Tajna nauka drevnih Hebreja

Priredila

VIKTORIJA
o

KABA LA
Taj na nauka drevnih Hebreja
Priredila Viktorija Lux

LUX

Likovna oprema
FADIL VEJZOVI

ZDRAVKO TUNUKOVI

oo

,
-

Izdava

o
.

;. .,

Radna organizacija za izdavaku djelatnost

Zagreb, Berislavieva 1 0

Za izdavaa

ELAP

GP Delo, Ljubljana

Tisak

PROSVJ ETA

BRANISLAV

PROSVJETA

ZAGREB 1982

Predgovor

italac koji uzme u ruke knjigu o kabali moe zapitati

kakvog smisla ima ona danas. Poznato je koliko je Kabala
znaila drevnim Hebrejima a i drugim narodima Istoka.
Znamo da je to bila i vjerska knjiga. Ona je to donekle jo i
danas. Kasniji njezini slojevi prepuni su mistinog tumae
nja pojedinih ivotnih pojava. Upravo zbog toga postoje i
nepovoljna miljenja o Kabali. Neki, na primjer, knjige
mistinog sadraja apriori odbacuju. Meutim, apriorno
odbacivanje svake ideje, teksta ili knjige ukazuje na duhovnu nezrelost onoga koji to ini. Ako netko ne eli da o
tome ita zna, niti doputa svojim suvremenicima ili prijateljima da posegnu za takvom knjigom, znai 'dao.n predosjea, ili je ak uvjeren u to, da bi takva. k'rif.'ga mogla
poljuljati neke njegove stavove. Zato je opravdan'o;Ji kako
takav ovjek nije duhovno zreo. Drai mu je njego\liomjetno
stvoren mir, nego nemir koji bi ga gonio da sam istl'auje, da
bi poslije toga mogao konano uspostaviti ravnoteu u sebi.
U biti je inertnost uzrok strahu. Takve se osobe esto
racionalnim formulama brane zapravo od samih sebe, a ne
od knjiga. Odbacuju ih pozivajui se na tokove suvremene
znanosti, odbacuju ih kao . eto zastarjelo i nepotrebno.
Meutim, kao to je apriorn odbacivanje nepoznatog tek
sta nedostojno onoga koji to ini, isto je tako nedostojno i
bezrezervno prihvaanje neke ideje, teksta, ili knjige. 10gl0
bi se rei da se takve dvije osobe ne razlikuju.
Osoba u tjeskobi, zbog raznih emocionalnih nesreeno
.::,..",
sti, esto nekritiki prihvaa razna mistina tumaenja, smao.

'

trajui ih apsolutno istinitima. Mnogi autori navode ljude

da povjeruju kako su konano nali rjeenje u mistici, u
beskrajno dobrim biima, koja nude okri!ie, sigurnost, izlaz,
rjeenje, besmrtnost itd. Znai, treba se uvati i onih koji
mistine ideje bezrezervno prihvaaju. Trebali bismo, dakle,
upitati: kako onda prihvatiti Kabalu? Knjiga koja je nesum
njivo nadivjela mnoga stoljea i milenije, koja je privlaila
mnoge ljude, i to preteno one naklonjene mudrosti i istrai
vanju, nije preivjela zbog toga to je odgovarala ranjenim
emocijama onih koji su u njoj traili utjehu. Takvi nesretnici
nisu mogli odrati knjigu, kao to je nisu uspjeli unititi ni
fanatizirani protivnici koji su je apriori odbacivali. Knjiga je
preivjela jer u njoj neeg ima".
Knjiga o kabali koja je pred nama, ne govori O cjelokup
noj kabali. To je samo jedan njezin dio, u kojem se tumae
nja o kabali usporeuju sa suvremenim dostignuima zna
nosti. Zapravo bi usporedbu kabalistike nauke sa suvreme
nim dostignuima znanosti trebalo shvatiti kao metodu, a
italac neka sam pokua tumaiti kabalistiko uenje u
smislu simbolike, u smislu jednog pristupa... italac bi trebao
svesti kabalistiki tekst na svoj nain razmiijanja, jer svatk
rukije shaa o dn e pojave. "I prvo -j jedna" od
velikih vrijednoti kaba'le u tome-to ona omoguuje sva
kome da pronae svoj nain gledanja. Stoga bismo mogli
rei da je ova knjiga o kabali u tvari poticaj.
Ve u prvom' poglavlju o stvaranju, autor nastoji dati
povijesni osvrt na doba kada je kabala stvorena. Zatim
usporeuje stvaran svijeta s nastankom svemi ra, kako ga
zamiljaju danatoj"1- fizika i kozmologija. Tu se mogu nai
odreene relacije. Slino tome Freud, za kojega se kae da je
bio dobq[ .poznavalac kabale, stavlja seksualnost u osnovu
ljudske egzistencije, jer se stvaranje svijeta, prema kabali,
usporeuje sa stvaranjem ovjeka. .
itajui Kabalu, upoznajemo samo jedan od naina ko-

t
\

..

"

Drvo ivota s titrajnim krugovima i stazama moe se

tumaiti na razliite naine. U njima, zapravo, treba gledati
ivotne principe. U tim ivotnim principima nalazio, 0sluimo li se dananjim jezikom, odreene impulse, odreene nagone, odreene oblike nekih biolokih i psiholokih
zakona i akonitosti. U sva om s ucaJu, razmiljanje o tim
osnovnim sferama titrajnih krugova, o onome to su prije
nazivali sefi rotima, a pogotovu razmiljanje o njihovim
meusobnim vezama, tzv. stazama, otkriva nam povremeno
.neke zakone sB:m;mene filozofije, psih9}i)e i psihija,trije,
odnosno medicine: Ono bi na neki nain ,moglo dati osnovu
za daljnje proirivanje ,suvremene misli. ''upravo je u tome
velika vrijednost mr..e knjige.
Potrebno je jo moda postaviti pitanje, kako je drevni
ovjek, drevni uenjak, filozof, mudrac, kako god ga na
zvali, spoznao sve to o emu govorimo. Tumaenje je vrlo
jedno stavno. Priroda je jedinstvena. Cjelokupan svemir saz'
0

- .

jim se mogu dalje iznalaziti osnovni principi u ivotu ov

jeka. Ve u samom poetku istiu se originalne hebrejske
rijei koje imaju posebno znaenje u itanju i tumaenju
starih tekstova. Ni rijei, ni slova, ni brojke nemaju samo
jedno prijenosno, tj. simbolino znaenje u cilju prenoenja
odreene misli. One se takoer ne bi mogle zamijeniti bilo
kojim drugim znakovima. Prikazujui hebrejski alfabet, pi
sac nam veoma \'jeto i uspjeno daje do znanja kako valja
obratiti panju ne samo na sadraj odreenih poruka nego i
na njihov oblik. To je vrlo znaajno budui da je veina
suvremenog ovjeanstva, zapravo, educirana tako da
veoma malo vodi rauna o formi, obliku, i da svu svoju
panju usmjerava prema sadraju. U K(lbali se !:azvija poseban nain miljenja, poseban nain gledanja, poseban nain
doivljavanja. Gotovo bi se moglo rei.da uimo novi jezik,
novu metodu razmiljanja.

.0

. -- -'
.
---

'"

O
"E

'

--

,
T

dan je takorei j edinstveno. Pa ako uzmemo svijest kao

odreeno ispoljavanje zakona cjelokupne egzistencije pri
.-

rode, tada ta svij est ne moe biti nita drugo do priroda.

Znai, ako je neki mudrac uspio uoiti neke prirodne za-

Sto ZnaCI kabala

"

..

V'

kone, ak ako ih i nije mogao do kraja objasniti, oni su ipak

mogli biti toni. Sjetimo se samo Demokritovog, pa zatim

..

Bokovievog modela atoma i misli o najsitnij i m estic<;lma,

koje su tek mnogo, mnogo godina kasnije bile i eksperimen

talno dokazane.

Na kraj u j e moda potrebno rei zato je vano odrati i

otkrivati most izmeu takvih simbolinih, bolje reeno,

intuitivnih starih, zastarj el ih tekstova i suvremeni h gledanja

i kako ga suvremena psihologija, psihij atrija, ili psihotera

pija mogu tumaiti? Ve sam spomenuo da to to otkrivamo

ni u kom sluaju nije samo zakon svijesti. Jasno j e da osi m

nae svijesti, osim naih zakona logike, postoji j o jedno

veliko podruj e ivota, a to je psiha u irem smislu, koja je

ira i dublja, i koja najvj eroj atnije pripada podruju nesvje

snoga. Istraivaj u:i sve to, pribliavamo se dakle sve vie

oda bi se moglo doi do nesvjesnoga i

nesvjesnome.

"OO,

ovjek neprekidno lomi u stalnom sukoblj avanju svjesnog i

nesvJesnog.

. Dr Vladimir G R UDEN
..

'O

znai primati. Meutim, ovjek moe primati samo

ono to je sposoban shvatiti i apsorbirati. Suvremenim
psiholokim rjenikom reeno, to znai da je rije o
svjesnom, loginom prihvaanju.
Inae kabala je filozofski pogled koji od davnine
nastoji odgovoriti na ovjekova vjena pitanja o vlasti
tom postojanju, o porijeklu i naravi svemira, kao i o
krajnjoj sudbini cjelokupnog ovjeanstva. Tradicija u
svojoj sri ostaje nepromijenjena. Ali da bi se postigao
kontinuitet i da bi bila shvatljiva svim generacijama,
ona se s vremena na vrijeme mora adaptirati. Drugi je
nain: adaptirati ovjeka, tj. nauiti ga da )'prima i na
drugi, ne samo na logian nain u okvirima svjesnih
procesa. Takvih je tenja oduvijek bilo, unato nasto
janjima da se tajna nauavanja konzery,ra1u'i sauvaju
stari oblici. Nadalje, kabala se moe:" )'primati iz
knjiga, ali jo bolje iz ive tradicije, tj. praksom t
'
dubokim razmiljanjem.
Kao sistem tajnog auavanja kabala se temelji na
dvojnosti. Ona itav vemir objanjava sjedinjavanjem
qviju suprotnosti - muke l enske sfere - to se
usklauje u neem treem, a to tree rezultat je njihova
. Sjedinjavanja. Jednostavnost u osnovnim principima je

prouavanjem ovakvih knj iga. Bila bi prava srea kad bi se

uskladilo i povezalo nesvjesno i svjesno, j er se u protivnom

RIJE KABALA hebrejskog je porijekla i

'>

uobiajen pristup prirodi u gotovo svim podrujima

lj udskih istraivanja u starim kulturama. Podsj etimo
o.?e .:,a.!TIO lina i J anga u li,tjlingu.
Ovo je djelo, u stvari, kompilacija itavog niza
knj iga grupe autora s tog podruj a i prilagoeno je
naoj terminologij i i naem uobiajenom shvaanju.
Knjiga se, nadalje, oslaj a i .na !llodernu znanost koj
raI o go; o e sy ,:r ene e oble . me'. s obzirom na
o ,
O
o
'
o
razliIte o11tove I nacela IZ raI1Jjlh kultura.
o

---.:::

..

.
'

K4J3ALA, KAO l NEl drugi filozofski sistemi, dijeli ovjeka u tri podruj a:
- tijelo,
- ljudska psihika energija - psiha,
- dinamino sredite budne svijesti jastvo.
Posljednja dva podruja odnose se na onaj dio
psihikog ivota koji obuhvaa dio svjesnog i nesvje
snog. U novije vrijeme u psihoan alitiku doktrinu
uveden j e pojam seifa , to bi odgovaralo posljed
njem spomenutom podruju.
Covjeku sklonom razmiljanj u o svojoj individualnosti j asno je d ,s _nae misli i e!l1ocije povezan s
..
.
naim tijelom. Takoer je jasno da se fizi o tij'eIo
masom, tj. zgusnutom masom elemenata, orava na
'
ivotu. Misaon,a eergij a prein tC?r:ne p v ana 'le_i
,
,
naim fiziki!:l1 tijelom, a emocije su vezane uz percep
ciju ula.
Kabalist mora sve to znati, mora stvoriti tonu
predodbu o onome to se doga u njegovom vl;sti
tom tijelu; ako se eli ozbilj no baviti kabalorp.. Q!?i
'I
,tog . osnovnog znanja, ka6a:1ist maroa pronai dublj
o nos prema samom sebi, je j e prai ovjekov cilj A?spozna se e.
svakom o as r!je se iskra iskonske
-

,
,

", - '

L'

-'""

oo

----

-m,

_m"..

'"

, .

sv jetlosti !taog"Oi'ra. ls;bno"t!ba Lipazo'riti n

h
k
oJ
' i ' T'pk{iaj u mistificirati stare tek
u' 'on
'""'-

10

, .

..

,
.
,

,,

'

..

11

je
tu
lis
ba
ka
g
v<?
ra
p
za
li
A
.
i
te
da je takav put dui i
do
u
ut
a
N
.
m
te
pu
im
av
pr
.
i
o
kr
da
st
ije
?
najva!nija sv
.
,
eE.?
sv
lJe
pr
Je
a
bn
re
ot
p
e,
rb
u
ti
bi
ije
savrenstva ne sm
{relost i odreeno vrijeme.

Stvaranje

GENEZA ZAPOlNJE R1JEJMA: U poetku

Bog stvori nebo i Zemlju . .. " Te, toliko poznate rijei
kroz nebrojena stoljea dio su nasljedstva itavog ov
jeanstva. Na njihovoj su se jeci zasnivale religije i
imperije. pa, ipak, hebrejski znanstvenici, filozofi i
kabalisti tvrde da su te ri'ei koliko [<od su ih ci 'enili i
potova J mnogi ljudi, u biti ipak krivotvorene. aime,
Rraiskonski hebrejski jeik, na kojem je Biblija bila
napisana, razni su prevQdioci pogreno interpretirali,
pa je zbog toga stvarna' poruka Bibli 'e od znatno ve
duhovne vanosti i psiholoki mnogo znai;ajnija nego
to se to do danas smatralo.
Kozmoloka naela, tako bitan dio Geneze, u pra
vilnoj interpretaciji hebrejskog teksta potpuno su u
skladu i s najmodernijim teorijama o stvaranju sve
mira i evoluciji ovjeka.
Moda je logiarima i znanstvenicima jedna od
najveih dilema u razmatranju prie o stvaranju svijeta
(onakva kakva je u Genezi) to to je itav proces trajao
samo est dana. Ali ne valja zaboraviti da dan moe
trajati ne samo tisue nego i milijarde godina. To
danas priznaju mnogi filozofi i teolozi, meutim, rjee
samoj Genezi. Zato je
nje te zagonetke nalazi se
tajno nauavanje Hebreja', poznato kao kabala, zaista

15

14

moderni fiziari. Rije je o spornom teleolokom za

konu prema kome bi mogunost svjesne motivacije
bila svedena na minimum.
Teorija relativiteta predoila je svijetu novu intere
santnu injenicu o osobinama svjetlosti - da u svijetu
fotona ne postoji vrijeme. Svi satovi, bez obzira na
njihov pogon, zastaju ako se kreu brzinom svjetlosti.
ak je i prostor beznaajna veliina za svjetlost, jer
fotoni prolaze kroz prostor ne gubei nimalo od svoje
energije. Nadalje, svjetlost se u stvari ne moe vi
djeti. Svjetlost jednostavno ini vid moguim. Ko
nano, svjetlost je. upravo neshvatljiva snaga ije po
stojanje dokaZUju pojave to ih ona stvara. Na taj je
nain uz pomo logike znanstvenog otkria uspostav
ljeno naelo svjetlosti po kojemu je ona svojevrsna
snaga, bezvremenska i besprostorna ista energija to
proima itav svemir, i to beskrajnom svrhovitou i
djelovanjem.
Sve te karakteristike to ih moderna znanost pripi
suje svjetlosti sline su zaudo onima kabalista koji
sagledavaju kozmiku energiju kao svjetlost. Pa ako
razmotrimo ono to je Planck rekao, tj. da postoji
konana svrha koja se nalazi iza fizike uzronosti,
tada moemo rei - a da pri tome ne povrijedimo ni
istinu, ni da pretjeramo u matovitosti - ga je znanost
,gokazala postojanje kozmike energije.
'Dvije najspecifini'e
esu
J kvart
l ete l"JUcl s kog uma
intuicija i o1<a. ntu1CIJa Je mistian uvid, spoznaja
neke injenice, i to ..e.rie ne o to smo 'e J2.rovjerili
.ntu1CIJa se u suvremenoj psihologiji tumai kao proceS
kOJI se zbiva u nesv esnom a rezultati tog procesa
pro iru u svijest. Logika je proces analiti og ra--.
zn:iJjanja kojim procjenjujemo vrijednosti intuitivnog
_uv a. Ako se sluzlmo ogi om ta o a ona ne je uje

ja
n
ra
va
st
ju
ri
te
is
m
va
ja
n
ja
b
o
ji
o

svojevrstan klju k
i.
ez
en
G
u
o
an
is
op
no
al
in
ig
or
je
o
t
onako kao
a
a
im
st
i
t
es
ij
sv
a
k
i
zm
o
k
j
da
va
a
Kabala nau

u
p
is
ja
o
k
ja
gi
er
en
a
u
aj
m
i
ro
ep
sv
netnQst.v Ona 'e
:
o
n
p
u
k
eu
sv
d
o
ca
ve
Je
et
p
o
a
e,
"I1java svemir. Ona je sv

at
zn
o
p
es
n
,
va
piplji
eo
n
a,
iv
lj
ir
sti. Njena je sr nedod
e
sv
u
aj
zn
o
sp
se
ga
je
o
k
o
ek
pr
e
t
ri
ljiva, a ipak je izvo
se
ze
o
m
u
ir
em
sv
u
ti
es
iJ
sV
ju
n
ja
o
st
po
o
ja
n
stvari. Tvrd
da
e
ij
er
at
m
e
pn
u
k
eu
sv
st
no
al
1'
nC
te
o
shvatiti vie kao
o
st
ao
t,
es
IJ
sV
I
m
ti
za
a
t
VO
Zi
n
vo
st
u danim uvjetima
to
u
nj
va
to
i
o
em
nj
aj
kr
m
o
sv
U
i.
je to s uaj na Zeml"
:
e
fa
"
"
se
je
gd
s
su
pa
)
3
:
1
(
i
ez
en
G
u
o
am
je svjet ost. m

va
to
i
o
na
si
o
dn
o
ih
st
se
j
A
ta

.
st
o
Neka bude svjetl
ja
o
k
je
gi
er
en
ik
bl
o
je
st
o
tl
je
Sv
.
je
nje kozmike energi
e
o
m
i
al
,
ja
bo
na
g
no
i
tr
ek
el
ni
e
as
m
zrai a nema
i
k
a
pa
a
om
at
ve
ko
o
bl
e,
on
tr
ek
el
i
stvarati protone
se
st
o
tl
je
sv
,
ji
ri
o
te
j
o
tn
an
kv
j
vo
o
ck
svemir. Prema Plan

zi
na
a
,
ja
en
a
zr
a
m
ti
an
kv
ili
a
m
vi
po
prenosi u sno
o
sn
o
dn
o
,
n
to
fo
je
a
d
se
i
in

a.
m
vaju se i fotoni
m
no
e
re
od
o
n
to
a
an
ir
iv
ot
m
ek
ij
jedinica svjetlosti uv
n
O
.
iz
n
b
ei
L
o
ri
tk
o
i
rv
p
u
ic
n
je
n
svrhom. Tu je udnu i
u
ak
zr
re
o
tv
ji
ko
i
n
to
fo
a
d
io
e
lj
bi
za
je svojevremeno
ja
ko
ru
fe
os
m
at
oz
kr
u
az
st
u
on
u
ir
ab
svjetlosti uvijek iz
i
je
ri
o
im
eb
ij
tr
o
p
u
a
d
i
il
a,
lj
ci
o
e ih najbre dovesti d
o
ka
ju
a
na
po
se
.
.
.
.
i
on
ot
F
a:
ck
an
Pl
velikog fiziara
o
ka
a
at
zn
po
je
va
ja
po
a
T
.
a
bi
inteligentna ljudska

at
el
dj
je
an
jm
na
p
ci
in
pr
o
sn
o
princip djelatnosti, odn
ke
ts
re
o
te
j
o
zv
ra
je
da
o
ka
re
r
e
ko
ta
nosti. Planck je

o
n
o
zr
u
j
o
k
zi
fi
o
a
el
a
n
ja
n
ra
li
u
fizike doveo do form
n
a
gi
lo
o
le
te
to
zi
ra
iz
u
er
kt
ra
ka
om
sv
sti, a to je po
t
je
sv
da
la
za
ka
do
je
ka
zi
fi
a,
m
i
je
ri
pojam. Ili, drugim
a
k
o
zr
u
a
u
iz
n
ve
ri
k
sa
u
rh
sv
u
en

lost ima posve odre

su
o
t
o
on
je
to
a
,
u
et
ij
sv
m
o
n
al
ij
er
at
m
koji prethode
\ stari kabalisti znali davno prije nego to su se pojavili
.

V'

16

':lT v e." I
t'
"l..f\
DQ,
S
r
s
11J
CI\J
li
iM
- ." "'R.ol,,'"t Q oSoSi TE..
-

'"

PO.:j1;

(lojt.

Kabala

.-

17

<?
m
ra
va
st
d
ra
,
je
na
oz
sp
ne
i
,
ist
e
m
vn
ili
iti

erotiv intu
.

en
lm
od
tr
aj
on
o
m
sa
ne
a
va
uh
ji
ob
poseban sistem ko
d

'

e
vi
i
a
va
uh
ob
go
ne
a,
m
z
ra
g
to
t
is
ije
sv
i
fn
ziona
uisk
no
i
ist
M
a.
tv
us
isk
g
no
i
ist
m
t
ije
sv
ni
menzionaI
.
om
sn
je
sv
ne
u
e
es
oc
pr
na
i
sit
no
od
lo
og
m
se
bi
stvo
ih
zn
ra
a
nj
ra
va
st
i
st
no
u
og
m
ge
no
m
a
im
no
Nesvjes
a
om
pr
m
no
es
vj
s
je
ko
a,
im
ov
jm
po
u
e
asocijacija m
o
m
sa
at
zn
po
je
as
an
D
.
ne
i
ist
m
ju
da
le
izg
u
tra
ije
pr
no
av
D
.
og
sn
je
v
'
s
ne
na
ko
za
oj
br
en
al
m
veoma
:
e,
ln
ta
en
nd
ce
ns
ra
t
,
e
vi
j
el
m
"te
a'
tel
to
Bacona i Aris
a
N
a.
sim
pi
za
m
ki
us
nd
hi
im
ar
st
u
je
.
en
ne
iz
IQgi ke
e
su
le
bi
gu
iz
a
m
te
sis
g
to
bu
re
ot
up
za
e
ul
rm
alost, fo
je
ak
ip
lu
e
na
om
kv
ta
o
e'a
id
i
Al
a.
en
tokom vrem
eli
dj
om
sv
u
ky
ns
pe
us
O
c
ila
isl
m
i
ik
el
V
.
la
je
iv
pre
Tertium Organum kae:.
i
pe
ci
in
pr
e
ist
te
li
a
on
pr
vo
no
po
ci
io
isl
m
Novi su
i
on
su
ili
e
m
to
o
at
un
i
al
a,
im
e
rij
m
vi
no
ih
li
zi
izra

ki
m
ni
eb
tr
po
ne
i
an
ov
ik
bl
eo
pr
su
ili
ni
e
va
sh
ostali ne
ia
V
o.
isa
sm
i
tn
bi
vo
pr
oj
sv
li
bi
gu
iz
a
enim rijeim

lo
ne
iv
kt
du
in
i
ne
iv
kt
du
de
ije
pr
je
a
al
oj
st
po
ka
logi
e
p
uo
lo
bi
e
oj
dv
to
je
o
t
go
ne
ije
pr
o
vn
da
gike, i to
i
tu
in
i
at
zv
na
o
sm
bi
li
og
m
u
gi
lo
iu
.v
Tu
.
formulirano

no
od
i,
st
no
a
on
sk
be
ka
gi
lo
je
to
a
m
ko
gi
lo
m
tivno
sno logika ekstaze.
.
og
sn
je
sv
ne
ju
u
dr
po
o
av
pr
za
a
ad
ip
pr
Via logika
. .
. . .
tl
I
az
tr
po
u
m
Iz
tIC
Is
m
u
i
at
or
m
no
e
bj
Znanost e neiz
r
je
,
le
ba
ka
a
am
od
et
m
u
ito
ob
os
,
je
na
oz
sp
iju
novu teor
s
ra
ko
na
ed
dj
po
ji
ko
m
te
sis
i
on
ci
ka
ifi
as
kabala ima kl
.Q,Q4i
a
av
tlj
je
sv
ra
o
t
o
ka
a
en
m
no
fe
t
ije
sv
i
va
vjetlja
menalne1 svjetove. Taj sistem, koji je poznat kao Pn-p

Noumenaini svijet je svijet

p raiskonskih po jav a. To je pravi

.
eje
id
te
is
o
o
ka
iv
lju
isk
je
sto
po
vi
mo
j
po
i
sv
je
gd
t
ije
sv
i
ar he tipsk
om
on
an
ot
pr
a
su
em
sv
po
t
ije
sv
t
jes
t
ije
sv
ni
jav
po
ili
i
aIn
Fe no m en

18

....

iyQtL temelji se na skladnom sjedinjavanju suprotno

sti u svrhu oitovanja. Takvo poimanj e suprotnosti
otro se razlikuje od dualizma i Aristotela i Bacona.
Opi aksiom aristotelovske logike jest da je svakoj
stvari suprotstavljena neka druga stvar. Na taj nal!
svaka teza ima svoju a titezu svaki 'e_ Objekt suprot
stavljen nekom subjektu, istina je suprotstavljena lai
a dobro z14 To poimanje dvojnosti u"st:ari re temel
nae svakodnevne logike, a bitna je razlika izmeu
'
tn
supro osti u tome to su ove druge u skladnoj ravno
tei. Njihova je narav ili pozitivna ili negativna, ili se
radi o mukom ili se radi o enskom spolu. Ali rezultat
njihova sjedinjavanja uvijek je stvaralaka djelatnost.
Sistem dvojnosti se koristi i kao osnova za raunske
operacije u elektronskim raunalima. Aristotelovska
'
logika otro se suprotstavlja intllitivo;'m uvidu PLa
ona, koji je. stvaranje .shyaao kabalistjki. U svom
poznatom djelu Timaeos Plato!) ovako opisje stvaranje svemIra:
Boanstvo, savreni zakonodavac spiritualnog svi
jeta, iako mu nije nita nedostajalo, sagledavalo je
sferu nepostojanja, ili onoga to se kasnije nazvalo
materijom, a ono ju je smatralo beivotnom .tamnom i
kaotinom. Budui da je boanstvo bilo sveukupna
dobrota, eljelo je da mu sve stvari budu sline, dakle

prethodnom. To j e svijet razliitih pojava, uglavnom pri rodnih

pojava i svih vidljivih, ulnih i opipljivih zbivanja. Naravno da u
tom svijetu postoji mnotvo varijanata. Prema opim postavkama
fIlOz ofije, ova dva svijeta su meusobno povezana, mada se ta
povezanost tumai na razliite naine. Filozofija, na primjer, tu
pove zanost izrie putem raznih kompletnih fil ozofskih sistema a
ve!ike religije opet imaju svoja razliita tumaenja, iako velike
SVjetske religije prilino jednoobrazno povezuju svijet noumenona
sa svijetom fenomena.
2 Drvo ivota shematski prikazuje ljudsku svijest.

