Meuratno razdoblje

Versajska mirovna konferencija

- Versailleski poredak
- od 18. sijenja 1919. do sijenja 1920.
- predstavnici drava The Big Four
o

Thomas Woodrow Wilson SAD

David Lloyd George UK

Georges Clemenceau FRA

Vittorio Orlando IT

- razliiti pristupi
o

Francuska eli to vie oslabiti Njemaku kako bi osigurala prevlast u Europi

Velika Britanija eli unitenje njemakih kolonija, ali ju u Europi ne eli previe oslabiti zbog ravnotee

SAD prilazi konferenciji sa 14 toaka predsjednika Wilsona (ali Senat nije ratificirao mirovne ugovore zbog pol. izolacionizma)

- organizacija
o

Vijede desetorice po dva predstavnika iz Big Four + 2 iz Japana

Vijede etvorice predstavnici Big Four

- mirovni ugovori i njihovi zahtjevi

o

s Njemakom 28. lipnja 1919. u Versaillesu

Wilhelm II. proglaen ratnim zloincem, a Njemaka krivcem za rat

vratiti Alsace i Lorraine

provesti plebiscit u Schleswigu (Danska)

demilitarizirati Porajnje na 15. godina i staviti ga pod VB i FR ovlast

staviti Saarsku oblast pod upravu Lige Naroda na rok od 15 godina

Gdanjsk slobodni grad (carinska unija s Poljskom) plebiscit

Z. Pruska, Poznanj i Gornja leska predane novonastaloj Poljskoj

predati kolonije (VB 42%, Fra 33% i Bel 25%), mornarice, smanjiti vojsku (do 100.000 vojnika)

obedati da nede nikad pripojiti Austriju

zabrana uvoza i izvoza oruja

ratna odteta 132 (126?) mlrd. zlatnih maraka (rok: 30 godina)

s Austrijom 10. rujna 1919. u Saint-Germainu

s Bugarskom 27. studenog 1919. u Neuillyju

priznala novonastale drave i dobila Koruku plebiscitom, ali izgubila J. Tirol u korist Italije

ispravljene su granice prema KSHS i vradena podruja Rumunjskoj (J. Dobruda) i Grkoj (z. Trakija i izlaz na Egejsko more)

s Maarskom 4. lipnja 1920. u Trianonu

daje KSHS Hrvatsku, Slavoniju, Meimurje, Srijem, Baranju, Baku, Prekmurje i zapadni Banat

daje Rumunjskoj istoni Banat, Bukovinu i Transilvaniju

daje Poljskoj Galiciju

daje Austriji Gradide, a Slovaku i Potkarpade ehoslovakoj

s Turskom 10. kolovoza 1920. u Svresu

priznaje okupaciju Carigrada i tjesnaca, predaje mornaricu Antanti

Velika Britanija dobiva protektorat nad Egiptom, Mezopotamijom i Palestinom i ostaje joj Cipar (aneksija)

priznaje neovisnost novonastale Armenije i autonomiju Kurdistana

Grka dobiva upravu nad JZ M. Azijom (Smirna) i Egejskim otocima te Trakijom

Italiji idu Dodekanez i Rod

Francuska dobiva protektorat u Siriji

1

- posljedice
o

Japan i Italija nezadovoljni

revizionizam

Estonija, Latvija, Litva u personalnoj uniji do kraja WWII; nastaje Island (prije Danska)

formulirana naela rada Lige naroda

Liga naroda
- nastaje 24. 4. 1919. na inicijativu Thomasa Woodrowa Wilsona
o

8. sijenja 1918. iznosi pred Kongresom 14 toaka

sniavanje nacionalnih naoruanja na minimum

ugovori o miru i diplomacija uvijek moraju biti javni

nepristrano rjeavanje kolonijalnih problema

uspostava Poljske, odlazak vojske iz Rusije i Belgije

puna sloboda za autonoman razvitak za narode iz A-Ug i TC

osnivanje Drutva (Lige) naroda koje de pruiti jamstvo neovisnosti drava i nepovredivost granica (teritor. integritet)

- zadatak ouvanje mira u svijetu (nema oruanih snaga, ali ima znaajnu humanitarnu djelatnost)
o

rjeavanje sporova mirnim putem pred Meunarodnim sudom u Haagu

- sjedite u Palai naroda u enevi (1. zasjedanje 1920.)

