (204. str.) sasavlja se na samom kraju. Obuhvaa
procijenjena novana salda koja rezultiraju iz svih planiranih poslovnih aktivnosti.
SUMARNI FINANCIJSKI IZVJETAJ
77. RABAT (fusnota 68 str. 210) popust od utvrene prodajne cijene koji trgovini
(kupcu) odorava dobavlja za pokrie trokova trgovine i ostvarivanje pozitivnog
financ. rezultata u trgovini.
Rabat je i poseban popust koji dobavlja daje trgovini s obzirom na ostvareni promet,
vrijeme kupovine i sl. (super-rabat, koliinski rabat, sezonski rabat).
78. PLAN TROKOVA NABAVE (211. str.) prikazuje potrebnu nabavu i dugove u formi
obveza prema isporuiocima sirovina i materijala.
79. KAPITALNI IZDATAK (fusnota 69 str. 218.) izdatak koji ne donosi prihod u
tekuem razdoblju, a ukljuen je u nabavnu vrijednost sredstava. Takvi izdaci se
kapitaliziraju.
80. TEKUI IZDATAK (fusnota 69 str. 218.) izdatak koji donosi korist u tekuem
razdoblju. To je rashod kojim se terete prihodi.
81. PROVIZIJA ZA KREDITNO ODOBRENJE (fusnota 70 str. 223.) iznos koji se plaa
kreditoru zato to garantira da e duniku staviti na raspolaganje odreeni iznos
novanih sredstava i to kad mu i kako mu budu potrebna.
82. TENDER = "POZIV NA" (231. str.) - predstavlja pisane i na drugi nain dokumentirane
uvjete za sudjelovanje na licitaciji ili na natjeaju za dobivanje odreenog posla, tj.
pisane i tehniki razraene uvjete za dobivanje odreenog posla na osnovi izravne
pogodbe.
83. GRUPACIJSKI PROSJECI (240. str.) ukupna imovina i pojedini njeni udijeli mogu se
priblino odrediti pomou grupacijskih prosjeka

84. FLEKSIBILNOST (253. str.) sposobnost poduzea da, kad ima potrebe, osigura
odgovarajua novana sredstva, te da ih vrati vjerovniku u ugovorenom roku, tj. im ta
potreba prestane.

10

85. U pogledu rizika vjerovnici uivaju prednosti nad vlasnicima kapitala prilikom:
- likvidnost poduzea
- povrat kapitala
- raspodjela neto dobiti
86. Kada je rije o raunu dobiti i gubitka obino se primjenjuju slijedee metode
friziranja:
a) ubrzavanje prihoda i
b) odgaanje rashoda
87. U primarne financijske instrumente koji se u raunovodstvu iskazuju bilanno
spadaju:
- financijski imetak
- financijske obveze i
- vlasniki instrumenti
88. Knjigovodstvena vrijednost u sutini predstavlja originalnu sadanju vrijednost
imovine koja se vodi u poslovnim knjigama.
89. Postoje dva osnovna razloga za stvaranje i odravanje rezerve novanih
sredstava, a to su:
- apsorpcija i hitnost

11

1. PLATNI NALOG (6. str.) predstavlja pismeni nalog trasatu da na teret trasanta
treoj osobi odnosno remitentu isplati odreeni iznos novca. Kao obrasci platnog
naloga obino slue ekovi, potanske uputnice i razni virmanski platni nalozi.
2. PLASTINI NOVAC: (7. str.)
Plaanje:
a) kreditnom karticom
b) elektroniko plaanje i plaanje
c) smart karticom
predstavljaju suvremenu generaciju naina plaanja koja se svodi na plaanje plastikom,
odnosno plastinim novcem.
3. KREDITNA KARTICA (7. str.)
Kreditnom karticom se platilac (dunik) koristi kao zamjenom za gotovinu. Kad
plaa, imalac kartice potpisuje kartini obrazac (slip), ime preuzima obvezu da e
odgovarajuu svotu novca platiti izdavaocu kartice (obino je to banka ili kreditna
institucija),1 dok kreditor (obino je to ugovorni dobavlja) stjee pravo da istu
svotu zahtijeva od izdavaoca kartice.
Plaanja temeljem kreditne kartice izvravaju se tek nakon to je kartica
upotrijebljena kao sredstvo plaanja. Zbog toga su te kartice poznate i pod nazivom
plati kasnije kartice (pay later) ili kreditne kartice.
4. SMART, CHIP, CASH ILI INTELIGENTNA KARTICA
(8. str.)
To je kartica u koju je ugraen vrlo tanak ip s memorijom o pohranjenom novcu, i
kao takva spada u grupu kartica koje se nazivaju i plati prije kartice (pay before) ili
pretplatne kartice. U koritenju ove kartice nije potrebna elektronika veza s
raunom njezinoga korisnika u kreditnoj instituciji.
5. ABC METODA (11.str.)
Prilikom financijske kontrole esto se primjenjuje metoda ABC koja
podrazumijeva nadzor nad veinom stavki. U primjeni te metode se,
a) najzastupljenije i najvrednije stavke poslovanja ili stavke koje prema
nekom drugom kriteriju predstavljaju najznaajniji dio odreene skupine, (nije uvijet da
moraju biti i najbrojnije), svrstavaju u skupinu A, i nad njima se obavlja detaljan
nadzor.
b) Znaajnije stavke svrstavaju se u skupinu B i prate se s veom panjom.
c) Sve ostale stavke svrstajau se u skupinu C, te se nad njima nadzor obavlja
sporadino.
6. FINANCIJSKA GIMNASTIKA (12.str.)
Financijska strategija najee predstavlja izvrni dio dugorone financijske
politike poduzea, a izraava se kao stvaralako usmjeravanje ka temeljnim financ.
ciljevima, i to:
- odreivanjem presudnih i vrlo znaajnih financ. zadaa,
- alokacijom izvora i imovine kroz prikladne strukture koje omoguavaju inicijativu
ili prilagoavanje financ. situacijama (financ. manevar, financ. gimnastika),
1

Najznaajnije bankarske kartice su Europay-MasterCard i VISA. Tradicionalne nebankarske kartice su American Express i
Diners Club. Kartica je uvijek vlasnitvo izdavaoca odnosno kreditne institucije koja ju je izdala.

12

- te izborom puteva i postpaka za postizanje tih ciljeva (financ. taktika).

7. FINANCIJSKA NAELA
(15.str.)
Iz temeljnog financ. motiva, koji je u ostvarenju dobitka poduzea odnosno neto
dobitka po dionici, dakako uz to manji financ. rizik, uz to manju neizvjesnost i u to
kraem raku proizlaze 2 osnovn financ. naela.
Prvo naelo zahtijeva maksimalno iskoritenje kapitala, koji treba usmjeravati i
kontrolirati tako da ostvaruje maksimalan prihod po jedinici uloenog kapitala.
Na to se dovezuje drugo naelo koje zahtijeva da iznos neto dobitka po svakoj
jedinici ostvarenog prihoda takoer treba biti maksimalan.
8. LIMITIRANO PARTNERSKO PODUZEE (19.str.)
Osniva se sporazumom izmeu partnera, a taj sporazum obuhvaa naznaku
funkcije i odgovornosti svakog pojedinanog partnera, ime poduzea, udio partnera u
ostvarenom neto dobitku ili gubitku, trajanje poduzea, uvjete povlaenja iz partnerskog
odnosa i dr.
Parteneri se esto nazivaju limitirani partneri, utljivi partneri ili specijalni
partneri.
9. FINANCIJSKI RIZIK I NESIGURNOST (26.str.)
Odnose se na okolnost da se profitabilnost investicije moe pokazati i drugaijom
nego to je prognozirano u vrijeme donoenja odluke o ulaganju slobodnih novanih
sredstava.
Rizik moemo definirati kao disperziju vjerojatnosti distribucije dogaaja, ija je
vrijednost bila predviena, a nesigurnost kao stupanj nedostatka povjerenja u smislu
ispravnosti procijenjene vjerojatnosti distribucije.
10. MONTE CARLO METODA (32 str.)
....zasniva se na pronalaenju priblinih rjeenja matematikih i fizikalnih
problema simulacijom sluajnih varijabli, na nain da se za odreeni problem
postavi odgovarajui probni model, pa se stvaranjem niza moguih rjeenja postie
tonije rjeenje.
11. MAXIMIN KRITERIJ (40 str.)
Kriterij koji maksimizira minimalni neto dobitak.
12. MINIMAX (42 str.)
Kriterij koji minimizira maksimalni novani izdatak.
13. AKTIVA (47. str.)
Na lijevoj strani bilance odnosno u aktivi nalaze se podaci o imovini odnosno o
oblicima u kojim je ta imovina ukljuena u poslovni proces poduzea.
14. NETO DOBIT KOD VJEROVNIKA (51. str.)
Vjerovnicima je zagarantiran prioritet i u odnosu na raspodjelu ostvarenog neto
dobitka poduzea. Osim toga obvezno je i plaanje dospjelih obveza vjerovnicima. Ako
se, dakle, dospjele obveze ne podmire u ugovorenome roku, vjerovnik se moe pozvti na
pozitivne propise te izvriti prisilnu naplatu dospjeloga potraivanja uveanog za zatezne
kamate.
Prilikom raspodjele neto dobitka vjerovnici se razlikuju od vlasnika na podruju:
1. ogranienosti
2. veliine, te
3. na podruju sigurnosti
13

15. PREFERENCIJALNI DIONIARI (52. str.)

U nekim poduzeima egzistiraju specijalne grupe povlatenih vlasnika koji se
nazivaju limitirani partneri, te preferencijalni odnosno prioritetni dioniari.
Karakteriziraju ih 3 osobine:
1. prihvaaju posebnu i ogranienu stopu povrata kapitala
2. imaju prioritet ne plaanja iz ostavrenog dobitka s naslova povrata kapitala, tj.
prioritet na dividende
3. u sluaju likvidacije poduzea oni imaju prioritetno pravo na povrat uloenog
kapitala u odnosu na ope partnere u partnerskom poduzeu, odnosno u odnosu
na obine dioniare u korporaciji
16. BONITET PODUZEA (53.str.)
Prije odobravanja kredita, vjerovnici ispituju bonitet poduzea koji sintetiki
izraava vrijednost, pouzdanost, te poslovnu i kreditnu sposobnost poduzea, i ako
utvrde da postoji visoki stupanj rizika oni jednostavno nee odobriti kredit. Meutim,
vjerovnici neizravno participiraju u nekim segmentima kontrole.
17. BILANCA (70. str.)
Balance, sheet, koja se jo naziva bilanca stanja, kao jedan od temeljnih financ.
izvjetaja koji na odreeni dan prikazuje vrijednost imovine poduzea te prava vjerovnika
i vlasnika na tu imovinu, predstavlja izvjetaj o injenicama, a ne miljenje, ak i ako je
sastavljena uz najstrou primjenu raunovodstvenih naela i uz uspjeno poslovno
prosuivanje.
Za bilancu se moe rei da prikazuje financ. poloaj i poslovanje poduzea po
zavretku poslovnog dana u smislu kraja poslovne godine ili nekog obraunskog
razdoblja.
18. ZLATNO RUKOVANJE (72. str. fusnota)
Golden handshake, predstavlja vrlo dareljivu isplatu zaposlenima u situaciji kad
ih treba udobrovoljiti da odu iz poduzea ne pravei probleme, ak i ako nisu odradili
vrijeme utanaeno ugovorom.
19. FIKTIVNI GUBITAK (77. str.)
Potcjenjivanje stavaka aktive ili precjenjivanje stavaka pasive dovodi do iskazivanja
prividnog negativnog poslovnog rezultata odnosno do fiktivnog gubitka, a samim time
i do stvaranja latentnih razervi, kao posljedice neiskazivanja stvarnog pozitivnog
poslovnog rezultata u raunu dobiti ili gubitka.
20. PROCJENJIVANJE IMOVINE (81. str.)
Moe se obaviti po naelima:
a) knjigovodstvene vrijednosti (book value)
b) likvidacijske vrijednosti (liquidation value)
c) trine vrijednosti (market value)
d) vrijednosti tekueg poslovanja (going-concern value)
21. ZLATNA KLAUZULA (86. str.)
U uvjetima visoke inflacije poduzea mogu vrijednost svoje imovine vezati uz teaj
neke vrste valute, uz zlato (zlatna klauzula), uz specijalna prava vuenja
(Special Drawings Rights SDR) koja predstavlja kompozitnu valutu odnosno sloenu
valutnu koaricu, koja se sastoji od 5 konvertibilnih valuta (am. dolar, njem. marka,
14

japanski jen, eng. funta, i franc. franak) ili uz europsku novanu jedinicu (European
Currency Unit ECU), koja predstavlja kompozitnu valutu, tj. obraunsku valutu
Europske ek. zajednice koju ine valutelanica Europske ek. zajednice.
22. TRANZITORNA AKTIVA ?

