SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

FILOZOFSKI FAKULTET OSIJEK

STUDIJSKA GRUPA: POVIJEST - PEDAGOGIJA
KOLEGIJ: PRAPOVIJEST U BOSNI I HERCEGOVINI

Butmirska kultura

Mentor:

Student:

Doc. dr. sc. Boko Marijan

Valentina Mataija

Osijek
prosinac, 2013.

Sadraj
1. Uvod . 3
2. Neolitik u Bosni i Hercegovini.. 4
3. Butmirska kultura .. 5
3.1. Nalazite u Butmiru. 6
3.2. Nalazita u Ombrima II ... 8
3.3. Butmirska plastika ...10
3.4. Keramika umjetnost .. 12
4. Zakljuak 14
5. Popis literature 15

1. Uvod
U seminaru je raspravljena tema butmirske kulture, odnosno dan je kratki pregled neolitskih
kulturi u samoj centralnoj Bosni, a zatim i strukture same butmirske kulture u okviru neolitika
Bosne i Hercegovine. Zatim se obrazlau i najznaajnija nalazita butmirske kulture, odnosno
kompleks nalazita u Butmiru, a zatim i u Ombrama. U kontkstu ovih kultura, dan je pregled
naistaknutijih artefakata, ljepote ukraavanja keramike kao i osebujnosti plastike. Butmirska
kultura, kao najznaajnija odskonica bosanskohercegovakog neolitika, snano reprezentira
samu svoju osebujnost, kao i kompleksna strujanja koja su utjecala na njezin nastanak i njezino
irenje.

2. Neolitik u Bosni i Hercegovini

Poetak neolitskog razdoblja povezan je uz pojavu novih manifestacija, prvenstveno uz poetak
zemljoradnike i stoarske proizvodnje, te uz izradu keramike robe i poliranih kamenih orua.
Sasvim je prirodno da svi ovi elementi nisu doli podjednako do izraaja u pojedinim neolitskim
kulturama i podrujima, ali su, bar, pojedinano odigrali osnovnu ulogu pri prijelazu na neolitski
sustav ivota. Tijekom razvoja neolitskih kulturnih grupa na tlu Bosne i Hercegovine, dolo je do
napretka u osnovnim privrednim granam, kao i uostalim vidovima materijalne i duhovne kulture
neolitskog svijeta. Nadalje, neolitske grupe na tlu Bosne i Hercegovine nisu ivjele u nekom
odvojenom prostoru, niti potpuno samostalno. One su bile povezane mnogobrojnim nitima s
neolitskim kulturama Mediterana, Panonije i srednje Europe.1 U kronolokom pogledu, u
centralnoj Bosni razlikujemo tri klasine neolitske faze: stariji, srednji i mlai neolitik. Starijem
neolitskom dobu pripadaju dva donja stratuma u naselju Obre I i to je, za sada, jedini lokalitet
koji se moe sigurno uvrstiti u stariji neolitik. U kulturnom pogledu ovi stratumi pripadaju
starevako - impresso kulturi. U srednje neolitsko doba mogu se ubrojiti sljedea nalazita:
Obre I (gornja dva stratuma), Kakanj, Arnautovii, Papratnica i Tuk. Poto je prvo otkriveno
naselje u Kaknju, a sva ova naselja ulaze u sklop iste kulturne grupe, itava je grupa i nazvana
kakanjska kulturna grupa. Konano, mlai neolitik u centralnoj Bosni je zastupljen ovim
nalazitima: Obre II, Butmir, Brdo u Kiseljaku, Nebo, Munjevine, Crkvina u Turbetu, Okolite i
Kraljevine. Sva ta naselja ulaze u sastav iste neolitske kulture, a po prvom otkrivenom nalazitu
ona je nazvana butmirska kulturna grupa.2

Praistorija jugoslavenskih zemalja, svezak 2, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1979.,
str. 11
2
Isto, str. 370 - 371

