GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU

GREDNI MOSTA - DVA REBRA

MOSTOVI I MASIVNI MOSTOVI

SEPARAT UZ VJEBE (01)

5.

Statiki proraun rasponskog sklopa

5.1

Pristup statikom proraunu

k. god.
2006/07

Statiki proraun zapoinje kada je koncepcija sklopa odabrana i kada je graevina iscrtana u osnovnim
crteima. Kod uobiajenih sklopova crtei e se doraivati, ali ne i bitno mijenjati nakon prorauna.
Prije prorauna potrebno je nainiti statiki model (inenjerski model) kojim e se priblino opisati sklop i
optereenja na njega. Inenjersko modeliranje podrazumijeva znatna pojednostavljenja i kod modeliranja
sklopa i kod modeliranja razliitih djelovanja. Razliite pretpostavke uvode se u svakoj fazi prorauna i
uvijek se postavlja pitanje da li pruaju dobru aproksimaciju stvarnog stanja. Uz to, bitno je ocijeniti razinu
pojednostavljenja koja e rezultirati dostatnom tonou prorauna za odabranu razinu projektiranja. Za
idejni projekt preporuljivo je odabrati jasan i jednostavan model, po mogunosti takav da su mogue i rune
provjere kako bi se otklonila mogunost grube greke. Pri tome je vrlo bitno uoiti i obrazloiti uvedena
pojednostavljenja i napomenuti zanemarena (sekundarna) djelovanja, nastojei biti na strani sigurnosti. Ono
to nije uzeto u obzir u idejnom, razraditi e se u glavnom projektu, a uspjenost preliminarnog modela
dokazujemo usporedbom trokovnika: glavne stavke u idejnom i glavnom projektu ne bi se smjele
razlikovati za vie od 5 do 10%.
U prikazanim primjerima proveden je proraun po linearnoj teoriji i po graninom stanju sloma.
5.1.1 Modeliranje optereenja
Europske norme o odreivanju veliine optereenja mostova daju itav niz osnovnih, dopunskih i iznimnih
djelovanja koja pri proraunu treba uzeti u obzir u prikladnim kombinacijama. Budui da su ona podrobno
objanjena na predavanjima, ovdje e biti nainjen pregled samo onih djelovanja koja e biti razmatrana u
primjerima danim u ovoj skripti: to su optereenja od vlastite teine, stalnog tereta i prometnog optereenja.
Kod sklopova od armiranog betona dokazi utjecaja od temperature, skupljanja i puzanja betona te od
nejednolikog slijeganja mogu se izostaviti iz preliminarnog prorauna po graninom stanju sloma (detaljnije
u skripti prof. andrlia). Proraun na horizontalne sile (za masivne graevine obino je mjerodavan potres)
zahtijevao bi dodatne modele i nainio postupak sloenijim, pa bi ga bilo teko uklopiti u okvire
programskog zadatka.
injenice da smo zanemarili vei broj proraunskih optereenja, kao i proraun po graninom stanju uporabe
(progibi, pukotine) sjetiti emo se kod odabira konstruktivne armature. Uz pretpostavku da su za preliminarni
proraun odabrani mjerodavni utjecaji i dostatne izmjere presjeka, zbroj statiki potrebne i konstruktivne
armature trebao bi pokriti i ona djelovanja koja su zanemarena.
Statiki proraun zapoinje Analizom optereenja, gdje su prikazane i obrazloene veliine proraunskih
optereenja za pojedine dijelove mosta.
Pored pravilne ocjene mjerodavnih djelovanja kod nekih sklopova potrebno je u proraunu predvidjeti i
vrijeme njihovog nastupanja, odnosno pretpostaviti nain izvedbe sklopa.
Stalno optereenje
Sastoji se od vlastite teine nosaa i teine ostalih konstruktivnih i nekonstruktivnih dijelova mosta (opreme).
Prometno (korisno) optereenje
Na mostu se predviaju maksimalno tri prometna traka irine 3,0 m specifino optereena i preostala ploha
do pune irine mosta.
Karakteristina optereenja koja predstavljaju suvremena cestovna prometala na europskim cestama statiki
su odreena i saeta u 4 modela.
Glavni sustav optereenja od kontinuiranog i koncentriranog optereenja koje pokriva utjecaj od tekih
vozila i osobnih vozila je dan Modelom 1. Svaki prometni trak optereuje se s dva osovinska tereta Qik na
razmaku od 1,2 m s razmakom kotaa od 2,0 m i kontinuiranim optereenjem qik. Povrina nalijeganja kotaa
je 4040 cm. Preostala povrina optereuje se kontinuiranim optereenjem qrk. Mjerodavna cestovna uprava
pojedine drave moe propisati djelotvorno proraunsko optereenje tako da se normalna optereenja mnoe
s faktorom prilagoavanja za osnovni teret Qi, odnosno kontinuirano optereenje qi. Ovdje napominjemo
da se prema njemakom strunom izvjetaju DIN Fachbericht 101, koji se temelji na europskim normama,
preporuuje koristiti korekcijski faktor u iznosu 0,8 za koncentrirano optereenje u prvom i drugom traku.
Prema ovom izvjetaju na prometnu povrinu postavljaju se samo dva prometna traka. U prvom traku