- organi
o

Skuptina u sluaju rata moe nametnuti samo gospodarske sankcije

Vijede sile pobjednice + Njemaka (1926.) i SSSR (1934.)

Meunarodni sud

Tajnitvo

odbori

- neposredno prije rata bile su 63 drave lanice (SAD nikad nisu bile lanice zbog politike izolacionizma)
o

s vremenom zemlje poinju otkazivati lanstvo Japan, Njemaka (1933.), Italija (1937.)

- problem suprotni interesi velikih sila NEMODNA!

o

jedino 1923. uspjeno rijeila pogranini spor Albanije i Grke

- posljednje zasjedanje 1940. (iskljuuje SSSR zbog napada na Finsku), rasputena 1946.

Austrija nakon raspada Austrougarske

- 12. studeni 1918. Privremena narodna skuptina Njemake Austrije proglaava osnivanje Njemake Austrije kao dio Republike Njemake
- ipak se 1919. zbog pritiska mora odredi prikljuenja Njemakoj i postaje samostalna Republika Austrija
o

potvrena Mirom u Saint-Germainu 10. rujna 1919.

Maarska nakon raspada Austrougarske

- 30. listopada 1918. Maarska proglaava nezavisnost
- poetkom 1919. donesen ustav osnovana kratkovjena Demokratska Republika Maarska pod vodstvom Mihlyja Krolyja
- jaa komunistika partija (osn. 11. 1918.) pod vodstvom Ble Kuna
o

oujak 1919. komunisti proglasili Sovjetsku Republiku Maarsku

sile Antante (rumunjske snage podupirane Francuskom) zapoinju ekonomsku blokadu Maarske i vojno interveniraju

- 1. kolovoza 1919. sovjetska vlada daje ostavku i zemlja postaje apsolutistika monarhija Maarsko Kraljevstvo
o

prvi kralj bio je Mikls Horthy (ex-AU admiral)

Indija
- Kongresna stranka 20-ih godina poinje pojaanu borbu protiv britanskog utjecaja - demonstracije
- Mohandas Mahatma Gandhi (Velika Dua) voa Nacionalnog kongresa od 1920. do 1943. trai punu samostalnost
o

metode pasivni otpor graanski neposluh nepladanje poreza, bojkot robe

reakcija vlasti 1919. Pokolj u Armitsaru pobijeno 400 mirnih prosvjednika

1930. Mar soli!

1934. preputa mjesto Nehruu

- 1947. - Britanska vlada odluuje dati Pakistanu i Indiji samostalnost voa nezavisne Indije postaje Davaharlal Nehru

Kina
- 1911. graanska revolucija - uspostava Republike Kine osniva je Sun Yat-Sen (Otac moderne Kine)
o

problemi: war-lords zavladali provincijama nakon to su otjerali revolucionare; ne obaziru se na vladu u Pekingu

destabilizacija graanski rat gospodarska i politika kriza

1919. antijapanski Pokret 4. svibnja zbog gubitka antunga

- 1921. osnovana Komunistika partija Kine pod vodstvom Mao Ce Tunga

o

Kuomintang (est. 1913.) Kineska narodna stranka jedinstvo, nezavisnost, demokracija + borba protiv komunista

pod vodstvom Sun Yat-sena, od 1925. Chiang Kai-sheka

1926. Sjeverni pohod - ujedinjavanje Kine

rasplamsava se graanski rat izmeu prozapadnog Kuomintanga i prosovjetskog KPK

- 1927. zapoinje komunistika/soc. revolucija pod vodstvom Mao Ce Tunga + Deng Xiao Pinga
o

protuudar Kuomintanga poetak graanskog rata vojska Republike vs. Kineska Crvena armija K ih daje uhititi

- KPK stvara Kinesku Komunistiku Republiku (1931.-1934.)

o

Kuomintang ih gazi i tjera na tzv. Dugi mar 1934.-35. povlaenje preko gotovo cijele Kine do pokrajine Shenshi

1937. Japan osvaja velike dijelove Kine KPK i Kuomintang se udruuju protiv japanske napasti prekinuta kapitulacijom
Japana

Japan
- era Taisho (1912.-1926.) car Yoshihito; parlamentarna monarhija
o

car ima veliku vlast, a vojska povlaten poloaj

- vanjska politika jaa utjecaj u Aziji i intervenira u Rusiji

- gospodarski uspon i industrijski razvoj postaje najmodnija azijska zemlja
o

tijekom rata popunjava ispranjeno kinesko trite

teritorijalno se iri i preuzima njemake kolonije Kina, Pacifik

- 1915. 21 zahtjev Kineskoj vladi

o

1917. sporazum s SAD-om o potivanju neovisnosti i integriteta Kine, ali su priznali japanske interese u Kini