3. Butmirska kultura
Butmir je najstarije i najpoznatije arheoloko nalazite iz kasnog kamenog doba u Bosni i
Hercegovini. Otkriveno je jo 1893. godine i po njemu je nazvana cijela kulturna grupa kasnog
neolitika u centralnoj Bosni: butmirska kultura. Izvorna duhovna kultura njegovih stanovnika
izjednaava arheologiju Bosne i Hercegovine s arheologijom Europe. Na bazi apsolutne
kronologije, pretpostavlja se da je naselje bilo naseljeno od 5500. do 4500. Godine prije
Krista. Butmirska grupa, nazvana tako po poznatom naselju u blizini Sarajeva, je prva neseobina
neolitika koja je iskopana na Balkanu. Otkrivanje i iskopavanje neolitskog naselja u Butmiru kod
Sarajeva od 1893. do 1896. godine proveli su V. Radimsky, F. Fiala i M. Hoernes. Tijekom
iskopavanja otvorena je povrina od 5305 m, to je predstavljalo ogroman istrani prostor, ne
samo u relacijima 19. stoljea nego i za dananje pojmove. U kulturnom sloju, debelom 3 m,
otkrivena je masa keramikih nalaza i znaajan broj plastinih izraevina, s posebnim tiplokim
osobinama i to je Butmiru dalo velik publicitet u znanstvenom svijetu Europe. Butmir i
butmirska kultura su postali pojam neolitskog doba u ovom dijelu Balkana i dugo vremena su
stajali kao izolirana pojava, bez mogunosti vreg povezivanja u prostornom i kronolokom
pogledu s drugim neolitskim grupama. Zbog toga nije neobino to je butmirska kultrua
postala predmet mnogobrojnih rasprava i vrelo razliitih stavova o njenoj genezi i njenom
karakteru.

Meutim, istraivanja A.Benaca u Nebu u dolini rijeke Bile, a naroito u naselju

Obre II su omoguile precizniju ocjenu ove grupe. Iskopavanja u Obrama su osigurala

stratigrafsku osnovu za podjelu butmirske grupe u tri faze, sve iz perioda kasnog neolitika.
Naselje Obre II, koje nije povezano sa naseljem Obre I, lei u dolini Trstionice, pritoke rijeke
Bosne, koja je vrlo pogodna za agrikulturu te je upravo nalazie u Obrima rasvijetlilo
karakteristike butmirske kulture.4

Praistorija naroda Jugoslavije, str. 368 369

Hrvatska enicklopedija Bosne i Hercegovine,svezak 3, Hrvatski leksikogafski institut Bosne i Hercegovine, Mostar
2009., str. 206
4

3.1. Nalazite u Butmiru

Plodna ravnica Ilida (u blizini Sarajeva), koja se prostire sredinom iroke doline, dugaka oko
11 km, a iroka 7km, formirala se sedimentacijom materijala koje su nanijeli brojni potoci s
okolnih brda, koji svojim stapanjem formiraju rijeku Bosnu. Ranije je ova dolina bila preteno
prekrivena jezerom, a i danas su u zimskom razdoblju neki njeni dijelovi potopljeni. Gotovo u
samom njenom centru nalazi se dio zemljita povrine nekoliko jutara, za koji se paljivim
prouavanjem moe zakljuiti da je malo uzvieniji od dijela ravnice u njegovoj neposrednoj
blizini. Ova je uzvisina odabrana od strane Vlade kao lokacija na kojoj e biti postavljeni temelji
za Poljoprivrednu kolu, a kada su 1893. godine zapoela iskopavanja temelja nove kole
otkriveno je da cijela uzvisina u sebi uva ostatke ranijih ljudskih nastambi. Tlocrt naselja ini
nepravilni oval, dimenzija 185 m u najduem i 155 m u najirem dijelu. Njegova povrina je
19,170m (oko 5 jutara), prosjene visine 2 m iznad okolne ravnice. 1356m od ove povrine je
iskopano. Presjek od vrha na dolje pokazuje dva zasebna sloja: iskopavanja s povrine ini
humus, dubok 30 40 cm, slian obinom glinenom tlu na okolnim kultiviranim poljima. Drugi
tamni sloj sainjen od uglja, pepela, gline, kalupa itd., sadri grnariju, kamene umetke i druge
proizvedene ostatke, ravnomjerno rasporeene cijelom povrinom. Njena dubina varira izmeu
110 i 140 cm, ali je na marginama tanja. Ispod ovoga lee naslage crveno-smee gline fine
vezivne kvalitete, gustoe 90 do 110 cm. Ne postoji jasna linija razgranienja izmeu nje i sloja
sa artefaktima, jer su komadii ugljena i, prema g. Radimskom, dijelovi spaljene gline, nekad
nalaeni u gornjem sloju. Izuzev toga je glina homogena, kompaktna masa koja je morala biti
nataloena prije naseljavanja ovog lokaliteta. Iskopavanja su izvodili radnici koji su prvo uklonili
gornji sloj zemlje, a zatim izbacili sadraj sloja sa artefaktima nekoliko metara iza sebe gdje je
on dalje istraivan.5 U ranoj fazi iskopavanja su pronaena udubljenja u obliku korita u donjem
sloju gline za koje su svi zakljuili da su nainjeni ljudskom rukom, pa su zato privukla puno
panje, jer su morala biti napravljena prije nego to se sloj s artefaktima poeo formirati iznad
njih. Stranice ovih udubljenja su imale nagib od 45 stupnjeva, a centar im je bio nii od margina.
Dubina je varirala izmeu 40 i 80 cm. Bili su ispunjeni predmetima slinim onima iz sloja sa
artefaktima, a primjeeno je i da su artefakti bili najbrojniji unutar tih udubljenja. Tokom
izvoenja iskopavanja 1893., pronaeno je dvanaest takvih udubljenja. U veini njih pronaeni
5