MOSTOVI I MASIVNI MOSTOVI

SEPARAT UZ VJEBE (01)

k. god.
2006/07

osovinsko optereenje iznosi 240 kN, a u drugom 160 kN. Kontinuirano optereenje mnoi se sa
korekcijskim faktorm u iznosu 1,0, odnosno ostaje nepromjenjeno. U rijeavanju programskog zadatka
koriste se vrijednosti optereenja dane njemakim propisima.
Kolnik mosta kod prorauna ne mora se poklapati sa kolnikom u prometnom smislu. (Podjela prometne
plohe ne odgovara cestarskoj!).
Glavni trak se optereuje kontinuiranim optereenjem 9 kN/m2. Povrina kolnika izvan glavnog traka
optereuje se kontinuiranim optereenjem od 2.5 kN/m2. Za optereenja cestovnih mostova dinamiki faktor
je ukljuen u zadane veliine za sve sheme optereenja.
Pri proraunu pojedinih dijelova koristi se optereenje dano Modelom 2. Optereenje jednom osovinom
pokriva prometne uinke na vrlo kratkim rasponima , a slui lokalnim provjerama. Osovinsko optereenje
iznosi Q1Qak(Qak=400 kN). Ako je potrebno moe se u proraun uzeti i samo jedan kota s 200 kN. Prema
spomenutom njemakom strunom izvjetaju DIN Fachbericht 101 preporuuje se koristiti osovinsko
optereenje Q1Qak gdje je Qak=240 kN. Povrina nalijeganja kotaa uzima se 4040 cm.
Korisno optereenje pjeakog mosta uzima se kao jednoliko rasprostrto u iznosu od qfk=5 kN/m2,a smanjuje
se za mostove pojedinanog raspona veeg od 10,0 m prema zakonitosti: 2,5
kN/m2qfk=2,0+120/(Lsj+30)5,0 kN/m2 gdje je Lsj pojedinani raspon u metrima. Osim toga treba izvriti
provjeru na pojedinana optereenja koncentriranom silom Qfwk veliine 10 kN, koja ima kvadratinu plohu
nalijeganja veliine 1010 cm.
Poprena raspodjela prometnog optereenja
Nosivi sklop u uzdunom smislu vrlo je esto sainjen od vie uzdunih nosaa, koji su povezani elementima
koji nose u poprenom smjeru (popreni nosai, ili npr. kolnika ploa). Budui da prometno optereenje
moe mijenjati svoj poloaj na prometnoj plohi, nosai mogu biti vie ili manje optereeni. Pored toga, kada
se glavnina optereenja nae nad jednim nosaem, popreni elementi ga preraspodjeljuju na ostale nosae,
tako da i oni u nekoj mjeri sudjeluju u prijenosu optereenja. Javlja se problem poprene razdiobe
optereenja, odnosno odreivanja optereenja mjerodavnih za proraun uzdunih elemenata (koja se ne
moraju podudarati s propisanim optereenjima).
5.1.2 Modeliranje konstrukcije
Prvi zadatak pred modeliranje sklopa je prepoznati mjerodavne unutarnje sile za proraun sklopa ili dijela
sklopa. U primjerima se proraunavaju glavni nosai grednih mostova, za koje je mjerodavan moment
savijanja i poprena sila, te lukovi, za koje je mjerodavna uzduna tlana sila i moment savijanja.
U uvodu je reeno da za poetak treba odabrati jednostavniji model: u prikazanim primjerima prvo je
nainjen proraun glavnih nosaa pomou tapnih ravninskih modela sa svega nekoliko elemenata. Prostorno
djelovanje sklopa isprva zanemarujemo, a svo optereenje rasporeeno po irini konstrukcije prebacujemo u
linijsko. Oslonce tretiramo kao zglobne, horizontalno pomine ili nepomine, ovisno o odabranoj vrsti leaja,
ali kao vertikalno nepopustljive, to u sluaju elastomernih leaja nije tono. Nakon prorauna glavnih
uzdunih nosaa slijedi proraun sekundarnih, poprenih elemenata: konzola i kolnike ploe. I ovdje
koristimo jednostavne modele (konzola, elastino upeta greda).
Rasponski sklop grednog mosta rebrastog presjeka ima jasno izraene uzdune nosae (rebra), pa
modeliranjem poprene razdiobe na pregledan nain brzo dolazimo do optereenja mjerodavnih za kasniji
proraun. Nasuprot tome, unutarnje sile u ploama trebalo bi odrediti na osnovi teorije ploa, koja poiva na
slijedeim pretpostavkama:
- debljina ploe obzirom na raspon je malena
- materijal je izotropan i elastian
- omjer progiba i debljine ploe je malen.
Momenti savijanja u uzdunom i poprenom smjeru, kao i poprene sile izraunavaju se pomou utjecajnih
ploha ili tablica za tipska optereenja (Rusch) ili na raunalu, koritenjem posebnih konanih elemenata. No,
momenti u uzdunom smjeru mogu se dovoljno tono izraunati i po teoriji greda ako je odnos raspona i
irine ploe l/b2, te ako se potuje propisani nain poprene razdiobe optereenja. Ovaj nain koriten je u
odgovarajuem primjeru (5.3).

