VELIKA ISTONA KRIZA I BERLINSKI KONGRES

1. ISTONO PITANJE

Od nekadanjeg straha i trepeta, Osmansko Carstvo se je u 19. stoljeu

pretvorilo u bolesnika na Bosporu, kako su ga u Europi nazivali. Za mnoge
narode koji su stoljea proveli pod turskom vlau ovo je bila prilika da stvore
samostalne drave (Koji su narodi u tome uspjeli?). Ogroman teritorij
Osmanskog carstva bio je mamac europskim silama, posebno Austriji i Rusiji,
koje su se nadale raspadom Turske dobiti to vie teritorija i utjecaja.
Austrija, tj. Habsburka Monarhija, nastala je u 16. stoljeu upravo s
ciljem da se zaustavi prodor Turaka u Europu. Krajem 17. i u 18. stoljeu
Austrija protiv oslabljene Turske vodi ratove i prikljuuje si velike dijelove
Maarske i Hrvatske koje su Turci osvojili u 16. stoljeu. U 19. stoljeu se
Austrija najprije posveuje njemakim zemljama, a kad je utjecaj u njima
izgubila (sjeti se kako), posve se okree prodoru na Istok.
Rusija se vie okree Balkanu i Turskoj u 19. stoljeu. Dva su glavna
ruska cilja:
- stei presudan utjecaj u balkanskim pravoslavnim zemljama,
- stei tjesnace Bospor i Dardanele i time slobodan izlaz iz Crnog mora na
Sredozemlje.
Ostale europske zemlje bile su protiv jaanja Austrije i Rusije, pa su se
zalagale za opstanak Turske. To su Engleska, Francuska i Italija. Problem da li
se Turska treba raspasti, smanjiti ili ostati u postojeim granicama zove se
istono pitanje. Ono e se konano rijeiti tek u Prvom svjetskom ratu.
Zadatak:
U biljenicu nacrtaj i dopuni shemu:
ISTONO PITANJE
Za raspad su drave:
1. __________
2.__________
ele dobiti (nabroji):

TURSKA
bolesnik na Bosporu

Za opstanak su drave:
1. ________
2. ________
3. ________
ne ele:

2. KRIMSKI RAT

Prvi rat koji europske sile vode zbog istonog pitanja bio je Krimski rat
(1853.-1856.). Nazvan je tako prema ruskom poluotoku Krimu u Crnom moru
gdje se vodila veina ratnih operacija.
Rat je napadom na Tursku zapoela Rusija. Turskoj su odmah u pomo
priskoile Engleska i Francuska, a neto kasnije i Pijemont (Kako se zapravo
Pijemont zove?). Nakon tekih borbi Rusija je poraena. Sklopljen je mir u
Parizu prema kome se Rusija morala privremeno odrei tenje da zauzme
Bospor i Dardanele.
Krimski je rat poznat po velikoj epidemiji kolere koja je usmrtila mnoge
vojnike na obje strane. U njezi i lijeenju vojnika iskazala se majka
medicinskih sestara Florence Nightingale (Florens Najtingejl).
Zadatak:
a) Zapii u biljenicu vrijeme trajanja Krimskog rata, zaraene strane i ishod
rata.
b) Pogledaj sliku u udbeniku na str. 128 i proitaj tekst uz nju. Zapii bitno.
3. VELIKA ISTONA KRIZA I BERLINSKI KONGRES

Nakon Krimskog rata Rusija je dvadesetak godina mirovala da bi za novi

rat protiv Turske iskoristila veliku istonu krizu (1875. 1878.).
Bosna i Hercegovina su u 19. stoljeu bile najnemirnije pokrajine Osmanskog carstva. U njima su esto izbijale pobune i ustanci. Godine 1875. izbio je
ustanak hrvatskih seljaka u Hercegovini. Ubrzo se pobunilo i srpsko puanstvo
istone Hercegovine, a potom se ustanak proirio diljem Bosne.
Ustanak je privukao panju susjednih drava i velikih sila. Stoga dogaaje
i ratove u svezi bosansko-hercegovakog ustanka nazivamo velikom istonom
krizom. Beki je dvor ve otprije imao plan da pomogne osloboenje Bosne i
Hercegovine, a potom ih podvrgne pod svoju vlast. Srbija i Crna Gora jo
uvijek pod vrhovnom osmanskom vlau smatrale su da je doao as da se
potpuno oslobode sultanove vlasti, a uz to i proire. Srbija je namjeravala
pripojiti cijelu Bosnu, dok je Crnoj Gori bio cilj Hercegovina. Godine 1876.
Srbija i Crna Gora objavile su rat Turskoj. U taj rat se je ubrzo ukljuila Rusija.
Nakon to su Rusi pobijedili Turke, prisilili su ih na potpisivanje mira u
San Stefanu u Bugarskoj 1878. Uvjeti mira bili su porazni za Tursku, a Rusiji
su osiguravali potpun utjecaj na Balkanu. Stvorena je nova drava Velika
Bugarska, koja je trebala biti satelit Rusije.
O Berlinskom kongresu proitaj tekst u udbeniku (str. 134. posljednji
odlomak te tekst na vrhu 135.str.).

Zadatak:
a) Kakvu su ulogu u velikoj istonoj krizi imale (biljenica):
- Turska
- Bosna i Hercegovina
- Srbija
- Crna Gora
- Rusija
- Austrija
- Bugarska.
b) U biljenicu prepii i dopuni tablicu:
BERLINSKI KONGRES
godina ____________
sazvan zbog ___________
_____________________
_____________________

Zemlje koje sudjeluju na kongresu:

________________________________________
Odluke kongresa:
a) priznata nezavisnost _________________
_____________________________________
b) Bugarska nastala mirom u ____________
je smanjena
c) _______ je dobila pravo zauzeti ______ i
___________.

c) Bosanski su franjevci vodili samostanske ljetopise u kojima su biljeili

najvanije dogaaje iz prolosti, ali i svoga doba. Ovo je ulomak iz Godinjaka
fra Jake Baltia u kome se govori o bosansko-hercegovakoj buni:
Uzrok bune nije drugi nego veliki danjak turski, kog nije mogue izdati
ni iviti, osobito seljaku. I najpoteniji ljudi tuili su se ovako: 'Sto nam puta
dojde miso u glavu da skoimo u vodu. Sve radimo i potrsimo se radei, a opet
nejmamo nita, sve nam Turin oduze...'Zato narod prihvati se sikire i vile,
volide od puke i jatagana turskog gnuti, negoli od glada. Narod bosanski od
naravi miran i za jedno udo strpljiv, skrajno siromatvo trpi, progonstva i
nepravde, ali kad se zidu pritira, najedanput bukne.
U nekoliko reenica zapii u biljenicu svoje zakljuke o poloaju krana
u Bosni i o karakteru ovih ljudi.

DOMAA ZADAA: Radna biljenica str. 59 64, zad. 10 22. Uiti!