Usporedba betonskih i elinih

stupova kod vjetroelektrana

Doc.dr.sc. Tomislav Kiiek
Sveuilite u Zagrebu
Graevinski fakultet

Sadraj
Uvod
Vrste i dijelovi vjetroelektrana
Stupovi vjetroelektrana
elini cijevni stup
Betonski stup

Usporedba cijevnog elinog i

armiranobetonskog stupa
Zakljuak

Uvod
Obnovljivi izvori energije vjetar proizvodnja elektrine
energije pomou vjetroelektrana etrdesetih godina prolog
stoljea.
Razvoj drugih elektroenergetskih sustava istisnuo primjenu
vjetra.
70-tih godina prolog stoljea, zanimanje za koritenje vjetra i
njegovo istraivanje ponovno se naglo poveava.
Jedan od osnovnih dijelova vjetroelektrane stup na kojem se
nalazi generator s lopaticama.
Najee se izvode od elika, no postoje i oni od armiranog ili
prednapetog betona.
U ovom predavanju dana je usporedba primjene elinog i
armiranobetonskog stupa za jednu konkretnu vjetroelektranu
statiki proraun za etiri razliita tipa armiranobetonskog stupa,
procjena trokova izgradnje i dana je usporedba s elinim stupom.

Vrste i dijelovi vjetroelektrana

Ovisno o konstrukcijskim i radnim znaajkama,
vjetroelektrane se dijele na:
vjetroelektrane s vodoravnom osi i vjetroelektrane s
vertikalnom osi;
brzohodne i sporohodne;
vielopatine, s nekoliko lopatica i s jednom lopaticom
i.t.d.

Najvee i ope prihvaene vrste vjetroelektrana

koje se koriste za proizvodnju elektrine energije
su one s vodoravnim vratilom, brzohodne s dvije
do etiri lopatice.

Vrste i dijelovi vjetroelektrana

Osnovni dijelovi vjetroelektrane:
(1) rotor
(2) konice
(3) upravljaki i nadzorni sustav
(4) generator
(5) zakretnik
(6) kuite
(7) stup (toranj)
(8) temelj, transformator
(9) posebna oprema
(10) prijenosnik snage

Stupovi vjetroelektrana
Stupovi nose kuite i rotor - najtei su i najvei
dio vjetroelektrane.
Visina stupa 1 do 1,8 puta vea od promjera
rotora
Teina stupa - do nekoliko stotina tona.
Cijena stupa iznosi od 15 do 25 % ukupne cijene
vjetroelektrane.
Stup prednost i mana cjelokupne konstrukcije
treba pripaziti kod odabira vrste stupa i
njegovog projektiranja.

Stupovi vjetroelektrana
Vrste stupova vjetroelektrana:
reetkasti (najjednostavnija metoda izgradnje
visokih i krutih stupova)

Stupovi vjetroelektrana
Vrste stupova vjetroelektrana:
armiranobetonski ili prednapeti (za stupove visine
preko 80 m)

Stupovi vjetroelektrana
Vrste stupova vjetroelektrana:
samostojei elini cijevni (najee koriteni tip
stupa)

Stupovi vjetroelektrana
Vrste stupova vjetroelektrana:
pridrani elini cijevni (nisu ekonomski uinkoviti)
stupovi kao kombinacija
armiranog betona i elika

Stupovi vjetroelektrana
S poveanjem visine stupa
transport, izvoenje i sastavljanje komponenata
vjetroelektrane skuplje i kompliciranije
(npr. visine stupova premauju 100 m, a teine kuita na
vrhu su po nekoliko stotina tona to zahtjeva stupove baznog
promjera veeg od 5 m, pa cestovni prijevoz elemenata
stupova vie nije mogu)

poveava se i prinos specifine energije rotora.

Optimalna visina stupa dobije se iz funkcije

kotanja konstrukcije i prinosa energije, ali se ne
moe generalno odrediti za sve tipove stupova.