MOSTOVI I MASIVNI MOSTOVI

SEPARAT UZ VJEBE (01)

k. god.
2006/07

Bitno je uoiti da e se za proraun jednog sklopa koristiti vie statikih modela, za razliite konstruktivne
elemente, a isto tako bi trebalo razraditi razliite modele za razliita djelovanja. Cjelovito modeliranje
graevine i proraunskih optereenja na raunalu je mogue, ali predstavlja znatan iskorak u odnosu na
osnovna znanja koja savladavamo kroz nastavni program.

5.2 PRORAUN RASPONSKOG SKLOPA GREDNOG MOSTA

armiranobetonski most s dva rebra u presjeku
Proraunava se rasponski sklop statikog sustava kontinuiranog nosaa preko etiri polja (sl.5.2.1.).
U poprenom presjeku su dva rebra, od kojih proraunavamo jedno, kao zasebni gredni nosa.
Stalni teret se zbog simetrije dijeli na oba rebra jednako, dok kod nesimetrinog prometnog
optereenja i neoptereeno rebro sudjeluje u noenju, to e se u proraunu modelirati pomou
utjecajne linije za poprenu razdiobu. Proraunski model je tapni kontinuirani nosa preko etiri
polja, sa statikim karakteristikama T - presjeka koji se sastoji od grede i dijela ploe na
sudjelujuoj irini.
Kod prorauna pjeakog mosta s dva rebra u presjeku postupak je isti, samo to otpada optereenje
tipskim vozilom. Za proraun pjeakog mosta s jednim rebrom u poprenom presjeku otpada i
proraun poprene preraspodjele, ali je obavezna provjera na torziju uslijed nesimetrinog
prometnog optereenja.
5.2.1. ANALIZA OPTEREENJA (sl.5.2.2.)

Slika 5.2.1. Pojednostavljeni presjek za proraun

MOSTOVI I MASIVNI MOSTOVI

k. god.
2006/07

SEPARAT UZ VJEBE (01)

vlastita teina:
povrina poprenog presjeka
rasponskog sklopa
masa jednog metra
rasponskog sklopa

A=
A/2 =

5.754 m2
2.877 m2

g = 25xA =
g/2 = 25xA/2 =

143.9 kn/m,
71.93 kn/m,

stalni teret:
slojevi asfalt - betona:
izolacija:
armirani beton:
ograda:
vjenac, rubnjak, pjeaka staza

22 kN/m3
0,5 kn/m2
25 kN/m3
0.4 kN/m
25 kN/m3

U konkretnom sluaju:
(promatramo polovicu irine - stalni teret jednog rebra)
zastor
22x0,07x3.55 =
izolacija:
0.5x1x5.215 =
ograda:
vijenac, rubnjak, pjeaka staza
A=0.471 m2,
0.471x25=
UKUPNO:

5.47 kN/m
2.61 kN/m
0.40 kN/m
11.8 kN/m
20.30 kN/m

MOSTOVI I MASIVNI MOSTOVI

km 0+072,60

mjesto B

SEPARAT UZ VJEBE (01)

k. god.
2006/07

128
224
8

STATICKA SHEMA

656

100
8

10 100

mjesto A

280

km 0+004,60

UZDUNI PRESJEK

10

260

60

km 0+019,60

10

km 0+038,60

R=3200 m
T=22,40 m
S=0,078 m

km 0+057,60

Slika 5.2.2. Skica mosta i statika shema

5

MOSTOVI I MASIVNI MOSTOVI

k. god.
2006/07

SEPARAT UZ VJEBE (01)

pokretno optereenje (sl.5.2.3.):

POPRECNI PRESJEK:
rasponska konstrukcija i raspored oslonaca
1060
150

30

q1k = 9.0 kN / m 2

qrk = 2.5 kN / m

325

Q1k = 240 kN

Q 2k = 160 kN

148
148

300
200

50

30

325

150

qrk = 2.5 kN / m 2
558

50 50

200

308

140

183

40
120

120

40

40

25

najnia tocka
na kolniku

40

25

140

397
537

253

q1k = 9.0 kN / m 2

183
253

120

qrk = 2.5 kN / m 2

148

50

200

50 50

200

160

Slika 5.2.3. Shema pokretnog optereenja u srednjem polju

148

25

MOSTOVI I MASIVNI MOSTOVI

k. god.
2006/07

SEPARAT UZ VJEBE (01)

5.2.2. SUDJELUJUA IRINA PLOE

l0 =0,85l1

l=0,15(l+l
1 2)
0

l0 =0.7l2

l1

beff =

eff ,i

l0=0.15l2+l 3

l2

l3

+ bw b

gdje je
beff ,i = 0, 2bi + 0,1l0 0, 2l0

i
beff ,i bi

beff
beff,2

beff,1
bw

b1

b1

bw

b2

b1

b
Kontinuirani nosa
vanjsko polje:
l0=0,85xl1 = 0.85x15=12.75 m
srednje polje:
l0=0,7xl2 =0.7x19=13.3 m
leaj:
l0=0.15(l1+l2)=0.15(15.0+19.0)=5.1 m
Stvarna irina pojasa: b1=1.805 m, b2=1.96 m
Sudjelujua irina ploe, moment u prvom polju:
beff ,1 = 0, 2 1.805 + 0,1 12.75 = 1.636 m
beff ,2 = 0, 2 1.96 + 0.1 12.75 = 1.667 m

beff = 1.636 + 1.667 + 1, 45 = 4.753m < b = 5.215m

Sudjelujua irina ploe, moment u srednjem polju

beff ,1 = 0, 2 1.805 + 0,1 13.3 = 1.691m
beff ,2 = 0, 2 1.96 + 0.1 13.3 = 1.722 m

beff = 1.691 + 1.722 + 1, 45 = 4.863m < b = 5.215m

MOSTOVI I MASIVNI MOSTOVI

SEPARAT UZ VJEBE (01)

k. god.
2006/07

Sudjelujua irina ploe , moment na leaju

beff ,1 = 0, 2 1.805 + 0,1 5.1 = 0.871m
beff ,2 = 0, 2 1.96 + 0.1 5.1 = 0.902 m
beff = 0.871 + 0.902 + 1, 45 = 3.223m < b = 5.215m

5.2.3. RAZDIOBA OPTEREENJA NA GLAVNE NOSAE

5.2.3.1 Stalno optereenje
Na jedan glavni nosa (rebro) prenosi se polovica stalnog optereenja, odnosno za stalni teret nema
preraspodjele optereenja izmeu nosaa.
5.2.3.2 Pokretno optereenje
Pokretno optereenje na mostu koje je neravnomjerno raspodjeljeno u poprenom smislu
preraspodjeljuje se zbog utjecaja torzijske krutosti nosaa. Izravno optereen nosa preuzima vei
dio optereenja, a neizravno optereen manji. Udio preraspodjele odreujemo priblinim
postupkom, crtajui utjecajnu liniju poprene preraspodjele. Postupak je zasnovan na usporedbi
kuteva zaokreta nosaa uslijed optereenja jedininom silom za dva ekstremna sluaja: u prvom
pretpostavljamo da je torzijska krutost presjeka jednaka 0, a u drugom da je krutost na savijanje
jednaka 0.
Geometrijske znaajke (ACAD-mass properties)

a) Pretpostavka: Torzijska krutost nosaa = 0

teite

Progib uslijed jedinine sile u sredini raspona:

G I t = 0f1 =

1 l
48 E I y

povrina = 5,754 m 2
I = 0,717 m

SUDJELUJUA IRINA

SUDJELUJUA IRINA

521.50

kut zaokreta:
b =

f1
2e

253.00

268.50

RAUNSKI NOSA

U konkretnom sluaju (sl.5.2.4.):

Iy = 0,3526 m4
Ebetona 3,2x107 kN/m2
l=19 m
f1 = 1,359x10-5 m
b=2.382x10-6

RAUNSKI NOSA

236.1

239.2

povrina= 2,574 m
I = 0,3284 m

Slika 5.2.4. Geometrijske znaajke (ACAD-mass properties)

b) Pretpostavka: Krutost nosaa na savijanje = 0

Kut zaokreta uslijed jedininog momenta torzije u sredini raspona:
(G=0,4xEb)
Mt l
Mt l
2 2
E I y = 0 t =
=
GI t
1,6E I t

u konkretnom sluaju (sl.5.2.5):

Slika 5.2.5. Pojednostavljeni presjek za proraun torzijske krutosti presjeka

8

MOSTOVI I MASIVNI MOSTOVI

SEPARAT UZ VJEBE (01)

Tablica 5.2.1. Proraun torzijske krutosti presjeka

k. god.
2006/07

MOSTOVI I MASIVNI MOSTOVI

SEPARAT UZ VJEBE (01)

k. god.
2006/07

It = (0,159x1,23x1,4)x2+ 0,333x0,253x3,97 =0,79 m4

(vidi: Ivan Tomii, Betonske konstrukcije, tree izdanje, Zagreb 1996., str. 281.)
Mt = 1xe = 1x2,685 = 2,685 kNm
t=1.261x10-6
c) Utjecajna linija
Utjecajnu liniju crtamo spajanjem izraunatih ordinata za izravno i neizravno optereen nosa. Neka
je X vrijednost utjecaja koji se prenosi savijanjem izravno optereenog nosaa, a Y dio utjecaja koji
se preraspodjeljuje na oba nosaa zbog torzijske krutosti presjeka. Tada vrijedi:
1.
X+Y=1
2.
X b - Y t = 0
Rjeenje sustava jednadbi daje:

X=

b + t

Y = 1 X

U konkretnom sluaju:

1.261
= 0.346 , y=1-0.346=0.654
2.382 + 1.261
izr=x+y/2=0.346+0.654/2=0.673
neizr=y/2=0.327
Ordinata utjecajne linije dobiva se zbrajanjem utjecaja X i Y, tako da je njezina vrijednost ispod
izravno optereenog nosaa:
izravno = X + Y/2
te ispod neizravno optereenog nosaa:
neizravno = Y/2
Konkretno, (Sl.5.2.6)
izravno =0.346+0.654/2=0.673
neizravno =0.654/2 =0.327
x=

10

MOSTOVI I MASIVNI MOSTOVI

k. god.
2006/07

SEPARAT UZ VJEBE (01)

Q1k = 240 kN

q1k = 9.0 kN / m 2

Q1k = 160 kN

qrk = 2.5 kN / m2

qrk = 2.5 kN / m2

148
148

300
200

50

558
50 50

200

308

IZRAVNO OPTERECEN NOSAC

UTJECAJNA LINIJA ZA POPRECNU PRERASPODJELU NA IZRAVNO

OPTERECEN NOSAC

0.503

0.327

74
558

234

0.176

200

0.374

50 50

0.535

164
300

0.568

36

0.697
0.673

50

0.729

0.824

148
148

Slika 5.2.6. Utjecajne linije i rezdioba

optereenja u poprenom presjeku

d) Razdioba optereenja (Sl.5.2.7.)

Sva kontinuirana optereenja mnoimo s povrinom ispod utjecajne linije.
q=1.48x2.5x(0.825+0.729)/2+3,0x9x(0.729+0.535)/2+5,58x2,5x(0.535+0.176)/2
q=24,898 kN/m
Koncentrirane sile mnoimo s pripadajuom ordinatom i zbrajamo.
120(0.697+0,568)+80(0,503+0.374)=
=221.96 kN

Q=221.96 kN
Qik

Qik

qik

120

Slika 5.2.7. Linijski proraunski model (nosa reduciran sudjeluom irinom, optereenja
modificirana poprenom preraspodjelom

11