19

i
ir
lo
a
ir
d
u
st
i
lo
a
v
a
d
le
g
p
dobre, a n e z le . I zato je sa
i
ln
a
IJ
r
te
a
m
lo
a
v
o
k
li
b
o
i
tu a ln i svij et id e ja o k o .sebe

r
e
n
e
u
k
i
ih
s
p
e
lj
a
d
i

u
svijet p r e m a tom m o de lu , a lj
e
n
a
st
o
p
a
n
o
a
d
o
k
ta
,
m
jo
ri
te
a
m
s
i
in
d
je
s
se
a
d
u
ij
g
v
,
,

t
O
IV
a
n
e
c
a
g
o
b
o
e
d
u
b

bogati ja, raznovrs n ij a , da

e
IJ
s
io
n
o
v
st
e
ij
r
jp
a
n
je

d u h o m i in te li ge n cij o m . Ono
I
e
b
n
,
e
c
ti
p
i,
r
e
ij
v
z
lo
ri
o
v
st
je
a
g
to
je
li
s
o
p
a
,
a
k
o
r
z
u
a
pr
m
o
n
b
se
o
p
tu
rs
v
u
k
a
sv
i
k o p n e n e iv oti n je , o b d a r iv

a
st
o
e
p
Je
lo
u
s
u
a
g
e
sv
ju
a
r
k
a
N
.

m
o
ij
rg
e
n
e
m
o
k
i
h
si
p
u
n
o
a
is
m
lo
a
e
ij
im
r
p
je
ju
o
k
tak m a te r ij e u posu dl} u

.
m
u

sk
d
u
lj
lo
ri
o
v
st
se
je
,
.
d je latnost i iz te sm
a
n
se
I
lJ
e
m
te
a
ir
m
e
sv
ja
n
a
r
a
v
Plato n s k o s h v a a n je st
a
g
e
v
s
u
v
st
in
d
je
m
o
n
v
o
sn
o
.
ideji m o n iz m a , o d n o sn o n a
m
z
h
a
u
d
o

re
p
o
o
ln
a

to postoji , a to je d ij a metr
.
ti
a
v
o
k
li
z
a
r
e
z
o
m
la
a
b
a
k
o
in
d
aristotelovske logike. J e
se
a
d
u
i
tl
sr
n
o
n
v
o
sn
o
:
:
.
te suprotnosti u n ji h ovorr).
.
Ja
n
a
o
lt
o
o
n
c
a
n
o
k
u
. .
suprotnosti s je d in ju ju u svrh
e
n
lv
lt
tU
m
]e
C
ru
d
o
p
u
lu
a
b
a
k
a
lj
v
a
st
je
n
a

a
v
h
s
o
v
k
a
T
i

u
B
.
e
ij
ic
tu
in
i
e
ik
g
lo
o
v
st
logik e , tj . u skladno je d in
.
u
J
lu
Je
d
o
n
v
a
r
p
is
la

a
b
a
d a s mo v e p o k az a li k a k o k
t
a
it
C
n
a
d
je

jo
i
st
e
v
a
n
o
m
e

o
m
,

e
ik
g
lo
e
i
v

tu
e
ij
sv
,
Ouspenskog :
.
1
l
Jm
O
p
o
m
e
:

a
d
ta
,
ti
a

a
v
,,1 k a d sv e to p o n e m o s h
I
V
S
g
o
ln
a
n
e
m
u
o
u

o
n
it
b
e
v

p o je d in e id e je to se ba
a
o
n
o

?
n
la
a
n
lO
z
n

e
im
d
e
jeta il i podruja , koji je v i
.
a
ls
v

ju
a
c
u
sl
m
to
U
.
o
svijeta u k oje mu stvarno iv im
m
v
k
a
k
m
la
u
rm
fo

m
i
n
e
r
v
sa
e
n

m
ji
o
sv
sa

a
.
ik
g
lo
.
e
IJ
l1
to
k
a
Ip
ja
n
a
im
o
p
g
e
se in i u g r u b o m jez ik u n a
u
r
st
in
n
a

a
n
s
a
lj
v
a
st
d
re
p
e
lj
a
d
a
n
i
a
n
o
e
m
to

to
a
n
U
ti
a
v
u
c
sa
e
z
o
m
a
n
o
s
a
n
o
in
d
je
i
ta
e
ij
sv
je
a
n
z
o
sp
t
n
me
ta
n
e
m
u
r
st
in
g
o
n
o
a
is
m
g
o
v
od z a b lu d a . P r im je n a tak
i
e
d
o
ir
r
p
i
jn
ta
!e
n
a
iv
r
tk
o
a
z

u
lj
k
e
ij
n
s
a
k
m
a
n
a

u
.
r
p
la
z
n
o
v
a
k
a
k
im
V
k
a
n
o
t
e
ij
v
s
o m o g u u je d a shvati mo
sta Jest .
.

Ve smo ranije pokazali kako se kabalistiko shva

anje kozmike energije kao svjetlosti u naelu i te
kako podudara s pojmom svjetlosti, kao to je to
znanost ve i dokazala. Takoer smo vidjeli da za
svjetlost uope ne postoji vrijeme, to znai da se svi
dogaaji vremenski preklapaju tako da u svijetu nema
ni prije ni poslije, nego postoji samo neprestana blje
tava sadanjost. To znai da u takvom svijetu sva
razdoblj a moraju istodobno postojati i neprestano se
meusobno dodirivati, ak i onda kada su po naem
raunanju vremena odvojena golemim vremenskim ra
zmacima. S pomou svjetlosti mogla se spoznati i
dokazati relativnost vremena. Poznati zakon nesvje
snih procesa i vremenska i prostorna neomeenost.
Znai: fizikalni zakoni slini su psiholokim.
Za kozmiku energiju, to znai za svjetlost, svi
vremenski procesi stapaju se u beskrajan niz dogaaja.
Na tom shvaanju temelji se spoznaja o stvaranju
svijeta u est dana, u est etapa, to se poklapa i s
Darwinovom teorijom o evoluciji vr-sta.
Dugotrajni procesi evolucije to su trajali miliju
nima godina bili su istodobna zbivanja za kozmiku
energiju. Dapae, i znanost raspoznaje est etapa u
stvaranju svemira. Usporedimo samo te dvije stvari.
S jedne strane imamo Ge
nezu koja kae: 1 svijet

Znanost pak sa svoje

strane kae da je u poet
bijae bez oblika i pra- ku postojao samo materi
zan.
jal iupan iz kaosa, zbi
jen u jednom "praatomu
koji je eksplodirao veli
kim praskom i formirao
praiskonsku magl icu, svi
jetlu yrrarenu .

20

21

a
d
i
d
r
v
t
r
e

o
k
a
t
t
s
o
n
a
n
Z
e
N

:
e

a
k
e
lj
a
d
Geneza
e
lJ
r
e
t
a
m
a
r
p
e
lc
t
s
e
c
e
s
u
s
t
Je
V
s
i
t
s
o
tl
je
v
s
e
d
u
b
ka
e
c
li
g
a
m
te
r
a
t
u
n
u
a
v
o
n
li
p

i.
lo s t b
t
e
p
o
i
e
il
d
la
h
o
n
e
p
poste
ib
o
v
O
i.
t
a
lj
p
u
k
a
s
le
e

o
p
.
ja
O
V
Z
a
r
a
p
a
t
e
a
v
r
p
jae
,
e

la
s
e
im
t
s
e
s
t
s
o
n
a
n
z
I

le
g
o
p
i
e
lj
a
d
o
im

o
p
A li
e
t
m
o
k
o
t
e
s
a
d
e

a
k
li
a
a
n
O
.
u
z
e
n
e
G
t
e
p
o
o
dajm

m
e
Z
ja
o
v
z
a
r
e
p
a
t
e
e
g
u
r
d

e
r
o
v
t
s
a
s
e
b
e
n
u
s
kae d a
u
la
a
ir
m
r
o
f
o
n
e
p
e
t
s
o
p
a
lj
a
g
o
g
ru
d

u
k
to
u
na
m
jo
n
d
a
n
a
,
e
r
fe
s
u
k
li
b
o
.
dana

o
e
r
p
o
ji
o
v
d
o
m
o
t
se p r i
s
n
lo
k
s
o
b
e
n
i
k
s
e
b
e
n
li
a
st
.
a
m
a
d
z
e
ij
v
z
i
a
rn
a
t
e
p lan
t
s
o
n
a
n
z
i
je
u

r
v
t
o
p
o
T
j
a
d
le
g
o
p
i
e
lj
a
d
o
Poim
j
o

e
r
t
a
n
e
s
a
d
e

a
k
ja
o
k

a
k
ja
o
k
,
u
z
e
n
e
G
t
mo ope
a
n
e
c
u
v
n
p
Ja
o
v
z
a
r
i
p
a
t
e

z
a
r
a
n
a
d
a
g
e

e
r
e d a s e t

u
g
z
e
i
v
e
v
s
a
r
e
f
s
o
m
t
a
i
e
d
o
v
d
o
a
lj
m
e
z
a
dvoj il
ja
o
k
e
lj
m
e
Z
o
k
o
la
a
v
ja
n

e
r
p
lo
e

o
p
u
lj
m
e
da je z
i
d
la
h
e
lj
a
d
o
n
a
t
s
e
r
p
e
n
e
s
.
o
v
t
s
r
a
c
o
k r iv a t i b il jn
u
ju
a
r
k
a
n
e
s
a
d
o
k
a
t
la ,
e
lj
m
e
Z
e

u
r
v
a
m
a
d o li n
,
a

u
r
v
i
t
a
lj
p
u
k
s
p oela
n
o
k
o
p
a
n
i
la
p
o
t
e
ij
n
kas
m la n a v o d a .
i
t
a
v
ja
n

ja
b
o
o
t
t
s
o
n
a
n
Z

a
r
a
v
t
s
o
i
r
o
v
o
g
a
Genez

e
z
m
je
n
e

la
h
e
s
to

e
m
i
v
z
i
a
c
e
s
je
M
,
a
c
n ju S u n

t
a
a
t
s
u
g
e
r
o
k
e
k
s
lj
a
m
.
a
n
a
d
a
g
to
r
tv
e

,
je z d a

a
iv

e
r
z
a
r
la
e

o
p
a
r
e
mosf
it tako d a je p os t a la pro
t
s
o
n

a
r
z
o
r
p
a
T
.
m
o
n

a
zr
e
id
v
e
s
a
d
la
6
u
g
o
m
je o
.
e
d
z
e
ij
v
z
i
c
e
s
je
M
,
e
c
n
u
S

'

22

nadalje kae da Znanost isto tako govori

su petog dana stvoreni o postupnom razvoju i
vota na Zemlji, od prai
kitovi i ptice nebeske.
votinja do sisavaca i
ptica .
I konano Geneza kae Znanost to potvruje i
da je ovjek stvoren e kae da je ovjek najvii
oblik ivotinjske vrste.
stoga dana.
Na ovaj smo nain pokuali prikazati kako se stva
ranje svemira prema Genezi moe vrlo lako verificirati
sa znanstvemm ClOJemcama.
, U, iskonskom hebrejskom tekstl;l stvaralaki princip

Je biVStvO, kozmika energij a, ali na vrlo vispkoj- ra

o
o

.z ini, tonije, na spiritualnoj razini. Oito an k

t
k

zmiko naelo (JHVH) u heb ejsko te s je ve

a
tV
k
'
stvarno oitovanje s arala o rinci -a ll-O vno

dakl naterijalnom svijetu, najprije kao ikra s jetlosi

od kOJe se onda kasnije razvio svemir.
ka
atili
Kako bismo razumski shv
balistika nauava
nja koja su u Genezi tako dugo bila skrivena znanstve
nom uvidu, nuno je da se svaki italac dobro upozna s
hebrejskim alfabetom i s nekim karakteristikama he
brejskih slova. Mi emo se na slijedeim stranicama
pozabaviti njihovim karakteristikama i tada emo uz
o. analize poeti posve drukije shvaati najzna
caJn1Je odlomke Geneze, dakako, uz kabalistiku in
terpretaciju. Stoga je vano da italac shvati finese
hebrejskog alfabeta, jer je prema kabalistikim tvrd
njama prvih pet poglavlja Geneze ispisano svojevrsnim
kodom, odnosno svojevrsnom ifrom, i ona se ne moe
pravilno protumaiti bez posebnih kljueva, a kljuevi
su upravo ta hebrejska slova. Odmah treba rei da
svako hebrejsko slovo ima specifino naenje, ali da
Geneza

I
.

.....

23

ujedno predstavlja i odreeni broj. Meutim, brojevi

to se pripisuju pojedinim slovima nemaju matemati
kog znaenja. Svako je slovo, pa prema tome i svaki
tom slovu pripisani broj, svojevrstan ideogram,
odnosno svojevrstan simbol odreene kozmike sile.
Meudjelatnost tih kozmikih energija zbiva se isto
dobno i neprestano i u svemiru i u ovjeku. Simboli
(slova) koji oznaavaju prirodne zakone slini su sim
bolima (rijeima) koji oznaavaju i psihike procese.
.
vaena injenica da se svemir temeri na
O e 'e
brojevima. ec Je Pitagora svojedobno rekao kako
priro a geometrIzlra. Car . un je otiao korak
"
b
J prije ljudske
dr
a e I' rekao cl a su rOJevI p osto'ali
sVI estI. Verovao ie da bro'eve ni 'e izmls 10 covJe ,
ne o Ih e samo otkrIo, Jer su oduVI Je k posto'a
J i. Prem a
Jungu, brojeVI su Vjerojatno naJprImItIvniJI e ement
r
d
s eivanj-a u lju skom umu, te da ih ovjekova podsvi
ka
jest upotrebljava o faktor ko'im o enito poinje
neto sre ivati. On je dalje ustvrdio i to da ta njegov, a
i?-java nije nipoto prehrabar zakljuak. Ako se dobro
razmisli o biti brojeva, tada se psiholoki samo on
3
t!togu definirati kao retipovi sreivanja.
.
Ali to moe samo onaj koj i svjesno razmilja o nekoj
apstraktnosti. Osim toga, Jungova teorija o sinhroni
tetu, koja se moe definirati kao istodobno zbivanje
dvaju ili vie osmiljenih a opet povezanih dogaaja,
ima posve odreenu paralelnu vezu s brojevima. I na
o
kraju, d lazimo do toga da Jung priznaje kako su
brojevi i sinhronitet uvijek bili u izvjesnoj vezi jedni s
drugima. Toj tvrdnji se prikljuuje i drugi veliki ue,

Arhetipovi su primordijalne ili praiskonske slike u kojima je

nataloeno sve iskustvo ljudskog roda (Jung).

24

n ja k , filozof i matematiar Bertrand Russel, k o ji je

izrazio is tu m is ao ka da je rekao:
Mnogo treba vremena da se pronae i sh va ti k ak o
su fa za ns ki pa r i lju ba vn i lju d sk i p ar sa m o in stance
broj ke dv a.
Brojk a je si m bo l koji slui d a se prenese ne ka idej a,
odnosno ap stra k ci ja . Mnogi zn an stvenici se slau d a je
sve zn an je u nase m razu m u predoeno is kl ju i vo u
apstraktnom oblik u. U apstraktnom sv ije tu ra zu m a
ne m a ni vremena ni prostora. U tom sv ijetu zn an je je
neto apsolutno, p a se prolost, sa da n jo st i bu d unost
spaj aj u i prek lapa ju tako da prelaze u vjenost .
Inae, sa m o studiranje apstraktnosti potpada pod
m at em at ik u, a osobito pod teoriju o broj ev im a koja
na s, meu ostali m , ui da brojevi im aj u svoje speci
fine karakteristike i da dva broj a ni su ni ka da eg
za ktna . M ak ar se jedn ak o pi u , ni su uv ije k jedn ak i. S
druge strane, brojevi su takoer svojevrstan jezi k,
odnosno sredstvo sporaz um ijeva nj a. ovjek saopava
svoje m is li i id ej e up otreblja va ju i pri tome jezi k koji
se za sn iv a na nu m er i ki m si m bolima. Leo Stalnaker u
Svom d je lu Mystic Symbolism in Bible Numerals kae:
Vanost nu merikog si m bo liz m a za nae je stare
moda iz ni kl a iz i nj en ice d a su hebrej sk a slova u
prapoetku bi la brojevi i d a je Biblija, u stvari, sa stav
lje na od razliitih gr up a, o d no sn o ko m bi na ci ja hebrej
sk ih sl ov a, te d a je tek kasn ije dolo do opeg uv je re nj a
d, se is ti ns ko zn a en je , od no sn o is pr av na in terpreta
cija m o e po st i i sa m o ako se odrede num er i ke vrije
dnosti tih slova .
Ia ko su sl ov a uj ed no i brojevi, si m bo li i idej e, ne
mogu se la ko k la si ficirati jer su zapravo sve ono to bi
treb al a o zn a av at i. D a b is mo obj as ni li p r thodnu
tvranj u, po sl u it emo se slijedei m pr im je ro : Na

25

da
i
a
zn
to
,
sti
lno
.
u
e
na
je
z
ik
ra
i
jez
od
vn
ne
od
sv ak
je jez ik predodreen da izr az i nae u ln e dojm ov e, sve
e
rij
,
jer
im
pr
a
N
o.
jem
u
ili
o
em
kn
o,
ta
im
vid
to
o
on
.
nje
va
no
sta
i
ali
i
ku
u
k
va
ra
bo
iti
a
zn
e
mo
a
ku
M' e ut im , u hebrejs ko m jez iku slovo bet" zn a i vi. e
od ku e . On o zn a i bit ku e , ku e nje , stanovan e,
za rzav an je, ob uh va a nj e neega u seibi itd . Da kl e
s.lovo bet je, u stvari, arhe tip sv ih stan ta , ali i svegaa-
'l?os u a. Prirodni za ko ni se isk az uju na jbo lje matem

ti kim zra zim a. Mate ma tik a operira brojevim a. Broj

je, da kle , i izraz prirodnog za ko na . Br oje m se mo e

ni
mu
ko
u
a
oj
br
t
os
n
va
a
ud
Ot
ti.
ira
nic
mu
ko
i
o
dn
uje
ka'tij i izm e u dv ije ps ihi k e pojave (t o je takoer
.
priroda ).
i
tit
va
sh
e
mo
ne
le
ba
ka
bit
se
da
i
u
s
na
ja
ici
ad
Tr
bez dobrog' pozn av an ja hebrejs kog alfabeta. Prema
to01e;bez hebrejs ki h slo'va teko bi smo shvatil i nje zinu
uje
az
ik
pr
1.
la
be
Ta
.
ta
ije
sv
ja,
an
ar
stv
u
cij
eta
pr
er
int
ije
vr
im
ik
er
m
nu
a,
im
en
im
im
ov
ih
nj
s
va
slo
na m 22
dnostima, nazivima ispisanim latinicom i pojmovnom
snagom ko ja im se u sv ak od ne vn om iv ot u prip isu je,
ali isto tako tu su na ve de na i nj iho va ezoter ijs ka
znaen ja. Hebrejs ki alfabet sastoji se ug lav no m od

to
ju
va
a
na
oz
sto
e
ici
sn
gla
mo
sa
se
k
do
a,
ik
sn
gla
su
kic am a isp od ili izn ad sta nd ar dn ih su gla sn ika .
Stvarnu podlogu ka ba listike m ist ik e sa in jav a pra
vi lno izgovaranje rij e i u ps ih i, di na m in om sreditu

ob
us
e
m
ti
os
n
va
O
.
elu
tij
u
ije
sn
ka
i
sti
ije
sv
e
bu dn
no g dj elo va nj a ps ih e i tij ela najbol je na s ui ps ih oso
ije
jpr
na
je
ko
ta
te
dje
t
pu
Po
g.
nin
tre
ni
ge
to
au
i
a
ik
at
m
a
in
jed
po
i
at
ar
ov
izg
i
u
na
ije
sn
ka
k
te
i
ti
pa
te
mo
sa
zn a
i
at
ar
ov
izg
iti
u
na
ra
mo
ko
ta
o
ist
t
lis
ba
ka
i,
e
slo va i rij
ti.
va
elo
i
dj
k
ala
ar
stv
o
ga
mo
ije
sn
ka
bi
da
,
va
slo

TABELA 1
..

"

26

( B)

(A)

kuc a

,.1
J

I),\I .:T
( I),

dna

KIT

Tt:T

ogradf'ROSI

L_ij_

ZAJ l l

( Y)

(Z)
Of'.i.jt>

(,

"

,:j

.,

OJ

li

'1

l.AMED
(l.)

""U: \tl

10

'20

30

40

II

t.!'

RE.\;
(R)

"' A l'
(TA)

SIi\

()

I.ub

lublilnjlll

200

'I1Ii'\
fN)

(S,
podrJ..a

AJIN
(O)
oko

( P)
usta

60

70

8'0

S\MEK

riba
50

l;J\'bni

I\.,\F

/.a\f'ni

\-1 EM

L.lI\..sni

l.a.rini

500

600

700

8'00

krii

300

400

,JoE

"l"

ci

Pt:

bk!) Mbr('J"!iki alfab!.'1 ima \anH) 2 , slo:J. Pl't od tih siol':) cine :tansnI obhcl
.
kOJI su (akoder lo;n.nI.

o.

...

bik

100

VAU

m:
(H)

rl

dlan. ruke-

'iljak

?
-

cij(la
ruka

I...

il

cnllll

(1\1 )
voda

KVO"
(KV)

pro:wr

KAF
(KA)

i'

l'rab

JOD

(J)

GIMt:L
(G)

BET

ALEF

C\DO I
(C')
udie-..

90

'-a.r.....