(93. str.)

23. POREZNA BILANCA (94. str.)

Predstavlja, na osnovi pozitivnih zakonskih propisa, na posebnom obrascu,
ispravljeni iskazani financ. rezultat iz rauna dobiti i gubitka pomou pribrojnih i odbitnih
stavaka, u svrhu utvrivanja osnovice za oporezivanje poreznog obveznika.
24. FINANCIJSKI POKAZATELJI (136. str.)
Koji slue za ocjenu dugoronog financ. poloaja mogu se grupirati u 3 grupe:
a) pokazatelje poluge
b) pokazatelje likvidnosti
c) pokazatelje profitabilnosti
25. FINANCIJSKA STRUKTURA, KAPITALNA STRUKTURA (136. str.)
Odnos izmeu obveza i vlastitog kapitala ili odnos izmeu kratkoronih i
dugoronih obveza s jedne strane i visine kapitala s druge strane, naziva se
financijskom strukturom, a odnos izmeu dugoronih obveza i vlastitoga kapitala
kapitalnom strukturom.
26. POKAZATELJ PROFITABILNOSTI (139. str.)
Ili rentabilnosti iskazuje financ. efikasnost poslovanja poduzea odnosno
sposobnost ili mjeru vjerojatnosti da e neko ulaganje, nakon putanja u rad novih
kapaciteta, omoguiti uveani povrat uloenog kapitala ili da e investicije uz to manje
uloenih sredstava dati to vei financ. rezultat.
Mogu se iskazati koeficijentima:
a) bruto mare (gross profit margin)
b) neto poslovne mare (net operating margin)
c) neto mare od prodaje (profit margin on sales)
d) profitabilnosti vlastitog kapitala (return on equity ROE)
e) profitabilnost poduzea (return on total assets ROA)
27. FINANCIJSKA POLUGA (140. str.)
Ukupni povrat kapitala pod utjecajem je pravila financijske poluge (financial
leverage) koja oznaava koritenje tuega kapitala u financiranju poslovanja poduzea,
a to pravilo pokazuje da se u financiranju poslovanja isplati koristiti tui kapital, ako se
njime ostvaruje via stopa profitabilnosti poslovanja od kamatne stope na tui kapital.
Pravilo financ. poluge predstavlja svojevrstan mehanizam kamata i kamatnih stopa
primjenjen na poslovanje poduzea, kod kojeg je kamatna stopa zamijenjena stopom
profitabilnosti poslovanja poduzea.
28. TROKUTNA VEZA (144. str.)
Meuzavisnost koeficijenta obrta i neto mare, koji djeluju na profitabilnost
poslovanja moe se simboliki izraziti i trokutnom vezom (triangular relationship).
15

29. FUNDAMENTALNA PROFITABILNOST PODUZEA (152. str.)

Kontinuirani rast zaliha, kratkoronih potraivanja i vlastitog kapitala, ako je praen
poveanom prodajom, govori o fundamentalnoj profitabilnosti poduzea.
30. AUTOMOBIL (153. str.)
Financijsko planiranje:
1. mjesto redovito odranje pogonskog mehanizma
2. mjesto odreeni cilj neto dobitak
3. mjesto gorivo novana sredstva
31. SPECIFINA PRAVILA FINANCIJSKE PRAKSE (160. str.)
Specifine potrebe poduzea za novanim sredstvima u parvilu su neizvjesne pa
je praktiki nemogue odrediti i njihovu visinu. Zato se u odreivanju visine takvih
sredstava najee vodimo poslovnim iskustvom, a tako odreeni iznosi moraju se grubo
prilagoavati sezonskim ili ciklikim poslovnim promjenama, prema specifinim
pravilima financijske prakse.
Po jednom od takvih pravila podrazumijeva se da raspoloiva novana
sredstva moraju biti barem jednaka novanim izdacima.
Drugo praktino pravilo koje odreuje visinu raspoloivih novanih sredstava
zasniva se na normalnom odnosu izmeu novanih sredstava i ukupne tekue
imovine.
32. VISINA NOVANIH SREDSTAVA (164. str.)
Raspolaganje optimalnom visinom novanih sredstava u bilo koje budue
vrijeme, poduzeu ne daje samo sigurnost nego i odreenu prednost pred onim
poduzeima koja te mogunosti nemaju.
33. ULAGANJE U FIKSNU POSLOVNU IMOVINU (194.-195. str.)
Jedna od najvanijih zadaa financ. menadmenta je u tome da na osnovi plana
kapitalnih ulaganja i financ. plana u najpovoljnijem trenutku utvrdi optimalnu visinu
ulaganja u fiksnu poslovnu odnosno operativnu imovinu.
Razlikujemo 4 vrste ulaganja u fiksnu poslovnu imovinu, a to su:
a) kupovina ili izgradnja
b) rekonstrukcija
c) zamjena
d) investicijsko odravanje
Od imbenika koji utjeu na visinu ulaganja u fiksnu poslovnu imovinu, navest
emo:
1. stupanj poslovnog djelovanja
2. najam
3. izgled za budue poslovno djelovanje
4. iskoritavanje postojeih kapaciteta
5. mogunost zamjene fiksne poslovne imovine

16

Ulaganje u fiksnu poslovnu imovinu uvjetovano je stupnjem poslovnog djelovanja

i odreenim poslovnim ciljem koji poduzee eli postii.

17

18

34. FINANCIJSKI PLAN (222. str.)

Ukupni financ. plan moe se podijeliti na 2 dijela:
1. plan novanih sredstava
2. financ. plan
Prvi prikazuje planirane novane primitke i izdatke, a drugi promjene u saldu
novanih sredstava. Drugim rijeima, plan novanih sredstava biljei samo
predviene novane transakcije to proizlaze iz poslovanja poduzea, a financ. plan
pokazuje njihov neto uinak na poetni saldo novanih sredstava. Iz toga slijedi da je
financ. plan sredstvo financ. menadmenta koje ukazuje na manjak odnosno na viak
novanih sredstava.
35. BRIJANICA (237. str.)
Financijski plan. Procjenjuje se da e mu trebati 6 mj. za pridobivanje klijentele. Tek
nakon 6 mj. novani primici prekorauju izdatke.

19

................FINANCIJSKI MENADMENT 2 kolokvij................

1. FLEKSIBILNOST (253. str.) sposobnost poduzea da, kad ima potrebe, osigura
odgovarajua novana sredstva, te da ih vrati vjerovniku u ugovorenom roku, tj. im ta
potreba prestane.
2. EKSPANZIJA (258. str.) vei obujam prodaje, koji zahtijeva viu razinu zaliha i vea
potraivanja, to se odraava na poveanje salda novanih sredstava.
3. FAKTORING (261. str.) dio poslovnih aktivnosti specijalizirane financijske institucije
koja se naziva faktorom i koja u domeni kupovine potraivanja od poduzea posluje uz
odreeni diskont.
OTVORENI FAKTORING faktor daje do znanja duniku da skuplja naplatu u korist
svog klijenta
TAJNI FAKTORING ili povjerljivo diskontiranje rauna omoguuje klijentu da prikrije
injenicu kako je angairao faktora.
4. PRIVREMENI RAUN (262. str.) vrsta svatarskog rauna na koji se privremeno
polau uplate dok su u tranzitu izmeu dvije institucije ili kad postoji sumnja u njihovo
pravo odredite.
5. KNJIGA RAUNA PRODAJE tj. IZLAZNIH RAUNA (264. str.) vjerovnikova
evidencija potraivanja na temelju ispostavljenih rauna.
6. KNJIGA PROFORMA RAUNA (PREDRAUNA) (264. str.) izdaje dobavlja prije
isporuke proizvoda, robe ili prije izvrenja usluge kupcu sa informacijom o cijeni i dr.
uvjetima nabave.
7. VLASTITA MJENICA (265. str.) obveza izdavaoca mjenice trasanta da e na
zahtjev korisnika ili na njegovu naredbu drugom imaocu mjenice tono utvrenoga
datuma, sam isplatiti sumu novca utvrenu mjenicom. Nema trasata, pa se i ne
akceptira.

20

8. TRASIRANA ILI VUENA MJENICA (266. str.) pisana naredba kojom trasant nalae
trasatu da remitentu ili po njegovoj naredbi drugom imaocu mjenice, u odreenom
trenutku isplati naznaeni iznos.
Trast akceptira mjenicu stavljanjem potpisa na lice mjenice, u donji desni kut ispod
potpisa trasanta, s lijeve strane popreno, ali ne preko mjeninog teksta. Potpis trasata
moe biti na bilo kojem dijelu lica mjenice, s tim da uz potpis bude oznaka
akceptirano/prihvaam ili priznajem.
9. AVALISTE (266. str.) mjenica mora sadravati i prazan prostor za potpis avaliste.
Avalist se obvezuje da e na prvi poziv remitenta isplatiti mjeninu sumu ako to ne uini
trasant.
Aglosaksonsko pravo ne priznaje AVAL ve GARANCIJU.
Mjenica se moe prenositi putem indosamenta, potpisom indosanta na poleini
vrijednosnog papira ili na dodatnom listu mehaniki povezanim s vrijednosnim
papirom ALON.
10. DISKONTIRANJE MJENICE (267. str.) imalac mjenice koja ne dospijeva na naplatu
u bliskoj busdunosti moe mjenicu indosirati ili unoviti kod banke i prepustiti banci da
mjenicu podnese izdavaocu na plaanje na dan dospjea.
Banka vlasniku mjenice nee platiti punu vrijednost nego e ponueni iznos
smanjiti za diskont (cijena zarade) koji se obraunava na vrijednost mjenice o dospijeu,
a ne na nominalnu vrijednost.
11. AVALNI KREDIT (268. str./fusnota 85) kreditni posao u kojem, za sluaj da dunik
u ugovorenm roku i na ugovoren nain ne ispuni svoju obvezu, banka garantira da e na
prvi poziv i bez sudskog spora tu obvezu podmiriti. Garanciju banka daje u obliku
garantnog pisma, a ne u mjeninoj formi kao kod akceptnog kredita.
12. BANKOVNI AKCEPT (268. str.) prihvat kojim mjenica vue na banku akceptanta
umjesto na dunika. Koristi se iskljuivo za vanjsku trgovinu. Ako banka izvri plaanje,
onda tereti i raun kupca AKCEPTNI KREDIT.
13. ASIGNACIJA (270. str.) pravni posao kojim dunik ovlauje svog dunika da on
svoj dug ne isplati njemu nego njegovu vjerovniku.
14. CESIJA (ili ustupanje potraivanja) (270. str.) prijenos potraivanja dosadanjeg
vjerovnika na novog vjerovnika, a da pritom potraivanje i dunik ostaju isti.
15. KREDITNE KONDICIJE (276. str.) definiraje namjene kredita i kamatne stope,
period povrata, instrumenti osiguranja povrata kredita i sl.
16. TRGOVAKI KREDIT (277. str.) prebacuje teret pribavljanja novanih sredstava s
poduzea koje koristi trgovaki kredit na poduzee koje takav kredit moe pruiti.
17. VALUTIRANJE na raunu za isporuenu robu ispie se kasniji datum od stvarne
isporuke (sezonsko poslovanje) 60 ili 90 dana.
18. VALUTA oznaka za dan dospijea potraivanja na uplatu, oznaka za dan dospijea
obveze plaanja.