Robert Munro, Rambles and studies in Bosnia Herzegovina and Dalmatia, Blackwood, Edinburgh 1985., str. 207

su kameni predmeti, fragmenti keramike, ostaci kostiju te glinene figurice. Sve glinene figurice,
osim njih dvije za koje nije utvreno mjesto pronalaska, su pronaene u donjoj polovici
nalazita, veina na glinenoj povrini. Velika koliina slomljenog glinenog posua je pronaena
ratrkana po cijelom nalazitu. Sve su bile runo izraene i esto spaljene. Grublja vrsta posua
je imala deblje stijenke i jednostavne probuene rupe umjesto ruki. Posue bolje kvalitete je
tamnosmee ili crno i ispolirane je povrine. Ostali fragmenti, takoer finije izrade, su
crvenkasti, ali na mjestu loma se vide tamna zrnca. Samo je sedamnaest itavih posuda, ili su
mogle biti restaurirane i sve su male toliko da ih g. Radimsky opisuje kao igrake. Dvanaest ih
je crno, a pet crveno, to je odgovarajua proporcija i za cijelu kolekciju. Probueni glineni
utezi, uglavnom crvenkaste boje i raznih oblika i veliina, su mnogobrojni, a meu njima ima i
nekoliko neprobuenih loptica prenika 6 do 7 cm. Ukrasi na grnariji se sastoje od udubljenja
nainjenih ablonom na mekanoj glini ili neto ee od kombinacija urezanih linija, ravnih ili
zaobljenih, inei raznolike geometrijske figure.6 U Butmiru je pronaen irok spektar kamenog
orua i oruja (komadii noeva, vrhovi strijela i koplja, dlijetla, sjekire, ekii, ila, bursno
kamenje, turpije itd.). Materijal od kojeg je izraena veina glava strijela je jantar, slijedei su
kremen, kvarc i glinene plohe. Najvea otrica noa je dugaka 16 cm i iroka 2 cm; najmanja je
dugaka 3 cm, a iroka 5 mm. Noevi i takozvane pile nose tragove finog poliranja po otrici. U
Butmiru nisu pronaene pile u obliku polumjeseca koje su tipine u skandinavskom arheolokom
podruju, iako ih je nekoliko imalo zaobljenu otricu. Nijedan alat ni oruje od poliranog kamena
nisu izraeni od kremena. U Butmiru nisu pronaeni vezovi za jelenje rogove, poput onih koji su
obilno zastupljeni u jezerskim naseljima u vicarskoj, iako crveni jelen nije nezastupljen u
ivotinjskim ostacima u njemu. Samo su dva probuena kamena ekia pronaena cijela meu
dvadeset i pet slomljenih, kao ni jedno jezgro. ini se, dakle, da stanovnici nisu proizvodili svoje
probuene kamene alatke. Dijelei sedamnaest razliitih vrsta kamena koritenih u proizvodnji
ovih predmeta u dvije grupe slini onima koji se mogu nai u blizini Butmira i slini onima koji
se nalaze na veim razdaljinama, ali i dalje na bosanskom tlu, Radimsky otkriva da, izuzimajui
dvadeset sedam probuenih ekia, dva kuglasta Gabbro rvnja i komad poliranog prstena,
takoere Gabbro, sve izraene alatke i predmeti spadaju u prvu grupu; kao i da u drugoj grupi
nema nedovrenih artefakta. Dakle, pretpostavlja se da su stanovnici Butmira proizvodili
predmete iz prve grupe, a uvozili one iz druge. U Butmiru jo nisu pronaeni ljudski ostaci.
6