('.'\ DOI

900

. men alno, emocioalnom i materija lnom po

duCJu nasega tJela slov a Imaju svoj e ana logn o zna e

,
nJe kOJe kab alts t mora upo zna ti i savl ada ti. Prema
tome, teoretiar koj i sam o razu mski mis li te slov a
rIJecI recentce shv aa sam o inte lekt om , nee nikada
postati pravi kab alis t. On e kab alu poz nav ati sam o s
I nte lekt ualn og stan ovi ta. Naprotiv, pra kti ni kabalis t
,ce sV<:>jom siho m, jastvom i napokon ita vim tijelom

sh altl sml ao svakoga slova i ide je i pra kti ki ih

.
.
pn mJ enJ 1v tl. U stv ari , s ezotrikQ!!l sloya zap oinje
v
prouca v an Je k a b a le .
-,'
Kn'i ,a :, er 'ecirah, ili Kn 'i a oblikoia, jeda n je

v"

"

'

aze da su 22 glasa i slova e reJ s og alfabeta tem elj

,
SVih stvari. Ta knjig a dij eli sva slo va hebrejskog alf abeta, u trl' ma JClns ka s I ova, to su: alef, me m i in.
Z atIm u sed am dvostru kih slo va, a to su: bet, gim el
'
da let" k af, pe , res I tao. I na kraJu
' na dvanaest jednostavn th slova , a to su : he, va u, za in' ket tet, 'J od ,
l amed , nu n, samek, ajin , cad i i kvof.
'

v '

'

su
o
n
rs
v
je
o
sv
,
n
i
i
m
e
m
f,
le
a
,
Tri m a j in sk a sl o v a
je
f
le
a
a
,
le
si
e
n
e
lj
v
ta
ts
ro
p
su
trojstvo. M e m i i n su
,
k
a
zr
ju
a
lj
v
a
st
d
re
p
a
v
o
sl
i
tr
uravnoteavajua si la . Ta
iz
a
lj
m
ze
a
e,
tr
a
v
iz
n
re
o
v
st
e
a
ij
b
vatru i vod u . S v e m ir
e.
d
o
v
i
e
tr
a
v
u
e
m
iz
ik
n
ed
sr
o
p
vode, dok je .z ra k d u h ,
m
ji
n
i
d
o
g
u
i
i
a
n
o
m
e
o
m
a
v
o
sl
Ta tri m a j in sk a

la
h
,
a
tr
a
v
a
d
la
v
e
in
d
o
g
m
e
lj
b
o
dob im a . Top li m razd
i
a
e
lj
ro
p
a
im
b
o
d
im
n
re
je
m
u
a
d n im razdo b lj e m voda,
ta
se
ta
Is
.
u
d
o
v
i
u
tr
a
v
je
u
ez
v
o
p
ji
o
k
je se n i v la d a zr a k ,
k
a
zr
i
u
d
o
v
,
u
tr
a
v
ju
a
v
a
a
zn
o
tri m a j in sk a sl o v a to
a
d
o
v
,
u
v
la
g
je
u
k
li
b
o
a
tr
a
V
mogu n a i i u ovje k u .

o
th
re
p
a
v
d
u
e
m
iz
ze
la
a
n
se
o
t
i,
d
e lu d ac, a zr a k gru
ti
je
m
zu
ra
li
o
m
a
u
k
o
P
.
ta
en
d n a a m b ij en ta ln a el em
e
ek
n
i
o
m
e
t
a
zn
o
p
u
a
v
o
sl
si m b o li n o zn a en je ti h
e
o
m
k
a
zr
r.
p
n
o
k
a
T
.
e
ij
g
lo
o
h
si
p
e
p ri n c ip e suvremen
,
n
to
i
ln
a
n
o
ci
o
em
:
a
tr
a
v
,
ja
ci
a
rm
zn a it i m n otvo in fo

v
ti
a
re
k
t
u
p
an
is
p
o
je
o
n
li
S
.
a
voda : kondenzacij u idej
nog m i lje nj a.
se
r
je
o
k
ta
se
ju
a
v
zi
a
n
a
v
o
sl
S ed a m dvostru k ih
ri
P
i.
n
a
ir
ir
sp
a
o
a
k
i
il
i
ic
sn
la
g
izgov a ra ju il i kao tvrdi su
:
ja
en
ij
m
je
n
e

a
zn
o
sk
ip
et
rh
a
o
v
o
h
tome se nji
bhet ludost
bet mudrost
ghimel neraspoloenje
gimel milosre
(krutost)
dhalet
osamljenost
(ja
dalet plodnost
lovost)
khaf smrt
kaf ivot
ropstvo
(sluenje)
phe
pe sila (mo)
rhe ratobornost
re miroljubivost
siromatvo
thau
tau bogatstvo
=

(U

ove dvije kolone navedeni su samo krajnji slua

jevi izgovaranja tih dvostrukih slova. Tvrdi izgovor je,
28

kao to se vid i, :ijek zn ak izv jes ne sil ov itosti i pozitiv

nosti, dok m ek i Izgovor oznaava suprotno st. )
Te su protnosti su veoma bli sk e. esto jed na kvali
eta sad ra va dr ugu. Ka o pr im jer mogli bis mo navesti
Jednu obran , koju ps iho an ali tiari na ziv aju reaktiv
nom forma cIJ om . Izu zetno pe da ntn a osoba ' sk riv a
zapravo svoj impu ls pr em a ne ur ed no sti .
Dvo:tru a ,slova sim boliz ira ju jo i sedam sm jerova
on o sto Je Izn ad - on o to je isp od - on o to je na
Istok u - , ono to je , na zapadu - ono to je na sjeveru
v
ono sto Je na Jugu l ono to je u sreditu . Os im toga tih
sedam dvostruk ih slova mogu predstav ljati i sedam
?lan eta, za tim ,sedam da na cje lok up no g stvara nja (za
Jedno sa sedmI m da no m odmora) , i na kra ju sedam
otv
ora
u
lju
ds
ko
j
g1a
vi
rad
i
pr
im
an
ja
u
lni
h
po
dr
a
aja
,
,
- a to su dva -oka, dva uh a,
dv ije nozdrve i ust a.
Preostalo nam je jo dvanaest jednostavnih slova a
ona su temelj dvanaest specifinih ljudskih osobina
_

he
vau
zajin
ket
tet
jod

vid
sluh
njuh
govor
opip
spolni nagon

=
=

lamed
nu n
samek
ajin
caddi
kvof

djelatnost
mo gi ba nj a
lj utnja (bijes)
radost
matovitost
sanjanje (u snu)

Os im tga , tih 1 2 jednostavnih slova oz na a va ju i

1 2 mj esecI u godin i, zatim 1 2 zood ija ka Ini h zn akova i
na kraju ,1 2 gla vn ih ovjekovih or ga na , a to su dv ije
ru ke " dV IJe, o?e, dva stegn a, slezen a, jet ra, u , sek
su alm orgal1l , ze ludac i ut ro ba .
P,n:a ka ba list im a, ta 22 slova su da kle arhetipovi
raz /tC ltlh sta nja sv ije sti , ka ko sli jedi:
1 . ALEF je dvojn o na e lo koje predstavlj a sve to
29

o
n
Iv
It
z
o
p
o
n
o
e
v
s
,
i
j
o
t
s
o
p
e
n
o
t

o
n
o
p o s t o j i , a i sve
.
t
r
m
s
t
o
iv
Z
ju
a
r
.
negativno, te n a k
a
d
u
s
o
p
h
i
V
s
o
n
s
o
n
d
o
,
a
t

u
k
ih
v
s
2 . BET j e s i m b o l
a

r
d
a
s

o
t

e
n
e

o
m
e
b
e
s
r
a
t
u
n
u
o
t

a
g
e
v
s
o
n

a
n
o
k
i
vatl .

v
i
l
a
,
t
s
o
n
t
a
l
je
d
.
q.
n
s
r
v
o
k
a
v
s
o
ln
e

3 . G I M E L je n a
d
c
a
n

:
a
,
o
n

r
a
s
u
:

m
e

e
n
u
e
j
o
t

a
g
o
n
o
e
j
n
a
gib
k
a
c
l
t
l
C
a
n
z
e
z
o
m
,
o
n
s
o
n
d
o
,
je
n
a
j
ogranieno posto
.
t
e
b
i
f
le
a
i
r
a
v
t
s
u
.
.
nepostoj a n je , to j e
.
Ja
n
a
J
o
t
s
o
p
g
o
n
l
a
ij
r
e
t
a
m
ip
t
e
h
r
a
4 , D A LET j e
.
a
t
o
iv

g
o
n
p
u
k
u
e
v
s
o
l
e
.

a
n

}
,
E
H
.
.
5
.
a
J
l
c
n
a
t
s
p
u
s
ih
n
d
lo
p
o
ih
v
s
ip
t
e
h
r
a
e
j
6 . VAU
.
a
j
n
d
lo
p
o
a
n
e

.
7 . Z A J I N je dovr
e
n
h
l
O
p
u
k
u
e
v
s
"
e
j
n
a
iv

a
r
g
o

o
n
s
r
v
8 . KET je s v o je
.
a
j
i
g
r
e
n
e
ih
k
i
.
m
z
o
k
h
i
n
e
j
i
v
z
a
.
r
'
.
Je
i
g
r
e
n
e
e
k
s
n
e

e
n
t
e

o
p
a
r
p
l
.
o
b
9 . TET je s i m
e
j
n
a
t
s
o
n
l
a
t
s
e
j
o
T
.
u
f
e
l
a
t
s
o
n
t
o
r
p
1 0 . JOD je su
.
je
a
r
t
o
n
a
t
s
e
r
.
p
e
n
k o je
v
.
a
c
o
a
m
n
p
g
o
v
k
a
k
o
il
b
ip
t
e
h
r
a
je
.2 0 . K A F
o
p
lo
e
c
a
n
o
n
s
o
n
d
o
,
i
t
s
je
i
v
s
p
i
c
in
r
p
3 0 . LAMED j e
.
.
e
vezu j ue k a r ik
a
n
g
o
k
c
a
l
a
r
a
v
t
s
g
o
k
s
n
i

j
a
m
ip
t
e
h
r
a
4 0 . M E M je
ela.
a
j
o
t
s
o
p
g
o
n
l
a
u
d
i
v
i
d
n
i
g
o
k
a
v
s
ip
t
5 0 . NUN je a r h e
n ja o
,
o
n
s
o
n
d
o
i,
t
s
o
n
d
o
l
p
e
k
s
n
e

ip
t
e
h
r
a
6 0 . SAMEK j e
.
.
e
c

a
j
a
j
o
k
s
n
e

samo
a
z
I
I
z
a
2
a
n
e
s
je
o
k
o
l
e

a
n
e

u
j
u
j
J
t
je
v
s
o
7 0 . A J I N j e pr
.
)
a
n
i
j
a
(z
ja
n
a
iv

"I b e t .
o p lo
o
a
k
je
n
e

a
n
z
o
t
8 0 . P E i ma is
i
m
s
m
o
n
e
v
t

u
r
d
u
i
l
a
,
l
o
b
m
i
s
i
k
s
n
e

"
9 0 . CADD I j e
slu.
d
a
n
n
o
d
a
k
a
f
le
a
je
n
a
t
s
e
j
i
n
e

i
v
z
u
e
1 0 0 . KVOF j
.
i
t
s
o
n
t
r
m
s
k
i
l
b
o
o
n
s
o
n
d
o
,
t
k
e
p
s
a
i
n
iv
m a u je svoj negat

30

200.

suda ,

RE je arhetip univerzalnih ili kozmikih po-

IN j duh sveproimajue energije.

.
TAU Je arhetip svega kozmikog postojanja.
O. t:VRNI KAF je kozmiko konano dostignuce mdlvldualnog postojanja .
NI

600 Z:AVR
MEM
je
kozmiko
stanje
plodno
:
.
StI u covJeku uope; pri . tome se misli i na plodnost
.
uma na ovjekovu fiziku plodnost.

ZAVR
NI NUN je simbol meuigre ' kozmi700.
kih energi ja.

800. ZAVRNI PE ima isto znaenje kao i pe i ket.

900. ZAVRSNI CADDI je enski arhetip, ali sada
.
mItskom smislu.
Alef, bet, gimel, dalet, he, vau, zajin, ket i tet, sve su
to arhetl ovl brojeva od 1 do 9, Prvih 9 slova projici

.
raJ samI sebe u razliite stupnjeve oitovanja, ali
.
uV Jek pomnoena sa 1 0. I to kasnije tvori niz slova
k?J a se proteu od joda ( 1 0) do cadija ( 90), koja nisu
Olsta. drugo do uzvienija stanja onih prvih 9 slova.
Tre 1 niz, koji tee od kvofa ( 1 00) pa do zavrnog
.
calJa (900), oznaavaju u stvari najrazvijenije ko
zmk stanje koje se uope moe postii nizom prvih
Vidimo
da
svako
slovo
ima
pocetOlh
devet
slova.
i
v

.
znacen e pOJm , znaenje broja i znaenje nekog procesa. SIgurno Je da bi bilo teko na temelju tih slova
graditi rijei i ree ce po mehanicistikom principu,
.
kako sm to . n ucIl s naom abecedom. S druge
stran , tesko Je Imati u vidu sva znaenja pojedinih
slova, to vie to se njihova znaenja u meusobnim
?OO.
400.

"'
.

o?a, . stvaranJu r!Jecl receOlce sudjeluje cjelokupan

sVJesI1l I nesvjesni psihiki ivot.
Budui da je kabalistiko uenje gotovo u cijelosti
I

31

a
h
s
a
g
a
lj
a
v
e
n
,
a
m
a
r
o

f
a
t
e
m
i
a
m
a
ij
r
o
g
le
a
u
iz r a e n o
l
lt
z
a
r
t
k
e
ij
v
u
a
lj
a
v
u
t
s
k
e
t
m
o
v
k
a
t
u

e
v
o
n
ati doslov
o
n

a
in
d
je
o
p
ih
o
t

a
m
li
o
b
im
s
u
je
n
e

a
skriveno z n
.
a
v
lo
s
a
k
s
j
e
r
b
e
h
ju
a
predstavlj

o
n
a
t
s
o
k
a
v
s
a
v
a
c
a
n
z
o
,
o
n
e

e
r

e
v
je
o
k
a
S lovo bet k
o
v
lo
s
o
t
i;

v
e
z
u
o
n
u
k
u
e
v
S
.
t
s
o
jn
a

d
v a n je , s v a k s a

r
d
a
s
o
a
k
e
s
Ja
O
k
U
ij
g
r
e
n
e
u
k
i
m
z
o
k
s
a
s im b o li z ira d a n

o
p

n
s
o
n
d
o
a

u
j
L

.
je
u
it

o
i

o
n
r
?
a
v
t
s
a
d
n
o
j
a

o
t
a
,
ir
m
e
v
s
v
a
lt
C
Je
n
a
v
t
s
u
ja
n
e

a
r
z
e
ij
g
s u d a <,' te ener

o
p
a

a
s
o
jm
a
d
le
g
o
P
.
t
e
b
a
v
lo
s
e
j
n
e

a
n
z
je to b itn o
.
.
m
o
k
js
e
r
b
e
h
m
o
ln
a
m
g
n
o
u
h
a
,
e
z
e
n
e
G
u
ic
etnu reen
o
n
e
iv
r
k
s
o
in
z
je
n
o
im

a
r
t
o
p
i
,
a
n
a
is
p
a
n
je
m
ji
jez i k u ko
.
a
v
lo
s
u
d
o
k
m
o
n
e
s
e
.
n
iz
.
z n a e n je prema
'
k
J
e
r
b
H

.
.
.
Ju
I
:
m
e
Z
o
b
e
n
g
o
B
i
r
o
v
U poetku st
.
im
a
m
a
s
a
h
h
t
a
lm
h
lo
e
a
r
e
b
it

a
r
e
B
:
o
k
a
v
tekst se ita o
v a a t h h a are c .
d
o
a
n
e
lj
v
a
t
s
a
s
je

e
ij
r
.
a
T

u
k
t
e

o
p
U
Berait
,
m
o
n
d
o
h
t
e
p
a
m
e
r
P
.
t
e
t
i
d
jo
,

in

,
f
le
a
,

e
.
r
,
t
e
b
a
v
slo
:
o

a
v
o
l
t
l
a
m
u
t
r
p
e

o
m

e
ij

r
a
n
t
e

o
p
e
s
a
t
,
u
kod
.
la
e
a
n
g
o
Jn
o
v
d
u
lJ
C
a
g

e
n
je
la
je
i
n
e
r
p
a
ij
g
r
e
n
e
.
.
k o z m i k a
o
t
,
Ja
n
J
o
t
s
o
p
a
j
i
c
a
ls
u
p
i
r

a
v
t
s
u
je
o
t

i,
t
r
m
s
i
ivota

e
v
s
a
d
Je
h
s
g
o
n

a
n
o
k
s
e
b
m
je
n
a
iv
r
a
v
t
s
o
i
s a d r a v a n je m
m irs k ih oitov a nja .
s
e
r
,
t
e
b
:
a
v
lo
s
i
r
t
a
im

e
ij
r
a
v
O
.

i
r
o
v
st
Bera
.
u
h
a
,
e
j
n
a
r
a
v
t
s
e
j
a
v
lo
s
u
ij
r
t
ih
t
je
n
e

a
n
z
a le f . Osnovno
.
lu
is
.
m
s
m
o
it

je
v
m
o
n
o
,
a
e
h
,
a
d
m
la
,
a
f
le
a
}
d
o
e
s
i
j
o
t
:
s
a
S
.

g
o
B
Elohim

m
r
o
k
c
l
a
r
a
v
t
s
s

e
c
o

p
a

ir
z
li
o
b
im
s
n

.
. jo d a i m e m a . O
.
v
i
t
a
r
l
Z
lI
a
e
r
z
o
m
Ja
1
g
r
e
n
e
a
k
i
:

m
z
o
k
e
s
m
ji
o
k
a
ip
c
.
a
t
e
t
a
f
le
a
d
o
i
J
o
t
s
a
s
e
s

e
ij
R
.

j
a
v
o
i
l
i
ta j
Ath
.
o
v
r
p
u
s
t
e
f
le
A
.
a
n
je
n

ja
i
b
:
o
d
a
s
o
d
je

e
v
a
j
B t stvaran

l
a
g
o
k
js
e
r
b
e
h
a
v
lo
s
t
e
d
ih
v
r
p
o
v

lo

i p o s lj ed n je s
.

c
a
n
z

a
S
.
le
e
b
a
t
e

v
r
p
IZ

i
id
V
,
m
lo
a
t
s
o
b e t a , to s e , u
.
Je
n
a
v
o
lt
C
o
o
k
s
n
o
k
is
a
r
p
z
o
r
K
.
o
n
s
a
j
je
a
t
s
o
n je te r ij ei p

svemirske
energije
ostvareno
je
prvih
9
arhetipova
'
cjelokupnog postojanja (od alefa do teta).
Ha amaim va ath ha arec
neb o i Zem lju .
Kozmi.ka eergija poe la je klijati i time je zapoelo
stvaranje. Djelatnost oitovanja je dvojna. Jer se u
procesu stvaranja svemira oCltuJe samo kozmiko
naelo. U ovom kontekstu kozmiko naelo je izra.
eno kao nebo a svemir kao Zemlja .
.
Ovakvom interpretacijom otkrivamo stvarno znae
nje prve reenice iz Geneze: U poetku stvori Bog
nebo i Zemlju. No prema originalnom hebrejskom
tekstu, interpretacija je ovakva. Beskonano izraava
-

32

1 . Gematrija

"

Ovom se analizom postie dublje razumijevanje

prve reenice iz Geneze. Ali se vrlo brzo i lako moemo
nai u situaciji da stvaramo pogrene zaklj uke oslo
imo li se iskljuivo na prijevod hebrejskih tekstova.
Zelimo li upoznati odreenu pojavu, uvijek treba poi
od izvora. U literarnoj kaba li moramo se sluiti trovr
snom metodom, da bismo mogli otkriti i ostala znae..
.
nja skrivena u hebrejskim slovima.

v '

nje dvojnog naela ivota i smrti sadrano je u vje

nom nizu kozmikih oitovanja. To je stvaranje be
skrajan proces, ti. kojemu se kozmiko naelo vje#o
ostvaruje. Tim poetnim oitovanjem stvoreno je prvih
devet arhetipova postojanja. Stvaranje je dvojno jer se
u procesu stvaranja svemira oituje i samo kozmiko
naelo.

Po principu ove metode hebrejske rijei jednakih

brojanih vrijednosti vrlo prikladno objanjavaju je
dna drugu. Na primjer, rije akhad (sjedinjenje) i
ahebah (ljubav) numeriki daju vrijednost 1 3 . Zato se
smatra da se te rijei meusobno preklapaju, odnosno
da su dva razliita vida jednog te istog pojma.
3

Kabala

33

2 . Notarikon

u
k
li
b
o
e
s
m
o
v
r
p
U
.
a
n
o
ik
r
a
t
o
n
a
k
li
b
o
a
v
d
o
I m am

o
v
r
p
je
a
t
s
o
p
a
d
o
k
a
t
,
a
j
a
v
d
iz
i

e
ij
r
e
k
e
n
o
v
lo
s
o
k
sva
i

e
ij
r
e
n
d
e
j
a
v
lo
s
iz
in

a
n
e
s
j
a
t
a
N
i.

e
ij
r
e
v
o
n
slovo
o
k
a
v
s
i
l
o
irn
j
o
v
d
lz
.
a
ic
n
e

e
r
a
v
o
n
e
v
s
o
i
p
t
a
v
o
k
li
b
o
moe
i,

e
ij
r
e
v
o
n
k
a
t
e

o
p
e
d
u
b
o
n
o
a
d
o
k
a
t
a
v
lo
s
o d t ih
,
r
je
im
r
p
a
N
.
u
ic
n
e

e
r
u
v
o
n
e
v
s
o
p
i
t
a
v
o
ik
l
b
moe m o o
U
"
h
a
r
a
t
l
e
a
r
s
I
lo
e
b
e
v
k
je
e

im
h
lo
e
a
r
h
it

Bera
i
i
t
v
ih
r
p
li
e

l
e
a
r
Iz
a
d
:
lo
a
n
z

o
p
s
e
j
o
v
t
s
n
a

o
b
poetku
e
J
I
J
O
k
a
n
o
k
n
a
t
a
n
k
li
b
o
i
g
u
r
d
i
o
m
a
m
i
li
A
.

n
zako

i
n
t
e

o
p

o
e
s
u
T
.
u
k
li
b
o
m
o
v
r
p
n
a
t
o
r
p
u
s
posve
.
l
C
Je
n
a
v
lo
s
h
m

r
v
a
z
d
o
k
a
p
i
l
i
i

e
ij
r
e
k
e
n
a
v
lo
s r ed n ji h s
e
v
a
it

i
il
i

e
ij
r
e
v
o
n
ju
u
k
li
b
o
u
ic
n
e

e
r
e
il
r
o
tv
to su
.
m
je
n
e

a
n
z
im
n
e

e
r
d
o
s
ree ice
3 . Temura

je
m
a
z
o
v
lo
s
e
s
o
n
d
e
j
a
im
il
v
a
r
p
im
n
b
e
s
o
p
a
m
e
r
P
g
to
a
iz
i
d
je
li
s
i
il
i
d
o
h
t
e
r
p
i
l
i
je
o
k
m
o
v
lo
s
im
g
u
r
d
n ju je
m
a
z
e
s
o
k
a
T
.
u
t
e
b
a
lf
a
m
o
k
js
e
r
b
e
h
o
p
a
v
lo
s
g
o
'o s n o v n
.
c
e
IJ
r
a
v
o
n
e
v
s
o
p
je
u
k
li
b
o
a
v
lo
s
ih
in
d
je
o
p
m
o
je n
.
je
U

a
m
d
a
n
i
j
o
k
o
a
is
m
s
i
g
u
A li k ab a la i m a i d r
i
r
k
t
o
a
d
je
u

u
g
o
m
o
m
a
n
o
t

i,

e
ij
r
je
n
e

a
n
z
stvarno

li
a
b
a
k
a
r
a
t
s
,
r
e
j
m
i
r
p
a
N
.
je
a
n
z
o
p
s
e
lj
b
u
d

jo
o
m
va
a
,
a
il
s
a
n
s
r
v
e
j
o
v
s
k
u
v
z
je
o
k
a
k
i

u
a
ij
ic
d
a
r
t
s t i k a
le
a
d
ja
n
d
r
v
t
i
i
j
o
t
s
o
P
i.

e
ij
r
e
n
e
r
o
v
o
g
iz
k
u
v
z
o
it
b
o
os
i
il
h
a
ir
c
je
r
e
f
e
S
.
a
k
u
v
z
u

o
m
o
p
s
i
n
e
r
o
v
t
s
ir
m
sve
i,
r
a
v
t
s

,
v
lo
s
2
2
u
s
a
d
e

a
k
ja
n
a
v
o

k
li
b
o
Knjiga
a
m
e
r
P
l.
t
u
c
a
l
g
o
m
e
s
u
s
a
d
o
k
a
t
,
s
la
g
la
a
v
o
ik
obl

v
lo
s
o
r
e
tv
e

a
d
a
v
k
a
t
je
i

e
ij
r
e
n
e
r
o
v
o
g
iz
a
g
a
n
s
li
kaba
o
n
a
v
o
it

(o
H
V
H
J
e
ij
n

o
t
,4
n
o
t
a
m
a
r
g
a
r
t
e
T
e
a n o i 1
-

se
o
k
z
a
iz
i
ll
a
ir
iz
n
le
e
h
i
n
v
ko
je
v
je
n
d
e
sr
je
n
to
a
m
ra
g
a
tr
e
4 T
c e lo .
a
n
o
k
lc
m
z
o
k
o
n
a
v
o
it

o
H
V
H
J
a
iv
z
a
n
o
st
je
m
u
a
v
a
lj
upotre b
,
e
iv
Z
O
p
e
n
z
ra
a
z
a
v
a
J
l
b
e
tr
o
up
o
st
e

a
m
o
e
v
se
n
to
a
m
ra
g
a
tr
Iz ra z T e
e
n
Il
U

r,
Je
m
n
p
a
N
.

tl
e
sv

m
o
z
a
r
iz
o
a
v
a
i
l
e
v
z
u
k
e
ij
v
u
a l i se o n d a
.
d
lt
n
to
a
m
ra
g
a
tr
e
.
e ti T
sv
a
k
e
N
i
l
i
.<
a
n
to
a
m
ra
g
a
svetog Tetr
=

34

'<

k zmik nae lo) p obo ni Hebr eji nikad ne izgov a

raJu . To I me se oDln o zamje njuje drugi m etverola
nim imeno m, n a primje r - Andi, to se izgova ra kao
Adonaj, a znai biti . Ispravno izgovoriti J HVH zna
sa o nekol icina posve enih , jer j e to velika tajna.
.
OClto vano kozm Iko
naelo se obin o izgov ara k ao
Jehovah, ali nije sigurn o, k au kabali sti, da se to ime
ba tako izgovara.
Glas j e titranje za koje se mogu n ai i matematiki
izrazi (frekve ncija) , i to je odree na poveza nost slova i
broja . Pojedi ni zvukov i nose u sebi i harmo niju, to
.
dovodi do zaklju ka o j edinstvu i poveza nosti priro
dnih poj ava.
tno j e znaenje oitovanog kozmikog n ael a
bltl , l. to J e onda simbo l postoj anj a. Osim toga
etveroslovano ime (JHVH) moe oznaavati i etiri
glavne strane svijeta , etiri ambije ntalna elemen ta (va
tru, zrak, vodu i zemlju ) i napoko n etiri kabalis tika
podruj a. To se ime moe obli kovati n a dvanaest
razliit ih naina , od kojih svaki uvijek i ma isto znae
nje, a to j e biti . Tih dvanae st oblika poznato j e kao
dvanaest zastava monoga imena . Za te se oblike
j o kae da predstavlj aju i 12 znakova zoodij aka.5 Ti
su oblici slij edei : IHVH, I HHV, IVHH, HVHI,
HVIH, HHIV, VHHJ, VIHH, VHIH, HIHV, HIVH,

'

Zoodijakaine znakove

stari su Hebreji upoznali za vrijeme

suzanJstva u Babi lonu. Tamo su stekli i relativno veliko znanje iz

astron omije i kasnije astrologije. Babi lonski opservatori ji upornim

radom pokuali su prouiti cijeli nebeski prostor, koj i su podijelili

u stupnjeve, a grublja je podjela b i l a na kuice, od kojih je svaka
Imala 30 stupnjeva otklona. Svaka od tih kuica imala je svoje ime,
a u Evropu su nazivi za pojedine zoodijakaIne kuice, koje se
Upotreb l j avaju ak i danas, stigle u srednjem vijeku. Put j e bio
dosta kompliciran jer se kretao preko Hebreja, zatim Grka i

konano Rimljana, a kasnije preko ri mokatoli ke crkve, nakon

..