21

19. DEKURZIVNE KAMATE (294. str.) kada se kamata na kredit plaa po dospijeu
kredita ili u utvrenim vremenskim razmacima.
20. ANTICIPATIVNE KAMATE (295. str.) kad vjerovnik od dunika trai da kamatu
plati na samome poetku, tj. kad pone koristiti kredit, tako da se odbije od glavnice,
(diskontirani kredit).
21. KORESPONDENTNE BANKE (297. str., fusnota 89) u drugim zemljama pruaju za
inozemnu banku sve uobiajene bankovne usluge na svome domaem tritu, a to za
njih na stranom tritu ine druge banke koje se nalaze u meunarodnoj bankarskoj
mrei.
22. SWIFT (297. str., fusnota 89) meunarodna plaanja obavljaju se putem sloenog
komunikacijskog sustava, poznatom u iroj primjeni kao SWIFT (Drutvo za svjetske
financijske telekomunikacije), koje je u vlasnitvu banaka iz brojnih zemalja, sa sjeditem
u Bruxellesu. Taj sustav omoguuje bankama da jedna drugoj alju zatiene poruke s
uputama o meunarodnim plaanjima.
23. KRATKORONA KREDITNA LINIJA (312. str.) kreditni aranman izmeu banke i
dunika koji esto treba kreditna sredstva.
24. KREDITNA LINIJA (312. str.) maksimalan okvirni kreditni iznos koji je banka u bilo
koje vrijeme tijekom nekog perioda spremna dati svom komitenetu u obliku kredita
(obino na godinu dana).
25. KONTOKORENTNI KREDIT (312. str.) kratkoroni kredit banke odobren na
principima tekueg rauna do ugovorom utvrenog iznosa i do odreenog roka. Banka
dozvoljava korisniku ovog kredita da izdaje naloge za plaanja do odreenog iznosa
preko raspoloivog pokria (crveni saldo) na svom iro raunu.
26. A CONTO (NA RAUN) taj izraz upotrebljava se i u knjigovodstvu prilikom
knjienja poslovnih promjena kao oznaka da treba izvriti knjienje na odreeni
knjigovodstveni raun.
27. FORFAITNI UGOVOR (331. str.) otkup potraivanja. Sav rizik naplate prenosi se na
forfetera/faktora, banku ili na financijsku instituciju koja je otkupila potraivanje uz
iskljuenje prava novog vjerovnika na regres prema prodavaocu, za sluaj da
potraivanje nije naplativo.
28. FORFAIT po svojoj pravnoj osnovi predstavlja ugovor o prodaji koji iskljuuje
odgovornost prodavaoca za naplativost, dok za istinitost potraivanja uvijek odgovara
prodavalac - forfaitist. Potraivanja koja su predmet forfaitiranja prenose se cesijom radi
ispunjenja ugovora o prodaji.
29. FAKTORING kredit koji se moe obnavljati ili produivati i tako alterirati u kredit na
neodreeno vrijeme. Koriteni iznos kredita moe se automatski smanjiti ili poveati u
skladu s obujmom prodaje, potrebama dunika i u skladu s kreditnim mogunostima
faktora.
Koritenjem usluga faktora poduzee smanjuje trokove sumnjivih i spornih
potraivanja, te zamjnjuje fiksne i varijabilne trokove funkcioniranja kreditne i naplatne
slube s varijabilnim trokom u obliku faktorove provizije.
22

30. POTROAKI KREDIT prodaja na malo. Trgovci svoju robu prodaju krajnjim
potroaima. Otplauje se iz novanih primitaka potroaa, a ne iz prihoda iz osnovne
prodaje robe.
31. ADMINISTRATIVNA ZABRANA (334. str., fusnota 95.) zabrana koja se stavlja na
osobna ili druga primanja zaposlenika radi izvrenja obveze vjerovniku. Obustava se vri
prilikom obrauna tih primanja.
32. INTERKALARNE KAMATE (347./348.str.) kamate koje investitor plaa na
angairani dio dugoronog kredita i to od dana poetka koritenja dugoronog kredita do
dana stavljanja kredita u otplatu.
Obraun tih kamata radi se krajem svakog polugodita. Interkalarna kamatna
stopa jednaka je ugovorenoj kamatnoj stopi za dugoroni kredit. Za iznos interkalarnih
kamata poveava se dugoroni kredit.
33. AMORTIZACIJSKI PLAN (349. str., fusnota 100) plan amortizacije fiksne imovine,
kredita ili vrijednosnih papira.
Iznos anuiteta dobiva se da se iznos duga pomnoi s anuitetskim faktorom (vrijednosti
anuitetskog faktora dane su u V-tim kamatnim tablicama).
34. REFINANCIRANJE (350. str., fusnota 102) otplata postojeih obveza novim
povoljnijim obvezama.
35. FINANCIJSKO TRITE (353. str.) veliki broj razliitih i meusobno povezanih
specijaliziranih nacionalnih trita, koja se u najirem smislu mogu podijeliti na:
- trite novca,
- trite deviza i
- trite kapitala.
36. HAZARD (353. str.) temelji se na izboru koji je posve sluajan.
37. PEKULACIJA (353. str.) odnosi se na izbor koji ima neko utemeljenje u razumu i
argumentaciji.
38. SVJETSKO FINANCIJSKO TRITE brojna vea ili manja internacionalna trita
novca i novanog kapitala.
Ukupna ponuda i potranja novanog kapitala. Radi naprekidno 24h svakog radnog
dana s izuzetkom nekih prazninih dana u pojedinim zemljama kad su trita u tim
zemljama zatvorena.
Prvo se otvara trite u Novom Zelandu, pa u Tokiju, u Hong Kongu, pa u
Singapuru. Zatim se otvaraju financijski centri u Europi, od kojih su najznaajniji
Frankfurt i London. S otvaranjem Londonskog dolazi do zatvaranja trita na Dalekom
istoku. Zaim se otvaraju trita u Americi prvo u New Yorku, pa u San Franciscu,
istovremeno kad se zatvaraju trita u Europi. Trite u San Franciscu zatvara se kad su
trita na Dalekom istoku ve otvorena.
39. GLAVNI SVJETSKI FINANCIJSKI CENTRI:
SAD New York, San Francisco, Chicago, Boston, Philadelphija
EUROPA London, Frankfurt, Pariz, Zrich
DALEKI ISTOK Tokio, Hong Kong, Singapur
23

Na tradicionalnom financijskom tritu internacionalnog karaktera domai

financijski investitori mogu kupovati strane vrijednosne papire ili ulagati u strane
vrijednosne institucije i banke. Isto tako domae banke mogu davati kredite strancima.
40. EUROTRITE (355. str.) je formirano na podlozi EURODOLARA dolari koje su
njihovi vlasnici deponirali u bankama izvan SAD-a.
41. INTERNACIONALNI DOLARI (355. str.) dolari kojima raspolau nerezidenti SAD-a
a deponirani su u bankama u SAD-u.
42. EUROVALUTA (355. str.) valuta koja se dri u depozitu neke od banaka izvan
zemlje porijekla.

24

43. IBOR (355. str.) meubankarska oznaka kamatne stope (interbank offered rate).
Kad joj se doda poetno slovo naziva odgovarajueg financ. centra dobije se potpuna
meubankarska oznaka za kamatnu stopu dotinog centra.
LIBOR za London
FIBOR za Frankfurt
- To je kamtna stopa koju te banke obraunavaju svojim dunicima iz redova banaka
prvoklasnog kredibiliteta.
- To je najnia referentna kamtna stopa koja slui i kao standard.
44. PRVORAZREDNA STOPA primjenjuje se u SAD-u kao najnia kamatna stopa koju
komercijalne banke odobravaju prvoklasnim dunicima na kratkorone kredite. Obino
takve transakcije karakterizira nizak rizik neplaanja, nizak kreditni rizik.
45. OFFSHORE FINANCIJSKI CENTRI neke vee financ. institucije i multinacionalne
korporacije koriste te centre za financiranje tzv. offshore investicijskih fondova i za
obavljanje financijskih transakcija iji se domicil, zbog visokih poreznih obveza premjeta
iz velkih financijskih centara u porezne oaze. Veina ih se nalazi na malim tropskim
otocima Aruba, Bahamas, Barbador, Bermude, Malta,...
Cilj izbjegavanje plaanja poreza.
46. TRITE NOVCA trite bankovnih likvidnih rezervi i kratkoronih vrijednosnih
papira s rokom dospijea do godine dana, a cilj mu je osiguranje tekueg plaanja
njihovih komitenta.
47. REPOS ILI SPORAZUMI O REOTKUPU (358. str.) katkoroni krediti koje uzima
vlada pri emu kao instument osiguranja povrata kredita izdaje svoje vrijednosnice (npr.
trezorske obveznice) uz obvezu njegova otkupa po dospijeu duga uveanog za kamate.
48. CERTIFIKATI O DEPOZITU (358. str.) vrijednosni papiri putem kojih depozitna
banka potvruje da je primila u depozit odreeni iznos i da e taj iznos zajedno s
kamatama po isteku oroenja - platiti donosiocu certifikata.
49. BANKOVNI AKCEPT mjenca koju je komitent banke po prethodnom dogovoru s
bankom vukao na banku, a ona je mjenicu u svojstvu dunika potpisala akceptirala.
Predstavlja obvezu banke koja imaocu takve mjenice obeava sigurnost isplate mjenine
svote na dan njezina dospijea, akceptiranom trasiranom mjenicom lako se trguje i
prodaje uz diskont.
Mjenica se umjesto na dunika vue na banku akceptanata.
50. KOMERCIJALNI PAPIRI (359. str.) predstavljaju dunike vrijednosne papire koje
izdaju banke i korporacije dobroga boniteta radi pribavljanja kratkoronih novanih
sredstava. Prodaju se uz diskont, izravno, tj. neposredno ili putem brokera.
51. DEVIZNI TEAJ (360. str.) cijena jedne valute izraena brojem jedinica druge
valute.
52. APRECIRA (360. str., fusnota 116) ameriki dolar aprecira ako broj jedinica npr.
Njemake marke potrebnih za kupovinu jednog amerikog dolara raste, a ako pada, tada
dolar DEPRECIRA.
53. DIREKTNA KOTACIJA (360. str., fusnota 116) teajevi se daju u broju jedinica
nacionalne valute za sto jedinica strane valute.
25

54. INDIREKTNA KOTACIJA primjenjuje se u Engleskoj. Izraava koliko jedinica strane

valute vrijedi jedna engleska funta.
55. VRUI NOVAC (360. str.) kapital, tj. novac koji odlazi na svako mjesto, da bi uz
odreenu razinu rizika pronaao najviu stopu zarade.
56. TERMINSKU PREMIJU (361/118) ima deviza ako je terminski teaj neke devize
vii od promptnog.
57. TERMINSKI DISKONT ako je terminski teaj manji od promptnog.
58. PROMPTNA TRANSAKCIJA DEVIZA transakcija u kojoj se ugovor izvrava
odmah ili najkasnije u roku 2 radna dana.
59. TERMINSKO TRITE kupoprodaja deviza s rokom isporuke preko navedena 2
radna dana.
60. TERMINSKI TEAJ dogovara se danas za devize koje e biti isporuene za 30, 90
ili 180 dana.
61. DEVIZNI SWAP trgovina valutama na meunarodnom planu koja se najee
ugovara u uvjetima razmjene tvrdih i mekih valuta. Takvom trgovinom banke, uvoznici i
investitori eliminiraju devizni rizik, tj. gubitak koji moe nastati zbog negativnih kolebanja
deviznih teajeva neke valute.
62. SEC formirana 1933.g. u SAD-u. Zakonska institucija koja ostvaruje javnu kontrolu
prometa vrijednosnih papira i regulira njihovu registraciju.
63. BROKERI (364.) agenti koji izvravaju naloge za drugoga i za to primaju proviziju.
Prvu proviziju dobivaju kad investitori putem njih kupuju dionice koje su im preporuili, a
drugu kad investitori na njima poinju gubiti i odlue ih prodati. Brokeri uvijek gledaju
kroz ruiaste naoale.
64. DILERI posluju u svoje ime i za svoj raun. Moraju posjedovati dravnu dozvolu za
obavljanje transakcija vrijednosnim papirima, ime se ostvaruje zatita kupaca.
65. MALE EMISIJE VRIJEDNOSNIH PAPIRA tj. godinje emisije, iji je ukupni iznos
manji od zakonom propisanog, ne podlijeu propisima.
Prema SEC-u = mala emisija manja od 1 500 000 USA $.
66. INVESTICIJSKI BANKARI osobe odgovorne za posredovanje, tj. za pronalaenje
investitora za kupovinu vrijednosnih papira. esto ih nazivaju potpisnicima i
osiguravateljima. Predstavljaju primarno trite vrijednosnih papira.
67. POKRETA investicijsko bankarska institucija koja prva postigne dogovor s
emitentom.