R. Munro, Rambles and studies in Bosnia Herzegovina and Dalmatia, str. 211

Meutim, pronaene su kosti nekoliko domaih i divljih ivotinja, u znaajnim koliinama kroz
itavo nalazite. Na nekim mjestima su pronaeni na gomili, ali su uglavnom bili u takvoj fazi
raspada da su samo vrlo mali djelii mogli biti sauvani. Samo su kratke kosti pronaene cijele,
dok su sve dugake bile u fragmentima. Objekti izraeni od gline sastoje se od malih ljudskih
figurica i idola, jedne etveronone figure, cijelo ili slomljeno posue, utezi, preslice itd.
Ljudske figure (tri cijele i osamnaest fragmenata) su sve prosto napravljene, osim jedne koja ima
oteenu glavu, crvenkasta je, visoka 6 cm i pokazuje znaajne tragove umjetnikog umijea.
Jo jedna figurica, izraena od crne gline, predstavlja glavu i ramena briljivo odjevene ene.
Visoka je 11,5 cm i 7,7 cm iroka, ali je naalost oteena, jer su joj nos i usne odlomljeni.
Jedna od neslomljenih figurica prikazuje ljudsku figuru u veoma rudimentarnoj fazi, ali je
napravljena da se nosi oko vrata, kao neka vrsta masivnog ukrasa. Visoka je 8,7 cm, iroka 4,2
cm. Jedan objekat, koji grubo predstavlja etverononu ivotinju, je pronaen 20 cm iznad
poda.7
3.2. Nalazite u Obrama II
Dva slojevita neolitska nalazita u Obrama, 65 kilometara sjeverozapadno od Sarajeva u Bosni,
su smjetena na obali pritoke Trstionice nekoliko kilometara od rijeke Bosne, glavne
prapovijesne prometnice na zapadnom Balkanu. Dvadeset i dva radiokarbonska datiranja su
ustanovila da su ova nalazita bila naseljena izmeu 6230. i 4780. godine prije Krista. Lokacija
Obre izmeu Jadranskog mora i centralnog i istonog Balkana uinila je da bude centrom
razmjene za velike razdaljine koje su ukljuivale cijeli balkanski poluotok i sredinji Mediteran.
Dvije sezone arheolokih istraivanja u Obrama 1960-tih su rezultirale iskopinama povrine 928
m2 na dvije lokacije (Obre I i Obre II). Prva, mala iskopavanja su izvrena 1963. 1965.;
dodatna iskopavanja su zavrena 1967. 1968. zajednikim projektom Zemaljskog Muzeja iz
Sarajeva i Univerziteta Kalifornije iz Los Angelesa. Glavni istraivai su bili Alojz Benac i
Marija Gimbutas. Glavni cilj istraivanja bio je uspostaviti genezu i kronologiju kasne neolitske
butmirske kulture, a Obre je izabrana zbog svoje idealne vertikalne raslojenosti. Iako je terenski
rad prve godine bio namijenjen kao potraga za grobljem sela Butmir, ali umjesto toga su
pronaene nastambe ranog i srednjeg neolitika. Kako je otkrivena dobro ouvana slojevita
sekvenca, ukljuujui ostatke kua, pogreba, artefakta, te organskih materijala, vanost Obre kao
7