- 1921.-1922. - Voingtonska konferencija na pritisak SAD-a i VB Japan je prisiljen povudi se iz Mandurije i Sibira
- nezadovoljni su vanjskopolitikom situacijom, ponajvie u Americi Amerika donosi zabranu useljenja Azijata
- 1930. Konferencija u Londonu odnos japanskih, britanskih i amerikih mornarica odreen na 3 : 5 : 5 - Japan ljut
- 1925. uvode opde pravo glasa za mukarce (ljeviari stavljeni izvan zakona)
- 1927. Tanakin memorandum plan uspostavljanja jap. kolonijalnog carstva u 2 etape sukob interesa s Antantom
- gospodarska kriza 1929. pada cijena (za 50%) i izvoz rie i svile
o

posljedica jaaju militaristike i totalitaristike struje u dravi

problemi: prenaseljenost kolonijalizam; nedostatak sirovina

- 1930. nastupa politika kriza kada je ubijen predsjednik vlade Osachi Hamaguchi jer je prihvadao diktat SAD-a i VB
o

na vlast dolaze militaristike snage Azija Azijcima

promjene nacionalizam, totalitarizam, militarizam

ukidaju se sve stranke i sindikati

jaa institucija i kult cara (od 1926. car Hirohito; (boji sin)) te se velia samurajski kodeks asti i vojnih vrlina (Buido)
3

1932. pokuaj dr. udara ubijen PM Inukai Tsuyoshi; 1936. 2. dravni udar

- zapoinju teritorijalna osvajanja = provoenje Tanakinova plana = Japanski imperijalizam (gl. cilj: osvajanje Kine)
o

1931. pohod na pokrajinu Manduriju (bogata rudama) osnovana marionetska republika Manukuo (1934.-1945.) car PuYi

1932. napad na angaj neuspjeh

1933. istupaju iz Lige naroda

1937. vojna intervencija u Kini zauzimaju 2/3 Kine (i prijestolnicu Nanking) i tuku se protiv udruenog Kuomintanga i KPK-a

Japan iz Mandukua napao kom. Mongoliju u pomod pozvala SSSR CA porazila Japan (1939.-1940.)

Osmansko Carstvo
- Kemal Mustafa Atatrk Otac Turaka voa turskog nacionalnog pokreta
- stvara se novi turski parlament i vlada u Ankari
- zadnji sultan Mehmed 6. abdicira 1922. i stvara se Turska Republika 1923. kada parlament ukida sultanat
- 1919. 1923. Grko-turski rat koji zavrava Mirom u Lausanni 1923.
o

revizija Sporazuma iz Sevresa Turskoj vraden tjesnac, Izmir, Armenija i Trakija do Marice;

1. genocid i etniko idenje Armenaca i Grka (1915. 1922.)

- unutranje reforme modernizacija drave

o

uvod latininog pisma

krivino i graansko zapadnoeuropsko zakonodavstvo

uspostava ustava

stroga sekularizacija drave zabrana fesa i ferede

ukidanje poligamije i davanje prava glasa enama = opde pravo glasa

gregorijanski kalendar, viestranaje i agrarna reforma

Velika Britanija
- najjaa kolonijalna sila, nastavlja iriti kolonije nakon rata, na teritoriju OC Palestina, Mezopotamija
- brine se za odravanje ravnotee snaga
- unutranja situacija parlamentarna monarhija dvije stranke: laburistika i konzervativna (torijevci)
- problemi:
o

jaanje nacionalnih pokreta u Irskoj Sinn Fein (Irska republikanska stranka) pobijedila na izborima 1918.