26

68. PROSPEKT javni poziv na upis i/ili na kupnju vrijednosnih papira, koji mora
sadravati sve informacije neophodne da potencijalni investitor moe stvoriti realnu sliku
o imovini i obvezama, gubitku ili dobitku, financ. poloaju i o perspektivama izdavatelja
te o pravima sadranim u vrij pap na koje se prospekt odnosi.
69. PELIMINARNI PROSPEKT iji je rub uokviren crvenom bojom,
dimljena haringa, predstavlja poseban oblik prospekta koji sadri
koliinu podataka, ukljuujui i broj dionica koje e se izdati, a slui za
trita na predloenu novu emisiju vrijednosnica. Ne sadri indikacije o

pa se jo naziva i
samo ogranienu
testiranje reakcija
cijeni.

70. PRIJAVNI OBRAZAC dio prospekta za novu emisiju vrijednosnica kojeg

potencijalni investitor ispunjava i vraa emitentu.
71. RASPON zarada investicijskih bankara, ostvaruju je prodajom vrijednosnih papira
po neto vioj cijeni nego to su ih platili emitentu.
72. PONUDA NA TENDERU mehanizam za otkrivanje najpovoljnije prodajne cijene
vrijednosnih papira.
73. BEST EFFORTS METODA prodajni posrednik. Angairanje investicijskog bankara
na komisionoj osnovi. Bankar na preuzima rizik emisije ali prihvaa da upotrijebi sve
svoje iskustvo, znanje i sposobnosti u distribuciji vrijednosnih papira.
74. MARGIN postotak vlastitih sredstava koje, pri zatvaranju financ. konkurencije o
kupovini vrijed. papira, kupac mora sam osigurati.
75. BURZA VRIJEDNOSNIH PAPIRA za razliku od drutva za poslovanje vrijednosnim
papirima, na smije se baviti trgovinom vrijednosnih papira niti smije davati savjete o
trgovini vrijednosnim papirima i o investiranju u vrijednosne papire.
76. NEW YORK STOCK EXCHANGE NYSE WALL STREET
Osnvana 17.svibnja 1792.g. Zgrada se nalazi na Wall Street-u 11 na Manhattnu.
Popularno se naziva i VELIKA PLOA zbog ogromne ploe na kojoj se istiu cijene. Burza
posjeduje vlastitu zgradu, a cjelokupno poslovanje odvija se na parketu ta zgrade.
Postoji 1366 lanova NYSE kojima se burza obraa kao MJESTIMA:
Od 1366 lanova NYSE:
- komisioni brokeri 700 mjesta
- brokeri na parketu 225 mjesta
- trgovci na parketu 41 mjesto
- specijalisti 400 mjesta
Zbog visokih godinjih cijena mjesta, tijekom godine dolazi do promjene lanstva burze.
Npr. 1987. g. najvia cijena za mjesto iznosila je 1,15 milijuna dolara.

27

77. SPECIJALIZIRANE ULOGE LANOVA BURZE:

- brokeri koji rade za proviziju
- brokeri na parketu
- trgovci na parketu
- specijalisti
- dileri koji trguju rasparenim lotovima
- brokeri koji trguju blokovima
78. BROKERI KOJI RADE ZA PROVIZIJU kupuju i prodaju vrijednosne papire
komitentima brokerskih kua, komuniciraju telefonski s brokerskim kuama, primaju
naloge za transakcije od brokerskih kua, tj. od njihovih brokera, tj.od izvrioca naloga
koji su u izravnom kontaktu s komitentima i alju im potvrene poruke.
79. BUY (SELL) 100 IBM 136 5/8 = slobodna kupovina (prodaja) 100 dionica IBM po
cijeni 136 5/8 $. Nalog koji alje brokerska kua na burzu ako eli da njezin broker kupi
(proda) dionice po tekuoj kotaciji i po najpovoljnijoj cijeni u tom trenutku. Taj nalog bit
e izvren u nekoliko min. i potvren ovako:
BOUGHT (SOLD) 100 IBM 136 5/8
80. LIMITIRANI NALOG LIMIT ORDER ako brokerska kua odreuje maksimalnu
cijenu iznad koje njezin broker na burzi ne smije kupiti dionicu. U sluaju da se tijekom
dana cijene dionica ne spusti do zadanog limita, nalog se automatski gasi.
Npr. BUY 100 IBM 136 1/8 DAY LIMIT samo taj dan kupovine 100 dionica po nominalnoj
cijeni od 136 1/8.
Limitirani nalog moe se izdati i da opoziva na due od 1 dana.
Npr. BUY 100 IBM 136 1/8 GTO do opoziva.
Brokerska kua moe odrediti i minimalnu cijenu ispod koje njezin broker na burzi ne
smije prodati dionicu. U sluaju da se tijekom dana cijena dionice na digne do odreenog
limita, nalog se automatski gasi.
Npr. SELL 100 IBM 136 DAY LIMIT samo taj dan prodaja 100 dionica IBM po
nominalnoj cijeni od 136 $.
Kod prodajnih naloga namjera prodavaa moe biti da svoje dionice preda po nominalnoj
cijeni koju eli postii.
Npr. SELL 100 IBM 136 3/8 STOP prodaja 100 dionica IBM tek kada cijene tih dionica
padnu ispod iznosa 136 3/8 $
Ili npr. SELL 100 IBM 136 3/8 STOP 136 1/8 LIMIT prodaja 100 dionica IBM tek kada
cijene tih dionica padnu ispod iznosa od 138 3/8 ali ne ispod iznosa 138 1/8 $.
NYSE zahtjeva da sva MJESTA budu u vlasnitvu pojedinaca i ne dozvoljava institucijama
poput brokerskih kua i banaka, da posjeduju mjesta jer su brokerske kue i banke
njezini najvei komitenti.
Npr. MLPFS (Merrill Lynch, Pierce, Fenner&Smth) velika brokerska kua koja moe
utjecati na dionice s nekoliko posjednikih mjesta. Kako bi pojedincu omoguila da kupi
MJESTO, MLPFS odobrava dugorone kredite.
Pojedini komisioni brokeri mogu ostvariti i vienamjenske dolarske komisione prihode
samo ako ih MLPFS odobre.

28

81. BROKERI NA PARKETU nazivaju se i two-dollar brokers, jer su nekad radili

za proviziju koja je iznosila 2 dolara po nalogu. Oni rade za proviziju i djeluju kao ispomo
COMMISSION BROKERS-a u sluaju da su oni preoptereeni poslom ili sprijeeni.
82. TRGOVCI NA PARKETU nazivaju se i REGISRIRANIM TRGOVCIMA. Oni trguju prije
svega za svoju korist. Oni su pekulanti koji trae povoljne prilike za profitabilnu
kupovinu ili prodaju dionica. Posjeduju svoja vlastita mjesta, djeluju u vlastitu korist, oni
ne trguju za komisioni postotak, nego najee kupuju i prodaju iste dionice u istom danu
u namjeri da zarade u uvjetima malih pomaka u cijeni (DNEVNO TRGUJU!!!).
83. SPECIJALISTI predstavljaju centar trgovinske aktivnosti na NYSE. Djeluju u
trgovakm dijelu burze gdje stvaraju trite za jednu ili za vie dionica koji im je dodijelila
NYSE. Stvaraju monopolna trita za jednu ili vie dionica. Mogu djelovati kao BROKER i
kao DILERI. Zarauju vie od bilo koje druge kategorije lanova NYSE, postavljaju trine
cijene za njima dodijeljene vrijednosne papire, pomau postizanju ispravnog, korektnog i
trajnog trita. Svi specijalisti moraju imati i adekavatan kapital kako bi kupili najmanje
4000 dionica za koje su specijalizirani.
84. DILERI KOJI TRGUJU RASPORENIM LOTOVIMA DIONICA prodaju ili kupuju
dionice od brokera koji rade za proviziju, u koliinama manjim od 100 komada jer jedino
nalozi na puni lot ili na priblini lot moe na parketu kotirati.
Diler svoj dobitak ostvaruje na razlici izmeu cijene po kojoj dionice kupi od klijenta i
preda brokeru.
85. DIFERENCIJAL RASPORENOG LOTA kod kupnje ili prodaje ispod standardnih
koliina skuplje je od kupnje ili prodaje u veim koliinama. Ta razlika u cijeni naziva se
diferencijal rasporenog lota.
86. BROKERI KOJI TRGUJU BLOKOVIMA razvili su se zbog mnogobrojnih kupaca koji
vrijednosne papire kupuju u blokovima.
87. BLOK transakcija s velikom koliinom vrijednosnih papira koja ukljuuje minimalno
10 000 dionica.
88. MONITOR TERMINALA prikazuju se slijedei podaci:
- BID PRICE cijena koju nude kupci
- ASK PRICE cijena koju nude prodavai
- LAST PRICE cijena po kojoj je izvrena zadnja trgovina
- TURNOVER ukupan promet dionica toga dana
- P/E RATIO odnos cijene i dobitka po dionici
89. RING ILI JAMA (PIT) sredinje mjesto trgovanja na burzi. Omoguuje trgovcima
da vide jedni druge i monitore po dvorani.
90. Trgovanje se odvija:
METODOM OTVORENOG IZVIKIVANJA UZ SIGNALIZIRANJE RUKAMA po sustavu
dvostruke aukcije. Takav sustav podrazumijeva da kupci i prodavaoci usporedno
obznanjuju cijene koje nude i koje trae, a zakljuna cijena se formira susretnom
licitacijom koja suava poetni raspon cijena.
91. TRGOVAC U RINGU MORA PRIOPITI TRI STVARI:
1. eli li kupiti ili prodati
2. cijenu koju nudi
29

3. broj komada dionica kojima eli trgovati

Trgovci koji ele kupiti izvikuju svoj BID PRICE, a trgovci koji ele prodati dionice izvikuju
svoj ASK PRICE.
92. RASPON razlika izmeu ponuene i zahtijevane cijene.
93. MARA zarada koju dileri mogu ostvariti odreenom trgovinom.
94. Kad dionice eli PRODATI kupac prvo izvikuje koliinu pa onda cijenu, a kad eli
KUPITI prvo cijenu pa koliinu.
95. DLAN RUKE SIGNALIZIRANJE:
- dlan okrenut prema trgovcu = eli kupiti dionice
- dlan okrenut od njega = eli prodati dionice
96. SIGNALI PRSTIMA ukazuju na cijenu i broj dionica.
Drei ruku u vodoravnom poloaju trgovac prstima pokazuje cijenu koju nudi ili trai. U
okomitom poloaju = oznaava broj dionica koji eli kupiti ili prodati.
Svi zainteresirani trgovci znaju cijenu vrijednosnog papira s kojim se trenutno trguje. Izvikuje se,
tj. prstima pokazuje koliina u lotovima te iznos dijela cijene koja se nalazi iza cijelog broja i koji
se iskazuje razlomkom.
KAIPRST
KAIPRST
KAIPRST
KAIPRST

PREMA GORE BROJ 1

U VODORAVNOM POLOAJU = BROJ 6
I SREDNJI PRST PODIGNUT PREMA GORE = BROJ 2
I SREDNJI PRST U VODORAVNOM POLOAJU BROJ 7

97. OBRAUNSKA ILI KLIRINKA BLAGAJNA OBRAUNSKI ZAVOD ustanova

udruenja brokersko-dilerskih tvrtki stvorena za razraunavanje, tj. prebijanje financ.
dugovanja ili potraivanja slijedom trgovanja na burzama izmeu njenih lanova.
lanstvo u obraunskim zavodima je uobiajeno ogranieno na lanove burze, premda
veina lanova nisu ujedno i lanovi obraunskog zavoda. Oni koji nisu, moraju
cjelokupno svoje trgovanje obraunati preko lanova obraunskog zavoda.
98. RAZLIITI IZVJETAJI I/ILI TEAJNICE u tim oblicima se u sredstvima javnog
priopenja objavljuje burzovno kretanje dionica koje na burzi kotiraju.
1. IZVJETAJI O KRETANJU CIJENA O KOTACIJI DIONICA NA BURZI
Obuhvaeni su ovi podaci:
HIGH-LOW ili HI-LO
- najvia i najnia cijena plaena za dionice u posljednja 52 tjedna (ili u tekuoj
godini)
- brojevi pokazuju poene i izraavaju dolarske iznose
- poeni se dijele na , , 1/8, 1/16 i 1/32
- kotacije na NYSE esto se izraavaju u veliini poena 1/8 to predstavlja iznos od
0,125$

STOCK naziv dionice ili ime poduzea

preferencijalne dionice oznaavaju se s pf
oznaka za VARANT je wt
cijepanje dionica oznaava se s S