Milutin Garaanin, Praistorija, Spektar, Zagreb 1982., str. 70

kljunog nalazita za interpretaciju neolitiskog kulturnog kontinuuma na zapadnom Balkanu je

postala oigledna. Obre II (5310. 4910. do 4780. 4440. p.n.e.) je stvorilo iru perspektivu za
izuavanje geneze butmirske kulture. U svom starijem sloju, Obre II se sastoji od kontinuuma
kulture Kakanj iza koje slijedi jasan tipoloki prekid u proizvodnji grnarije i u nainu uzgajanja
domaih ivotinja. Svinja je postala popularnija od ivotinja koje su morale biti seljene radi
ispae (ovce i koze). Stoka je, meutim, primarna domaa ivotinja u svim slojevima. Prelazak
sa selidbe s godinjim dobima radi ispae na manje nomadske naine uzgajanja ivotinja moda
ukazuje na prelazak na intenzivniju ekonomiju koja ukljuuje lokaliziraniju eksploataciju
vodenih i ostalih resursa.8 Noviji slojevi u Obrama II nisu pokazali diskontinuitet u naslagama i
predstavljaju sekvencijalne faze neolitske butmirske kulture. Vjeruje se da su Obre najprije
naseljavale populacije koje su bile paralelne dolasku svakog brata u mikroregiju: jedna
populacija je potekla iz panonske ravnice na sjeveru, teritorija starevake kulture, a druga
populacija je stigla sa jadranske obale na jugu, teritorija impresso kulture. Migracije su praene
preklapajuim distribucijama specifinih oblika grnarije. Starevo kultura je karakterizirana
oltarima, posudama sa tri ili etiri noice i grnarijom sa urezanim i naslikanim ukrasima i
reljefnim tretmanom povrine, dok je grnarija impresso kulture bila jednobojna i imala je
utisnute ukrase urezane rubovima morskih koljki. U najstarijoj nastambi su zabiljeene sve
neolitske domae ivotinje (stoka, ovce, koze i svinje), te glavne pripitomljene itarice (dvozrna
penica, divlji jednozrnac, livadski graak te lea). Kontinuitet u sekvenci datiranja ugljikom 14
i kulturna tradicija u Obrama je uzrokovala da neki istraivai smatraju da je postojao
diskontinuitet izmeu Obre I i Obre II. Obre II pokazuje potpuni nestanak veoma popularnih
oblika grnarije iz faza zastupljenih u Obrama I, i na drugoj lokaciji se iznenada pojavljuje fina,
crna, ispolirana grnarija, bez ikakvih primjesa, kao i grnarija sa tankim crvenim arama na
crnoj ili sivo obojenoj keramici. Mijeanje pjeska iz prethodnog perioda (Obre I) je zamijenjeno
koritenjem grublje keramike, ili za odreene ispolirane posude primjesom namjerno smrvljenog
krenjaka. Meutim, butmirska grnarija je okarakterizirana spiralnim i trakastim naslikanim i
urezanim ukrasnim motivima.Najljepe su loptaste posude obojene crvenim ili crnim trakama i
ukraeni povezanim spiralama, reljefne ili urezane, koje su uramljene bijelom ili crvenom bojom.
Naroito je karakteristina kombinacija razliitih spiralnih ablona u Obre II. Heterogeni stilski
elementi i prisutnost uvoznih predmeta meu Obre II artefaktima ukazuje na postojanje
8

R. Munro, Rambles and studies in Bosnia Herzegovina and Dalmatia, str. 213

intrabalkanske i transjadranske mree razmjene i veza sa udaljenijim mjestima, dokazi koji se