1920. dobiva autonomiju (Home Rule)

1921. dobiva potpunu samostalnost, ali Ulster (Sj. Irska = 6 grofovija) ostaje pod britanskom krunom

dominion NDI 1922. - 1937. Irish Free State

pojava nacionalnih pokreta u kolonijama Egipat 1922. dobiva samostalnost (kralj Fuad I.), Sudan samo autonomiju

- 1926. Konferencija u Londonu Britansko Carstvo mijenja naziv u Commonwealth brit. dominionima priznata ravnopravnost
o

Britanska zajednica naroda neovisne drave sa samostalnom politikom i suradnjom u trgovini, kolstvu i zdravstvu

1949. Irska izala iz Commonwealtha

Poljska
- u studenom 1918. stvara se neovisna Republika Poljska sa sjeditem u Lublinu - 1. PM Ignacy Paderewski (pijanist i skladatelj)
- 1919. 1921. Poljsko- sovjetski rat
o

1920. Bitka kod Varave ili udo na Visli odluujuda bitka

Poljska pobijedila i osigurala neovisnost (poraen gen. CA Buoni)

1921. mirovni ugovor u Rigi Poljaci dobili ukrajinska i bjeloruska podruja

- politika: koalicija desnice i centra do 1926.

- diktator Jozef Pilsudski 1926. dravni udar gui rev. pokrete
4

SSSR
- 2. 3. 1919. 3. INTERNACIONALA (Kom. internacionala/ Kominterna)
o

Moskva (Zinovjev)

meunarodno udruenje komunistikih partija

cilj: irenje komunistike ideologije i ideje svjetske revolucije

- 1918.-1920. Graanski rat uzrokuje gospodarsku i politiku krizu te veliku glad koja pobija 10-13 milijuna ljudi (1921.-1923.)
o

Crvena Armija zaustavlja Bijelu Armiju (generali A. Kolak, N. Judenji i A. Denjikin + ukr. vojska Semena Petlure) + 14 dr

posljednje uporite Bijelih: Krim poraena vojska gen. Vrangela

- gospodarstvo ratni komunizam nacionalizacija gospodarstva, radne obveze itd. = jednakost graana u siromatvu
- 1921. Kronstadt pobuna mornara protiv diktature!
- 1921. 10. Kongres boljevika Vladimir Ilji Lenjin zapoinje Novu ekonomsku politiku (NEP)
o

doputa se neto malo privatnog poduzetnitva, otvara trite, ali pod kontrolom drave!

do 1927. se obnavlja gospodarstvo

- 1917. do 1934. djeluje eka Lenjinova tajna policija koja uklanja protivnike
- 30. 12. 1922. u Moskvi se odrava Svesavezni kongres sovjeta vrh. zak. tijelo (bira prezidij) de iure; de facto: Politbiro KP
o

umjesto Ruske Sovjetske Federativne Socijalistike Republike ('17.-'22.) osnovan je Savez Sovjetskih Socijalistikih Republika

totalitarna drava, jednostranaje, vlast komunista

- 1924. umire Lenjin nakon atentata

o

vlast preuzima Josip Visarionovi Staljin (postaje generalni sekretar CK KPSS-a 1922.)

- 1925. Svesavezna komunistika partija boljevika

- 1928. nova Staljinova gospodarska politika ukida NEP
o

ukidanje privatnog poduzetnitva, potpuna nacionalizacija i industrijalizacija

uvoenje petoljetki petogodinjih planova razvoja; 2. petoljetka 1933. kombinati

kolektivizacija sela seljake radne zadruga Kolhozi i dravna poljoprivredna dobra Sovhozi otpor seljaka!

- Staljinov totalitarizam
o

kult linosti, strahovlada, politika vrste ruke

1934.-1940. Velika istka politiki progoni i lairani sudski procesi

Trocki Lenjinova desna ruka i mvp - dolazi u sukob sa Staljinom; 1925. izbaen iz KPSS-a, a 1929. biva protjeran u
Meksiko, a na kraju i ubijen 1940.

1936. Kamenjev i Zinovjev; 1937. Mihail Tuhaevski; 1938. Buharin (desno krilo)

progon umjetnika: Isaac Babelj, Osip Mandeljajn, Maksim Gorki, Ana Ahmatova
1

nastaju prvi gulazi radni logori u Sibiru logorski sustav = arhipelag gulag

hvaljeni heroji rada

staljinistiki biolog Trofim Lisenko (lamarkizam)

razdoblje socrealizma progoni avangardnih umjetnika jer su smatrani buroaskima

rusifikacija SSSR-a 100 od 250 raznih naroda nestaje u raseljavanju i likvidacijama

1932. 1933. HOLODOMOR

3

tajna policija NKVD , prvi konc logori (lageri) progon pijuna i trockista, protiv kulaka (bogatih seljaka)

lenjinizam (i trockizam) irenje komunizma izvan Rusije (parlamentarna revolucija)

staljinizam ostanak komunizma samo u Rusiji, puno jae istke, pol. progoni i ubojstva (cca. 20 mil. ljudi?)