DIVIDEND ILI DV
30

oznaava koliku je dividendu po dionici dobio dioniar

ako nije oznaen nikakav iznos znai da poduzee u posljednjoj godini nije isplatilo
dividendu

YIELD ILI YED %

postotak XXXXX dionice ili odnos izmeu deklarirane dividende i zakljune cijene
dionice

PRICE/EARNINGS RATIO ILI P/E

odnos izmeu trine cijene obine dionice (PPS) i ostvarenog neto dobitka po
obinim dionicama (EPS)

SIS 100S ILI VOLS. 100S

obavijest o prodajnoj koliini dionica tog dana, koja se mnoi sa 100
transakcije s dionicama ispod 100kom (odd lot) ne evidentiraju se u burzovnim
izvjetajima

HIGH-LOW ILI HI-LO

najvii i najnii teaj devize tog dana

CLOSE ILI CLOSE QUOTE

zakljuna cijena dionice tog dana

CHANGE, CH'GE PREV. CLOSE ILI NET CHG.

razlika izmeu najvieg i najnieg teaja dionice tog dana
iskazuje se kao plus ili minus neto promjena

2. IZVJETAJ O VODEEM DNEVNOM POSTOTKU PROMJENA DIONICA

- posebno prikazuje dionice na NYSE koje su tog dana postigle najvii UPS i najnii
DOWNS postotak promjene cijene.
3. IZVJETAJ O OBUJMU DNEVNIH TRANSAKCIJA DIONICAMA (NYSE VOLUME)
- grafikon koji u okviru tekue godine, po pojedinim XXXXXx prikazuje dnevni obujam
transakcija, u milijun komada dionica.
4. IZVJETAJ O OBUJMU TRANSAKCIJA DIONICA IZ SATA U SAT
- u komadima iskazan ukupan obujam transakcija dionicama na burci svakoih ola sata i
to od otvaranja u 9:30 do zatvaranja u 16:00 sati toga dana i prethodnog dana, te
prosjek prethodnog tjedna.
- njavea ivost burze, tj. najvei broj transakcija obavlja se u prvih pola sata nakon
otvaranja burze. Najvei broj transakcija je od 12:00 do 14:00. najvea ivost je ponovno
pola sata prije zatvaranja burze.
5. IZVJETAJ O PREGLEDU STANJA TRGOVANJA (Market Diary NYSE, AMEX,
NASDAQ)
- obavljaju se na kraju radnog dana, nakon zatvaranja burze
- oblici tog izvjetaja su dosta razliiti
- u svakom od njih se nastoji u 6 stupaca koji oznaavaju promatrani dan i
prethodnih pet dana burze, prikazati....., a na kraju dolaze oznake CLOSING TICK I
CLOSING ARMS-TRIN.

31

TICK vrlo precizna burzovna mjera kojom se mjeri kretanje zadnje cijene dionica kod
zatvaranja burze (MINIMALNA MJERA FLUKTUACIJE ODREENE VELIINE U
IZNOSU 1/32)
POZITIVAN TICK znai da su cijene krajem dana rasle
NEGATIVAN TICK znai da su cijene krajem dana padale.
TRIN mjera trine snage
- trin ispod jedan (1) ukazuje da se novac seli u dionice, tj. da se dionice kupuju
pozitivan znak
- trin vei od jedan (1) ukazuje na negativan pojam pri prodaji dionica i na odlazak
novca s tog trita.
6. IZVJETAJ O KOLIINSKI NAJPRODAVANIJIM VRIJEDN. NA TR. DIONICA
- iskazuje nazive dionica kojima se tog dana najvie trgovalo, obujam trgovine,
prodajnu cijenu kod zatvaranja burze te iznos promjene u odnosu na cijenu postignutu
prethodnog dana.
7. IZVJETAJI KOJI SE
DIONICA:

ODNOSE

NA ODREENE SLOENE INDEXE, TJ. PROSJEKE

DOW JONES INDEX AVERAGE

vagana aritmetika sredina cijena dionica uzorka poduzea koji kotiraju na NYSE
objavljuje se dnevno
specifini pokazatelj gospodarskih aktivnosti

DOW JONES EQUITY INDEX (DJEI)

primjenjuje se za mjerenje vrijednosti dionica i pokriva vie od 700 dionica
iskazuje se u odnosu na baznu godinu 30.06.1982. uzet je kao 100 baza

DOW JONES WORLD INDEX (DJWI)

prvi meunarodni bazni indexkoji zapravo funkcionira kao domai, samo to
pokriva vie razliitih trita u nekoliko zemalja
kao bazni datum uzima se 12.12.1991., a baza mu je 100.

S&P 500 INDEX

pokazatelj tvrtke Standard&Poors
temelji se na podacima o cijenama 400 industrijskih, 40 financijskih, 20 prijevoznih
i 40 korporacija komunalne opskrbe

NASDAQ COMPOSITE INDEX

pokazatelj organizacije koja kontrolira vei dio amerikog trita dionica na OTC
tritu

99. NAJZNAAJNIJE SVJETSKE BURZE Londonska, Frankfurtska, Parika i Tokijska imaju

svoje kljune indexe kojima iskazuju kretanje vrijednosti dionica.
FT-SE FOOTSIE grupa burzovnih indeksa koju je uveo Financial Times na
Londonskoj burzi.
INDEX FT-SE 100 bazna godina 1984 = 100
32

obuhvaa dionice 100 velikih britanskih korporacija to kotiraju na Londonskoj

burzi
INDEX DAX bazna godina je 1987 100, Frankfurtska burza
INADEX CAC 40 bazna godina 1987 100, burza u Parizu
INDEX NIKKEI DOW JONES AVERAGE na burzi u Tokiju, predstavlja prosjek od
225 dionica u prvoj selekciji tokijskog trita.
-

100. OTC TRITE TRITE PREKO ALTERA TREE TRITE KAPITALA

- OTC trita mnogo su vanija kao trita obveznica nego kao trita dionica
- Konkurencijski dogovorene ponudbene i prodajne cijene odreene su s otprilike
500 OTC stvaraoca trita
101. NASDAQ kompjuterizirana telekomunikacijska mrea koja slui OTC tritu. Ona
osigurava trenutne ponudbene i prodajne cijene za tisue vrijednosnih papira koji su
pohranjeni u glavnom kompjuteru.
102. NQB National Quotation Bureau objavljuje cijene preko 8000 vrijednosnih
papira na svojim dnevnim ruiastim listovima.
Vrijednosti svih nekoliko tisua dionica koje kotiraju u NASDAQ-u NE objavljuju se u
dnevnom financ. tisku.

103. ETVRTO TRITE KAPITALA

- na njemu se provodi direktan smijer tgovine investitor investitor trgovac.
Povezano je s kompjutorskom mreom izmeu blok trgovaca.
- sudionici tog trita zaobilaze uobiajene dilerske aktivnosti.
Trgovci koji djeluju na etvrtom tritu kapitala nastoje postii bolju cijenu kroz izravne
aranmane te mnogo bolje izvrenje i ele ostati anonimnima..
104. ISTINET zatiena oznaka za Institucional Networks Corporation i predstavlja dio
Reuter-a. On je najvei od nekoliko konkurenata u amortizaciji svjetskog trita
vrijednosnim papirima.
105. INVESTICIJSKI FOND oblik okrupnjavanja pojedinanih, obino malih uloga, u
jedan veliki iznos.
106. PORTFELJNI MENADMENT usluge tog menadmenta prua investicijski fond
pod kojim se podrazumijeva proces profesionalnog upravljanja vrijednosnim papirima, tj.
financ. imovinom pojedinaca ili drugih poduzea na principu diverzifikacije.
107. DIVERZIFIKACIJA proces kombiniranja vrijednosnica u portfelju s ciljem
reduciranja ukupnog rizika, a bez rtvovanja prinosa.
Divezifikacjom se moe ostvariti maksimalna profitabilnost i likvidnost ulaganja uz
zadani stupanj rizika, tj. minimalni rizik uz zadanu profitabilnost i likvidnost portfelja
koji predstavlja skup razliitih vrijednosnih papira koje posjeduju pojedinci ili poduzee.
108. OTVORENI ILI ZAJEDNIKI, TJ. UZAJAMNI FOND drutvo bez pravne
osobnosti kojemu je prednost poslovanja prikupljanje novanih sredstava i to izdavanjem
i javnom prodajom dokumenata o udjelima u fondu. Nema ogranienja u udjelu.
33

109. ZATVORENI FOND dioniko drutvo kojemu je predmet poslovanja prikupljanje

novaanih sredstava izdavanjem i javnom prodajom dionica. Broj udjela u fondu je
fiksan, tj. udjel dionica je fiksan.
110. OBVEZNICE jedan od naina prikupljanja novaanih sredstava, tj. kreditiranja
emitenta.
Obveznica se sastoji od 2 dijela:
1. PLAT OBVEZNICE
2. TALON OBVEZNICE sadri anuitetske i kamatne kupone na osnovi kojih se
naplauje potraivnje. Uobiajeno je da obveznice glase na donosioca.
111. REGISTRIRANE OBVEZNCE glase na vlasnikovo ime. Kamate i glavnice se
naplauju putem ekova koje poduzee indosira na vlasnika i alje mu ih putem pote.
Inicijativu za naplatu kamata i glavnice ima poduzee emitent, a kod kuponskih
obveznika vlasnik obveznice.
112. PREPAKIRATI OBVEZNICU ako se iz obveznice izdvoji kamata (glavnicom se
moe trgovati kao s posebnim oblikom obveznica bez kupona, a kuponima kao
vrijednosnicom koja sadi samo kamate).
113. Zbog mogunosti zamjene obveznica u dionice one predstavljaju HIBRIDNE
VRIJEDNOSNE PAPIRE I NAZIVAJU SE KONVERTIBILIJAMA.
114. HRIBIDNI VRIJEDNOSN PAPIRI imaju karakteristike kreditnih instrumenata, kao
to su obveznice i karakteristike vlasnikih instrumenata kao to su preferencijalne
dionice.
Ako cijene dionica rastu vlasnici se mogu odluiti za konverziju obveznica u dionice.

34

115. PISMENA PUNOMO VARANT daje vlasniku obveznice ili preferencijalne

dionice pravo da kupi obine dionice poduzea po ugovorenim cijenama.
116. RANGIRANJE OBVEZNICA
OBVEZNICE VRHUNSKE KVALITETE:
AAA (Aaa) obveznice najbolje financ. kvalitete, stupanj financ. rizika je najmanji,
kamate su pokrivene do stabilne granice, povrat kapitala je osiguran
AA (Aa) obveznice visoke kvalitete, klasificirane su jedan stupanj nie od najboljih, tip
high grade.
A srednje visoke financ. kvalitete.
OBVEZNICE SREDNJE KVALITETE:
BBB (Baa) srednje kvalitete, s vremenom im moe opasti stupanj sigurnosti, nemaju
karakter apsolutno sigurnog ulaganja.
OBVEZNICE PEKULATIVNE KVALITETE:
BB (Ba) problematinog karaktera, budunost im se ne moe smatrati apsolutno
sigurnom.
B ne predstavljaju poeljno ulaganje.
OBVEZNICE SLABE KVALITETE:
CCC (Caa) niske financ. kvalitete.
CC (Ca) visokoproblematine obveznice.
C najnie financ. kvalitete.
OBVEZNICE SUMNJIVE I NEPOUZDANE KVALITETE:
DDD sumnjive kvalitete i nenaplative.
DD ili D nepouzdane kvalitete i nenaplative.
117. OZNAKE ZA POJEDINE RANGOVE:
1 ili (+) - oznauje da obveznica pripada u gornji dio ranga
2 sredinji dio ranga
3 ili (-) donji dio ranga
118. JUNK OBVEZNICE OBVEZNICE S NISKIM RANGOM obeavaju visok prinos
ali nose i visoki stupanj rizika.
119. BID I ASK CIJENE prikazuju poene. Minimalna mjera fluktuacije iskazuje se kao
1/32 (TICK).