mogu povezati sa promjenom ekonomije oznaene promjenom sastava krda domaih ivotinja,
prema manje nomadskim ivotinjama. Obre II ini osam slojeva nastambi butmirske kulture
nainjenih u razdoblju 5310. 4910. do 4780. 4440. p.n.e. Arhitektonski ostaci su se sastojali
od vrstih pravokutnih nadzemnih kua; nekoliko ih je imalo polukrune krajeve i rtvenike
strukture. Kue su bile sagraene od masivnih vertikalnih stupova koji su podravali teke
zidove od iblja i buke. Bile su dugake i do 15 metara, a neke su bile podijeljene unutranjim
glinenom zidom na dvije sobe. Nadsvoena pe u obliku konice s glinenom platformom ispred
ognjita, ukljuujui i posudu za prikupljanje pepela, je stajala pokraj zida na sredini velike sobe.
Hrpe glinenih i drvenih posuda za pohranjivanje zrnja, kao i razne zdjele i utezi za tkalaki stan
su takoer pronaeni u ovim prostorijama. U stambenom dijelu Obre II je identificirano
dvadeset i pet ljudskih grobova; samo dva su bila od odraslih osoba. Veina grobova dojenadi
su sadravala mrtvoroenad. Dojenad i djeca su sahranjivani ispred kua u sklupanom
poloaju; nijedan od njihovih grobova nije pokazao ostatke jame, a nije bilo ni zagrobnih darova
u djeijim grobovima. Odrasle su osobe, nasuprot tome, sahranjivane u sklupanom poloaju
(tijelo poloeno na lijevu najee- ili desnu stranu) i bile su popraene zagrobnim darovima
kao to su oslikana grnarija, oltar i osobni ukrasi. Mali nadgrobni kamen je oznaavao jedan od
grobova odraslih.9
3.3. Butmirska plastika
U Butmiru su naene 72 manje ili vie oteene ljudske figure od peene zemlje i izvjestan broj
ivotinjskih figura. Ljudske statuete su tako izvedene da se na njima lako razlikuju i neke rasne
osobine. Po ovim osobinama izdvajaju se u stvari tri glavne skupine statueta: s negroidnim,
armenoidnim i europeidnim (alpskim) rasnim karakteristikama. Negroidne osobine statuete
zapaene su na nekoliko sauvanih glava. Kod njih se zapaaju jako ispupeno elo, spljoten
nos, koso postavljene obrve i napolje isturene oi, kovrava kosa i slino. Sve su to izrazite
negroidne karakteristike, koje su vjerno prenesene na izraene figure. Ovoj rasnoj skupini e
pripadati i tzv. Crnkinja, trup figure koja je na leima imala plastino oznaene oiljke. Drugoj
skupini, odnosno armenoidnoj, pripadaju one glave statueta, ija je glavna odlika jako izbaen
nos, zatim nisko i zabaeno elo, slabo naglaena brada, pojaan zadnji dio glave i pojaani
9

Praistorija naroda Jugoslavije, str. 424.

10

lukovi nad oima. Europeidni tip je najrjei, a predstavljen je samo s jednom glavom (ovakav
brojni odnos je vjerojatno sluajan). Ona ima dosta visoko elo, oblo lice, lagan prognatizam i
europski modeliran nos. Oito je da ove osobine nisu sluanje. Navedene butmirske statuete su
izraene prema ivim modelima u samom naselju, ili prema jednoj dugo njegovanoj tradiciji iz
ranijih vremena. Autor navodi da je prva opcija vjerovatnija, poto odgovarajuu plastinu
umjetnost ne nalazimo u onim oblastima koje smo oznaili kao izvorna za butmirsku kulturu.
Izvan ovih realistikih okvira stoje dosta brojne shematine figure. Njihove glave lie na prave
maske; lice im je plastino uokvireno ili postavljeno u sasvim neprirodan poloaj (ponekad
horizontalan), zjenice su esto izbodene, a obino su jako istaknute linije nosa i obrva. Premda
dobar dio ima neke proste i karikirane armenoidne osobine, ipak se ove figure ne mogu
svrstati u naprijed oznaene tri realistike grupe. To je sasvim posebna grupa i vjerojatno je
imala svoju odreenu ulogu u duhovnom ivotu stanovnika Butmira. Konano, kao posebnu
grupu treba izdvojiti i statuete adorantkinja. Meu njih spadaju figure sa podignutim rukama i
figure s rukama poloenim na prsa. I spomenuta Crnkinja ima ruke na prsima, pa e spadati
djelomino i u ovu grupu. Ostale figure iz grupe adorantkinja su krajnje shematine, to se
odnosi i na sauvane glave i na trup bez naznaenih nogu. Po detaljima, koji su u manjoj ili veoj
mjeri izvedeni na terakotama, vidi se da su modelirane samo enske figure. ivotinjske figure u
Butmiru su relativno malobrojne, a osim rijetkih izuzetaka su izvedene potpuno shematino. Te
figure nisu ni izdaleka igrale onakvu ulogu kao to je sluaj s ljudskim figurama. U naselju Nebo
je pronaen mali broj plastinih izraevina. Ipak se na jednoj glavi primjeuju prave armenoidne
rasne osobine, po emu zakljuujemo da je i ovdje postojala ista realistika tradicija. U ovom
naselju je naen i donji dio jedne figure koja sjedi na prijestolju, jedini primjerak te vrste u
okviru butmirske neolitske civilizacije. Noge su kratke i shematine, dok je sauvani dio trupa
predstavljen u kratkoj suknji. Gotovo nema nikakve sumnje da su ove figure pravljene vie za
zadovoljenje duhovnih potreba, nego to su neki isti produkti umjetnike ekspresije. Izvjestan
broj figura iz Butmira je preko itave povrine ukraen nekom vrstom brazdastih uboda. Dobiva
se utisak da su te figure predstavljale ljude obuene u ivotinjsku kou. (to potvruju i prikazi
dlaka na glavama figura, koje su izvedene na potpuno isti nain) U tom obliku e one moda
predstavljati sudjelovatelje u odreenim kultnim obredima, kao to su magijski ples i sl. Najvei
dio figura, od kojih je sauvan donji dio, nema izraene noge, nego su s donje strane dobro
zaravnjene i ak malim zadebljanjem uinjene jo stabilnijim. Naravno, ima i figura s posebno
11