35

tr
jo
ga
to
m
si
o
a
im
a
j
an
j
o
st
o
p
l
o
b
H H V I. N o si m
aj
it
(
IH
H
A
su
ta
a
,
a
en
im
a
n
a
d ru g a etv er o sl o v

vo
T
J
A
N
O
D
A
aj
it
(
I
N
D
A
E H E JE H p o sto j a n je ),
je
zi
er
v
6
n
o
k
ri
ta
o
n
e
j
e
m
i
je
n
d
je
sl
o
ra c) i A G L A . P

i
a
n
o
d
A
m
h
la
o
le
r
o
eb
g
,
h
to
A
sl ij edee ree n ice :

e.
d
o
sp
o
G
o
,
ek
ij
v
u
za
n
a
o
m
si
i
T
e.
n
aj
a
zn
su
a
m
o
ve
IH
H
A
i
H
V
IH
u
S li n o st i iz me
j
al
et
d
a
n
e
it
az
p
ri
P
.
a
j
an
j
o
st
o
p
Ta su im en a si mb o li
e
j
to
a
,
o
rt
tv
e
i
go
ru
d
a
en
im
a
b
o
u
E
k ak o j e sl o v o H

eo
n
je
)
H
JE
E
H
(E
IH
H
A
.
ta
o
v
i
g
o
ar h et ip u n iv er za ln
k
o
d
a,
j
an
ar
v
st
je
ri
p
le
ak
d
,
o
el
a
i to v an o k o zm i k o n
i
k
a
a
p
,
o
el
a
n
o
k
i
zm
o
k
je JH V H v e o i to v an o
e,
ij
sn
a
k
to
e
n
i
it
at
v
sh
e
lj
o
b
o
m
e
o
sa m o stv ar an je . T
i
u
et
rv
D

m
o
k
i
st
li
a
b
a
k
o
li
a
ij
k a d b u d em o ra sp ra v
vota .
u
o
m
o
p
o
n
o
st
je
e
im
o
n
o
m
o
n
d
D ru g o iz v an re
o
v
ra
p
u
i
i
st
o
p
u
g
o
m
a
im
st
li
a
ab
k o je g a se p re m a k

p
am
h
m
e

a
v
zi
a
n
i
sk
j
re
eb
h
se
n ev je ro ja tn e stv ar i. To
u
o
en
v
ri
sk
e
im
e
j
o
T
e.
im
o
n
h o ra s , o d n o sn o , p od ij el je
,
9
1
a
im
v
o
ih
st
u
,
u
lj
v
la
g
o
p
m
o
st
ae
Knjizi izlaska u e tr n
m
o
sk
j
re
eb
h
m
o
ar
st
u
a
ih
st
i
tr
, 2 0 . i 2 1 . Sv ak i se o d ta
u
i
p
is
a
ih
st
i
tr
ta
se
o
k
A
a.
v
o
sl
2
7
je zi k u sa sto j i o d
u
a
,
o
v
je
li
u
a
n
es
zd
je
ri
jp
a
n
to
i
,
j ed an iz n ad d ru g o g

drugo m re du sl ijeva ud es no j ko na cvn o u trec-'em red u

"
opet zd es n a u lIJ ev o , ta da e m o d o b it i 72 k ol on e, od
' sva k a I' mat i tr i sl o v a. Sv ak a o d ti h k o lo I)a je
k O JI"h ce
v
v
on da tr os lo vc an o Ime, st o sve za je dn o i ni 72 Im en a.
.
To Je , u st va rI , se h am p h o ra s i li p o d ij el je n o i me. Ta
.
.
v
se 72 Im en a on da dI je le ka sn iJ' e u 4 ko lo ne ' k Oje
. se n IZU
'
.IS pO d Je
' d no g o d sl o va o i to va no g k o zm iko g na e la
(]HVH) . (T ab l a 2 . p re d st av lja e m h am p h o ra s. )
Iz p rth <?d l ra zm a tr an j a ra za b ir em o v el iku v a ,
.
no st kOJ U r1 Je cI I zv u k o v i im aj u u k ab a li j k a k o te k st u
.
Wb!
v sto s k rI v a v rl o zn a aj n e ta jn e p o ru k e. Cje lo l lJ" "l ce
.
na ne l nacIO ab al is ti k i ka ra kter .
S li je d e a ree n ic a i z Geneze g o v o ri o p rv o m a kr
samog stvara nj a. 1 B o g ree .' N ek a b ud e sV Je
. tl os t I
SVje
. tI o st ? l.' H eb re j sk i, p isan o la ti n ico m to zv
u i
'
o v a k o : V la m r a lh im ih i a u r v ih i a u r. Ta Je
. recemca

e
sv
io
sp
do
a
ik
at
em
st
si
a
en
a
zr
ra
ki
o
ol
in
ni za peripet ija , ka o te rm
ti
vo
i
om
vn
la
ug
e
an
zv
na
ce
i
ku
ne
di
je
do na i h da na . K ak o su po
o
a
dr
za
am
j
po
se
j
ta
a,
im
os
zo
ju
va
zi
nj am a, a i vo ti nj e se gr k i na
.
ak
zn
i
In
ka
ija
od
zo
ili
i
k
ija
od
zo
o
ka
u
in
u te rm
h
ni
e
na
oz
i
je
ri
ih
sk
ej
br
he
ja
an
av
nj
a
bj
o
n
na i
6 Notarikon
a
aj
br
Z
t.
os
dn
ije
vr
ku
i
er
m
nu
nu
e
re
od
su gl as ni ci m a, ko j i im aj u
j
ra
a
ja
ro
zb
g
no
e
re
od
do
se
nj em ti h nu m er i ki h vr ije dn os ti do la zi
og
vn
no
os
o
d
zi
la
o
d
se
da
ko
ta
,
em
nj
ja
ra
se zbroj op et sa i m a zb
m
no
aj
tr
ti
m
je
ko
e
uj
az
uk
a
nd
o
ji
ko
,
ja
je dn o zn am en ka st og b ro
a
od
et
m
,
ri
va
st
u
a,
od
et
m
je
a
.
T
am
j
kr ug u pr ip ad a ta ri je ka o po
od
e
vi
om
ar
st
ju
ra
at
sm
je
zi
lo
o
eg ip at sk ih h ir of an at a, a ar he
1 0 .0 00 godi na .
_

36

. .

v '

om sl b o !l zm u , Je se st Ic a J e brojk a k o ja se
o b i n o
:
p o zu! e sa st v o re m m sv em ir o m . A n a li za
te re e n ic e

lmr (v a u , j od , a le p h , m em , re ) - ri je j e k o 'a

;.

Ju e sr ? stvo (v a u ) p ro JI c u a u v je n o st (j
od )

:
d oJno n a c e lo zIvota l. sm rt i (
alef) ' u m a JclO s k u m a te r.
mcu
'
"
s a n c u (re ) i r u
e
p
ocl O Je p ro ce s k li ja n ja k o ji e
'

dOvestl. d o stva r a n ja s v ij
eta.
. A /him (alef, la m e d , h e jo d m e m
)
st
v a r ala cvkl'
"
.
Im a n e n tn I' p rI n c Ip
u st v a rn o m o it ov a n ju .
Ih ' .
'

v '

'

l rtl

(a le f) , o p lo en o je (v a u ) i iz ra e n o u
sv eop cem
O C It ov a n ju .
'

37

TABELA 2
I

ujue j elatnos:i stvaralakog naela

je najvea br
Z Jn a sto J e oguca sveml ru, koja j e p
rema p rastarim
.
.
.
kabal! stlcklm tradICIjama brzina svjet
losti.
lz sveg : toga vidimo da ispravan p r
i jevod reeni c e :
" I Bog rece : Neka bude svjetlost i s
vjetlost bi ' treba
shvatiti ovako:
.

H
V

.'\

II

II

lI

lI

II

II

II

II

I)

Th

II

Sh

II
V

Sh

II

Ch

'I

II

Ch

Sh

Th

rl

II

I)

Ch

il

II

Th

II

II

'

JI

JO

'4

,O

IQ

CIi

J6

35

34

.l j

II

Ch

II

Sh

Th

Sh

II

II

54

53

--

--

.-

'

52

51

SO 49

II

Ch

II

7,

71

70

<>9

4 4 7
-

46 4 5

44 4.1

II
II

42 4 1

"

- -

\1

40

J t)

Jh

37

II

Ch

Tl

\1

II

Ch

II

67

66 65

60

59

58

57

56

55

64 <>3

6 6 1

il

Izgovor za sedamdeset dva imena, kako slijed i : l . Veh u , 2 . Yel i , 3 . Sit, 4.

Aulem, 5 . Maha, 6. Lelah, 7. Aka, 8 . Kahath, 9. Hezi, 1 0. Elad, l l . Lav,
1 2. Hahau, 1 3 . Yezel, 1 4 . Mebha, 1 5 . Heri, 1 6. Haquem, 1 7. Lau, 1 8 . Keli,
1 9. Levo, 20. Pahel, 2 1 .

elak, 22. Yini, 23. Melah, "24. Chaho, 2 5 .

Nethah, 26. Haa, 27. Yereth, 2 8 . Shah, 29. Riyi, 30. Aum, 3 1 . Lekab, 32.
Vesher, 3 3 . Yecho, 34. Lehach, 35. Keveq, 36. Menad, 37. Ani, 38.
Chaum, 39. Rehau, 40. Yeiz, 4 1 . Hahah, 42. Mik, 43. Vevel, 44. Yelah, 45.

Oplou!ue nael koz ik e energije

v
j
e

n
o

p
r
o
j
i
n:
.
.
.
. ota t sm
ara dvoJnI prm etp ZIV
rti u kozmiku maternICU t ttme pocmJe proces klijanja k
oji pre nosi ' s r
stvaralakog principa u stvoreni svem
ir.
. ! oitovani kozmiki princip odonda Je okru

e
n
vJ ectttm p s!oja jem. Sr s tvaralako
g

p
r
in
c
'}
ip
a
o
s
lo

.
.
boea J t tzraz na U opem oitova
n
j
u
s
j
e

d
in
j
a
v
a
n
j
a
v
muskzh t zenskth kozmikih sfera
, to j e u obliku
g?leme eksplozije s vjetlosti dovelo
do stvaranja mate
rlJalnog svemira.

"

Slik? viti i r z te reenice moe

nam doarati eksplo
"
Z IJ U sVjetlostI l zvuka, p a ta
ko i ivota.
Meutim? kako izgleda ova
j kabalistiki p rikaz
stvaraj a svijeta u odnosu
n
a
znanstvene teorij e o
.
evoluC IJ I svemir a ?

Sael, 46. Auri , 47. AushaI, 48. Miah, 49. Vaho, 50. Doni, S l . Haha, S2.
. Aumen, 53. Nena. 54. Neith, 5 5 . Mabeh, 56. Poi, 5 7.

emen, 58. Yei l, 5 9 .

Harach, 60. Metzer, 6 1 . Vamet, 6 2 . Yehah, 63. Aunu, 64. Machi, 65.

Dameb, 66. Menak, 67. Aiau, 6 8 . Chebo, 69. Raah, 70. Yekem, 7 1 . Haiai,

72. Moum.

Vihi (vau, jod, he, jod) " i bi . To je ponovljena trea

rije (ihi) , ali je ovdje u kozmikom sjedinjenju pove

zana sa slovom vau, a to je muko oploujue naelo.
Aur (alef, vau, re) - ponovljena je etvrta rije. Ona
se ponavlja zato da se naglasi odreeno tajno znaenje.
Prvi je aUf unutranja svjetlost ljudske psihike
energije, drugi je aUf svjetlost tijela. Rezultat oplo-

38

oo

.,

39

e
j
a
j
o
k

i
m
z
Ko

javljaju se gravitacione sile koje su zgusnule do tada

nehomogeni svemirski plin u goleme maglice, a one su
se onda pretvarale u protogalaksije ili pragalaksije.
Lemai treov model svemira nazvan teorijom ekspanzlJe vemlra,( JOS Je poznatiji pod imenom "teorija
ve li kog p ra sk a .
Prema Lemaitreovoj teoriji estice kozmikog ja
jeta izbaene su u prazninu svemirskog prostora ra
zliitim brzinama, to je ovisilo i o tome gdje su se te
estice nalazile u kozmikom j ajetu i koliko su izgubile
na brzini sudarajui se s ostalim esticama. Po tigavi
velike brzine, estice su sve bre i bre odmicale u
dubine svemirskog prostora, a za njima su stalno
zaostajale one manjih brzina. To je dovelo do pre
dodbe o svemiru koji se stalno iri.
Godine 1 9 1 5 . Albert Einstein je upoznao znanstveni
vijet
. svojom Opom teorijom relativno ti, u kojoj
Je opisao ope osobine svemira. Prema Einsteinovim
prtostavkama, svemir je ogranien, kao to je to, na
primJer, kugla. Pri tome se vrijeme i prostor ne mogu
otvoreno promatrati ve tvore etverodimenzionalni
kontinuum. Einstein je zasnivao svoje stavove o obliku
s,:,emlra na geometrijskom sistemu to ga je prvi opisao
? Jemaki matematiar Bernhard Riemann, prema ko
Jemu prostor moe biti zakrivljen. To znai da je
.
svemIr etverodimenzionalni analogon kugle. Ako
zr ka svjetlosti putuje po Riemann-Einsteinovom sve
m u, ona ne ide savreno ravno, nego se postepeno '
SVIJ a, dok konano ne opie neizmjerno golem krug.
!a zraka moe kruiti beskonano, ali samo ako ide
J ednom te istom stazom. Na taj nain dolazimo do
redodbe o svemiru koj i, dodue, nema granica ' ali je
Ipak konaa n.
Svi tekstovi Einsteinove teorije relativiteta dokazuju

i
r
o
e
t
o
a
v
o
n
s
a
z
je
i
j
o
k
PRVI
s
g
r
o
e
G
m
n
o
r
t
s
i
k
s
ij

lg
e
b

je
io
b
a
ir
m
e

v
s
u
k
ju o zaet
.
.
Je
a
d
ju
e
Id
IO
n
IZ
.
7
2
9
1
e
in
d
o
g
je
n
O
.
E . L e m a it r e
e
s
o
t
s
e
lJ
g
r
e
n
e
I
e
ij
r
e
t
a
m
e
in
p
u
k
a
n
t
a
lt
u
z
e
r
svem ir
o
a
k
u
k
li
e
v
u
a
m
u
t
u
n
s
u
g
z
i
u
m
le
o
g
u
la
a
ir
z
k o n de n

a
n
u
s

m
ie
u
T
.
a
m
e
t
is
s
ih
n
a

n
u
s
ih

a
n
0
otpril ike 3
.
n
a
v
o
k
lI
b
o
je
n
d
o
je
r
je
,

m
o
t
je
ja
im
k
i
z v a o " ko z m
.
.
ir
m
e
v
s
o
n
s
o
n
d
o
,
kozmos
u
je
lo
u
n
s
r
p
i
o
n
il
b
a
t
s
e
n
je
o
il
b

je
ja
o
k
i
m
" Ko z

iv
z
lo
p
s
k
e
e
ic
t
s
e

je
o
v
s
i

iv

r
p
s
a
r
i
ij
z
lo
p
s
k
e
gigantskoj

e
t
a
m
a
k
s
n
o
k
is
a
r
p
je
o
t

o
P
.
e
n
a
r
t
s
e
v
s
a
n
nom snagom
'

n
o

s
a
r
p
im
ik
l
e
v

a
n
:
e

a
b
iz

a
t
je
ja
g
o
k
i
m
r ij a " ko z
e
c
i
t
s
e
c
e
n
r
a
t
n
e
m
le
e
a
,
a
il
d
la
h
o
z
r
b
lo
r
v
e
ire n je m s

l
n
o
t
a
e
v
o
ip
t
o
t
o
r
p
i
t
a
v
o
k
li
b
o
i
i
t
a
iv
lj
p
e
lj
s
.
poele s u se
IO
b
r
o
t
s
o
r
p
je
i
k
s
ir
m
e
v
s
e
m
e
ij
r
v
o
t
U
i.
r
g
s k ih jez

a
m
a
g
i
X
ih
k
t
e
g
r
e
n
e
o
k
o
is
v
a
in

li
o
k
ih
m
le
p r e p u n go
Je
m
a
n
a
v
k
a
k
e
ij
r
e
t
a
m
a
m
o
t
a
lo
a
m
lo
r
v
- z r a k a . B il o je
a
r
a
i
iz
f
o
r
t
s
a
a
im

e
ij
r
a
m
e
r
p
,
li
l
.
a
t
a
n
z
o
danas p
a
k
s
ij
!
ib
b
i
t
a
ir
it
c
a
t
is
o
d
e
s
i
b
la
g
o
M
"
:
a
w
o
m
Georga G a
e
v
s
e
c
a
p
a
d
,
t
s
lo
t
je
v
s
e

ja
i
b
u
k
t
e

o
p
a
r
p
u
tvrd n ja k a k o
.
u
Je
o
t

ja
n
e

a
r
z
a
ij
g
r
e
n
E

i.
t
s
lo
t
je
v
s
o
n
u
p
.
b ij a e p re
m
o
lv
t
lu
o
v
e
u
u
g
lo
u
u

jn
a

a
n
z
o
k
a
t
la
poetku igra
o
t
s
J
m
i
t
a
p
u
t
s
i
u
i
it

la

v
o
p
o
n
e
p
e
t
s
o
p
e
s
.
procesu poe la
m
o
ij
r
e
t
a
m
m
o
k
m
o
t
a
s
,
im
t
u

e
M
i.
ij
r
e
t
a
m
atomskoj
Z . ANSTVEN1K

40

'

'

41

da je taj mo del sve mi ra to an . l ast ron om i se da na s

ugl avn om sla u da je sve mi r sfe rian . .
.
.
Jed ini je ne do sta tak Ein ste ino ve teO rij e sto Je po nJo J
sve mi r u bit i sta tia n i nep rom jen ljiv . U tom se sve mi ru
do du e po jed ine ko mp on ent e mo gu gib ati , a l pro .
. je na gu sto a ma ter ije ost aje i.sta . T a vo gledls te 111J :
do pu ta lo ni ire nje ni ste zan je sve mir a. A to Je bas
on o to nij e zad ovo lj ava lo zna nstven ike . Tek sed am
go din a ka sni je, to nij e 1 92 2, rus ki ast on om Artu r
.
.
Fri edm ann po kaz ao je kak o je sta tin a pri rod a Em ste l
novog sve mir a rez ult ira la i z alg eba rs e pogre e u
tok u ma tem ati kog ra una nja , jer se na Jed no m mjestu
po tkr alo po gre no dij elje nje s nu lom . .
.
Fri edm ann je bio u stanju do kaz ati da Isp rav na
pri mje na osn ovn ih Ein ste ino vih jed nad bi dov odi do
zak lj uk a da se sve mi r iJi ir i ili se pa k st e: No u on o
do ba bil a su to samo teo ret ska na kla pa nja I be z ma te
rija lno g do ka za o nji hovo j to no sti . Sre o m.' nij e u ?o
.
tre ba lo ek ati na do ka z. Tr i godine ka s11 1Je , toc nlJ e
1 925 , Ed win P. Hu bb le, ast ron om na op ser vatorI Ju
Mo un t W ilso n , pro na ao je da se u un utr asn j ost i
sve mi ra na laz e bil iju ni ga lak sija , da se taj it av pro sto r
brz o ir i, od no sno da se ga lak sije ne izm jer no m brz i
no m ud alj av aju jed na od dru ge . Hu bb le je zas niv ao
svo je otk ri e na in jen ici da on o a to se p rije vje o
.
a
n
ph
g
no
lJa
uS
i
lac
ob
i
lik
(ve
ce
gli
ma
lne
ira
sp
su
da
va lo
.
to leb di u me u zvj ezd an om pro sto ru) u stv ari , ne zav I
sne ga lak sij e ras pr en e po it av om sve mi ru . aim e,
su
ale
Ziv
ka
po
a
les
tje
tih
s
i
ost
etl
u
svj
ije
lin
e
aln
spe ktr
sta no vit po ma k pr em a crv en om kr aju sp ek tra , prem a
.
pr ihv a en om fiz ika lno m z ak on u (po zn ato m po d Im e
.
r
Izv
se
o
da
ak
e
ka
i
j
ko
,
)

kt
efe
ov
ler
pp
Do

no m

svj etl ost i ud alj av a od pro ma tra a, tad a se sve bO Je

po mi u pr em a crven om dij elu sp ek tra .
v

'

42

'

L e m a it re j e s m je st a s h v a ti o d a se H u b b leo
v o o tk ri e
o sta ln o m i re n ju sve m ira d o b ro sl a e s k o zm o lo k im
pin c ip im a E in st e in o v e te o ri je re la ti v n o st i, a li u z m o
d if ik a c i je A rt u ra F ri e d n ia n n a . Po la ze i o d to g o tk
ri a ,
ra zv io je svoju te o ri j u o ko z m ik o m ja jetu " .
A k o se p ra sve m ir sh v a ti k a o k o z m i k o j a je ,
onda
se o n m o g a o d a lj e ra z v it i n a d v a n a in a s is ti m rez u
lt a
to m . P rv i ti p ta k v o g ra z v o j a p o in je v rl o ra z ri je
eni m
p li n o m t o se p o st e p e n o sk up lj a d o m a k si m a
ln e g u
stoe . Z a ti m e k sp lo d ira i i ri se d o e v e n tu a ln e p
o
n
o
v
n
e
.
. en
m a k Si m a ln e ra z rl Je
o st i. T a k a v m o d e l sve m ira , p o z
nat k a o h ip e rb o li n i sv e m ir " , tr a je vje n o
, a d a se
pri to m e n e p re st a n o i u v ij e k n a is ti n a in
m ij e n ja .
Tako sh v a e n sv e m i r im a o d re e n i p o e ta k
i o d re e n i
kraj.
.
ru g i md e l s :em ira , z a sn o v a n ta k o e r n a koncep
.
.
. ta
C IJ I ko z m lc k o g J a Je
, o pe ri ra g ra v it a c io n o m s il o m .
A k o p retpost a v im o d a j e s n a n a k o z
m
i
k a e k s p lo z ij a
.
a sp r " a sv e m i r u estice, ta d a /e g ra v it a c io n e s il e t o
mae vl ad a j u o z m i k in g ib a n j m a
v
je
r
o
ja
tn
o
o
p
e
t
:
.
.
s a k u p It i te cv e st lc e . A k o Je to to c n o
, o n d a s e s ve m ir
P?OV ste sve d o n o v e e k sp lo z ij e, iz a koje e u
sl ij e
d it I n a jp r IJ e r a z re iv a n je , p a n o
v o s te z a n je i ta k o u
?ek o n a n o s t. Rez u lta t takvih procesa b io b i p u ls ir a
J U C I,. o d n o sn o o sc il i ra ju
i sve m ir . Ia ko se z n a n st v e n ic i
ne sl u k o j i o d o v a d v a m
o d e la v i e o d g o v a ra n a e m
se m Ir , su v re m e n a s
h va a n j a ip a k govore u p r il o g

h IpotezI d a j e g r a v it a
c io n a p r iv l a n o s t iz meu g a la k
s IJ a d a n a s r e la ti v n o m
a
le
n
a , a k o se u s p o r e d i s i nte rn im
.
b rZ l11a m a k oji m a s e u d
a lj a v a j u j e d n e o d d ru gih . S li n o
se doga a s ra k e
to m k a d iz i e iz Z e m lj in o g g ra v it a c io
n o g p o lj a i p o n e se
g ib a ti u n u ta r g r a v it a c io n ih p o l j a
Ostal Ih n e b es k ih t ij
e la . Ip a k , in i s e p o s v e m u d a s e
razm a c i i z m e
.
u g a I a k s IJ. a n e z ad rZ IV O i b e z gr a n in o

43

poveavaju i nema izgleda da e neto tako skoro

zaustaviti sadanju ekspanziju.
.
.
Postoji i druga znanstvena teorija o stvaranJ u IJeta
koja ne uzima u obzir koncepciju o . kozmlck m
jajetu . Ta je teorija poznata kao svrr: lr ura noteze
nog stanja, a iznijeli su je zna. stvemC1 Bondl, Gol? 1
Koyle. Prema toj teoriji, galakSIJe se postepeno udalJa
vaju jedne od drugih, ali se istovremeno u eprosto
rima stvaraju nove galaksije, i to kondenzIranJem >} no
vostvorene materije . Hipoteza o polaganom stvara
nju nove materije nije u skladu sa akonom ? odr a:a
.
.
nju energije, koj i kae da se matenJa ne da m .st: ontl n
razoiti, i zato tom teorijom nisu zadovolJ nI mnogI
znanstvenICI.
a
n
u!
U
UP
e
ik
iz
of
tr
as
iz
a
it
ed
gl
a
en
em
vr
su
.
. Neka
je m aten Ja 1
u
su
po

iru
em
sv
u
se
da
st
no
u
og
m
.
i
st
no
nt
ta
ns
ko
o
n
ko
za
n
e
ru
na
je
ni
e
im
T
ti.
os
n
du
bu
, energije i materije .
. .
.

en
or
s
a
nJ
Va
lt1
lsp
h
ni
ve
st
an
zn
jih
vi
no
Na os no vi
t
al
,
ca
am
gr
a
m
ne
,
e
du
do
ji,
ko
iru
em
sv
o
ja
ci
ep
nc
je ko
m
em
e
od
ve
o
s
i
n
ia
er
sf
je
ji
ko
n,
a

na

je ip ak ko
poetk om , pa pr em a tome . i kon cn Im svse:kom.
u
a
m
Jen
zm
ra
m
i
sk
nt
ga
gI
to
i
i,
ir
o
aln
st
se
ir
Sv em
e
m
e
go
t
lta
zu
re
je
en
ir
je
to
a
,
nu
ni
az
pr
eventu al nu
u
la
dl
go
o
se
a
j
ko
e
m
iz
kl
ta
ka
o
sn
no
od
,
je
zi
an
sp
ek
. .
y
u
o
en
az
Izr
a
Im
In
rm
te
im
sk
om
on
tr
as
ili

ku
et
prapo
nu lto m vremen u .
A li ka ko se uope do la zi do . ko zm ik og jaje ta ?
za
oc
m
po
uz
e
f1.J
ta
pl
to
na
ju
ra
va
go
od
ici
Zn an stven
e
o
ak
a
im

)
ri
im
'
ug
dr
,
Ili
.
je
gi
er
en
u
nj
va
u
o

na
ko
.y
e
da
ac
zn
l,
nt
zo
ra
ni
i
rit
vo
st
ni
e
o
m
ne
!
materija

.
Je
da
I
a
tn
su
pn
la
bi
k
ije
uv
od
ira
em
sv
os no vn a tv ar
prema tome vJ ec na .
.
o
lck
zm
ko
to
no
lJe
av
st
sa
Je
ga
e
od
e:
nj
ta
pi
je
Id u.e
.