- razlike:

GULAG = Sredinja administracija kolektivnih radnih logora

Karlo tajner 7000 dana u Sibiru (od 1936.-1946.)
3
Narodni komesarijat za unutarnje poslove (1934. 1954.)
2

Francuska
- politika dominacije u Europi aktivna vanjska politika potpomognuta injenicom da je upravo pobijedila u Ratu
o

Policija Europe intervenira u Rusiji, Maarskoj, Poljskoj

- unutranje stanje kriza zbog posljedica rata spora obnova; 2. glavne stranke: radikali i socijalisti
- cilj ouvanje politike uloge u Europi = vanjska politika:
o

savezi sa Belgijom '20. i Poljskom '21.

pritisak na Njemaku rezultira Rurskom krizom 1923.-1925.

Francuska i Belgija upadaju u Rursku oblast jer Njemaka ne plada ratne reparacije

uspostavljaju tamo marionetsku dravu, ali se povlae 1930.

1920/1. inicira stvaranje saveza Male Antante Rumunjska, ehoslovaka i KSHS

cilj sprjeavanje komunizma i utjecaja Njemake i ouvanje versajskog poretka

1924. uspostava diplomatskih odnosa sa SSSR-om

- 1925. Konferencija u Locarnu Njemaka potpisuje granice prema zapadu i ulazi u Ligu naroda
o

dogovor o nenapadanju i rjeavanju sporova mirnim putem

- 1926. vlada Nacionalnog jedinstva

o

premijer: radikal Raymond Poincare

mvp: Aristide Briand mirotvorna politika; zagovara umjereni stav prema Njemakoj

1928. Briand-Kellogov pakt o zabrani rata potpis 54 drava

- 1936. 1937. vlada Narodne fronte

Italija
- gospodarska kriza (prijeti soc. revolucija!) i politiko nezadovoljstvo neuspjehom Londonskog ugovora ukradena pobjeda
o

arditi odredi veterana nasilje

- faizam novi pokret, osniva Benito Mussolini (glasilo Populo d'Italia)

o

1919. u Milanu osnivanje prvih borbenih sastava (Fasci di Combattimento) suprotstavljaju se trajkovima radnika

1921. iz pokreta nastaje Faistika narodna stranka (PNF)

- politiki program
o

obnova nacije na temeljima starih Rimljana

simbol liktora fasces, rimski korak, rimski pozdrav

poluvojna stranka crna odjeda

cilj - stvaranje Velike Italije

ukidanje politikih stranaka, osobito komunista

konfiskacija crkvene imovine, rjeavanje radnikih pitanja, nacionalizacija (s pladenom odtetom)

obiljeja totalitarizam, nacionalizam, imperijalizam

politika vrste ruke uguiti soc. revoluciju i obnoviti gospodarstvo

- listopad 1922. Kongres u Napulju

o

faisti razbijaju generalni trajk i 40,000 njih 28. listopada 1922. krede Mar na Rim

proglaeno izvanredno stanje, vlada podnosi ostavku (nema otpora)

kralj Vittorio Emanuele III. im povjerava sastav Vlade zapoinje irenje po Italiji

- izbori 1924.: promijenio izborni zakon i osigurao faistiku vedinu (ukinuli jedino kom. stranku) dolazak na vlast
o

1924. ubijen soc. voa Giacomo Matteotti oporba naputa parlament

- 1924. Italija napada Krf

- 1925. Mussolini uvodi jednostranaje poetak faistike diktature
- osniva se Faistiko veliko vijede (savjetodavno tijelo), voa je Il Duce
- gospodarsko stanje u dravi se polako stabilizira osnovane 22 korporacije/gilde umjesto sindikata
- stvara se nova vanjska politika, koja za cilj ima reviziju Versajskog poretka
- odnos prema Crkvi (Rimsko pitanje)
6

11. veljae 1929. Lateranski sporazum izmeu Mussolinija i Pape Pia 11.