izvedenim nogama, ali su one u manjini. Tako na jednoj strani stoje vrlo realistiki modelirane
glave, a na drugoj strani valjkasti i zarubljeni donji dijelovi. Tee je pretpostaviti da se ovdje radi
o dugakim enskim haljinama koje pokrivaju noge. Prije e biti da su figure prilagoene za
stavljanje na odreena mjesta za kultne obrede. Kod brojnih figura su jako naglaeni enski
ekstremiteti. S obzirom na nesumnjivi matrijarhalni drutveni poredak u neolitiku, ove figure e
biti kultni prikaz enskih boanstava. Svakako, najmarkantniju ulogu u ovom smislu imaju
adoranti i maske. Ne moe nikako biti sluajnost to butmirski majstori esto predstavljaju
ljudske figure s gore uzdignutim ili preko prsa savijenim rukama. To je sigurno jedan stav pri
kultno-magijskim, odnosno religioznim radnjama. Posebno je pitanje maski. Butmirski umjetnik
nije bio nevjet majstor, jer on je znao onako vjeto oblikovati rasne osobine na nekim
butmirskim glavama. Oito je da je majstor namjerno izraivao ba ovakve profile plastike. To
su maskirane ljudske individue, koje su u realnom ivotu sudjelovale u odreenim kultnim
obredima. Mogue je da se ovdje radi i o likovima predaka, odnosno o maskiranim ljudima koji
su u obredima predstavljali likove predaka. 10
3.4. Keramika umjetnost
Zajedno s vinanskom, butmirska grupa predstavlja najvee dostignue kulture kasnog neolitka
na podruju bive Jugoslavije. Ova ocjena ostaje u punoj vanosti bez obzira na injenicu to su
joj nova istraivanja, osobito istraivanje A. Benca u Obrima II oduzela aureolu jedinstvenosti,
koja ju je pratila od vremena njenog otkria u Butmiru kod Sarajeva. Butmirska je grupa izrazito
kompozitna. To se vidi osobito u tehnici njene keramike, gdje vidnu ulogu igra tamna
monokromna faktura vezana za balkansko anadolski kompleks, i u njenim oblicima. Ovdje se
produuje tradicija srednjeg neolitika jadranskog podruja. Osobito su karakteristine krukaste
posude, poznate jo u okviru grupe Danilo, no i razne varijante bikoninih zdjela, amfori, pehari
na nozi. Nekada je naravno tekokod ovih zadnjih oblika utvrditi povezanost s jadranskom ili
balkansko anadolskom zonom. Najvia dostignua umjetniko stvaralatvo butmirske grupe
dostiglo je u svom ornamentalnom stilu na keramici. Ovaj se moe definirati kao sistematizirani
bogati stil, ije osnove lee u danilskoj dekoraciji. Od danilskog nasljea, prevladavao je dio koji
se odlikuje veom sreenou, pravilnijim rasporeivanjem i odreenim spajanjem ornamenata.
Skala je veoma bogata. Postoji, dodue, i u butmirskoj oranamentici horror vacui to pokazuje
10