'

44

ja je ? to je bi la pr ai sk on sk a tv ar iz koje je nastao
svem ir? Ist ra iv an ja po ka zu ju da se svem ir sa stoj i od
prib li no 90 % vo di ka , 9% he lij a i 1 % ko m pl eksn ih i
teih at om a. Ka ko se sv em ir postepeno razv ija , ta ko se
vo di ko vi atomi sp aj aj u u he lij , a od he lij a u jo ko m
pl ek sn ije atome. (Ovo se ka sn ije zb iva uglav no m un u
tar zvjez da nih jezgri.) No u vr ije me prapoetka sve
m ira , koli in a he lij ev ih i dr ug ih at om a bi la je vr lo
m ale na , dok je koli ina vo dik ov ih at om a bi la znatno
ve a . Da na s zn an stven ici sm at ra ju da se u >, nu lto
vr ije m e<, svem ir sa sto jao gotovo isk lju iv o od vo di ka .
I to bi tre ba la bit i on a pr ais ko ns ka , pr im ordi jal na
materIJa.
Vodi k je na jjedn ostav ni ji ele me nt . Sa sto ji se od dva
dje li a: ce nt ra lno g protona s pozit ivn im ele kt ri nim
na bo jem i va njs kog ele kt ro na negativnog ele kt ril10g
na boja. I do kle god su ta dva dje lia odvojen a, dotle se
mo e stegnuti ne ka ko li ina vodi ka . Al i ak o tla k po
stane ne izm jerno velik , pa doe do sti sk an ja elektrona
pr em a proton u, tada e se ob lik ovati ma sa bez elek
trinog naboja. Ta se estica u at om ist ici zove ne u
tron . Ak o tih neutrona im a mnogo, on da se m as ov na
ko li ina tih neutrona zn an stv en o na ziv a n eu tro ni j .
Astrofiz ia r G. Ga mow na ziv a tu materiju il en . To
je lat ins ka rij e kojo m se na ziv a tv ar od koje se ka sn ije
ob lik ov ala cje lo ku pn a poznata ma te rij a.
U vr ije me veli kog pr as ka ne ut ro nij sko ko zm iko
jaj e dezintegrir alo se u pojed ina n e neutrone, koji su se
on da da lje dij elili u protone i ele kt ro ne . Tako odvojen i
protoni po sta li su ka sn ije jezgre vo dik ov ih l-at.om a.
Kad su se vo dik ov i l-ato mi sk up ili, da bi poeli ob liko
vati he lij eve atome, tu se proces ni je za us ta vio , nego su
se ti atomi da lje spaja li, da bi form ira li ko mp lek sn ije
atome, od kojih su eventu aln o na sta le ga lak sij e i pl a

45

a
m
a
g
i
a
t
e
b
,
a
lf
a
a
m
a
ij
r
o
e
t
a
m
e
r
P
.
i
m
.
n e t a r n i s is t e
v
a
z
e
s
lo
s
r
v
a
a
m
o
t
a
Je
n
d
a
g

z
i
s
e
c
o
r
p
j
a
t
v
a
it

z r a e n j a
v
.
n
e
m
e
v
a
J
n
a
n
u
c

a
r
g
o

k
IJ
a
m
e
z
g
e

a
n

svega je d a n sat
v a n J1. m a s t a n o v Il . a Je

lv
z
a
r
t
s
i
im

g
u
d
u
s
i
Z n a n s t v e n ic
a
n
l)
ll
b
5
2
o
d
b
d
e
r
p
o

li
ib
r
p
i
t
a
j
a
t
s
a
n
o
e

.
sve m ir po
.

Je
n
e
iv
r
k
s
a
ir
m
e
v
s
n as t a n k a
i.
t
s
lo

o
r
p
a
m
a
c
li
g
a
n im m

lc
t
k
la
a
g
u

e
m
u
s
a
n
a
d

Svemir prema tajnom uenju

kabale

PREMA KABALISTIKOM poimanju, svemir

je po svojoj kvaliteti dvoj ak, a to znai da je sastavljen

od pozitivne (muke) i negativne (enske) sfere, koje su
uravnoteene putem neke tree sfere koja je rezultat
njihova sjedinjavanja. Tu rezultirajuu a opet tako
uravnoteenu bit kabal isti oznaavaju pojmom met
hekvela , i to je savreni analogon neutronija, supstal1Ce od koj e je praiskonski sainjeno kozmiko j aje.
I kao to je neutron rezultat sjedinj avanj a protona
(pozitivne estice) i elektrona (negativne estice), tako
je i ,) methekvela rezultat sjedinj avanj a pozitivnih i
negativnih sfera to vl adaj u svemirom.
Kabala ui da je svemir svojevrsna emanacij a ili
zraenje kozmike energije. Zapravo, stvaranje sve
mira kaba la II potpunosti usporeuje sa spolnim ak
tom.
Na taj se nain prapoetni proton moe shvatiti u
obl iku kozmike sperme koja je opl odil a kozmiko
jajace (prapoetni elektron ) i na tai s nain obli ko
valo kozmiko j aje od kojega je 'nakon stanovitog
razdoblj a klijanja, to je moglo potraj ati l flekoliko
bilijuna godina, roen svemir.
Ako razmotrimo pri rodne zakone, vidjet emo da
sve u zamj etljivom svemiru odgovara sjedi nj avanj u

46

47

dviju suprotnosti - muke i enske sfere : od udesnosti

elektriciteta do negativnog i pozitivnog.
Ako se u kabalizmu tako sagledava ovjekova pri
roda, pa i priroda svemira, to se potpuno slae s
principima kozmikog jajeta , tada je posve jasno da
je i sam svemir u neemu sadran . Zbog toga i
svemir ima odreeni poetak, i po sili logike svoj
svretak. Ali ako smo i mi sadran i " na takav nain,
tada prema analitikom miljenj u mora postojati neto
izvan okvira svemira u emu smo mi sadrani
vedski astronom C. V. L. Charlier objanj avao je to
hipotezom neogranienih kompleksnosti :
Kao to mnotvo zvijezda to okruuj u nae Sunce
pripada oblaku poznatom kao naa galaksija, tako i
galaksije oblikuju znatno vei oblak, od kojega je
samo manj i dio na dohvatu naih teleskopa. To znai,
ako bismo poli sve dalje i dalje, doli bismo konano i
do prostora iza svih tih galaksija. Meutim, tu bismo
naili na nove nebrojene sline sisteme, koj i tvore jo
vee jedinice i tako bez kraja i konca.
Iako je ova hipoteza izvan dosega empirijske zn ano
sti i ne moe se provjeriti neposrednim promatranjem i
prouavanjem, ipak je ta koncepcija fascinirala mnoge
znanstvenike. No zar je tako teko shvatiti da smo
svojevrstan svijet unutar svijeta ? Prije priblino
dvije tisue godina grki filozof Hermes Trismegistos
napisao je na komadiu malahita slijedeu poruku:
I stinito je i bez ikakve lai, te je posve odreeno i
posve tono, da je ono to je gore isto onome to je
dolje, a ono to je dolje opet je isto onome to je gore,
jer je preoblikovanje udesa jedinstvene tvari voje
vrsna taj na. I kao to sve stvari proizlaze iz jedin
stvene tvari , i to ba posredovanjem te jedinstvene
tvari tako isto sve te tvari raa jedinstvena tvar ,

48

!
i

p re k o d a p ta c ij e . . . N a taj e n a in p o st i
i s la v u
cIta:og SV Ij e ta - zato n e k a se ra sp r e sve tv o je
su m n je .
Tu Je o n a s n a n a si l a svij u si la , k o ja n a d il a z i
sve o n o
to je n je n o i k o ja p ro d ir e k ro z sv a k u k ru tu tv
a r. Eto,
n a ta k a v n a in b ij ae stvoren sv ij e t . .
.. O n
a jed in st v e n a tvar u T ri sm e g is tosovoj p o ru c i
n:o e b it i ?p is v o d ikovog atoma, a li is to ta k o
i p ri n
C Ip a p rap o c e tk a , a k o se u z m u u obz ir c it a ti k a b a
le . A li
k o je je to n a e lo , k o ja je to si la to n ij e n i im e n o v
ana a
n i id e n ti fi c ir a n a , a pred kojo m je e m p irij sk a z n
an st
z st a la n ij e m a i n e o d lu n a , n e sp o so b n a d a n e g ir a
n je
Z In U n e p ro mjen Ij iv u , v je n u b it ?

Kabala

49

SLIKA 1

Vjeita svjetlost

- NEUTRALNA SFERA

E1I.SKA SFERA

-_

- - - - MUSKA SFERA

- - - - -, SFERA

U PRAPO(:ETKU se svjetlost nije izdiferen

cirala i nije bila usmjerena samo na svrhu stvaranj a.
Znai da je svjetlost radi oitovanj a u neemu morala
biti sadrana . Da bi samu sebe oitovala kao vje
nost neograniene svjetlosti (a to je muka sfera),
pretoila je svoju sr u stanovitu posudu (enska
sfera). Zato kabalisti ta dva principa nazivaju vrlo
zorno, imenujui ih svjetlost i posuda .
Jo neoitovanu vjenu svjetlost kabalisti nazivaju
negativnost, odnosno negatiyna nitetnost (ain) . Me
utim, posudu koja treba sadravati tu svjetlost
nazivaju bezgraninost (ain - sup). Dakle usredoto
ena svjetlost je sjedinjenje negativnosti, odnosno ne
gativne nitetnosti i bezgraninosti ( ain-a i ain-,sup-a),
pa onda nastaje 'neto tree, a to je svjetlost (ain sup
aur) . Sve te tri razine, ali jo uvijek neoitovane,
kabalisti n9.zivaj u velovima negativnog ili nitetnog
" postoj anja, .
" ',
,
Sta!1 La tog n egiv.n<;>g postojanja ne daju se defiDi
lati jer jo ni sada nisu 'oitovana, pa se zato i nalaze
izvan podruja ljudskog iskustva. Ta se stanja i n daju
shvatiti unutar nama poznatih termina. No u svakom
slaju, i to jo neoitovano negativno postojanje nosi
unutar sebe sjeme pozitivnog postoj anja, a time i sve
ZlVO sto uopce poznajemo.

ZNAJA

\ :

- \1"
I '

SFERA
STROGOSTI

'-I I
\ I
11-

I,

- - SFERA

SKLADA

SFERA
WUBAVI

i
I

,
,

- - - RAZVOJNA SFERA

SFERA
". SYJE S\"E
(lKT I\ OSTI

SFERA

ODR AlA\' A\"J A - -

V '

50

"

S f' E R A
STYAR.'II OSTI

,\R H E TlPSKI COYJEK

Glavna karakteristika vjene svjetlosti je dariva

nje . No kabalisti smatraj u da uz tenju za darivanjem
mora postoj ati isto tako tenja za primanjem, sa
,
svrhom da bi se u neemu sudjelovalo. Kako negatlvnost, odnosno negativna mstetnost, mC1m mje ogramena , ona uope ne moe primati . Moe samo dopu.
tati da se uz nj u sudjeluje. Ali u njoj stalno postoJi
volja da daruje svoju bit. Otuda i potjee svoje
voljno ogranienje vlastite svjetlosti, da bi se sruila u
posudu , koju ovdje nazivamo kozmiki prostor.
Kozmiki prostor je savrena posuda koja unutar
same sebe ima elju da prima, ali i svrhu da bi
kasnije mogla darivati svjetlost. Kozmiki prostor je
ograniio svoj u volj u za primanjem i tako prouzroi
da iz njega pone zraiti unutranj a svjetlost. Na taj
nain on postaje prazan krug (bez svjetlosti) , koj i se
opet nalazi unutar vjene svjetlosti to je sa svih strana
okruuje, i to takoer II obliku potpunog kruga, bolj e
reeno, kugle. Tanka zraka svjetlosti se tada produuje
iz beskonane svjetlosti i na jednom mjestu probija
prazan krug kozmikog prostora. Uz nju odmah na
staju nizovi ..koncentrinih krugova, koji nisu nita
drugo o raz!.i,iti stupnjevi njezina unutranjeg stvaranjao
U p.tapoeku prva zraka svjetlosti oblikuje nut r
bezgraninosti najprije primordij alnu toku, a IZ te e
toke onda izniknuti stvoren i svemir. To je, na kraju
krajeva, svjetlost.
Od vrhunske toke svjetlosti, koj a je prvobitno bila ,
ve svojevrsna svjetlost, bijae oblikovan arhetipski
ovjek i l i svijet arhetipova . Sve to skupa veoma lii
ria diferencirane kozmike energetske razine to su
sainjavale kozmiko jaje, i to ba u vrijeme velikog
praska , i stoga se ve unutar tog kozmikog jajeta
.

. ""

n a la z il o s je m e i z kojega e s e k a
s n ij e even tu a ln o r a z v it i
sv,i svjetovi s ve m ir a . No o n a
p r im o rd ij a ln a toka
.
(s v Je t lo s t ) to j e presj e k la k r u g
, d a k le bezgr a n i n o s t
s ."r e n a j e a n a logij a g la v ic e m u

k
e
s
p
e
r
m
e
k
a
d
a
p
r
o
.
b lj a Iz v a n j s k u o p n u e n s k o g ja ja
c a , da b i ga op lod il a .
U o b a s l.u a ja k o n a n i r e z u lt a t
j
e
s
t
v
a
r
.
a
n
je
,
o
d
n
o
s
n
o
v
oltova n Je . U j e d n o m j e s lu a j u
o itova n je f iz i k i sve
m ir, a u drugome lj u d s k i iv o t .
( Ra z g le d a j te p a lj ivo i
p r o u ite s li k e 1 i 2 . )
l!z ovakva obj a n je n ja arhetip s k i ovjek
j
e
p
r
o
t
o
t
ip
covJ e k a . O n u n u t a r s e b e s a d r a v
a o it o v a n o k o z m i k o

S L IKA 2

52

,
,

. U S K I ASPEKT
"'
PRAUZROKA

...

- ENSKI ASPEK
T
PRAUZROKA

P R A IS K O :" S K A
TO CK A

T R E Ii U I A K S T V A R A J
A

53

, -

v
o
i
o
a
k
st
o
n
d
je
ri
v
u
k
i
er
m
u
n
n a el o k o je im a is tu
:
o
el
a
n
o
k
i
zm
o
k
no
va
to
i
o
r
je
,
je k
slovo
prvo slovo
slovo
posljednje slovo

J
H
V

predstav lja g la v u ti je la ,
si m b o li zi ra ra m en a i ru k e,
tvon trup, a
noge.

Primordijalna toka ograniena u arhetipskom ov

jeku, u svrhu stvaranja, pukla je kroz etiri otv ? ra
tu treba traiti praporijeklo ula vida, sluha, njuha I
govora. Ti otvori odgovaraju slovima oitovanog
kozmikog naela kako slijedi :
J
H
V
H

oznaava gledanje,
znai sluanje,
daje ulo mirisa i konano,
daje mo govora.

ri
ti
e
er

o
k
ta
u
e
tj
o
p
ra
o
tv
o
ri
ti
O si m to g a, iz e

o
p
,
ja
en
a
zr
e
j
ru
d
o
p
e,
m
ai
n
k ab al is ti k a p ri nc ip a,
,
o
n
na
o
k
i,
ja
n
va
o
lik
b
o
e
j
ru
d
o
p
,
druj e stvara n ja
p o d ru j e d je latnosti.

' 0

OTKAKO JE EVE NTUALNA sv rh a ogra ni e

nj a s jet lo st i bi la st va ra nj e ovj ek a, otada je sv jet lo st u
a he tlp sk om o vj ek u bi la jo uv ije k prej ak a za st va ra
nJ e. Zb og toga je bi lo po tr eb no da se iz ra e da ljn ja
podruj a radi za st ira nj a sv jet lo st i ar he tip sk og o vj ek a .
Id u i st up an j sv jet lo st i, na ko n ar he tip sk og ovj ek a,
.
bd o J e pod ru j e zraen ja . To je po dr u je zr a en ja
v
ra zm a ciste produh ov lje no st i, a po zn at o je i pod nazi
vom ar he tip sk o po dr u je ili pr im or di ja ln e sli ke u
'
kojima je na ta lo e no sve isk ustvo lj ud sk og ro da .
Oitovano

kozmiko

naelo

,,

Taj svijet se na laz i pod zatitom "c5 {tovanog

ko zm ik og na e la prvog slo va .
To se slo vo j to po dru je ob i no povezu ju s '
am je nt al im el em en to m va tr e. Iz toga po
dr CJ a proI zl aze on da tr i os ta la podru ja , al i
pn tome sv je tlo st ne pr es ta no gu bi sn ag u.
D ru go je po dr u je stv aran ja . To po dr u je pr i
pada prvom slovu .
To slo vo i to po dr u je po ve za ni su s am bi jen
taln im el em en to m vode.

54

55

Tree je podruje oblikovanja koje direktno

proizlazi iz podruja stvaranja. Tim podru
jem upravlja tree slovo oitovanog kozmi
kog naela i obino se povezuje s ambijental
nim elementom zraka.
etvrto je podruje poznato kao fiziko po
H
druje, i to je podruje djelatnosti. Dapae, to
je razina materije i ovjeka, ali to je takoeF i
podruje Ijusaka, a te su ljuske opet sai
njene od guih djelia prvih triju podruja. U
tom podruju ve nalazimo stanita apstrakt
nog pojma poroka, koje kabalisti inae nazi
vaju kvlipot. Tim podrujem vlada posljednje
slovo, i povezuje se s ambijentalnim elemen
tom zemlje.
Svako od tih podruja ukljuuje i ono prethodno,
onako kilo to se listii luka uklapaju jedan u drugi._
Na taj nain arhetipski ovjek okruuje i_ekriva
"syojevrsnm odj om primordiJal tou svjetlo

_
sti, koj a zrai iz . "esKonacnosti: Poaruje zraenja
o
O1<ruzuJe pa I sam , ar e IpS " og ovjeka, podruje
StviH'anja;okruuje podruje zraenja, a 1 po nieje

a,
a
po
n
a
u
i
o
bli
0
:
.9
"
?V.!1j

va.
o
"t
.
.
"
"ereto
..:
' r je
diI.!ltno s t 0':l tii. preth.od'2.'
Upotreba itavog niza imena, da bi se na neki nain
oznaio " princip prauzronosti, karakteristika je ka
bale.
etiri kabalistika podruja usporeuju se s razlii
l
tim elementima Ezekijelove vizije: l ja gledah, i gle
vijavica doe sa sjevera a sadravala je veliki oblak i
V

vatru u n tar s e b e p o s v u d a o k o n je bij a e s ja

j,
a
u
s
r
e
d
s a m e pOjave u bJ l" a m bre b ij ae k r u g vatre,
a
p
o
s
r
e
d
.
tga k uga pOJa v I se neto n a li k n a etiri iv
a
s
t
v
o
r
e

nJa . A lz a d nebeskog svoda, to b ij a e iz n ad n

ji
h
o
v
ih
.
g la." a , p o! a v l se neto Ii no p r ij e s to lj u , k a o p o
ja

v
a
o
d
.
a
f
I
a
: , a Iz n a d tog p r ij estolj a p o ja v i se neto n ali k n a
eovJe k a k a k o sj ei n a n je u . E z e k ie l 1 :2 6 ).
" :e m a k a bI Is. t Ieyk o s I b o h z m u , ovje k n a p r
ij
e

stolJ U stvar: Je. a rhe s k I ovje k . Taj li k je

u
s
t
v
a
r
i
. . P r ij e s t o lj e i o n d a b il o po
yod r u CJ e z r a e e n ja
d
r
u

i.
e
.
.
:a ra!a, a n e b e s k i svod.J2..o d r u E e o b li kova n ja , a e t iri
.zv a b IC a poznata k a o ke r u b in i p r ip a d a ju po
e
r
u
CJ
U
.
djelatnost!.

"

'

..

II

"

,
,

" Ezekijelove vizije. Knjiga proroka Ezekijela jedna je od

knjiga Staroga zavjeta, koja slijedi iza Mojsijevog Petoknjija.

Hebreji smatraju Ezekijela velikim vizionarom i prorokom.

56

57

Kabalistike knjige

n a p is a n a u o k v ir u

k
i
n
e
m
e
r
v
u
S
.
h
a
ir
c
je

r
e
f
e
S
,
k a b a li s ti k o g uenja je ste
.
e
}.
ib
)1
k
A
i
b
a
r
e
g
ji
n
k
te
r
to
u
b a li st i v je r u ju d a je a
.
e
n.
.
d
o
.
0
2
1
a
n
'a
ri
a
t
ra
e
im
e
m
'e
ri
v
u
io
iv

o
n
a
r
u
h
a
ir
c
'e
r
e
i
'
H e in ri ch Getz s m ' eta k n
e

la
s
s
m
ti
s
a
e,
lj
b
o
d

gnost1 o raz
i
it
b
n
k
ta
e
a
d
e
rd
tv
ji
o
k
a
ik
n
e
v
st
n
a
n
z
.-:,
0
0
5
o
d
e
sv
,a.
.
e
.
n
.
r
.
d
o
n a p is a n a u a od 5 0 0 .
, atn iJIm d a le r a b i
J
ro
je
v
aj
n
i
in

se
a
m
i
sv
i
a
.,
e
goa.n .
o
.
la
'e
d
a
g
to
r
to
u
a
i
v
ra
p
AKI a i
"
Je
o
k
a
l
,
ra
ta
n
e
m
o
k
o
v
t
o
n
m
,
tOJ nj iz i n ap is a n o je

o
k
ih
sV
d
O
.
)
a
i
n
ra
st
k
ta
se
e
(d
k
ta
a
r
k
o
n
,
v
ti
la
re
is
p
s
.
d
o
g
.
0
5
1
1
IZ
a
1J
v
le
a
H
e
d
u
J
m e n ta ra n a jb o lj i je o n a j
o
n
b
o
d
je
sv
je
ji
o

.,
e
.
.
n
d
o
?
n . e . i S a ad ij a G ao n a 9 2 0 . g

o
k
lm
n
z
se
p
s
i,
k
s
p
ra
a
a
n
h

preveo sp is Sefer jecira

.
.
fa
lI
a
k
ih
k
s
d
a
d
g
a
b
m
o
it
', :
m e n ta ro m , a sve pod zat

e
rI
O
R
m
o
n
v
la
g
u
i
v
a
b
h
In ae se k njiga Sefer jecira
o
m
o
p

z
u

is
p
s
j
a
T
.

d
ro
a
g
o
sk
d
u
k lo m svemi a i lj
ih
1
s
o
n
d
la
k
u
s
:
ih
n
a
j
ro
b
h e b re js k o g a lfabeta i n jegov
,
J
e
r
?
e
h
a
v
d
I
t
se
e
d
a
v
D
.

u
ij
c
lu
o
v;
e
u
n
e
p
e
st
o
p

,
je
u
is
op
,
Ju
a
iv
z
a
n
se
o
lt
O
e
c
p
o
,
0
1
o
d
sk a sl o v a ' a i b ro je v i o d 1
o
t
je
e
id
e
sk
p
ti
e
rh
a
e
sv
ju
a
ir
z
li
st a z a m a " k o je s imb o
,
.
r
m
e
sv
o
n
a
v
o
it

o
o
ln
a
ij

s k ladno o d g o v a ra ju mate
Je
lD
m
o
sp
ri
tU
ra
te
li
j
o
k
i
st
Sve se to z a je d n o u k a b a li
NAJSTARIJA K N JI G A ,

I
.

58

"

ea.;

. .