35

120. EUROOBVEZNICE oveznice denominirane u razliitim konvertibilnim valutama i

ponuene na prodaju na tritima kapitala u zemlji koja nije zemlja valute u kojoj je
emisija izvrena.
121. YUNKEE OBVEZNICE obveznice stranih tvrtki kojima se trguje u SAD-u, a glase
na amerike dolare.
122. BULLDOG OBVEZNICE obveznice nominirane u britanskim funtama kojima se
trguje u Londonu, a emitirale su ih tvrtke iz drugih zemalja.
SAMURAI OBVEZNICE Japan
REMBRANDTS Nizozemska
123. Euroobveznice uglavnom glase na donosioca i dijele se na:
STANDARDNE nose fiksne kamate i periodine isplate kamata
KONVERTIBILNE mogue ih je zamjeniti za druge oblike aktive ili za dionice
korporcija dunika.
124. SLOENI INDEXI putem kojih se iskazuje kretanje cijena i dugoronih obveznica

LEHMAN BROTHERS INDEX ukazuje na kretanje cijena i prinosa amerikih

dugoronih dravnih obveznica.

DOWN JONES 20 BOND INDEX pokriva prosjene cijene i prinose 10 obveznica

izdavatelja u komunalnom i 10 obveznica izdavatelja u industrijskom sektoru.

SALOMON MORTGAGE BACKED INDEX izraava prosjeke odreenih tipova

obveznica koje su vezane uz ili proizlaze iz hipoteka na nekretnine.

THE BOND BUYER MUNICIPAL INDEX pokriva municipalne obveznice

rangirane od AA do A kvalitete. Municipalne obveznice izdaju lokalne vlasti radi
stjecanja sredtava za realizaciju projekta od lokalne vanosti. (prihodi imaju
povlaten poloaj kod plaanja poreza).

MERRILL LYNCH CORPORATE INDEX kretanje obveznica iji su izdavatelji

korporacije.

125. AUTORIZIRANE
prodati/EMITIRATI

OBVEZNICE

obveznice

koje

je

poduzee

odluilo

EMITIRANE OBV. poduzee ih je prodalo

NEEMITIRANE OBV. nisu putene u prodaju
TREZORSKE OBV. obveznice od kojih je poduzee koje ih je emitiralo ponovno
dolo u posjed (otkupilo ih je ili su mu besplatno ustupljene).
GLAVNE OBVEZNICE nalaze se u prometu. Dobiju se da se od emitiranih
oduzmu trezorske.
POTPUNO PLAENE naplata izvrena u potpunosti.

36

126. AL PARI jednak ili ima jednaku vrijednost (po nominalnoj vrijednosti)
- kod poslovanja vrijednosnim papirima znai da e se isti papiri kupovati ili
prodavati po nominalnoj vrijednosti.
- u deviznom poslovanju jedinica nacionalne valute jedne zemlje razmjenjuje se za
nacionalnu valutu druge zemlje u odnosu 1:1
SUPER PARI ako se emisija obveznica obavi uz odreenu premiju.
SUB PARI ako se emisija obveznica obavi uz odreeni diskont.
127. BIK (422.str). investitor koji oekuje porast cijene odreene vrijednosnice (ili
itavog trita vrijednosnica). Bikovi e kupovati vrijednosnice sada, oekujui da e ih
poslije skuplje prodati. Bikovi koji gube ivce nazivaju se pretreniranim bikovima.
128. MEDVJED investitor koji smatra da e cijena neke vrijednosnice ili itavog trita
padati. Prodaje vrijednosnice kako bi ih poslije mogao kupiti po nioj cijeni. Trite
medvjeda obiljeava trajniji pad cijena.
129. FUNDAMENTALNA ILI TEMELJNA ANALIZA vrijednosnih papira analiza
utjecaja mikro i makro ekonomskih imbenika na poslovanje korporacije radi predvianja
buduih ekonomsko-financijskih efekata.
130. TEHNIKA ILI ANALIZA PONUDE I POTRANJE prouavanje internih trinih
informacija, tj. prouavanje onih statistikih informacija koje prua trite.
131. PLIMNE PROMJENE vee promjene.
VALNA TEORIJA teorija koja se esto koristi u tehnikim analizama. Zasniva se na
shvaanju da se trita ire i smanjuju po utvrenim pravilima. Autor te teorije je R.N.
Elliott. Zasniva se na FIBONACCIJEVIM brojevima pa se naziva i Elliott-ovi valni
principi. Trite se kree u unaprijed u nizu od 5 valova nakon ega slijedi reakcija koja se
zbiva u 3 vala. Po zavretku tih 8 valova zapoinje novi ciklus.
132. FIBONACCIJEVI BROJEVI (423.str.) temelje se na prirodnim zakonima. Njihov niz
je: 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21, 34, 55, 89, 144, 233, 377, 610, 987,... Svaki je broj zbroj dvaju
brojeva koji mu prethode.
133. REKURENTAN OBRAZAC iskazan u obliku glave i ramena prikazuje trine
cijene vrijednosnica u nekome razdoblju. Glava i ramena javljaju se kad cijene rastu
(lijeva ruka), zatim se kratko stabiliziraju prije ponovnog porasta (lijevo rame i glava).
Kada vrijednosti vrijednosnih papira dosegnu desno rame tada ih treba prodavati.
134. REZERVE formiraju se iz ostavrenog neto dobitka poduzea i predstavljaju
stvarnu imovinu poduzea koja je trajno vezana za poslobnu aktivnost poduzea.
135. ZADRANI NETO DOBITAK dio neto dobitka koji ostaje nakon odbitka iznosa
koji se izdvaja za dividende i za rezerve poduzea.
136. SUSTAV DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA PRIHODA oporezivanje prihoda
ostvarenog na osnovi primljenih prinosa od dividendi, te prihoda ostvarenih od kapitalnih
dobitaka, koji esto imaju blai porezni tretman.
137. DIONICE vrijednosni papiri o uloenim novanim sredstvima u dioniki kapital
korporacije bez unaprijed odreenog roka dospjea.
37

o OBINE REDOVNE pravi vlasniki vrijednosni papir na osnovi kojih se

ostvaruju sva naela dioniarstva. Ne mogu se konvertirati ni opozvati.
o PREFERENCIJALNE,PRIORITETNE,
POVLATENE,
PRIVILEGIRANE
ILI
PREDNOSNE omoguuju svojim vlasnicima odreene prednosti u odnosu na
vlasnike redovnih dionica.
1. isplate poveane dividende, a u sluaju da ne budu isplaene, pravo na njihovo
kumuliranje
2. pravo prvenstva prilikom raspodjele likvidacijske mase dionikog poduzea i sl.
138. RAZLIKA DIONICA = OBVEZNICA
- obveznice se zasnivaju na tipinom kreditnom odnosu izmeu emitenta i
investitora
- dionice predstavljaju vlasniki, tj. korporacijski vrijednosni papir koji njihovnim
vlasnicima ili donositeljima osigurava pravo udjela u idealnom djelu vlasnike
glavnice, te na udio u ostvarenom neto dobitku poduzea
139. Dionica se sastoji od 2 dijela:
1. plat dionice
2. kuponski arak
140. INTERNO EMITIRANJE DIVIDENDE DIONICE ako se ostvarene dividende ele
ponovno reinvestirati u poduzee.
141. CJEPANJE DIONICA postupak proporcionalnog smanjenja nominalne vrijednosti
dionica na nain da se njihovim vlasnicima u zamjenu za stare (glavne) dionice, daje
proporcionalno vei broj novih obinih dionica.
Svaka emisija dividendnih dionica, ako je vea od 25% postojeih dionica (negativno
utjee na njihovu trinu vrijednost), tretira se kao cjepanje dionica.
142. Dionice prve emisije dionice serije A - obine dionice s pravom glasa.
143.
BLUE CHIPS DIONICE prvorazredne dionice.
JOHN LAW DIONICE dionice najloije vrijednosti, BANKROT DIONICE.
144. Knjigovodstvena vrijednost dionica odreena je njihovom nominalnom vrijednou.
145. FIKTIVNI KAPITAL KORPORACIJE razlika, ako je nominalna vrijednost dionice
vea od njene stvarne trine vrijednosti.
146. FINANCIJSKE IZVEDENICE, TJ. FINANC. DERIVATI opi izraz za vrijednosne
papire koji su izvedeni iz drugih vrijednosnih papira, tj. kojima je vrijednost odreena
drugim vrijednosnim papirom. Najee se povezuju s tritem imovine pa se nazivaju i
DERIVATIMA IMOVINE.
Mogu se grupirati kao:
-

TERMINSKI DERIVATI rokovni ugovori, terminski i swap ugovori

OPCIJSKI DERIVATI tradicionalne opcije, opcije na swap-ove i ugovore o
smanjenju rizika kretanja kamatnih stopa
interst rate cap poveanje kamtne stope
38

147.
-

interest floor rate smanjenje kamtne stope

interest rate collar vezana kamtna stopa
interest rate cap-a istovremena kupovina
interest rate floor-a istovremena prodaja
EGZOTINI DERIVATI sloenije karakteristike plaanja. Nejee se javljaju u
obliku opcija:
BARRIER OPTION opcija koja poinje egzistirati ili se gasi kada stekne
odreeni uvijet
BINARY OPTION ALL OR NOTHING OPTION opcija kod koje se isplata
obavlja jedino u sluaju nastanka osiguranog sluaja
MULTIFACTOR (RAINBOW) OPTION opcija koja se zasniva na razliitim
indeksima ili na vodeim vrijednosnicama
Najznaajniji predstavnici financijskih izvedenica su:
FUTURESI
OPCIJE
VARANTI, KONVERTIBILIJE I PRAVA

148. FUTURESI ILI ROKOVNI UGOVORI RONICE standardizirani sporazumi, tj.

ugovori izmeu kupaca i prodavaoca, te burze, tj. obraunskog zavoda, o kupnji ili
prodaji neega u budunosti po cijeni ugovorenoj u sadanjosti.
149. TERMINSKI UGOVORI nestandardizirani ugovori izmeu kupaca i prodavaoca o
kupoprodajnoj aktivnosti na odreeni datum u budunosti po cijeni ugovorenoj u
sadanjosti.
150. DUGA POZICIJA kad se jedna ugovorena strana obvee da e prihvatiti dugu
poziciju, obvezala se da e navedeni ugovor kupiti na odreeni datum po odreenoj
cijeni.
151. KRATKA POZICIJA prihvaa je druga starna obveza da e taj ugovor prodati na
isti datum i po cijeni odreenoj ugovorom.
152. HEDGING poslovno financ. strategija koja se radi izbjegavanja ili smanjivanja
rizika, tj. gubitka jednog poslovnog poduhvata provodi poduzimanjem drugog poslovnog
poduhvata.
153. HEDGER u financ. terminologiji predstavlja osobu koja koristi ivicu kao
metodu zatite protiv komercijalnih rizika.
154. TRGOVCI PEKULANTI:
o DNEVNI TRGOVCI eliminiraju svoje pozicije svakog dana prije zavretka
trgovanja da im slijedei dan ne donese nepovoljna prilika
o SKALPERI specijaliziraju za dranje odreenih pozicija u kraim razdobljima u
cilju ostvarenja dobitka na osnovi malih razlika u cijeni
o POZICIJSKI TRGOVCI odreene pozicije dre nekoliko dana ili tjedana u nadi da
e ostvariti znaajan dobitak
155. OPCIJE opcijski ugovori su pismeni ugovori kojima se izdavalc-sastavlja opcije,
tj. njihov prodavalac obvezuje da e u budunosti osigurati izvrenje prava iz opcije, tj.
pravo na kupovinu i/ili prodaju vrijednosnih papira uz odreenu premiju.
39