Italija priznaje Vatikan suverenom dravom u odreenom teritoriju (Vatikan, Castel Gandolfo rezidencija i 3 rimske bazilike)

katolianstvo je proglaeno dravnom vjerom

- rat od listopada 1935. do svibnja 1936.

o

1935. napala Etiopiju iz kolonija Eritreje i Somalije (car Haile Selassie u VB) 1938. VB i Fra priznale okupaciju

- 1937. umire Antonio Gramsci (voa KPI; osnovana 1921.) nakon faistikog zlostavljanja
- 7. travnja 1939. okupirala Albaniju (kralj Ahmet Zogu) uporite za napad na Grku i Jugu

Njemaka
- kraj rata teritorijalne promjene: Istona Pruska se odvaja od Zapadne (izmeu Poljski Koridor i Danzig)
- sijeanj 1919. radniki nemiri u Berlinu uguili Freikorps (dobrovoljaki odredi)
o

ubijeni voe RKRPNJ (Spartakov savez/ spartakovci) Karl Liebknech i Rosa Luxemburg

- izbori u sijenju 1919.: nakon mnogo nereda vlast preuzima SPD

o

weimarska koalicija vlada SPD + DDP + kat. centar

dravni kancelar postaje Scheidemann

1. predsjednik postaje Friedrich Ebert (dotad dr. kancelar) od 11.2.1919. do 28.2.1925.

predsjedniki mandat na 7 godina; vlada mu je odgovorna

parlament (Savezna skuptina) zasjeda u Weimaru u srpnju se donosi ustav koji je na zakonu do 1933.

ograniena uloga Reichsrata (Dr. savjet) - centralizacija

1919. 1933. tzv. Vajmarska republika parlamentarna demokratska republika

- 6.4.-3.5.1919. Bavarska Sovjetska Republike

- 12.3.1920. Kappov pu: gl. org. Wolfgang Kapp, jedan od voa DVP
o

gen. Ludendorff + admiral Tirpitz

trae rasputanje Reichstaga i org. novih izbora

vlada bjei u Dresden Stuttgart

sindikati gen. trajk nemiri u Ruhru (kom.rev. akcije) min. vojske Noske alje jedinice savezna vlada gubit autoritet

- 1921.-1922. Org. Consul - atentati

- 1922. Ugovor u Rapallu Rathenau: meusobno priznanje sa SSSR-om i gosp. vezi (odrekle se meusobnih fin. i ter. potraivanja)
- 1923. gospodarska kriza zbog pladanja reparacija rezultira inflacijom i fra. i belg. opsadom Rurske oblasti (da bi osigurali svoj dio otete)
- 1923. kancelar Gustav Stresemann (predsjednik DVP) i mvp 1923.-1929. rjeavanje Ruhrskog pitanja
- 1924. Dawesov plan plan kako da otplati reparacije; odobren joj kredit (za obnovu gosp.)
- 1925. Sporazum u Locarnu Njemaka priznaje granice i ulazi u Ligu Naroda
o

Rajnski pakt Nj, Fr i Belg garancija nepovredivosti granica)

- jaaju desniari/vojska 1925. ratni general Hindenburg odabran za predsjednika

- 1929. Konferencija u Haagu nakon propasti Dawesovog, donesen Youngov plan snien iznos reparacija, a rok produen
- 1932. Konferencija u Lausannei Njemakoj oprotene sve ratne reparacije

NSDAP
- 1919. osnovana Njemaka radnika stranka (DAP)
- 1920. Nacionalsocijalistika njemaka radnika stranka (NSDAP) 1921. predsjednik postaje Hitler
- 09. studenog 1923. Pu u Mnchenu inspirirani Pohodom na Rim, Hitler i njegovi pokuali zauzeti vlast u Bavariji
o

sudionik i gen. Ludendorff

bavarska vlada i vojska uguile pu

neuspjeh - stranka je ugaena, Hitler odveden u zatvor Landsberg (9 mj.) gdje pie Mein Kampf (1925.) program nacizma

- politiki program NSDAP-a

o

velianje njemake nacije i germanske rase

trae revizije Versajskog ugovora

krive ljeviare, pobjednike i idove za gospodarsku krizu

7

- 3 faze Hitlerove vizije Velikog Njemakog Carstva

o

razbiti versajski sustav i osloboditi Njemaku ratnih reparacija

okupiti sve Nijemce izvan Njemake Anschluss

osvojiti ivotni prostor (Lebensraum) za viu arijevsku rasu Drang nach sten

- stranka obnovljena 1925.