Stupovi vjetroelektrana
Kod velikih turbina - cijena - s poveanjem visine, raste puno bre
nego kod malih.
Izbor lokacije specifina energija vjetra.
Krutost stupova dinamika stupova odreena je proraunom prve
vlastite frekvencije i njezinom usporedbom sa spektrom 1 P
(frekvencija prolaza jedne elise).
Optimalna cijena vjetroelektrane se moe postii jedino tonim
uklapanjem konstrukcije stupa u ostatak konstrukcije.
Iako se stup vjetroelektrane, promatran odvojeno, moe promatrati
kao uobiajena konstrukcija, njegovo projektiranje zahtjeva
poprilino poznavanje ostalih dijelova vjetroelektrane.
Osim u funkcionalnom pogledu, stup, vie nego kuite, odreuje
krajnji izgled vjetroelektrane pa se mora pripaziti i na estetiku stupa.

elini cijevni stup

Danas, daleko najkoritenije konstrukcije za
komercijalne vjetroelektrane.
Kratko vrijeme sastavljanja i podizanja stupa.
Stupovi, visine do 20 m, mogu se, u tvornici,
proizvesti u komadu i postaviti u gotovi
temelj na gradilitu.
Vii stupovi, do 100 m visine, proizvode se u
dijelovima koji se spajaju na gradilitu.
Uestali odabir elinih cijevnih stupova
uzrokovan je i vrlo niskom cijenom elika u
posljednjih 20 godina.

elini cijevni stup

Dimenzioniranje stupa:
Statiko optereenje (teina generatora i stupa),
Dinamiko optereenje (aerodinamikom navalom vjetra
na rotor),
Utjecaj zamora materijala za 20 do 30 godina rada
vjetroelektrane,
Dodatna optereenja uzrokovana vibracijama u sluaju
rezonancije te krutost s obzirom na vibracije.
Problem nosivosti stupa svodi se na nosivost na savijanje
na dnu stupa.
Otpornost na lokalno izboavanje stjenki kod stupova s
malom vlastitom savijajuom frekvencijom (< 1 P)

elini cijevni stup

Stupovi velikih vjetroelektrana su konusnog
oblika promjer se smanjuje od baze prema
vrhu.
U usporedbi s cilindrinim oblicima, ovime se
ostvaruje zahtijevana krutost uz smanjenje teine.
Stupovi se sastoje od niza predgotovljenih
segmenata duine do 30 m, debljine stjenki od 10
do 50 mm. Ploe irine 2 m, zaobljuju se strojno u
kruni oblik te se, tako kruno oblikovane,
zavarivanjem spajaju u segmente

elini cijevni stup

Proizvodnja segmenta stupa

elini cijevni stup

Detalj spoja dvaju segmenata stupa

Betonski stup
Vrlo visoki stupovi - bez problema prijevoza
Zbog zahtjeva za sve viim stupovima, beton se sve vie
vraa u primjenu.
Mogu biti monolitni ili predgotovljeni (izbjegava se dugi
period graenja).
Nenapeta ili prednapeta armatura (za stupove s velikim
dinamikim optereenjem).
Svaki od ovih naina ima svoje prednosti i mane.
Odabir ovisi o mjestu izgradnje, te nije bitna jedino
lokacija i pristupanost nego i dostupnost tehnike
infrastrukture i trajanje izgradnje koje takoer utjee
na ukupnu cijenu stupa.

Betonski stup

Betonski stup
Proraun nosivosti jednak kao i kod elinih stupova
uz neke specifinosti
Kod monolitnih AB stupova, beton se moe izraivati
na licu mjesta ili dovoziti na gradilite.
Svjei beton se ulijeva u oplatu u kojoj je ve
postavljena armatura. Oplata moe biti u odsjecima ili
klizna. S obzirom da donji odsjeak mora otvrdnuti da
bi se prelo na sljedei, vrijeme izgradnje traje dugo.
Stvrdnjavanje betona ovisi i o temperaturi pa bez
obzira na aditive, nije mogue raditi pri izrazito niskim
temperaturama.
Monolitno se mogu izvoditi i prednapeti stupovi.

Betonski stup
Prednost predgotovljenih stupova
mogunost izvedbe vrlo visokih stupova bez
problema u prijevozu,
Kod stupova srednjih visina najee se koriste
centrifugalno lijevani betonski stupovi. Dijelovi
stupa, duine do 35 m i teine do 50 tona
proizvode se na specijalnim rotirajuim
strojevima.

Betonski stup

Betonski stup
Druga vrsta predgotovljenih betonskih stupova
bazira se na segmentnoj proizvodnji u tvornici

Betonski stup
Segmenti od otprilike 3,8 m duine.
Pojedinani segmenti se prevoze na lokaciju i
spajaju jedan na drugi. Pojedinani segmenti
se prednapinju tijekom izvedbe.
Ova vrsta predgotovljenih betonskih stupova
prikladna je i za stupove visine 100 m i vie.