Ugovor na opciju kupnje dionica uvijek glasi na 100 dionica. Datum dospijea ili isteka
opcijskog ugovora uvijek istjee subotom, nakon treeg petka u mjesecu. Na taj dan pred
zatvarnje burze i razina fluktuacije cijena dionica vrlo je visoka.
CALL OPCIJA kad opcija osigurava pravo na kupnju
PUT OPCIJA kad osigurava pravo na prodaju
AMERIKE OPCIJE mogu se iskoristiti, prodati ili pustiti da propadnu sve do
datuma njihova dospjea
EUROPSKE OPCIJE omoguuju ta ista prava, ali samo na datum njihova
dospjea
OPCIJA U NOVCU kad je zakljuna cijena CALL OPCIJE manja od trine cijene
dionice na koju opcija glasi ili je zakljuna cijena PUT OPCIJE vea od trine cijene
dionice na koju opcija glasi.
OPCIJA IZVAN NOVCA kad je zakljuna cijena CALL OPCIJE vea od trine
cijene dionice ili je zakljuna cijena PUT OPCIJE nia od trine cijene dionice na koju
se opcijski ugovor odnosi.
156. OPCIJSKI UGOVOR:
- KUPAC moe ostvariti pravo iz opcije
- VLASNIK (mirujui) koji je prodao svoje pravo uz premiju
157. RAZLIKE FUTURES OPCIJA
- opcija daje kupcu pravo ali ne i obvezu. Prodavalac opcije preuzima obvezu da
djeluje
- kod Futures ugovora i kupac i prodavaoc obvezni su da djeluju
- kod Futuresa prodavaoc na plaa naknadu za prihvaanje obveze
- kod opcije kupac izdavatelju plaa premiju opcije
158. VARANTI:
- ODVOJIVI zaseban vrijednosni papir, posjeduje svoju trinu vrijednost
- NEODVOJIVI ne moe imati trinu vrijednost, osim ako je sastavni dio obveznica i
preferencijalnih dionica.
VARANTI su pismene punomoi kao neodvojivi dijelovi obveznica i preferencijalnih
dionica, tj. smostalan odvojivi vrijednosni papir koji svojim vlasnicima omoguuje pravo
kupnje odreenog broja dodatnih novoemitiranih obinih dionica po unaprijed utvrenoj
fiksnoj izvrnoj cijeni do datuma istjecanja varanta.
159. KONVERTIBILIJE vrijednosni papiri koji se mogu zamijeniti za druge vrijednosne
papire istog izdavaoca pod unaprijed utvrenim uvjetima i u odreenom vremenu.
Konvertibilnost preferencijalnih dionica i svih vrsta obveznica obavlja se u pravilu po
unaprijed utvrenoj fiksnoj cijeni konverzije u obine dionice. Fiksna cijena konverzije u
trenutku emisije, vea je od mjere trine vrijednosti (15-20%), a ta razlika naziva se
PREMIJOM KONVERZIJE.
Do konverzije e doi kad trina cijena obinih dionica bude iznad cijene konverzije, pri
emu vlasnik konverzijskih vrijednosnih papira ostvaruje dobitak.
160. PRAVA samostalni vrijednosni papiri koji njihovim vlasnicima, obinim
dioniarima, do datuma istjecanja prava, omoguuju pravo prikupljanje odreenog broja
dodatnih novoemitiranih obinih dionica uz privilegiranu upisnu cijenu, kako bi osigurali
svoj udio u vlasnikoj glavnici korporacije.
VRIJEDNOST PRAVA odreena je razlikom trine cijene dionica i privilegirane upisne
cijene po kojoj se mogu kupiti emitirane obine dionice.
40

161. GLODAI IMOVINE ASSET STRIPPER osobe koje kupuju poduzee kako bi
ostvarile profit ljutenjem njegove imovine komadi po komadi, te njihovom prodajom.
To rezultira zatvaranjem radnih mjesta i otkazima radnicima.
162. RESTRUKTURIRANJE reorganizacija financijske strukture i strukture kapitala
poduzea. Ponekad je to eufemizam za reprogramiranje.
163. FUZIJA spajanje. Moe biti u obliku:
- KONSOLIDACIJE spajanje npr. dvaju poduzea u sasvim novu poslovnu jedinku
(a+b=c).
- FUZIJA U UEM SMISLU pripajanje jednog poduzea drugom poduzeu (a+b=a
ili b).
REZIDUALNA ILI SPAENA VRIJEDNOST, TJ. OSTATAK VRIJEDNOSTI neto novani
iznos koji bi se dobio prodajom imovine, po odbitku oekivanih prodajnih trokova, nakon
to imovina prestane davati ekonomske efekte.
EKONOMSKO RAZDOBLJE planirani broj godina u kojem e poduzee davati pozitivne
ekonomske efekte.
DISKONTNA STOPA STOPA KAPITALIZACIJE matematiki izraz stupnja rizika koji
poduzee predstavlja za investitora ili kupca. Odreuje je sam investitor.
KOEFICIJENT BETA specifino mjerilo kolebljivosti amerikih dionica u odnosu na
baznu veliinu Standard&Poorov index 500 dionica. Bete koeficijente za velike
korporacije u SAD-u radi tvrtka Value Line.
Koef. Beta odreen je umnokom standardne devijacjije stope prinosa na konkretne
dionice i korelacije izmu stope prinosa na konkretne dionice i oekivane stope prinosa
na tritu.
Koeficijent 1,0 = ima poduzee ija stopa profitabilnosti varira upravo onoliko koliko ta
stopa varira i na itavom tritu.
REXXXXZACIJA dioniari dobrovoljnim odricanjem striktnog zakonskog prava, nastoje
poboljati ekonom.-financ. stanje poduzea.
PROLOGNAT ILI OBNOVA OBVEZA jedan od najizravnijih naina rjeavanja sizuacije
koja proizlazi iz dospijea glavnice u uvijetima kada dunik nema novanih sredstava,
direktno pregovaranje s vjerovnikom u smislu da prolongira, tj. produi rok dospijea ili
da prvobitne obveze dunika obnovi novom obvezom.
REPROGRAMIRANJE izrada novog plana otplate duga, tj. formalno odgaanje
dospijelih i nedospijelih obveza utvrivanjem novih rokova dospjea. Novi odnosi
utvruju se sporazumom izmeu kreditora i dunika.
Reprogramiranje dugova, tj. pomicanje dospijelih i nedospijelih obveza u DESNO, moe
ponekad imati sline efekte kao razmjetanje lealjki na brodu TITANIC.
BILATERALNA KOMPENZACIJA nastaje kad se uzajamno kompenziraju dvije obveze
iste vrste.
MULTILATERALNA KOMPENZACIJA kad se provodi uzajamno kompenziranje vue
obveza iste vrste.
ASIGNACIJA upuivanje novog dunika (asignata) na izmirenje obveza dosadanjeg
dunika (asignantu) prema njegovom povjeriocu (asignatoru).
41

REORGANIZACIJA s ciljem da se rijei problem trajne insolventnosti poduzea, da se

izvri njegova rehabilitacija.
Provodi se ako je vrijednost poduzea koja proizlazi iz njegovog tekueg poslovanja vea
od likvidacijske vrijednosti.
PRISILNO PORAVNANJE zasniva se najee na smanjenom iznosu trabina od
vjerovnika za dogovoreni, tj. za utvreni postotak u skladu s ekonomskim poloajem
dunika.
POSTNUMERANDO UPLATA/ISPLATA izvravaju se na kraju svakog razdoblja.
PRENUMERANDO UPLATA/ISPLATA na poetku svakog razdoblja.
JEDNOSTAVNE KAMATE raunaju se od iste, nepromijenjene glavnice za cijelo
vrijeme trajanja ugovora, a razdoblje za koje se kamate raunaju obino je krae od
godine dana.
IZRAUNAVANJE KAMATA NA DANE 3 METODE:
- NJEMAKA godina 360 dana, svaki mjesec 30 dana
- FRANCUSKA godina 360 dana, dani u mjesecu prema kalendaru
- ENGLESKA godina 365 dana (prijestupna 366), dani u mjesecu prema kalendaru
SLOENE KAMATE kad je glavnica koritena na vrijeme due od godine dana. Takve
kamate se po zavretku odreenog perioda ili termina pribroje glavnici, pa se u iduem
razdoblju raunaju kamate na nove uveane glavnice.
SPECIFINE RENTE:
ZAJEDNIKA RENTA isplate se vre doivotno dvjema osobama (obino muu i eni) sve
dok obje ne umru.
TONTINSKA RENTA prema tal. bankaru Lorenzu Tontiju. Zajednika renta kod koje se
isplate poveavaju sa smanjenjem njenih korisnika, npr. Ako mu umre ena dobiva vee
redovite iznose.
ODGOENA RENTA redovite isplate ne zapoinju prije isteka odreenog ugovorenog
razdoblja.
TRAJNA RENTA kod koje se isplate nastavljaju zauvijek dok ima ivih korisnika.
S.E.&O. (lat. Salvo errore et omissione), uz pridravanje pogreke osoba koja je izvrila
obraun kamate nastoji se tom oznakom ograditi od eventualne pogreke za tonost
brojaka u obraunu.
NOMINALNA KAMTNA STOPA stopa zamjene izmeu novane jedinice danas i
novane jedinice u neko budue razdoblje.
P = sadanji novani iznos
n = broj perioda
i = kamatna stopa
k = kamtni iznos
S = konana vrijednost glavnice
S = P (1+i)n
42

1
P=S

1 i

R = (P) (i)

P=

R
i

FINANCIRANJE TRAJNE TEKUE IMOVINE sve potrebe poduzea za fisklanom

imovinom, i/ili brojnom tekuom imovinom, poeljno financ. trajnim kapitalom vlasnika
i /ili dugoronim kreditima.
DISKONTIRANJE MJENICE uzimanje mjeninog kredita, a ne prodaju, jer u situaciji
kada postoji pravo regresa, obino nisu zadovoljeni uvijeti da se diskontiranje smatra
prodajom.
LIKVIDNOST platena sposobnost poduzea. Banka postie likvidnost usklaivanjem
odnosa izmeu svojih plasmana i dugovanja prema opsegu i roku, te formiranjem
odgovarajuih likvidnih rezervi.
KREDITNA SPOSOBNOST DUNIKA njegovo objektivno svojstvo, financ. sposobnost kao
subjektivno svojstvo njegova menadmenta.
PROCJENA KREDITNE SPOSOBNOSTI OBUHVAA
karakteristike dunka
kapacitet dunika
kapital dunika
uvijete poslovanja dunika
osiguranje povrata novanih sredstava
4 METODE KRATKORONOG BANKOVNOG KREDITIRANJA PODUZEA:
- kratkorona kreditna linija credit line ili stand-by credit
- kontokorentni kredit credit on current account
- pojedinani kreditn separate loonXXXXXX
- obnavljajui kredit
KOMERCIJALNI PAPIRI slini su kreditima koji nemaju posebnog osiguranja. Njihovo je
plaanje po donosiocu. Obino dospijevaju roku godine dana.
LEASING financiranje pomou ucjena ili pokriveni dug.
OFFSHORE FINANC. TRITE, EKSTERNO, EURO ne ini dio domaih, tj. nacionalnih
financ. sustava, iako izmeu tog eksternog, tj. internacionalnog ili nacionalnog financ.
trita postoji veza. Ta veza se zasniva na odnosu kamatnih stopa u gotovo svakom
segmentu financ. poslova.
VRUI NOVAC kapital, tj. novac koji odlazi na svako mjesto, da bi uz odreenu razinu
rizika pronaao najveu stopu zarade.
SINDIKAT kad investicijski bankar na sebe preuzme rizik XXXX emisije, tj. kad taj
bankar otkupi emisiju vrijednosnih papira to se naziva potpisivanje ili osiguranje, on
obino formira sindikat investicijskih bankara za distribuciju vrijednosnih papira.
PORTOFELJ skup razliitih vrijednosnih papira koje posjeduje pojedinac ili poduzee.
HIPOTEKARNE OBVEZNICE obveznice sa klauzulom dodatnog osiguranja.
43

ZADUNICE neosigurane obveznice, ne optereuje se imovina hipotekom, a to daje

mogunost da emitent u budunosti lake pribavlja dodatna novana sredstva.
PARTICIPATIVNE OBVEZNICE imaju niu kamatnu stopu od obveznika s fiksnom
kamtnom stopm.
PREMA SUSTAVU AMORTIZACIJE OBVEZNICE DIJELIMO NA OBVEZNICE S:
- viekratnim sustavom isplate
- jednokratnim sustavom isplate
- kombiniranim sustavom isplate
OBVEZNICE S OPCIJAMA:
- konvertibilne obveznice
- obveznice s punomoi
- obveznice s opozivom
IZVJETAJI O KREDITIRANJU KOOPERACIJSKIH OBVEZNICA prezentiraju se u obliku
tablice. Naznauje se naziv burze, zatim se donosi naznaka da se radi o korporaciji
obveznicama, te dnevni obujam trgovine.
LBO metoda kooperacijskog restrukturiranja uz pomo neke financ. institucije
(menaderski otkup upotrebom poluge LBO).
Bez institucije menaderski otkup MBO
- otkupom od radnika EBO
BONUS EMISIJA PREDSTAVLJA:
- internu emisiju dividendnih dionica
- cijepanje ili dijeljenje dionica
- emisiju bonuskih dionica
TREZORSKE DIONICE dionice koje je poduzee emitent otkupilo ili su mu besplatno
dodijeljenje.
OPCIJSKI DERIVAT OBUHVAA:
- tradicionalne opcije
- opcije na swap-ove i ugovore o smanjenju rizika kretanja kamatnih stopa
- smanjenje kamatnih stopa i vezanih kamatnih stopa
KAMATNA PREMIJA umnoak koeficijent beta s razlikom izmeu oekivane stope
profitabilnosti na tritu prosjene vrijednosne papire i stope profitabilnosti na ulaganja
bez rizika.
METODA PREMIJE RELATIVNOG RIZIKA izrauje se tradicionalna analiza financ.
poslovanja poduzea i usporeuje sa slinim poduzeima i njihovim vrijednosnim
papirima koji se nude na tritu.
OBVEZNICE BEZ KUPONA ILI S NULTIM KUPONOM ne nose kamatnu stopu, ve se
prilikom njihove prodaje minimalna vrijednost koja je naznaena na obveznici diskontira
za iznos trine kamatne stope (prepakirane obveznice).
BORDEO (NOTE) pria uvid u detaljan opis imovine u javnom skladitu.
METODA VREDNOVANJA KAPITALNE IMOVINE = CAPM uzima u obzir budue novane
tokove, kao i cash flow analiza, te rizik koji se odnosi na ostvarivost novanih tokova.
44