- izgrauje se partijska vojska
o

SA Sturmabteilungen (Jurini odredi) smeekouljai 1921. - voa Ernst Rhm (kasnije ubijen zbog sumnje na izdaju)

SS Schutzstaffeln (Zatitni odredi) - crnokouljai 1925. - voa Heinrich Himmler

- ostali lanovi stranke i Hitlerovi ljudi

Rudolf Hess Hitlerov zamjenik

Heinrich Himmler ef SS-a, Gestapa i policije

Hermann Gring predsj. Reichstaga, zranih snaga i utemeljitelj Gestapa

Joseph Goebbels ministar propagande i prosvjete

Albert Speer glavni arhitekt

Karl Dnitz ef mornarice

Alfred Rosenberg stranaki ideolog

Martin Heidegger filozof (Bitak i vrijeme)

1928. ulaze u Reichstag (12 zastupnika; 2,5%)

- 1930. izbori: nacisti 20% glasova (107 zastupnika)

- 1932. postaju najjaa stranka u Parlamentu 230 zastupnika
- 1933. Hitler dobiva mandat za sastavljanje vlade = postaje kancelar; Njemaka istupa iz Lige Naroda
- 1933. osnovana Hitlerjugend
- 1933. zabrana zapoljavanja idova; 1938. J
- 27. veljae 1933. paljenje Reichstaga optueni komunisti i pohapeno ih je vie tisuda
o

odmah donesen Zakon o zatiti naroda i drave i Zakon protiv veleizdajnikih smutnji

ponitava mnoge osobne slobode poput slobode okupljanja i komunikacije

osniva se tajna dravna policija (Geheime Staatspolizei Gestapo)

osnivaju se koncentracioni logori poput onog u Dachauu za politike protivnike

proglaeno izvanredno stanje

- 1933. Zakon o ovlatenju Hitlerova vlada moe samostalno donositi zakone sljedede 4 godine i ukinuti ustav diktatura
- 29.-30. lipnja 1934. - sukob meu nacistima tzv. Nod dugih noeva
o

SS pobio mnogo SA-ovaca ukljuujudi Rhma

- 1934. umire Hindenburg i Hitler iskoritava priliku za objedinjavanje funkcije predsjednika i kancelara pod titulom Fhrer
o

postaje predsjednik republike, zapovjednik vojske i kancelar 3. REICH

- poetak progona idova usustavljen 15.9. 1935. Nirnberki zakoni oduzeta im gra. prava
o

Zakon o zatiti njemake asti i krvi idovi ne smiju imati odnose (spolne ili brane) s neidovima

Zakon o dravljanstvu samo Nijemci imaju dravljanstvo svi idovi gube dravljanstvo, posao i pravo glasa

Zakon o zatiti rasne istode Nijemaca prije enidbe obavezni lijeniki pregledi

- istodobno gospodarsko jaanje zbog povedanog dravnog nadzora (etatizam) izgradnja ratne industrije, javni radovi, gradnja autocesta
o

1938. Time magazine Hitlera proglaava Osobom godine (zbog spaavanja njemake ekonomije)

pokrenuo Volkswagen, uveo djeje vrtide, nezaposlenost pada ogromnom brzinom i socijalni status radnika je sve bolji

rasputeni sindikati radnici ulanjeni u Njemaku frontu rada

- 9./10. 11. 1938. Kristalna nod napadnute sinagoge i id. groblja progon idova
o

povod: Herschel Grnszpan ubio njem. ambasadora u Parizu

- 1939. stolar Georg Elser neuspio atentat

SAD
- 1920-e donose gospodarski napredak nova industrijska revolucija ekonomski liberalizam
- 1920. Zakon o prohibiciji (18. amandman) potpuna zabrana alkohola
o

prouzroilo porast kriminala i ilegalnu proizvodnju alkohola istie se Al Capone (Scarface) 1931. osuen na 11 g. puten 39.

- 1921. poseban mir s Njemakom nisu potpisali Versailleski

- 1932. 25. amandman - ukidanje prohibicije (odluke o prohibiciji prenesene na dravne vlasti)

Velika gospodarska kriza 1929.