M. Garaanin, Praistorija, str. 57 - 58

12

i rafiranje povrine pored osnovnog motiva. No, daleko ee, motivi se, po cijeloj povrini
posua rasporeuju u pravilne zone ili se dijele u manja polja, metope. Pri tome se u rasporedu
motiva osjea daleko vea pravilnost i ritminost: pojedine pojaseve ine odreeni motivi, npr.
trokuti ili rombovi, dok se u metopama uglavnom ritmiki ponavlja isti motiv rafirane cikcak
linije, romobovi, trokuti, koncentrini rombovi. Ukoliko povrina posude nije podijeljena
urezima na metopna polja, esto je cijela prekrivena motivima, ali bez rascjepkanosti i nemira
danilske dekoracije. Oni se ovdje ponavljaju preko cijele oranmentirane povrine u pravilnoj
alternaciji. Posebno mjesto u butmirskoj dekoraciji zauzima spirala, za koju danas sigurno znamo
da je preuzeta iz danilske grupe. Pored obinih urezanih spirala sa sloenim volutama, najvee
dostignue su svakako one reljefno izvedene, po kojima je Butmir i uao u svjetsku literaturu.
Reljefne S ili C spirale izrezane na povrini posude, javljaju se u horizontalnom nizu, opasujui
trbuh recipijenta.11 Najvee majstorstvo, meutim, pokazuju nizovi ovakvih spirala postavljeni
vertikalno. Pored jednostavnih nizova povezanih S ili C spirala javljaju se i sloeniji spojevi u
kojima se svaka spirala povezuje s dvije ili vie susjednih u skladnom i pravilnom ritmu.
Osnovne tehnike butmirske dekoracije su urezivanje, kojim se postiu trakasti motivi najee
ispunjeni rafiranjem, i izrezivanje u plitkom reljefu s plastinim spiralama. U manjoj mjeri
javljaju se i motivi bockanih traka, moda preuzeti iz vinanske grupe, dok vinanska kaneluta
igra podreenu ulogu. Takoer je esto primjenjivano crveno bojanje poslije peenja koje prati i
bijela inkrustacija. Boja je po pravilu slabo ouvana, te je teko doarati koloristiki efekt koji je
jo vie naglaavao skladnost i sloenost butmirskog stila.12

11
12

M. Garaanin, Praistorija, str. 60

Isto, str. 62

13

4. Zakljuak
Poslije objavljivanja nalaza u Butmiru, ova neolitska kultura je ula u europsku arheoloku
znanost i veliki broj prapovjesniara je pokuao, na ovaj ili onaj nain, razjasniti nastanak ove
kulture. Sve do polovine 20. stoljea, nalazi iz Butmira su predstavljali usamljenu pojavu u ovom
dijelu Balkana i to je povlailo za sobom razliite teze o donoenju ve formirane butmirske
kulture u centralnu Bosnu. U tom smislu dominirala su dva osnovna pravca gledanja na ovaj
problem, odnosno sjeverna i juna koncepcija, koje su se oslanjale na prouavanje spiraloidne i
trakaste dekoracije na butmirskoj keramici. Po junoj koncepciji, spiraloidna dekoracija je
nastala pod neposrednim egejskim utjecajem pa su, prema tome, i nosioci butmirske kulture doli
s juga. Za predstavnike sjeverne teze izvorno podruje butmirske kulture se nalazilo negdje u
srednjoj Europi gdje su bile rairena linearna i trakasta keramika. Ipak, butmirska kultura sa
svojim nadahnutim spojem tih dvaju utjecaja, kao i svojim specifinim obiljejima, daje veliki
doprinos shvaanju neolitika Bosne i Hercegovine, a samim time i europskog neolitika openito.

14

5. Popis literature

1. Praistorija jugoslavenskih zemalja, svezak 2, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i

Hercegovine, Sarajevo 1979.
2. Robert Munro, Rambles and studies in Bosnia Herzegovina and Dalmatia, Blackwood,
Edinburgh 1985.
3. Hrvatska enicklopedija Bosne i Hercegovine,svezak 3, Hrvatski leksikogafski institute
Bosne i Hercegovine, Mostar 2009.
4. Milutin Garaanin, Praistorija, Spektar, Zagreb 1982.

15