OBVEZNICE PREMA VRSTI OSIGURANJA:

- OSIGURANE:
1. obveznice uz zalog opreme
2. hipotekarne obveznice (obveznice s dodatnom klauzulom osiguranja)
3. obveznice s dodatnom garancijom ili XXXjamstvom ( osigurane garancijom dionica,
obveznica, opreme za rad)
- NEOSIGURANE:
1. zadunice
OBVEZNICE PREMA KARAKTERU NAKNADE:
-

OBVEZNICE S FIKSNOM KAMATNOM STOPOM 3% iznad stope inflacije

OBVEZNICE S VARIJABILNOM KAMTNOM STOPOM:

1. dohodovne obv. isplata kamata ovisi o financ. rezultatu dunika i o volji menadmenta
poduzea da predloi njihovu isplatu
2. participativne obv. imaju niu kamatnu stopu od obveznica s fiksnom kamatnom stopom,
ali u inflatornim uvjetima ta stopa korigira prema utvrenom postotku udijela u financ.
rezultatu
3. obv. s flukturirajuom kamatnom stopom
4. obv. bez kupona s XXXx kuponom

OBVEZNICE PREMA NAINU PODMIRENJA OBVEZA:

1.
2.
3.

OBVEZNICE PREMA SUSTAVU AMORTIZACIJE:

obv. s viestrukim sustavom isplate (taloni predstavljaju anuitetske kupone)
obv. s jednokratnim sustavom isplate (taloni predstavljaju kamatne kupone)
obv. s kombiniranim sustavom isplate

1.
2.
3.
4.

OBVEZNICE S OPCIJAMA:
konvertibilne obv. i hibridni vrijednosni papiri
obv. s punomoi varanti
obv. s opozivom
obv. otkupljene na zahtjev vlasnika

OBVEZNICE BEZ ODREENOG DATUMA DOSPIJEA neprekidne obv.

PREMIJA OBVEZNICA ako se emisija obveznica obavi uz odreenu premiju super

pari, u raunovodstvenim pozicijama stvara se pozicija premije na obveznicu kao
korektivna stavka pozicije na kojoj je iskazana nominalna vrijednost obveznice. (sub pari
uz diskont).
IZVJETAJ O NOVANOM TIJEKU izvjetaj o promjenama u financ. poloaju
poduzea. Svojim korisnicima trebao bi:
1.
2.
3.
4.
5.

ukazati na sposobnost poduzea da generira pozitivne tokove novca

ukazati na sposobnost poduzea da ispuni svoje financ. obveze i isplati dividende
upozoriti na budue potreba poduzea za vanjskim financiranjem
razluiti neto prihode i neto novane tokove operativnih aktivnosti
istaknuti uinke novanih i nenovanih investicija i financija djelatnosti poduzea

IZVJETAJ O KRETANJU EUROOBVEZNICA prezentira se u obliku tablice pri emu se

u zaglavlju tablice naznauje da tablica prikazuje trgovanje obveznicama.
Navode se:
- valuta izdavanja i izdavatelj obveznice
- dan, mjesec i godina dospjea obveznice
- cijena
45

postignuta cijena u odnosu na dan ranije i tekui prinos obveznice

KAPITALIZACIJA ISPLATA
postupak za pronalaenje sadanje vrijednosti beskonanog broja isplata
formula putem koje se izraunava sadanja vrijednost trajne rente, tj. niz plaanja
u konstantnim novanim iznosima u redovnim vremenskim intervalima.
PREKOMJERNA KAPITALIZACIJA iskazivanje dugoronih obveza uveanih za ukupni
vlastiti kapital za vie nego je stvarna vrijednost imovine (npr. kad su goodwill i poslovna
reputacija poduzea precijenjeni, izraeni previsokom vrijednou).
FINANCIJSKI POKAZATELJI:
- pokazatelj poluge = pokazatelj financ. strukture
- pokazatelj aktivnosti
- pokazatelj profitabilnosti
FINANC. STRUKTURA odnos izmeu obveza i vlastitog kapitala ili odnos izmeu
kratkoronih i dugoronih obveza i vlastitog kapitala.
KAPITALNA STRUKTURA odnos izmeu dogoronih obveza i vlastitog kapitala.
BRUTO MARA odnos imeu prihoda ostvarenih od prodaje i umanjenih za trokove
prodanih proizvoda, roba i usluga s jedne strane i prihoda od prodaje s druge strane.
NETO POSLOVNA MARA odnos izmeu poslovnog dobitka i prihoda od prodaje i XXX
profitabilnost prodaje prije oporezivanja i isplate kamatnih trokova.
NETO MARA OD PRODAJE odnos izmeu neto dobitka i prihoda od prodaje.
KOEFICIJENT PROFITABILNOSTI STOPA PRINOSA VLASTITOG KAPITALA
odnos izmeu XXX dobitka i ukupnog vlastitog kapitala dioniara, tj. njegove
vrijednosti po zavrnom raunu.
DEVIZNI POSLOVI S OBZIROM NA VREMENSKU SUPSTANCU:
-

PROMPTNA TRANSAKCIJA ugovor se izvrava odmah, tj. najkasnije u roku od 2 radna

dana.
TREMINSKA TRAN. kupoprodaja deviza s rokom isporuke preko naredna dva dana

HIPOTEKARNE OBVEZNICE RAZLIKUJU SE:

1. prema vrsti imovine koja se koristi kao hipoteka
2. prema starosti emisije hipotekarskih obveznica
3. prema mogunosti emisije novih hipotekarnih obveznica

METODE PRI ODREIVANJU DISKONTNE STOPE ZA PODUZEA KOJA SU NA PRODAJU:

1. METODA PREMIJE RELATIVNOG RIZIKA izrauje se tradicionalna analiza financ.
poslovanja poduzea i usporeuje sa slinim poduzeima i njihovim vrijednosnim
papirima koji se nude na tritu. Trite nas opskrbljuje s relevantnom diskontnom
stopom kad jednom odredimo jedno ili vie usporednih poduzea.
2. METODA VREDNOVANJA KAPITALNE IMOVINE CAPM uzima u obzir budue
novane tokove, kao i cash flow analiza te rizik koji se odnosi na ostvarivost neto
novanih tokova.
OBVEZNICE SA ZATVORENOM HIPOTEKOM uobiajena hipoteka izuzima svaki
naredni dug koji bi imao garanciju na osnovi te iste imovine.
46

PRVE HIPOTEKARNE OBVEZNICE imaju prioritet podmirenja iz novanih primitaka

od prodaje zaloene imovine.
IZVJETAJI O KRETANJU CIJENA I PRINOSA DUGORONIH OBVEZNICA
iskazuju se putem tablica, na kojima se na odreeni dan prezentira 5 sloenih
indeksa od kojih svaki pokriva jedan segment trita obveznica. To su: Lehman
Brothers, Down Jones 20 Bond, Salman MortgXXX, Bond Buyer Municipal i Merrill
Lynch Corporate.
- Svi ti indeksi poredani su u tablici jedan ispod drugog, npr.: Lehman Bros (index),
5019,33 (fri), 7.93% (fri yield), 5024,86..........XXXXX
IZVJETAJ O EMITIRANIM DRAVNIM VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA:
-

1. DIO: obveznice i trezorski zapisi (gouverment bands&notes), rate/maturity

mo/yr/band trader/bid/asked/change/ask yield.
2. DIO:blagajniki
zapisi
(tresury
bills)
maturity/days
to
maturity/bid/asked/bid/asked/change/ask yield
Primjer: XXXXX
VRIJEDNOSNI PAPIRI isprava ili elektronilki zapis o odreenim pravima koja se bez
tog papira ili zapisa ne mogu ostvariti ni prenositi.

FINANCIRANJE EMISIJOM VRIJEDNOSNIH PAPIRA MOE SE ODVIJATI U 2 OBLIKA:

1. isti kreditni odnos povrat u unaprijed utvrenim rokovima emisija obveznica
2. trajan financijski odnos emisija dionica

IZNOS KOMFORNE KAMATE:

a) UZ POLUGODINJU KAPITALIZACIJU

ik = e 6 / 12ln 110 / 100 1 100

....ik = 4,881%
....i = 10%
b) UZ MJESENU KAPITALIZACIJU

ik = e1 / 12ln 110 / 100 - 1 100

....ik = 0,797%
....i =10%

FONDOVI DIONICA:
1. fondovi maksimalnog rasta ili fondovi agresivnog rasta bave se ulaganjem u
kompanije s visokim rastom kapitala i visokim rizikom ulaganja (2 milijuna dolara
vrijednosti portfelja).
2. fondovi ulaganja u male kompanije ulaganje u kompanije malog kapitalnog rasta
i rizika ulaganja
3. fondovi rasta
4. fondovi rasta i dohotka
5. fondovi dionica i dohotka
6. fondovi dohotka
7. ujednaeni ili hibridni fondovi
47

8. fondovi s posebnim rastom imovine

9. meunarodni fondovi
10.
fondovi za ulaganja u plemenite metale
11.
specijalni fondovi
12.
indeksni fondovi
FONDOVI OBVEZNICA:
1. korporacijski visokoprinosni fondovi JUNK BOND FUNDS
2. korporacijski visokokvaliteteni fondovi
3. korporacijski opi fondovi
4. meunarodni fond svjtskih organizacija i kratkoronog dohodovnog prinosa
5. trezorski fondovi vlade
6. opi fondovi vladinih obveznica
7. hipotekarni vladini fondovi s prilagoenom kamatnom stopom
8. uzajamni fondovi dravnih vrijednosti i vrijednosti lokalnih ili gradskih vlasti
9. hipotekarni vladini fondovi
10.fondovi konvertibilnih obveznica

AMORTIZACIJSKI PLAN plan amortizacije fiksne imovine, kredita ili vrijednosnih

papira. Elementi za izradu plana otplate kredita:
-

iznos kredita
rok otplate
kamatna stopa
oblik anuiteta
oblik ukamaivanja
iznos anuiteta (iznos duga x anuitetski faktor)

AUTOMOBIL financ. planiranje.

4. mjesto redovito odranje pogonskog mehanizma
5. mjesto odreeni cilj neto dobitak
6. mjesto gorivo novana sredstva
BRIJANICA financijski plan. Procjenjuje se da e mu trbati 6mj. za pridobivanje
klijentele. Tek nakon 6mj. novani primici prekorauju izdatke.
TKO SPAVA, TKO JE BUDAN:
NOVI ZELAND TOKIJO HONG KONG SINGAPUR
FRANKFURT LONDON
NEW YORK

SANDUI Offshore trita offshore poduzea otvaraju se otvaranjem tako da se

zakupi potanski sandui. Cilj je odljev bruto dobiti u ta poduzea izbjegavanje poreza.
TANE (BULLET) glavnica koja se otplauje u jednom obroku, na kraju razdoblja.
Tijekom trajanja obveze dunik plaa samo kamatu.
REPROGRAMIRANJE DUGOVA, tj. pomicanje dospjelih i nedospjelih obveza u desno
(razmjetaj lealjki na Titanicu).
JUNK OBVEZNICE s niskim rangom.
BLUE CHIPS DIONICE prvorazredne.
JOHN LOW DIONICE najloije vrijednosti.

48