"

kao trideset dvije staze mudrosti . Hebrejski znan

stvenici vjeruju kako je to djelo : u stvari, svojevrsna
konsolidacija usmene predaje koj u je napisao jedan
jedini pisac, sakupivi stoljea i stoljea kabalistike
tradicije sa sporadinim dodacima i ispravkama poje'
dinih komentara.
Djelo inae ima razliite latinske verzije. Najvaniji
su prevodioci na latinski : Postellus ( 1 552), Pistorius
( 1 5 8 7) i Rittandelius ( 1 642) .
.No postoji i drugo znaajno djelo iz kabalisti ke. T9
je knjiga 20har ili Knjiga o sjaju, koja ima reputaciju
najvee riznice sveukl!pnog kabalistikog znanj,,! . . .
Zohar se bavi bitnim atributima principa prauzro
nosti, kao i razliitim zraenjima to proizlaze iz vjene
svjetlosti. Ta zraenja oblikuju Drvo ivota .
Prema hebrejskoj tradiciji, najstariji dijelovi knjige
Zohar nastali su prije gradnje drugog hrama. Ipak je
prvi neto o tome napisao rabi Simon ben Jokaj, u
vrijeme imperatora Tita 70-80. godine n. e.
Poto je k_nj,iga Zohar bila napisana, prenesena je

h.:brjskoj vjerskoj zajednici u Safedu, u panjolsko

.jer se u 'nJoJ OWI Jno prouavala hebrejska ezoteri 'a.
Tu su se poetkom 1 6 . stoljea razvile dvije stru je
kabalistike misli. Nosilac jedne struje bio- je Mozes
Kordovero, koj i je na isao nek liko vrlo roduhovl"e
ni komentara o njizi Zohar. Drugi je pravac zastu
pao rabi Izak Luria, i'a su d'ela kasni'e zauzela vo
ee mjesto meu kabalistima, i to od 1 7. a do
poet a 20. stolje. Lurijini spisi o Drvetu ivota i
o Osam dveri n a' ot uni'i su komentari o knjizi
Zohar. Lurijina tumaenja rihvatila je veina a ali
ba li
sta kaonajmjero avnija s obzirom
ka
na
ubinu
'
tikog uenja. '} okom iduih stoljea Lurijin utjecaj
na cjelokupni kabalistiki pokret bio je toliko snaan

59

da se vjerovalo kako se posljednja dva toma Zohara u

stvari zasnivaju na njegovim nauavanjima . .Jedan se..
od tih tomova zove Beth Elohim. Dru i 'e tom svo'ev sna knjiga o preobrazbama dua i dal0jije komen'.tar unJinin ideJa.
Tri najznaajnija toma knj ige Zohara jesu:
1 . Knji a skrivenih misterija, i taj je prvi tom, u
stvari, osnova CJe o upnog djela Zohar.
2 . Veliki skup je spis koji opisuje arhetipskog ovjeka.
.
.
3. Mali skup je posljednji monolog rabija Simona
ben Jokaja, to ga je odrao neposredno pred smrt. U
njemu na uzvien nain objanjava potrebu za enom u
ivotu mukarca . . .
Osim knjiga Sefer jecirah i Zohor postoje jo dvije
knjige o kabali, koje su takoer veoma znaajne. To
' su:
1 . Knjiga, Titrajni krugovi, Cijelo o evol ciji prau.
zroka iz negativnog u pozitivno postojanje I
2. f: mecareph, prilino nejasna kemijsko-kabali
stika 1?prava.

Sto j e k a b a l a

PREMA M O D E R!>:O.'vl

60

k
a
b
a
li
s
t
i
S
.
L
.
M
ac
Gregoru Mathersu, k a b a la b i se p o '
s
.
m
is
l
u
m
o
g
la
podijeliti na:
1 . p r a k tin u k a b a l u ;
2 . p is a n u k a ba lu ;
3 . n e p is a n u k a b a lu ;
4 . d o g m a t s k u k a ba lu .
1 . P r a k t i n a k a ba la ' b a v i se
t
a
li
s
m
a
.
n
im
a
i
r
it
u
a
ln
om
magiJ o m .
2 . P is a n a k a b a la d ij e li s e u tri d
ij
e
la
n
a
g
e
:n
.
a
t
r
ij
u
,
.
notarlkon I te m u ru .
.
.
.
3 . ep is a n a k a b a la j e d io e z o t e
a nj'a to se
r
ij
s
k
o
g
z
n
u s m e m m p u t e m p re n o s i, i n ij e b il a z a p
is
a
n
a
s
v
e
d
o
ne
davno. Taj tip .k a ba le v r lo j e u s k o pove
z
a
n
s
p
r
a
k
t
i

n o m k a ba lo m .
. 4 . ? o g m a t s k u k a b a lu m
og li b is m o svrstati p o d p o
J p is a n e k a b a le , zbog toga to se s a s
t
o
ji
o
d
r
a
z
li

it
ih
d ij e lo v a koj i s u j o i d a n a s veoma n e ja
s
n
i
.
S k la d 1 0sti se mogu uoiti n a tem e lj
u
t
r
o
s
t
r
u
k
e
p o d J ! e p isa n e k a b a le , naroito uz p o m
o

m
e
t
o
d
e
g
e
m a t rIJ e . Kad k a b a li s t e li s a z n a t i b it n
e
k
e
n
je
m
u
n
e

poznate s t v a r i, n aj p r ij e e p o t r a it i brojanu v rij ednost

Im e n a poj m a za koj i j e z a in teresiran
t
a
k
o
d
a
s
v
a
k
om
s lovu i me n a p oj m a d a je brojanu v
ij ednost, i to p o

61

propisima tradicionalnog hebrjskog alfabta. Prma

zakonima numerologije, reduCira tada prvI zbroj na
jedan od arhetipskih brojeva koji se kru o 1 ':-':9. a
primjer, ako je prvi zbroj 424, tada se Izvodi sllJe eca
operacija: 4 .+ 2 + 4 1 0, a l . . : . Zn aCl da
prirodu predmeta ili pojma za kOJI J kabahst za . ntere
siran moe nai u ezoteriki m osobmama : rhetl skg
broja 1 . Sr svakog od tih brojeva . m.oze se mace
utvrditi uz pomo sukladnosti s hebrej skim alfabetom
v'
.
ili Drvetom zlvota
Zakonitost sukladnosti vrlo je znaajan dio kabal ,

jer ona otkriva skri eno zna je ak i u rijei a k.oJe

su sline po svojoj konstrukcIJ I. Inter.esantan Je p nm
jer, recimo, rije dam to na hebrejskom z nacl kr:
v z aCl
Ta je rije skrivena u i menu Adam , sto
ovjek. Zbog toga kabalisti istitl n:'eu ?d os poJm
v.
I
" dam i slova alef koje je, u stvan, pnnClp zivota
smrti, a ujedno je i "iskra stvaranja . Sjedinjavanjem
slova a i dam , to sainjava ime Adam : uspo
stavlja se krvna veza izmeu Ijud ko roda I prau
.
zroka. Kombinirati slova, brojeve pOjmove na ovaj
nain znai postupati slino kao u matematici. Ta o. se
u matematici otkrivaju novi zakoni. U naem slucaJU,
u kabali traiti smisao u dobivenim rezultatima nije
znanstve a istina (u sadanjem stadiju razvoja znan
stil, ali se mogu provjeriti neki rezultati koji su .dobl
veni drugim, znanstvenim metodama. S uge tr ne,
biti
potlCaJ
za
rezultati dobiveni putem
kabale
mogu
.
.
.
daljnj a znanstvena IstrazivanJa.
Tradicija smatra itavu kabalu 120t n t
m.
v
a
.
tome 'e i ov'ekova bit istinita iz e a lo Icn
Pr
s ije I a se sve kabalistike istine, nravn?-, m<;>gu nacI
i u ovjeku. Kabala, nadalje, mora b tl. tohko sve?bh
vatna da moe odgovoriti na sva ovjekova pitanJa, sto
=

"

62

ih ostavl "a 'o od svo a

a
o d u v i 'e k s u
te i l a d a n a ' " e razri '
a zatIm
u n e ova osto a n a . Pre
bd u i d a 'e k a b a l a si nteza ov

'e
k
a
i
n
'e
o
ve o v 'e n o
st\on mora ?buhvaati i sve
pozna
te
znanostikojima
se cov e b a V I k a o to su b i o l o
i 'a k e m j 'a f i l o z o f i 'a ,
.s l h o l o . a , astro
no m i 'a medi c i n a i t d . Z n a m
en i ti
fra n c u s k i z n a n s t v e n i k i k a b a l i s t
A
d
o
l
f
F
r
.
a
n
c
k
.
r
e
k
a
o
J'
e
d. a . e k b l a J ed m
.
' l s i stem k O 'i e u sta n ' u d a o
v 'e k u
qbJ a s m p O I m a n j e p r a u z roka I s
v
e
m
i
r
a
i n a m i stian i
pa z n a ntveni n i n . Pri tome
v

a
l
j
a
b
i
t
i
v
r
lo oprezan.
Ne :reba s h v atltl d s e do k a b a l
i
s
t
i

k
i
h
s
p
.
oz n a j a m o e
.
. d o c 1 s m o teh m cvk l m m a n i p u l a c i j
a
m
a
.
K
a
b
a
la j e vie
.
otIcaj z n a u p s i h u O dgovor
d
.
o
l
a
z
i
i
z
n as , a n e i z

.
k a b a l e I I Z s a m e p i s a';;n;;e:-; ;:
T.
rij:-; e;;-;i-.----..
.:.:..:.: =-.:
-:.
::.....:
K ala p O ua va da .se oitov a
n j e prauzroka moe
.I z ra z l t l u p e t fa z a :
1 . i z vi te i l i s j e m e - a r
h
e
t
i
p
s
k
i

o
v
j
e
k
;
2 . k o n j e n - p od r u j e zr
a

e
n
j
a
;
3 . sta b l o i l i drvo - p o d r
u

j
e
s
t
v
a
r
a
n
j
a
;
4 . grana - podru j e o b l i
k
o
v
a
n
j
a
;
5 . p l od - p o d r u j e d j e l a
.
tnosti .
a b i L . J . K akovsk S\LOm d 'e
l
u
K
a
b
a
la s vjetlost
.
spasenz tvr?1 d a s v a k a f
aza u toj a l egori j i z n a i ovo :' ,
" K on J e , I z v o i! te : faze koj e to
me s l ijede, na p r i m
.J er , grana e . v
on te za p l o d , a to z n a i d a j e , p
!
/

odruje
o b l J. kova n J a I Zv o n t e ,podruj a
d
j
e
l
a
t
n
o
sti ' . Sta b l o i l i
d r v o O t j e i z v o r i t e z a g r a n e
i
z
a
p
l
o
d
i
n
a taj n a i n j e
,po?ruCje s v r a n J, a ' u j e d o i
v
o
r
i

t
e
i

za , p o d ru j e

o b l t k ovanJ. a za , p o d ruCvj e, d j
e
l
a
t
n
o
s
t
i
'
.
K
o r i j e n p ak
s t a b l a opet j e i zv o r i t e ne s a m o
d
r
v
e
t
a
,
g
r a n a i p l od a ,
.
nego J e: takoer ,podru j e zra

e
n
j
a
'
i z v o r i te i z a
.
, pdru J e stvara n j a ' , o b l i kova
n
j
a
'
i
,
d
j
e
l
a
t
nosti ' . l, ko
nacno, I m a m o Sj. eme koje j e i z v
o r i t e i k o r i j e n a i sta b l a
1

63

k
je
v
o

p
ti
e
rh
a
in

a
n
j
ta
:
i g ra n a i p lo d a , p a je n a

ra
s
a
q
u
r
d
o
i
'
ja
n
e

p
prapori je k lo i ,podruj a o z :
;
o
l
st
o
tn
a

J
d
a
q
ru
d
o
,p
I
ja
n
a
v
:
n ja ' ,p o d ru j a o b li ko
ta
a
,

ta
I
Z
ta
e
rv
D

u
m
e
sh
?

Eto, ti h pet fa z a tvore

o
u
a
n
g
o
k
Ic
st
lI
a
b
a
k
g
o
n
p
u
k
je sh e m a : u st v a ri , b it c je lo
cavanJa.

Drvo ivota

64

DRVO IVOTA je kombinirani simbol

koji ujedno predstavlja prauzrok u obliku arhetipskog
o
ovj eka. S kabalistiko stanovita ov ek e ot uno
ili savreno utjelov jenje svemira, jer je stvoren prema
o
istim zakonima reprodukci e kao i sve ostalo u sve
mi ru. ovje Je najrazvijenije bie na Zemlji i sve ono
to se u velikim razmjerima odigrava u svemi ru, odi
grava se u manjem razmjeru i u ovjeku. S hermetikog
sOtanovita, ovjek je mali svijet, dakle mi krokozmos,
nasuprot svemiru - makrokozmosu.
Drvo ivota, prikazano na sl ici 3 , sastoji se od 1 0
povezanih titrajnih krugova. Ti krugovi su meusobno
spojeni dvostrukim li nijama nazvanim stazama .
Shema obuhvaa 22 staze, koje predstavljaju 22 slova
hebrejskog alfabeta. U kabal i su tih 1 0 titraj nih kru
gova i 22 staze poznate kao 32 staze mudrosti .
Imamo li na umu da se npr. osnovno svojstvo j astva
moe ostvariti i provesti uz pomo 3 2 sistema, i da
ljudsko dinamino sredite budne svijesti posjeduje 4
osnovna svojstva, to onda znai da imamo 1 28 si
stema, koj i se prema skali kljueva titrajnih krugova
dijele u 1 0 stupnjeva, odnosno u 1 0 titrajnih krugova.
Titraj ni krugovi su u stvari razliita stanja oitovanja
vjene svjetlosti i prema tome na svoj nain prikazuju
5

K.bala

65

te
I"
z
ra
su
e
z
a
st
o
n
b
o
d
to
sv o je v rs n u eV61u c ij u . No is
a
sk
d
u
lj
je
o
k
u

o
m
o
p
s

i
st
o
tl
faze su b je k ti v n e sv je

a
v
o
it

o
g
o
k
i
m
z
o
k
a
sn
je
sv
p si h i k a e n e rg ij a p o st a je
i
a
v
o
g
ru
k
ih
n
j
a
tr
ti
je
n
a
n ja . P ro m a tra n j e i prouav

si
p
ih
n
z
ra
a
j
n
a
tr
a
m
z
ra
st
o
n

u
staza u p u u je n a m o g
iz
a
j
n
a
n
z
sa
su
u
g
n
u
J
i
u
d
u
re
h i k ih p o ja v a u ov je k u . F
iz
a
im
v
st
u
k
is
s
ih
i
ju
zu
e
v
o
p
a
d
la
g
sl i n ih izvora p o m o
p ra k se dou do n o v ih otk ri a .

je
g
o
n
o
u
eb
tr
o
p
u
u
k
ts
a
m
e
O p is a t emo sa m o si st

a
z
j
ji
o
k
,
a

u
lj
k
g
o
sk
n
to
a
m
ra
d n o g , u stvari tetrag
j
o
k
i
st
li
a
b
a
k
U
.
ja
n
re
a
v
st
o
i
pravo k lj u apsolu tn o st i
ih
ij
n

a
jv
a
n
d
o
je
n
a
d
je

u
lj
m a g ij i tetrag ra m a to n sk i k

a
k
ij
d
u
st
je
in

o
p
za
a
d
u
sv
e
im

,
u n iv er za ln ih k lj u e v a
b a le .
a
n
a
j
ro
b

o
a
k
i
ti
a
zn
o
p
e
a
in
su
T it ra jn i k ru g o v i
a
v
je
ro
b
e

li
b
o
e
tn
k
ra
st
p
a
ju
a
lj
v
z n ae n ja , te predsta
e
b
se
za
g
ru
k
i
n
j
a
tr
ti
i
k
a
sv
o d 1 do 1 0 . P ri tome

u
ra
p
a
ip
c
n
ri
p
o
tV
js
o
sv
o
si m b o li z ira razvoj i o d reen
.
a
tv
js
o
sv
a
v
o
k
je
v
o
i
o
k
ta
to
is
zron os.ti, a li
e
it
m
o
k
o
i
tr
u
i
su
n
e
lj
e
ij
d
o
p
a
Deset ti tr a jn ih k ru gov
p
u
st
i
il
a
n
lo
o
K
.
3
u
ik
sl
o
jm
a
d
le
g
o
P
k o lo n e il i tri st u p a .
u
p
u
st
se
m
to
i
i
st
o
n
i
rg
e
n
e
p
n a d@-9nbj stra n i je stu
a
n
lo
o
k
,
m
ti
u

e
M
.
a
ij
c
n
te
o
p
a
n
v
ti
k
p ri p is u je m u k a a
e
lj
o
b
i,
st
o
g
ro
st
i
il
ra
o
tp
o
ik
l
b
o
n a li je v o j st ra n i st u p a je
a
sk
n
e
je
u
is
p
ri
p
i
n
lo
o
k
se
j
reeno k a n ja v a n ja , i to
p
u
st
i
il
p
u
st
ji
n
ed
sr
zi
a
l
a
n
se
i
in
p a si v n a sf er a . U sred

la
sk
u
p
u
st
j
ta
je
r
je
,
e
te
o
n
v
b la g o st i, od n o sn o st u p ra
i
d
e
sj
e
i
v

jo
a
a
v
ri
k
re
p
o
n
i
m
lo
je
d
u ju i faktor koji
o
sn
o
n
d
o
,
ra
o
p
t'
o
m
o
p
u
st
sa
i
n ju je st u p e n e rg i n o st
kan java nj a.
id
e
ln
a
n
io
c
o
m
e
e
n
v
o
sn
o
Simbolino su Iznesene
menzije i nji hova ravnotea.
i
n
rs
v
je
o
sv
p
u
st
ji
n
ed
sr
ju
u
k
li
b
o
o
T it ra jn i k ru g o v i t
ih
jn
a
tr
ti
h
li
a
st
o
i
lj
te
a
g
la
d
o
su p re n o si oc i, o d n o sn o

SLIKA 3

PSIHOlOSKO DRVO - DRVO lll'OTA

V'

ENSKA I' ASI ''''' OH

I1USKA AKTII" OST

LIJE\'( STl P
o

PASlI "

['JA
STL I'

STROGOST
:'> EG.lTI\' :'> A F A Z A
OITOV,,,J.\
I1AJKA
\
. EOGRA " E ' O
Sl ZDRAVA'JE

SREONJI STUP

E'ERGI

I
I

I
I
I
I I

II LO SR I)ESl l" A

I
(KETIHR)
'EUTRAL"
SFER A

PO lIT IV i', FA Z<

O ITO VA NJ A

I
OT AC
I '1EOGRA,

" I Ei' O
D, IR II A" JE
l

(8I:'1AH)

(KOKMAfI)

E'SKA
SFERA

MVSKA
SFERA

SF ER A

16

(GEBl RAH)

(KI1ESEO)

SFERA
STROGOSTI

SFERA
Ul OA VI

(TIPfl ,IRET)
SFER A
SKLAD\
(HOD)

( ' f:CAH)
SFERA

SIJES'E

SFERA
ODR,I A.

A K T I I"'<OSTI

"A'JA

I,
I

(JESOD)
RAZI'O,I""
S FER,I

I
I
I '

I
I
I

I
I

I
I
I

I
I

( \(, l K L T)
Sf ER A
5T 1'A R :\O ST I

SHEMA TITRAJ:'>II1 KRUGOVA

,
,

I
I

66

1I " K Tl V 1 SH'P

DES" STL I'

krugova i zbog toga se u njima nalazi sjeme i mukih i

enskih potencij a. Inae svaki od tih titraj nih k ova
u biti je na specifian nain androgin, odnosno avo
spolan . Naime, svaki titraj ni krug je i enski, odnosno
prijemljiv u odnosu na titraj ni krug kojemu prethodi,
dok je muki prenosnik, odnosno veza onim titraj nim
krugovi ma koji za njim slijede.
Prema prastaroj kabalistikoj tradiciji, stup ravno
tee ili srednj i stup nalazi se izmeu stupa ener
ginosti i stupa otpora , odnosno kanjavanja ,
da bi se nadziralo pretakanje pozitivn ih i negativnih
kvaliteta svakog titraj nog kruga. Taj opis moemo
usporediti s mijealicom za toplu i hladnu vodu u
kuhinji ili kupaonici.
U psihoanalitikoj teoriji konstatirano je da postoj i
mogunost pretakanja energetski agresivnog impulsa u
libidni impuls. Ne zna se tono postoji l i neki zajedn iki nivo za oba impulsa ili je svaki zaseban, samo s
mogunou pretakanj a.
>, tup energinosti moemo usporediti s pritjec!
tern tople vode ili, apstraktno govorei, s neograni
el1lm darivarijem , na stup otpora ili kanjava
'
nja. s neogranienim suzdravanjem . Ako je ov ek
pozitivno usmjeren, dobrog ponaanja i dobrih djela...
otvara stup energinosti , a pozitivna faza tog oito
vanja puta toplu vodu do neizdrivosti. No nijedan
ovjek nii, tako savren da bi mogao postii tu neizdivu toplillu i zato se u svakom automatski otvara
poneto I stup otrora , o nosno anjavanj a:,-koj i
eutralizira ; IIZ. rava pretjeranu toplr;U tako da voda
bude ugod!":) topla. ovje J e definiran s umjerenim
razinam-a o'/ih stanj-a. Svaki pokuaj da se dostigne
),savrenstw) u bilo kom obl iku osuen je na propast,
jer nije u skl adu s poj mom i definicijom ovjeka. Tri
,

68

stupa D rveta ivota mogu s e s

,
'
la
k o c'om u s p o r edI tl s
,
,
k a n a l Im a " Id e u sv u m n e I' p ,
'
mga l e ,< IZ s istema
,
, .
'
J ?ge, gdJ J e ka a l u u m n e k a n a l

u z d iz a n ja k u n d a li n i
s l le . -r:0 J o n a j sred i n ji k a n a l
to s e n a la z i iz m e u
,
ld e I pm a le , m u k e i e n s k e
p
o
t
en c ij e .
?
v
S nesto Is e m a t o v it o s t i ta b i s e t r
i jog in s k a k a n a la
m o g la prolstovetit i s ji n o m i J' a
'
,
n
g
o
m
z
e
n
s
k
lm
"
I
'
v
m u s k'l p n clp lm a k in e s k e fi lo z o f
ij
e
, a tao b i o d g o v a v
rao s u s u m n l a n a logu u s red n je m
s
t
u
p
u

d
r
v
e
ta

i
,
vo t. S u v r e m e n i ka ? a li st i s ma t r a ju
li
jev i i d e s n i s t u p
,
p o z lt I ,: n o m n g a t Iv n o m fazom
o
it o v a n ja , dok je

,
,
d
n
JI
t
p
c
o
v
J
k
o
v
a a k t Iv n a s v je s n o s t . Postoje r a z li
::

CI:1 a z lv l za s lI cv n e pojm ove. Id e je i stavo

v
i
r
a
z
n
ih
,
ucen Ja l a! U s a m o n e k form a ln e r
,
az li ke i nepotre b n i

s u p O k u s a! 1 d? a l, a n J a da je s a
m
o

je
d
a
n
o
d
n
ji
h
,
,
pr a v I , lst m lt l d l je d in i ,

_
-

69

Deset titrajnih krugova

suvremenoj znanosti, da se njegovim objanjenjem

bavi veliki broj psihologa, psihoanalitiara i ostalih
strunjaka. Kao pri mjer moe se navesti jo uvijek
nerijeeno pitanje: razvijaju li se pojedine strukture
linosti iz jedne zajednike strukture ili ve pri roenj u
postoje odreene " klice za svaku strukturu .
U primordijalnoj toki moemo obuhvatiti i ona tri
stupa, i to otprilike ovako :
1 . irina - stup energinosti ili pozitivna faza OitovanJa;
2. debljina - stup suenj a ili negativna faza OitovanJ a;
3 . duina - stup blagosti ili ovjekova svjesnost.
I Sigmund Freud je formulirao tri sloja linosti : id,
,
ego I super-ego.
Kad god se govori o izrazima kao to su irina ,
?eblj,ina i duina, pa onda poetak, sredina i kraj, valja
I matI na umu da se radi o apstraktni m koncepcijama
koje prikazuju razliita stanja svijesti, i to na razliitim
razinama, a to sve skupa istodobno postoj i i u vre
menu i u prostoru . Iz prvobitne toke poeli su zraiti
titraj ni krugovi zaredom, i to na slijedei nain :
(Hebrejska imena za titraj ne krugove glase : ) 1 . ke
ra
h, 6.
3
.
binah,
4.
kesed,
5
.
gebu
er
2.
kokmah,
.:
ti(aret, 7. necah, 8. hod, 9. jesod i l O. malkut - i ona se
upotrebljavaju kada elimo aktivirati svoje titrajne
krugove. Dakle, pri magijskim operacij ama, izgovara
jui 't imena, pokreu se u tijelu posebne: vibracije. Te
rijei su stoljeima sluile u specifine svrhe, ,pa imaju
odreeni emocionalno-magij ski naboj . Mogli bismo ih
usporediti s rijeima koje izazivaju dubl je asocijacije i
povieno raspoloenje, kao to su sloboda lJ' ubav
smrt.
Psihoanalitiki pristup poznaj e slobodne asocijacije
,

i
v
o
g
u
r
k
i
j
n
a
r
it
t
u
s
o
A l l PRIJE NEGO t
a
n

a
n
o
k
s
e
b
o
m
a
s
la
ja
o
t
s
o
p
je

jo
i,
n
e

a
r
iz
i
il
b
e

p
uo
,
l
m
e
v
s
n
e
r
o
v
t
s
je
to

o
g
e
n

e
ij
r
p
,
li
a
b
a
k
a
m
e
r
P
.
t
s
lo
t
s v je
.
h
A
.

l
V
je
s
i
ln
a
ij
d
o
im
r
p
i
n
:?
s
je
v
iz
i
n
a

v
o
k
li

b
o
b ij ah u
,

e
r
s
u

e
IJ
n
S
JO
t
s
lo
t
je
V
s
se
r
je
i
t
a

r
d
o
li
g
o
m
u
is
n
e
s
i
on
i
k

u
m
i
i
k
s
n
e

o
a
k
i
it
z
a
r
iz
la
je
p
s
u
e
ij
n
e
s

jo
i

a
il

doto
i.
t
s
o
n

o
r
z
u
a
r
p
t
k
e
p
s
a
t
Je
V
s
Ja
n
e
c
to
o
d
e
r
s
u
a
b
o
d
u
,
li
je
id
v

e
v
o
m
s
to

o
a
K
g
o
n

a
n
o
k
s
e
b
iz
a
ic
k

o
t
a
n
s
o
tl
je
v
s
e
s
a
il
j
o
v
d
o
lo s t i
.
k
je
v
o

i
k
s
ip
t
e
h
r
a
i
v
r
p
o
a
v
o
k
li
b
o
e
s
je
n
d
o
i
a
izvorit
.
g
u
r
k
g
o
k
e
n
r
a
t
u
n
u
i
ic
k

o
t
i

li
a
m
o
e
v
a
b

d
o
d
e
r
p
Ta
,

c
to
u
t
u
e
s
o
Il
p
lo
k
u
a
v
o
g
u
r
k
ih
n
j
a
r
it
t
t
e
s
e
d
ih
No sv
i
d
r
im
r
p

a
n
a
v
z
a
n
a
n
o
i
je
a
?

g
to
g
o
b
z
i
i
t
s
lo
t
je
v
s
u
k ic
I
a
I
I
Je
m
a
z
n
V
O
t
g
a
k

o
t
:
je

o
k
a
I

.
m
o
?
k

o
t

m
ja ln o
e
n
s
I
Ic
S
o
r
Je
e
n
vt,n
a
im

k
a
i

a
d
m

n
,
z
,
a
iv
lj
je
d
ne
p
?
.
a
In
lJ
b
e
d
I
a
In
lr
S
,
a
l11
z
u
d
u
s
e
lJ
z
n
e
l1
U
d
e
T
.
e
ij
z
n
d im e
i
n
t
e

o
p
:
u
la
e
ij
d
i
tr
u
li
e
ij
d
a
ij
z
n
e
im
d
ih
t
d
o
S v a k a se
e
ic
k

o
t
r
a
t
u
n
u
,
e
m
o
t
a
m
e
r
P
.
io
d
i
n

r
v
a
z
i
i
j
n
d
e
r
s
d io
,
io
d
n
a
d
je
t
e
p
o
i
in

a
ic
k

o
t
a
m
a
s
a
l
a

li
je
d
9
im m o
i
r
t
e
in
z
je
n
i
a
k

o
t
,
le
k
a
D
.
a

li
je
d
t
e
s
e
d
a
p
u
k
s
e
v
s
je
to
t
e
s
e
d
e
in

a
ij
z
n
e
im
d
ih
t
a

li
je
d
t
e
v
e
d
e
t
e
ij
z
d im e n
o
n
s
o
n
d
o
i,
n
e

a
r
iz
u
s
to

o
g
e
n
e
ij
r
p
a
v
o
g
u
r
k
ih
jn
a
r
t it
.
je
n
a
v
o
it

o
o
n
e

r
v
o
d
o
il
p r ij e nego to je b
n
a
t
e
n
o
g
a
z
o
k
li
to
je

jo
e
u
Razvoj p s ih ik e s t r u k t r
v

..