- 20-e godine oznaavaju gospodarski uspon i razvoj
- razvija se meunarodna trgovinska razmjena meusobna ovisnost gospodarstava
- uzroci gospodarskih kriza
o

gospodarski - hiperprodukcija zasideno trite, puno malih i nestabilnih banaka

negospodarski rat, sua, epidemije

- SAD 20-ih godina investira kod kude i u Europi (psb. Njemakoj)

- poetak krize
o

uzrok neujednaenost proizvodnje i prodaje, pad cijena

posljedice smanjenje investicija, smanjenje izvoza, veda nezaposlenost, propast banaka (najveda Kreditanstalt)

- 24. i 25. listopada 1929. krah Wall Streeta Black Thursday (Crni etvrtak) i Black Friday (Crni petak) pada cijena dionica
- lananom reakcijom kriza se proirila i na Europu kad su SAD zatraile hitan povrat zajmova (kreditirala VB i Njem.)
- 1929.-1933. kriza obuhvada sve sektore gospodarstva
- najpogoenija Njemaka vie od 50% nezaposlenih (1933. vrhunac krize u Europi)
- kriza se ne osjeda u izoliranoj Rusiji (jer nije bila ukljuena u svj. trg. tokove) i u Italiji gdje je drava intervenirala

SJEDINJENE AMERIKE DRAVE

- 1933. na vlast dolazi demokrat Franklin Delano Roosevelt
- 1933. pokrede program gospodarskih i socijalnih reformi New Deal
o

program cjelovitih reformi dravni intervencionizam u gospodarstvo

potie se razvoj industrije i vede zapoljavanje i veda kupovna mod

veliki javni radovi na hidrocentralama, branama, meliorizaciji itd.

povoljni zajmovi farmerima, smanjenje polj. proizvodnje

zakoni o socijalnom i zdravstvenom osiguranju

uvodi se progresivno oporezivanje 1935.

kontrolirana devalvacija ljudi prisiljeni bre troiti jer novac gubi vrijednost

dumping prodaja proizvoda u inozemstvu po niskim cijenama

1938. zakonski uvedena min. plada i max. br. radnih sati

Njemaka na ulasku u Drugi svjetski rat

- nova vanjska politika 1933. izlazi iz Lige naroda
- 1935. uvodi se opda vojna obaveza u sklopu reorganizacije vojske
o

Reichswehr (Narodna obrana) postaje Wehrmacht (Obrambena sila) ime na vidjelo izlaze ekspanzionistike tenje

gradi se Siegriedova linija sistem vojnih utvrda od 600 km

1936. Wehrmacht ulazi u Rajnsku oblast

- ulaskom u Porajnje Njemaka naputa Lokarnski sporazum i ne priznaje vie Versajske granice
PRITISAK NA AUSTRIJU
o

u Austriji je najjai nacistiki voa Arthur Seyss-Inquart

1938. pada vlast kancelara Kurta Schuschnigga i na vlast dolazi Seyss-Inquart

on 13.oujka 1938. telegrafom poziva njemaku vojsku da ue i pripoji Austriju Anschluss

PRITISAK NA EHOSLOVAKU
o

trai se autonomija 3,5 milijuna sudetskih Nijemaca koji, po njihovom, u Sudetima pate

28. rujna 1938. Konferencija u Mnchenu sporazumom se doputa Njemakoj aneksija Sudetenlanda

1938. Hitler objavljuje protektorat nad ehoslovakom, ali 1939. doputa odcjepljenje Slovake

PRITISAK NA POLJSKU
o

1934. Poljska i Njemaka potpisuju 10-godinji Pakt o nenapadanju

1949. jaa njemaki pritisak, vezan uz problematina podruja Koridor, luka Danzig (Gdanjsk), veza s Ist. Pruskom

Njemaka trai prolazak eljeznike pruge kroz poljsku zemlju do Istone Pruske Poljska ne pristaje

- Njemaka diplomacija
o

25.10.1936. Osovina Rim-Berlin pakt izmeu Hitlera i Mussolinija o zajednikoj vojnoj akciji na strani faista u panjolskoj

25.11.1936. Antikominterna pakt politiki savez s Japanom protiv SSSR-a

1937. prilazi Italija, 1938. Maarska, 1939. panjolska, Bugarska i Finska

22.5.1939. elini pakt sporazum Italije i Njemake o ekonomskoj i vojnoj suradnji

23.8.1939. Staljin-Hitler pakt (tj. Ribbentrop-Molotov pakt) sporazum o nenapadanju na 10 godina

neslubeno potpisan i Tajni protokol Ribbentrop-Molotov izmeu ministara vanjskih poslova

u protokolu dogovor o podjeli interesnih sfera u istonoeuropskim i baltikim dravama

takoer dogovorena podjela Poljske zapadni dio Njemakoj, istoni dio SSSR-u

1939. sporazumi o nenapadanju s baltikim zemljama

10