Usporedba cijevnog elinog i

armiranobetonskog stupa
elini stup:
Visina stupa: 77m
Agregat: ACCIONA AW-77/1500 ili AW82/1500
3 segmenta
Stijenke stupa izraene su od elika S355J2+N, a
pojasnice od elika S355NL+Z25

Usporedba cijevnog elinog i

armiranobetonskog stupa
elini stup:

Usporedba cijevnog elinog i

armiranobetonskog stupa
Armiranobetonski stupovi:

Usporedba cijevnog elinog i

armiranobetonskog stupa
Armiranobetonski stupovi:
Podijeljeni su u dvije grupe, po dva modela
Proraun:
Stalno optereenje (vlastita teina + agregat
vjetroelektrane),
Vjetar - osnovna vrijednost poredbene brzine vjetra
vref,0 = 30 m/s
Potresno optereenje - VIII seizmika zona.
Vlastita teina svakog stupa proraunava se raunalnim
programom za proraun i dimenzioniranje konstrukcija.

Usporedba cijevnog elinog i

armiranobetonskog stupa
Armiranobetonski stupovi:
Optereenje agregatom i rotorom na vrhu stupa
vjetroelektrane:

Usporedba cijevnog elinog i

armiranobetonskog stupa
Armiranobetonski stupovi:
Optereenje vjetrom po visini
stupa:

Usporedba cijevnog elinog i

armiranobetonskog stupa
Armiranobetonski stupovi:
Pomaci stupa:

Usporedba cijevnog elinog i

armiranobetonskog stupa
Armiranobetonski stupovi:
Prvi model ima manji pomak od drugog modela, kako na vrhu
tako i du cijele konstrukcije, te takoer i manji kut otklona.
Kao i kod prvog i drugog modela, vei utroak materijala je kod
treeg modela u odnosu na etvrti model.
Kao i u sluaju prve grupe modela, bolje ponaanje ostvaruje
model veih dimenzija, tj. trei model.
Iako su djelovanja na trei model veeg iznosa u odnosu na
etvrti, on postie veu stabilnost, a samim time i potrebu za
manjom koliinom armature. Takoer, ima i puno veu krutost, a
samim time i manji pomak i kut otklona u odnosu na etvrti
model.
etvrti model je ipak premalih dimenzija pa iako se s njim
ostvaruje uteda betona, zahtijeva preveliku koliinu armature, a
i pomak vrha konstrukcije, dostie preveliku vrijednost.

Usporedba cijevnog elinog i

armiranobetonskog stupa

Armiranobetonski stupovi:
Iz dviju skupina izdvojeni su prvi i trei model
Svaki od ova dva modela ima svoje prednosti, ali i mane.
Prvi model zahtijeva neto vei utroak materijala, ali je jednostavniji za
izvoenje zbog konstantnog vanjskog presjeka u gornje dvije treine visine.
Potrebna armatura kod prvog modela je dosta promjenjiva po presjecima, dok
se kod treeg modela kontinuirano smanjuje od temelja prema vrhu
konstrukcije. Takoer je, kod treeg modela vea i ukupna koliina potrebne
armature.
Kod prvog modela - poveanje potrebne armature u podruju prijelaza iz
promjenjivog presjeka u konstantni, to moe stvarati probleme u izvoenju i
slaganju armature pri betoniranju.
to se pomaka tie, tu prednost ima trei model jer ima znaajno manji kut
otklona i pomak vrha konstrukcije.
Temeljem prethodnih razmatranja, za usporedbu s elinim stupom odabran
je trei model armiranobetonskog stupa.

Usporedba cijevnog elinog i

armiranobetonskog stupa
Utroak materijala i cijena:
Armiranobetonski stup:

elini stup:

Zakljuak
Prema prethodnim tablicama, elini stup je znaajno
skuplji od armiranobetonskog to nije krajnja cijena
cijele konstrukcije vjetroelektrane.
Utjecaji koji nisu uzeti u obzir:
Udaljenost betonare, odnosno proizvodnog pogona od
mjesta izgradnje,
Dostupnost mjesta izgradnje, tj. kakvo je stanje pristupnih
prometnica
Cijena materijala i prijevoza u vrijeme izgradnje.
Cijena temelja
Cijena demontae stupa nakon isteka uporabnog vijeka
vjetroelektrane.

Zakljuak
Usporedba iz literature:

Zakljuak
Ako se usporede sve prednosti i mane
betonskih i elinih stupova, iz drugih, a i ovog
rada, moe se doi do zakljuka da je u nekim
sluajevima, armiranobetonski stup
opravdano rjeenje.

Hvala na pozornosti !