70

'

71

n
ko
ih
j
bl
du
j
na
do
de
vo
ne
O
i.
aj
a
u
dr
aj
po
ziv
iza
ko je
.
ne
ra
ob
o
ka
ih
at
zn
po
,
ka
re
ep
pr
za
ni
o
fli kata prek
i
e
rij
ne
aj
a
zn
be
led
izg
na
da
la
a
on
je
pr
a
liz
na
oa
ih
Ps
i
oc
as
ih
dn
bo
slo
i
aj
a
dr
po
o
ka
ne
aj
a
zn
lo
vr
ti
bi
mogu
li,
bo
sim
i
i
e
rij
i
da
io
rd
tv
,
ga
to
im
os
,
je
ja cij a. Ju ng
ni'

e
sr
oj
r
tu
ul
-k
cio
so
oj
in
ez
nj
u
i
du
vi
di
in
i
at
zn
ne po

IJa
oc
as
Je
an
et
kr
po
za
je
en
a
zn
ko
ne
u
aj
ta ko e r im
tihe
ar
o
ka
i
at
zn
po
su
li
bo
sim
vi
ak
T
.
je
ci
ak
re
ne
tiv
pOVI .

Neutralna sfera ( Kether)

t.
ve
de
lih
ta
os
e
it
or
izv
je
on
i
ug
kr
ni
j
ra
tit
vi
pr
je
To
be
se
e
m
sa
ar
ut
un
a
j
ko
,
1
ka
oj
br
je
isu
ip
pr
N jem u se
e.
al
sk
ne
al
m
ci
de
a
ev
oj
br
t
ve
de
lih
ta
ob uh va a os

bo
sim
h
ki
i
er
m
nu

a
ad
on
m

no
ed
uj
je
an
jed
ka
Broj
e
dj
ne
je
ka
oj
br
a
a.
ac
j
re
go
ta
pi
i
re
go
ta
Pi
a
li ki h idej
lj iv a, al i se ip ak da de defin irati. Ka ko defin ic ija uv ije k
i
vn
iti
fin
de
va
a
ra
od
o
sn
no
od
,
ku
sli
itu
ov
an
st
ra
ici
proj
an
jed
ke
oj
br
em
nj
va
a
ra
od
se
da
o
m
di
vi
predmet,
proj ici ra ju osta li broj ev i. N a taj na in broj ku jed gn
o
sn
no
od
,

a
ev
oj
br
ih
sv
m
ce
o
i
at
zv
na
o
sm
bi
m og li
sli ko m oca sv ih stvari
Meu razli it im at rib ut im a ko je je dobi la neutraLna
j
a
dr
sa
a
lik
ve
t
os
en
riv
sk
a
en
riv
sk
:
i
ov
sfer a je su
'no st - pr im ordi ja ln a toka - toka un ut ar kr ug a macroprosopos - st ar in a od star ih .
i,
nj
ba
lu
j
ko
ds
lju
ra
va
go
od
ug
kr
j
ta
u
N a ovj ek
'
od no sn o it av oj gl av i.
n
va
iz
k
ije
uv

jo
m
ja
po
o
ka
a
er
sf
a
Ln
ra
ut
je
ne
In a e
:
bi
i
tit
va
sh
e
o
m
ne
um
i
sk
ud
Lj
a.
tv
us
isk
g
ko
ds
lju
,
I
oJ
st
po
ne
a
ug
kr
g
no
j
ra
tit
g
to
r
ta
nu
U
e.
er
sf
e
neutra Ln
ni ka ka v ob lik nego sa m o is ti bi ta k . Un utar te sfere
ala
vlj
sta
po
us
a
bi
j
ko
a
cij
ija
nc
re
fe
di
a
kv
ka
ni
ji
sto
ne po
zo
be
g
to
lo
e
na
i
til
va
sh
o
sm
bi
a
D
.
ve
ro
pa
su protne

bl i no g stan ja late nt no g postoj an ja , m or al i bi smo m a-=

tom doarati pr az an , bezo bl i an , m e uz vj ez da ni pro
stor bez gr an ica , ko ji ip ak sa dr a va sa v m og u i iv ot .
Postoj i i dr ug i atrib ut neutraLne sfere, a m og li bi smo ga
na zv at i pr vo bi tn im bl jes ka nj em ili pr vo bi tn im tr
za nj em :, . To je ve om a pr ik lad an at rib ut , jer j e iz tog
prv? ? ltn og bl jes ka nj a., ili trzan ja isk o io dr ug i
,
tJtJ nJ rug, z pr av o pr vi od sv ih titraj ni h kr ugova
,
kO JI J e di fe re nC Ira n u jed an od dva na in a posto ja nj a,
bi lo kao m u ko ili ka o e ns ko . Prvi titrajn i kr ug ne ki
na ziv aj u i kr un om . Ovdje kr un a predstavl ja si m bo l
ve like m udrosti i m o i, to uj ed no nagovjetava da
neutraLna sfe ra i jes t i nij e sa sta vn i di o na e g svem ira .
To uj ed no zn a i da se di na m in o sre di te na e bu dn e
sv ije sti ni kada ne poj avlj uje u ne ko m stv ar no m, reali
zir an om ob lik u l)ego je neto to pr ed sto ji vrstom
tem elj u iz kojega sve proi zla zi. Ta sfera pr ip ad a u
stvari ne ko j drugoj di me nz iji , ko zm ik oj di m en zij i i
ne ko m nam a ne po zn at om sli jed u postoja nj a. N a taj
na in mo e mo sh va ti ti ra zli it e tipove po sto jan ja, a to
je bit no za cje lo ku pn u ezoter ijs ku fil oz ofiju .
Jl!eutraLnu sferu mo e mo ' sm atrati i po no ro m iz
kojega sve proi zla zi ' u koji e se sve vr at iti po sli je
dr e en og_ ko zm ik og razdQb Ua . Zb og toga u sv im
ezoterin im m itovi m a koj i se od no se na neut ra Lnu
sferu na ilazimo uv ije k na po ja m ne bi tk a. Ezoter ija na s,
'
m e ut im , po u av a da je takvo sh va a nj e pogr e no jer
je pr em a nj oj neutraLna sfe ra na j in ten ziv ni ji ob iik po
stojan j a. To ne og ra ni en o postojan je ne ov isi ni o
ko jem ob lik u ili bi lo kojo j protud jel at no sti .
Sv ak a ra zin a postojan ja im a svoj pr im arn i ob l ik .
Mater ija je np r. na jvj eroj atni je prvefIstveno ele kt ri
no g ka ra ktera, a to ezoteriari izr a av aju kao et er in u
po draz in u ko ja se na laz i isp red on e e tir i ele m en ta rn e

1.

72

73

ra zin e: ze m lje , zr ak a, vatre, i vode ili , dr ug im rij e im a,

o
ka
o
m
aje
zn
po
iji
er
at
m
u
ja
a
ko
nj
sta
i
tir
e
a
sa on
kr ut o, tek u e, pl ino vit o i va tre no .
Ka ba listi sh va a ju da ps iho lo ko drvo ivota postoji
a
em
pr
e
p
e,
zin
ra
e
rn
ta
en
m
ele
i
tir
e
e
on
od
u svakoj
tome u po dr u ju zraen j a drvo is ta pr od uh ov lje no st,
u
bi
da
,
um
i
sk
tip
he
ar
je
vo
dr
ja
an
ar
stv
ju
u
dr
u po
po dr u ju ob lik ov an j a drvo bi lo sv ijest izr a en a u m i
ju
u
dr
po
om
aln
ij
er
at
m
u
o,
n
na
ko
,
i
a
am
ic
sli
im
saon
li
ob
im
sk
nj
va
jim
ni
e
nj
u
ili
im
ub
gr
u
se
i
javl jaj u
a
zn
na
a
ug
kr
g
j
no
ra
tit
og
ak
sv
a
sil
e
j
an
ov
jel
D
a.
cim
e
rij

o
sn
no
od
,
om
en
im
m
ni
e
re
od
,
tim
u
me
je,
eno
ivu
at
er
op
nu
ti
ak
pr
u
aj
av
u
og
om
i
e
rij
Te
.

e
im a sil
na razl ii tim razin am a. Im e oz na a va dje lat no st po je

no
lje
ov
uh
od
pr
te
is
ju
u
dr
po
u
a
ug
kr
g
no
j
ra
tit
g
di no
g
ko
ne
e
sil
a
ziv
po
a
en
im

mo
po
uz
ist
ult
ok
sti . I ka d
tit ra j nog kr ug a, on e li do i u ko nt ak t s tim tit ra j ni m
e
op
ke
ijs
ag
ti.
bi
j
ijo
tn
ak
str
ap
j

na
j
vo
go
nje
u
krugom
ra cij e i maj u za cilj ko nc en tra cij u en ergij e i njezn o
'
upiii va nje u odreen o:n_sll)jeru; To I1v ije k lO.ta 0d
i
laz
do
ko
ta
o
m
sa
se
jer
,
m
ro
sfe
om
ln
ra
ut
ceti s ne
on e ra isk on sk e sil e to di rektno proiz laz i iz ta jan i.
mo
ne
a
on
sk
be
e
nic
riz
te
,
sti
no
va
ito
o
ne
e
en
stv
Zn an stven i pr ist up neutralnoj sferi mogao bi da ti neke
nove pr inc ipe u ps iho logij i . Da na s jo ne po zn am o

au
pr
g
ko
ni
jed
za
ju
an
j
sto
po
o
e
ez
ot
hip
e
en
zn an stv
zro ka sv ih ps iho lo kih poj av a. To je vje ro jat no zbog
)
ju
cil
o
ka
au
(n
ija
log
leo
te
a
en
a
ihv
pr
je
ni

jo
to
toga
u ps ih ol og iji i bi ol ogiji .
-

2. M u ka sfera (K ok ma h)
Tom tit ra j no m kr ug u pr ip isu je se broj ka 2 . To je
mu ka ak tiv na poten cija pozn ta i kao otac, od no sno
oeva slik a s kojom e . se ka sn ije sje din iti tre i tit raj ni
74

kr ug . M e u ep itetim a muke sfere im am o ov e: - na d

ra vn i otac - si la ob li kova nj a. Ta sfera je su kl ad na s
lIJ ev om st ra no m ovjekova lica. In ae se ta sfera u
ko zm i ko m sm is lu id en ti fic i ra la s as tr on om sk im zoo
dij ak om .
Kad sm o ve us po redi li neutralnu sferu s tokom
muku s(eru n:o em o us po re di ti sa crtom u ge om et rij
sk om sn llS lu , Je r crta ni je ni ta drugo do sl ijed to k ic a
kro prostor. Ta r:na crta ili uz di gn ut a toljaga si le
moze se us po re dI tI s uz di gn ut im m u ki m sp ol ni m
u dom (p ha lu so m ) , je dn im od na js ta rij ih ezoterijs ki h
.
. .
sl m bo l : toa tJt ra Jn og kr ug a. Muka sfera je u bi ti
.
,
dl ll ICna , Jer s un ut a nj e na la zi sj eme cj el ok up nog
da lj nj eg stvaranj a. K va lIteta tog po dr u j a j e m ud ro st
a m ud ro st uk lju u je i sa vr e no zn an je i sa vr e no razu
m ijeva nj e. :Z a aj no je da se os obin a razu m ijeva nj a
po se bn o pn pl su Je treem tit ra jn om kr ug u.
In a je ph al us sv oj ev rs ta n sim bol tog tit ra jn og
kr ug a I predstav lja di na m i nu i pozi tiv nu sr muke
sfere, je r m u ko je di na m inost, kao to je e ns ko
la te nt no st , od no sn o potenc ija ln a sil a.
3 . enska sfera (Binah)
Tom se tit ra jn om krugu pr ip isu je broj ka 3 . enska
sfera je e ns ka pa siv na poten cij a ko ja se ta ko e r na
zlv a dvoj a o, ili ka o m aj ka, ili pa k ka o pl od na m aj ka
,
,
k?Ja se vJ eno pa n s oc em , tj . s mukom sferom, da
bl se sve 'ur mogao odravat i. O sim toga, taj tit ra jn i
rug na zIv a . se jo i vel ik o more i u nj em u je ko rij en
,
,
Im na M an j : kOJ a Je I ac. e po zn at a u ezoter iji ka o
.
a
ka
svega zIvog. O na Je sv ak ak o na dn arav na m ajk a
Jer J e, u sr:' ri, e ns ki as pe kt pr au zr o no sti . O si m toga,
,
,
ovaj tJt ra J I1 1 krug ka ba lis ti sm at ra ju ar he tip sk om m a
.
termcom kroz ko ju se o itu je sa v i vo t.
,

75

Ovaj titraj ni krug ima razliite epitete pa prema

tome ensku sferu jo nazivaju - tamnom sterilnom
majkom, svijetlom plodnom maj kom. To podruje
odgovara desnoj strani ovjekova lica.
Dok je muka sfera bila dinamina sila, enska sfera
je, u stvari, svojevrsna posuda za tu dinanu silu. U
enskoj i mukoj sferi prvi put nailazimo na polarizira
j ue aspekte oitovanja. Zbog toga oba principa i jesu zajedno stvaralaki principi, odnosno oni tvorci o
kojima govori Geneza. Te dvije snage su dva primordi
j alna bloka ivota, oni su i proton i elektron, a to je
ono to sainjava sve aspekte stvaranj a. U tom prvom
paru titrajnih krugova i lei klju seksualnosti i spol
nosti i svega onoga to se na to nadovezuje. Jer to
dvoje predstavlja osnovne bioloke suprotnosti mu
koga i enskoga. Dodue, suprotnosti se ne zbivaj u
ba u prostoru , ali se ipak donekle zbivaju unutar
vremena . To vidimo u izmj enijivim razdobljima
koj a prate i na ivot, u plimama i osekama mora, u
naim fizioloki m procesima. Izmjenini tokovi djelat
nosti i zastoja, graenja i razgraivanj a nisu nita
drugo do meuigra dviju vjenih suprotnosti. po
greno je ocjenj ivati muke i enske principe pozi
tivno ili negativno. Oni su nuni za egzistenciju i za
psiholoke procese.
Interesantno je u tom kontekstu pribiljeiti da je
jedan od simbola enske sfere i planeta Saturn. Ona se
ujedno identificira s Kronosom, odnosno vremenom.
Ti kozmiki valovi prekrasno su izraen i Shakespea
reovim rijeima: Postoji stanoviti val u poslovima
lj udi koj i ih, pretvorivi se u pravu plimu, dovodi do
srece.
Budui da je mudrost kvaliteta muke sfere, to je
razumijevanje sr enske sfere. Mudrost nam sugerira
,

76

p o t p u o b e s k r a jn o z n a n je d a b i r az u
m ij ev a n je p r i tom
p r e n o s Il o s p o s o b n o s t da s e s h v a te n
a e la in h e r e n t n a
u n uta m u d ro s t i. Z b o g toga otac z n a s
ve, a li m a jk a sve
.
,a u m JJ e . Neoh o ?s t p r is u t n o s t i oca i m a jk e u o d
gOJ U dJetet n a j bo lj I J d k a z ove m is
li . P o k u a j da s e
?
o d s u t o s t J ed n o g r d lte lJ a u odgoju o
p
r
?
a
v
d
a
p
s
e
u
d
o

.
d o k a z m a u stva n Je k o n s t r u k c ij a k o ja
s e z a s n iv a n a
.
osob n Im sk s t v im a pojed in ih a u t o r a
, a li n e m a n i-

SLIKA 4
PRVA TRIJADA
I

I'\EUTRALM
SFERA

ENSKA
SFERA

...

;
'

"

'

. . .
L.
. '
'

'
.

..

'

'

"

'

'

'-'

.
..

.' .

. '. "

..

MU KA
SFERA

. . ..
. .

",

'

'

. ' o'
. ', '
.

'

.1.

-,

'

'

"

.. "

..
',

.
.
'

'

"
.

'

'

';

"
,
.
.

'

. "/
. .
.
,

77

4. Sfera ljubavi (Khesed)

Ovom titraj nom krugu pripi suj u broj ku' 4. Sfera
Ljubavi je muka potencija koja zrai iz enske sfere
kao svojevrstan rezultat njezina sjedinj avanj a s mukom sferom. Sferu ljubavi nazivaj u velian stvenost.
Njezina kvaliteta je milosre, odnos o ljubav, ali sva
kako na vioj , kozmikoj razini.
Meu atributima sfere ljubavi je veliina. Njezina se
sukladnost odraava na ovjekovoj lijevoj ruci, a
astroloki joj je simbol planeta Jupiter.
Sfera ljubavi je prvi titrajni krug koj i moe shvatiti
judski um, jer je on konkretizacija apstraktnih nae'I a
to su ih formulirale prij anj e tri nadnaravnosti, a tosu
neutralna sfera, muka i enska sfera.
Izmeu tri nadnaravnosti i ostalih sedam titrajnih
krugova postoj i stanovit jaz to ga kabalisti nazivaj u
ponorom ili ambisom. Taj j az je, u stvari, razgranie
nje razliitih stupnjeva svijesti. Tri nadnaravnosti sim
boliziraju via stanj a to nadilaze ljudsku normalnu
svijest i budnost. Meutim, funkcija niih titrajnih
krugova u podruju idej nosti sam je onda mogua
ako su te ideje toliko niske da ih moe shvatiti nor
malna svijest obinog ovjeka. Da bi e bv'a.tila ,!p
straktna bit viih titraj nih krugova, mora se premostiti
jaz ili ponor, a da se to mogne izvriti, poj edinac mQra
napustiti vl astitu linost, da bi ona mogla dosei svoje_
vie jastvo ili, j ungovski izraeno,. da uroni u vlastitu
veliku nesvjesnost . Drugim rij eima, nesvjesno ima
vie sloj eva .

SLIKA 5

..

D R l G A T R IJ A D A

'

.. ..
.

.- :', ..

>

..

..

..

..

'

..

'.

.'
' . -

'.

" ..
.
.. ' .

'

.... .

"

.'

. .

"

..

..

..
..

"

"

".

..

.. .

'

;
..

"

..

..

.o o '

.,'" .:" 0

. -'

oo

. .

.'

'

..

. '
.
.

"

.
.

.
-.

' .

'

.' -

.
.

'

"
'

SFERA

SFERA

STROGOSTI

LJ L RA\ 'I

6
SFERA
-.. H A R\1 01

'

o
"

..

5 . Sfera strogosti (Geburah)

Ovom titraj nom krugu pripisuje se brojka 5 . Sfera

strogosti je enska potencija koja zrai iz sfere ljubavi.
Atributi tog titrajnog kruga jesu - pravednost i
78

st ra h .

Ta sfera je su k la d n a sa o v je k o v o m d e sn o m
ru k o m , a a st ro lo k i se id e n ti fi ci ra s p la n etom M
a rs .
, Sferu :.ogosti sn a tr j u in ae n a js n a n ij i m i n a
jd is
:
.
c 'p h n Jr a l11 ]l m od SV ih tltrajn ih k ru g o v a . Njegova
si la

..

79

ne mora bit i zla , ali sam o tak o dugo dok se sr ne

pre lije od pra ved no sti pre ma ok rut no sti. U tom e se i
sas toj i sim bo liz am M ars a, koj i je i rim ski bog rata ili
bo rbe . Za ka ba liste sfera strogos ti je u bit i prv ens tve no
po sre dn ik a sila i svo jev rsn o ogran ie nje sfere ljubavi,
to je sva ka ko po tre bn o, jer bi se bez vrste ruk e sfere
strogosti mi los re , od no sno e erg in ost sfere ljubavi
vrl o lak o mo gla de fin ira ti u pr vu ludost ili svo jev r
sta n ku kavi luk .
Sfera strogosti se moe usp ore dit i s va tro m, koju
moemo up otrije bit i ko nst ruk tiv no ili de str uk tiv no , ali
se razorna sila te vatre moe og ran iit i bri lj ivo m
ko ntr olo m pla me na . U psi ho an alit ik om rje ni ku ov a
bi sfera bil a na jsli ni j a arh ajs ko m sup er- eg u.

6. Sfera skl ad a (T iph are th)

Ovom titraj no m kru gu pri pis uje se . broj ka 6. Nj e

govo se po dru je na laz i u sre din i drveta ivota i sm je
teno je na stu pu blagosti od no sno ravnotee. To' je
podruje zra en ja to pro izla zi iz sje dn jav an ja sfere
ljubavi sa sferom strogos ti.
At rib uti sfere sk lada jes u - ma nja sad ra jno st - sin ,
ali i ovjek . Ta sfera odgovara ovjekov im gru dim a, a
ast rol ok i se ide nti fic ira sa Su nce m.
U sferi sklada sje din juj u se sfera ljubavi i sfera
strogosti i tim e do biv am o ha rm on iju , od no sno ljepotu,
blagost. To po dru je up otp un jav a dru gu trij ad u na
drvetu ivota. (V idi sli ku 5 ) .
As tro lo ki, sferi sk lada pr i ada Su nce, pokreta
cje lok up no g iv ota na na o j p an eti . Stari alk ern ia ri
pri pis iva li su tom podruju mi sti no alk em ijsk o zla to.
Ne svj est an i od ko nfl ikta slo bo da n ego im a sli ne
oso bin e.
,

80

7. Sfera sv jes ne ak tiv no st i (Necak)

Ovom tit ra jn om kr ug u pr ip is uj e se br oj ka 7. In a e
.
Je sfera svjesne ak tivnosti m u ka po te nc ija to zr a i
di re kt no iz sfere sk lada.
Sfera svjesne ak tivnosti im a jo i atri bu t - v rs tin e.
To po dr u je odgovara ovj ek ov im st eg ni m a i no ga m a,
a as tr ol o ki se id en tif ic ir a s pl an et om V en er om .
Sfera svjesne ak tivnosti predstav lja u stvari lju ds ke
.In stInkte i os je a
je . Ta sfera gusto je na se lje na m isa o
ni m ob licim a.' I ovdj e ar he tip sk e id ej e ni su jo do bi le
ko na a n ob lik .
St o se ti e pl an et e V en er e, koja po kr iv a po dr u je
sfere svjesne aktivnosti, va lja se po ds je tit i da je V en er a
grka bo i ca lju ba vi . Venera ni je pl od na bo i ca ka o ,
reCI m o, Ceres ili Perzefon a. O na je j ed no st av na , i st a
os je a jn os t. To se ob ja n ja va i nj en ic om to su stegna i
noge, do du e u ne po sr ed no j bl iz in i spol ni h orga na , al i
to jo uv ije k ni su sa m i sp ol ni or ga ni . Stoga sfera
.s:,jesne ak tivnosti pr ed sta vl ja in sti nk tiv nu i os je aj nu
st ra nu na e na ra vi .

8. Sfera od ra a va nj a ( Hod )
Sferi ovog titrajn og kr ug a pr ip isu je se br oj ka 8.
Sfera odraavanja je in a e e ns ka po te nc ija to zr a i iz
sfer e svjesne ak tivnosti. Pr ipisu je j oj se ut jec aj na
o vj ek ov u zd je lic u, kr i a i noge, do k j oj .astrol o ki
pr ip ad a pl an et a M er ku r.
Sfera odravanja je sje di te ovj ek ov ih in te lek tu al
ni h m o i. O sje a ji i in st in kti to do la ze iz sfere sv je sn e
ak tiv no st i poprim aj u u toj sfCJi svoj ko na a n ob lik i na
ta j na i n po st aj u dj atni . Sfera odraavanja i sfera
svjesn aktivnosti m oraj u uv ijek fu nk cio ni rati za je dn o,
Je r se In st in kti i os je a ji ne mogu oitovati bez st va ra
la k e m o i in te lek ta . Inte lek tu je ta ko e r po tr eb no da
6

Kabala

81

se sfera odraavanja i sfera svjesne ktim;osti poje j r

misaoni oblici mogu samo na ta) nacm mknutl l Z
instinkta i osjeaja.
SLIKA 6
TREA T R I J A D A

U prak tino j kaba li sfera odraavanja je tipin o

sfera magij e, jer j e to titrajn i krug u kojem se stvara ju
oblici. Kabalist-prakt iar slui se tim titrajni m krugom
zato to umom obliku je slike stvari koje eli dobiti , i to
na mater ijalnoj razini. Kako je sfera odraavanja sjedi
te intelekt a, odnosn o ljudsko g uma, svaki misaon i
oblik to se projici ra iz sfere svjesne aktivnosti u sferu
odraavanja mora po nainu funkcioniranja biti utisnut i u nau lj udsku svijest. Na taj se nain stvaraju
misaone predodbe, koje se kasnije eventual no ostva
ruju. (Trea trijada, vidi sliku 6).
-

7
SFERA

S F t R .
O D R A <\ '; A

SVJ ESE
A K T I Vi\OSTI

I '
.9

,
,

R A Z\'OJ \ A
SFERA

>,

": :, . 1 ,
.; .
..

- . '
.
.
-',
,
' .
.
'.'

:.

..
.

.
-

..

'

.'

,'

,.
.0
.
'
.

..

..

'

'

:' :

'

.'

-.
, o

'-

..

'

:.:

'

.,
..

:.

.,

"

.",
o

'

.
'

.,

'
'':
'
, :
;. .
,
.

82

. .

' :.' '

'

"

'

..
.. .
..

- .

. .
'
.
o

'.

9. Razvojna sfera (J esod )

Sferi ovoga titrajnog kruga pripisuje se broj ka 9.
Smjetena je na srednjem stupu , a rezultat je sjedi
njavanje sfere svjesne aktivnosti i sfere odraavanja.
Ta. sfera utjee direktno na ovjekove spolne organe, a
astroloki joj odgovara Mjesec.
Razvojna sfera je inae sjedite ljudske'; intuicije. U
spolnim organima nalazi se podruje . poznate
astraine svjetlosti . Osim toga, u s 01 nim ' organima
prikuplja se zraenje svih - dosadanj ih titrajnih kru
za-d""-';ta k
gova. Kabalisti smatraju da razvojna sfera , ma'da sva ta zraenj a proisti, odnosno, na neki nain
Korigira. Razvojna sfera je u biti sfera Mjeseca i kao
'
takva odraava svjetlost sfere sklada koj a odgovara
sferi Sunca. Zato se svjetlost razvojne sfere - Mjeseca
- stalno mijenja time to raste ili opada, jer koliina
vidlj ivog Sunevog svjetla to ga Mjesec prima stalno
od
raste ili opada, i to
u
ciklusima
koji
traju
neto
due
f
28 dana.
Razlog oprenog gledanja na Mjesec treba potraiti
u njegovoj ritmikoj naravi, ali isto tako i u seksual
nom ivotu ene. Valja imati na umu da je bioritam

. .

83


se
je
M
z
u
n
a
z
e
v
,
a
k
je
v
o

o
sv ih iv ih b ia , od a m e b e d
ra
e
sf
a
jn
o
zv
ra
se
o
t
g
lo
eve c ik lu se . T o i jest ra z
e
v
e

se
je
M
r
je
,
e
d
o
v
tu
n
p ri p is u je a m b ij e n ta ln om e le m e
r
ta
u
n
u
e
in

u
k
te
e
sv
a
n
i
e
n
m ij e n e d je lu ju i n a ocea
o
m
sa
ti
a
v
lo
je
d
e
o
m
c
se
lj u d skog ti je la . M e u ti m , M je

o
k
je
v
o

o
k
re
p
i,

a
n
z
o
n
d
je
u
o
preko razvojne sfere, t
v ih spo ln ih o rg a n a .
1 0 . S fe ra stvarnosti ( Ma lk u t)
ra
fe
S
.
0
1
a
jk
ro
b
je
u
is
p
ri
p
u
Ovom se ti tr a jn o m k ru g

ra
iz
i
z
la
iz
ro
p
je
o
k
je
n
e

ra
z
stvarnosti je sv o je v rs ;}o

o
p
o
T
t.
e
ij
sv
i
ln
ja
ri
te
a
m
a
lj
zvojne sfere, a predstav
o
a
k
i
a
jk
a
m
a
i
n
o
a
k
d ru je im a i druge n a z iv e ,
e
sv
g
o
n
re
o
v
st
a
c
lji
e
it
d
ra
g
.
tj
,
n a jv a n ij e im e e k in a h
n
e
t
je
sm
,
g
ru
k
i
jn
a
tr
ti
i
j
n
d
m ira . To je ina e p o sl je
o
k
je
v
o
a
d
la
v
a
er
sf
a
.
T
a
p
u
st
g
je
n
n a jn i e , n a d n u sr e d
je
u
is
p
ri
p
se
j
jo
i
k
lo
ro
st
A
.
a
m
v im m a ro m i stopa li
.
ta
n
e
m
le
e
a
ln
ta
n
e
ij
b
m
a
ri
ti
e

a
sv
sa
a
lj
m
e
Z
.
j
o
d
ra
e
sf
i
a
k
je
v
o

ra
e
sf
i
it
b
u
je
Sfera stvarnosti
io
d
a
v
ja
in

sa
e
n
ji
o
k
g
ru
k
i
jn
mova. To je je d in i titra

o
p
je

ru
d
o
p
to
ju
a
tr
a
sm
i
st
n ek e trij a d e . Stoga k a b a li
ru
k
ih
jn
a
tr
ti
t
e
v
e
d
ih
n
d
o
th
re
p
su d o m z ra e n ja sv ih
.
gova.
te
i
d
e
sj
o
n
e
v
st
n
e
h
p
a
g
to
m
si
o
je
Sfera stvarnosti
su
to
a
,
ta
a
n
e
m
le
e
ih
ln
ta
en
ij
b
m a te ri je , a li i sv ih a m
ju
u
k
li
z
ra
ri
a

zi
fi
i
rn
e
d
o
M
.
a
v a tr a , v o d a , zr a k i ze m lj
,
to
ru
k
je
o
T
.
ja
ri
te
a
m
a
lj
v
ja
se
tri sta n ja u koj im a
u
j
ra
a
v
o
g
d
o
ja
n
a
st
i
tr
a
T
.
te k u e i p li n o v it o st an je
,
a
im
v
o
n
li
p
i
i
d
o
v
i,
lj
m
e
z
a m b ij e n ta ln im e le m e n ti m a :
i
b
m
a
o
ra
a
v
o
g
d
o
je
ri
te
a
m
e
k
e
n
dok b i e le k tr i n i n a b o j
e
sv
ju
a
v
ta
rs
sv
ri
a

ri
te
o
z
E
jen ta ln o m e le m e n tu vatre.
i
b
a
d
,
ta
n
e
m
le
e
a
ln
ta
n
e
ij
b
m
a
ri
fizike p o ja v e u eti
o
k
o
u
d
r
ri
p
li
ti
a
v
sh
ju
n
a
im
o
n e k a k o p o st a ri n sko m p
se b e.
84

Bitna je osobina sfere stvarnosti stabilnost, odnosno

tromost materije, to lii na tromost njihala koje se
stalno. njie iz vjenosti u vjenost.
Knjiga Zohar opisuje vjeitu svjetlo st kao golemo
more bez oblika i kraja. Voda dobiva oblik kada se
i lij egdje na obalu. S lino se dogaa s razvoj em
tJtra} mh krugov a. Izvori te morski h a i rijenih voda
iz kojeg sve proizlazi, jesu prva dva titrajna krug
neutralna sfera i muka sfera To je golemi rezervoar,
poput bezdanog ponora, iz kojeg stalno kulja nova i
nova oa, a izvorite se nalazi negdje u sredini toga
.
nezamIslivo golemog oceana. Taj ocean se moe shva
titi kao razumijevanje ili kao enska sfera, i nije udno
to se ovaj titrajni krug naziva dubokim, a na jednom
kraju istjee iz njega sedam rijeka. To su onih sedam
k anal a kojima istjeu daljnji titraj ni krugovi : sfera
.
.
lJubaVI, sfera strogosti, sfera sklada, sfera svjesne ak
tivnosti, sfera odraavanja, razvojna sfera i sfera stvar
nosti. Iz orite kuljanja vode, pa onda more, i na kraju

sedam rIJeka, eto, to su tih deset titrajnih krugova.

Deset titrajnih krugova razvrstani su u pet stupnjeva
ili faza, a te faze kabalisti nazivaju podruja . U
poetku, kad se prvih deset titrajnih krugova izrailo iz
vjene svjetlosti, sve je bilo previe snano i sil ovito, pa
zato ovjek i nije mogao biti prosvij etljen tom silnom
svjetlou. Bilo je potrebno da se tih poetnih deset
titrajnih krugova protegnu dalje, i na neki nain za
klone bljetavilo, kako bi ga ovjek mogao uope
primiti a da ga ono ne zablj esne do sljepila i ne spali.
Proces se morao ponavlj ati etiri puta, .da bi svjetlost
postala dovoljno slaba, kako bi ovjek imao koristi od
vjene svjetlosti. Svjetlst j e slabila u etiri kabalistika
podruja, o koji ma smo ve govorili . .
- Prvo podruje, porijeklom iz vjene svjetlosti u

8:5

og
sk
tip
he
ar
t
ije
sv
je
o
bi
e,
k
e
to
ln
ja
di
or
ob lik u p.rim
e
u
id
no
e
ra
iz
lo
bi
a
j
u
dr
po
k
pa
je
g
ovj ek a. Iz to
po dr u je , od no sn o,

j
ra
tit
t
se
de
od
i
oj
st
sa
se
o
on
,
ja
i
en
a
zr
je
- po dr u
ni h kr ug ov a. Iz tog dr ugog po dr u j a
i
a
ov
ug
kr
ih
jn
ra
tit
t
se
de
h
i
de
ije
sl
do
o
m
zi
- do la
k
pa
a
og
ov
Iz
a.
nj
ra
va
st
je
u
dr
po
e
or
tv
o
on i sv i zaje dn
podruj a sl ijedi
ko
i
,
ja
an
ov
lik
ob
je
u
dr
po
,
je
u
dr
po
o
- etvrt
nacno,
,
je
to
i
i,
st
no
at
el
dj
je
u
dr
po
bi
lo
bi
je
u
dr
po
to
pe
'
eto, sv ije t u ko m e i vi m o ka o lju ds ka bi a .
o
en
ep
st
po
u
es
oc
pr
om
jsk
pi
ra
te
om
sk
m
U ps ih od in

tiv
ak
ih
sn
je
sv
ne
ne
zi
ra
je
bl
du
i
ije
ub
e
sv
u
aj
iv
kr
se ot
se
o
lik
ko
U
a.
ag
sn
o
eg
em
nj
a
ja
s
o
ln
le
ra
pa
no st i, i to
o
eg
le
a
ja
no
ob
od
ist
i
o
en
ep
st
po
o
al
ne bi po st up
li
og
M
e.
ic
ed
slj
po
e
k
te
i
a
sn
le
og
m
bi
a
nt
je
ci
pa
-sn age,
g.
no
jes
sv
ne
iz
lsi
pu
im
i
et
rij
od
pr
o
gl
na
bi , na ime,

ije
od
a,
og
sn
je
sv
ne
i
vo
ni
i
zn
ra
e
oj
st
po
i
to
za
vo
ra
Up
iop
i
o
ka
o
n
sli
le,
ak
D
.
a)
am
an
br
(o

a
im
tr
ljeni fil
sam stupnJ evI.
.
no
e
re
od
o
iv
lj
i
br
je
lo
bi
ja
u
dr
po
tih
je
an
ev
nj
up
St
o
m
sa
ne
a
av
u
og
om
ji
ko
k
da
re
po
ao
st
na
Tako je

vo
st
je
to
a
og
on
oj
zv
ra
n
la
ta
os
m
sa
i
go
ne
e
nj
ra
st va
a,
us
iti
-T
de
Bo
ilo
av
pr
i
ut
en
om
sp
je
o
tn
an
es
er
re no . I nt
od
i
st
no
je
al
ud
ne
ar
et
an
Pl

:
iju
om
on
tr
as
za
o
n
va
ta.ko
a
on
je
o
t
go
ne
e
ve
ta
a
pu
dv
no
li
ib
pr
su
k
ije
uv
Su nca
od pr et ho dn e pl anete ko ja je bl i a Su ncu .
je
u
dr
po
ja
u
dr
po
t
pe
'
ih
ut
en
om
sp
od
e
om
ak
U sv
a
j
u
dr
po
ka
i
ist
l
ba
ka
i
tir
e
i
a
ek
vj
o
ar he tip sk og
ni
j
ra
tit
i
T
a.
ov
ug
kr
ih
jn
ra
tit
t
se
de
o
dn
je
za
se
ze
na la
t
ve
de
h
vi
pr
ju
a
va
uh
ob
je
ko
,
de
ija
tr
i
tr
ne
i
kr ug ov i
i
nj
ed
slj
po
ao
st
eo
pr
t
i
pu
ak
sv
bi
da
a,
j
u
dr
titrajn ih po
titraj ni kr ug sfere stvarnosti.
-

86

Prv u trija du sa injavaj u tri nad nar avn a titr ajn a

kru ga, a to su neutralna sfera, muka sfera i enska
sfera. Kab alist ike knj ige naz ivaj u te titra jne kru gov e
pril ino ud nim ime nim a. Ali sva ko od tih ime na ima
svoj razlog, jer su to zapr avo prec izni met afiz iki
term ini. gotovo zna nstvene ton osti . Magijska slik a
sto se povezuj e s neutralnom sferom je slika bradatog
kralja u profilu. Taj titrajni krug ima. inae jo jedan
pomalo neshvatljiv atribut - glava koj a to nij e . U
svi m tim simbolima vidi mo posve odreene sukladno
sti s ljudskom glavom koj a u podruju arhetipskih
idej a simbolino predstavlja najvii stupanj svijesti .
I doista je gl ava koj a to nije j asna slika ovjeje
nadsvijesti, j er nadsvijest lei izvan podruja obinog
lj udskog iskustva i zbog toga je nije lako obuhvatiti
unutar granica obinog ljudskog razuma. Kruna koja
rsi glavu bradatog kralja u profi lu u stvari je arhetip
ski ovj ek, prvo oitovanje vjene svjetlosti.
Pom nijim prou ava njem nesv jesno g zakl j uuj emo
da nije rije sam o o pod svje snom ve i o nadsvje
snom . Svijest nije najv ii stup anj psih iko g oit ova
nja. Ova tvrd nja pogaa mo da one koji su pon osni na
svoju svjes nost . Ali samo uz takv u pretpostavku moemo poduzeti daljnje traganje.
.
Prvi izljev iz neutralne sfere je mudrost. To j e za
prav o apso lutno i savr eno znan je, jeda n od najvani
jih atrib uta nads vijesti. Iz mud rost i, odn osno muke
stere, proi zlazi onda razu mije vanj e, a to je titra jni krug
enske sfere. Na teme lju svih tih simb ola poi njem o
shva ati ideju o gole mim voda ma, odno sno me u
zvje dani m prostorim a, gdje se u dubi nam a svem ira
raa ju nove gala ksije . To svjed oi i o tome da je
oCItovanje naJpnmltlvmJeg zivota u najj ednostavnijem
obliku jednostaninih organizama zapoelo ba u

v'

87

o
im
et
sj
ri
p
se
o
k
a
ti
je
m
zu
ra
v o d i. Tekst m o e m o b o lj e
i
a)
ir
em
v
(s
e
d
ro
ri
p
i
p
ci
n
ri
p
a
su
d
ra n ij ih konstata ci ja
p si h e id e n ti n i.
,
a
jk
a
m
a
n
il
er
st
,
a
n
m
ta
o
a
k
i
ta
a
zn
o
p
enska sfera je
e
sk
n
e
za
la
re
p
a
n
aj
T
.
a
jk
a
m
a
n
is to tako i sj a jn a , p lo d
j
o
n
d
lb
p
j
o
n
j
a
sj
a
m
re
p
e
jk
sfere od 't a m n e st er iln e m a
m
o
en
v
ri
sk
,
u
g
ru
k
m
o
jn
a
tr
ti
m
o
n
b
m a jc i k ri je se u p o se
i
en
v
ri
sk
j
a
T
e.
er
sf
e
sk
en

i
e
n a p o la p u ta iz me u muk
i
ln
o
sp
su
ji
li
ib
B
U
.
t)
a
a
(d
je
n
a
zn
se
ti tr i1j n i k ru g n a zi v a
o
k
a
k

m
zo
ra
iz
i
n
a
is
p
o
e
n
e
i

a
rc
od o si iz m e u m u k a
zu
ra
iz
m
to
a
m
re
P
.

u
n
e
u
j
o
sv
o
a
zn
je m u k a ra c sp o

aj
tr
ti
g
o
en
v
ri
sk
e
in
b
so
o
e
v
ra
p
ti
je
- m o e m o la k o ra zu m
n o g kruga znanje.
u
e
m
iz
,
a
j
ru
d
o
p
a
v
d
u
e
m
iz
ja
n
a
Pozi ci ja sfere zn
i
ca
o
g
o
n
v
ra
a
n
d
a
n
u
e
m
iz
st
je
to
muke i ensk e sfere,

li
a
ab
k
je
a
d
u
ic
n
je
n
i
a
av
j
n
a
n a d n a ra v n e m a j ke, o b
i
ln
o
sp
o
v
i
u
lj
k
is
a
j
an
v
ja
in
st i k a tajn a n ji h o v a sj ed

ri
te
a
m
e
sv
o
p
ti
ti
a
v
sh
a
lj
a
v
ja
n
a
o d n o s.! Poja m sfere zn
i
ca
ar
k
u
m
u
e
m
iz
s
o
n
d
o
i
ln
a
j a n o , kao isti n sk i se k su
e
n
je
m
ro
p
o
d
i
o
d
e
o
m
n
i
a
n
j
ta
e n e. Je r sa mo n a
e
n
il
er
st
e
n
m
a
(t
a
v
st
n
a
i
v
je
d
a
n
enske sfere od n je zi
.
e)
jk
a
m
e
n
d
lo
p
a
j
ru
d
o
(p
a
v
st
in
m a jk e) d o m a j

v
i
o
d
i
a
a
v
sh
s
a
n
a
d
ga
o
ak
k
,
U se k su a ln o m ak tu
i
n
ra
g
O
a.
st
u
p
ro
p
iz
n
st
lo
a
a
n
lj ava v e in a lj u d i, im a
st
o
n
u
g
o
m
o
m
a
t
u
p
ro
p
,
k
a
it

avaju i se n a fi z i k i u
.
ja
a
'
o
sp
ih
v
o
n
ja
n
a
c
je
st
i

ja
n
a
u p o zn av
i
tr
a
rv
p
jU
a
d
a
p
ri
p
u
m
je
o
k
U a rh e ti p sk o m p o d ru ju
e
ij
n
ja
n
a
n
z
e
er
sf
lo
e

a
n
a
g
ru
n a d n a ra v n a ti tr a j n a k
to
je
o
eg
n
i,

je
ri
te
lu
is
sm
m
o
k
i
z
sp o ln o st u posve fi

o
k
u
j
n
a
v
ja
in
d
e
sj
o
je
e
ij
R
.
je
sv o je v rs n o prosvje tl je n
i,
Il
.
ja
n
a
v
o
it

o
o
d
Olt
l
o
d
'
se
i
z m i k ih su p ro tn o st i, d a b
:
e

a
I(
a
n
u
rt
o
F
n
io
D
ja
in
k
st
li
a
b
a
k a o to m o d e rn a k
je
o
.
T
ja
n
a
iv

la
m
d
o
p
i
ja
n
a

Sfera znanja je tajn a i ra

ic
n
re
e
if
d
ju
ru
a
v
st
o
se
o
t
ri
a
v
st
k lj u oitova n ja sv ih
88

ranjem u parove suprotnosti i njihovog sjedinjavanja u

neem treem. I zato se u nadnaravnoj trijadi neu
tralne, muke i enske sfere krije klju kozmogonije.
Drugu trij adu oblikuj u etvrti, peti i esti titrajni
krug: sfera ljubavi, sfera strogosti i sfera sklada. Sjedi
nj avanjem nadnaravne majke s nadnaravnim ocem, uz
posredovanje sfere znanja, raa se milosre, to se
naziva i ljubaznom lj ubavi -ili pozitivnom fazom oito
vanja. Na taj nain vidimo kako na arhetipskim razi
nama, sjedinjavanjem mukih i enskih principa, ' ria
materijalnoj razini nastaje jedan od najznaaj nijih do
ivljaja to ih ovjek moe doivjeti. Kasnije, milosre
zrai iz sebe suenje, poznato i kao mo i kao strogost.
Meutim, sfera ljubavi, kao to smo ve vidjeli, tako
er je svojevrsna slika oca, al i na neto nioj razini,
dok je sfera strogosti neto nia slika maj ke, koj a j e
?vdje stroga, snana i veoma ozbiljna. Iz te stroge,
ozbilj e i sn ane Ijub,:vi{ a to je zapravo sjedinjavanje
.
sfere IJubavt sa sferom strogosti, raa se sfera sklada,
esti titrajni krug to se naziva i sinom a meu
razni m simbolima prikazuje se i kao mali, goli djea
i. Sfera sklada je kao podruje smjetena u sredini
srednjeg stupa, neposredno ispod podruja sfere zna
nja, i tako opet vidimo kako ostvarenjem pri kazane
sfere znanja, nadnaravna majka enska sfera raa
sferu ljubavi, odnosno lj ubaznu zalj ublj enost koja se
opet sjedinjuje sa sferom strogosti ili snagom, da bl se
iz te veze rodila sfera sklada ili sin. Druga trij ad;:t
si mbolizi ra evoluciju ideje onako kako su u arhetip
skom kalupu shvaena tri nadnaravna titraj na kruga
II
prve trij ade.
neu trij adu sainjavaj u sedmi, osmi i deveti ti
traj ni krug, a to su sfera svjesne aktivnosti, sfera
odraavanja i razvojna sfera. Sfera svjesne aktivnosti j e

89

muka potencij a, to odraava istu ljubaznu ljubav

milosra na nioj razini, dakle na razini osjeaj a i
instinkata. Na taj nain prauzrok, izraen iz enske
sfere u sferu ljubavi postaje na kraju spol na pouda u
sferi svjesne aktivnosti. Osjeaji, u stvari bitak ovog
titraj nog kruga jo se dosad nije oitovao u nekoj
djelatnosti. Stoga lie instinktivni m nagonima ovjeka,
i to u fazi prije nego to e biti kanalizirani u bilo koji
oblik. U sferi svjesne aktivnosti nalazimo sve osnovne
instinkte i osj eaje, inae latentne u ovjeku, koj i
obuhvaaju iroki raspon od nagona za samoodrava
nje do ambicije i dalje, sve do sirove strasti. Ali prije
nego to se ti njeni, misaoni oblici ispolje, sfera
svjesne aktivnosti mora izraiti a onda to izraeno
fuzionirati sa sferom odraavanja - sjeditem intelek
tualnog napora i ovjekove volje. Spaj anjem volje sfere
odraavanja i osjeaja sfere svjesne aktivnosti dospi
jeva se do titrajnih krugova razvojne sfere, predoene
ovjekovi m spolnim organima. Putem sfere odraava
nja, seksualne elje, latentne u sferi svjesne aktivnosti,
nalaze svoj stvarni izraaj i oblik u odreenom fizi
kom organu. I to se na kraju moe ostvariti samo
putem spolnih organa. Budui da se razvojna sfera
takoer nalazi u srednjem stupu, dakle tamo gdje se
nalazi i sfera znanja, ovdje vidimo da je titraj ni krug
temelj ostvarenj a sfere znanja, ali na nioj razini. No
razvojnu sferu treba shvatiti i kao sferu Mjeseca i
intuicij e. Zato se ne mO'lc govoriti o nekom istinskom
ostvarenju na fizikoj razini, nego se sve to jo uvijek
zbiva na mentalnoj razini. Ovu trijadu kabalisti sma
traju odreenim, u okultnoj literaturi toliko puta po
minjanim astralnim podrujem, gdje su svi oblici
sastavljeni od eteri ne supstance koja djeluje poput
kalupa za na materijalni svijet. Sve djelatnosti u mate-

ri ja ln om sv ij etu m o ra ju n aj p ri je za d o b it i o b ri s ,
o d no sn o b it i ak tu al iz iran e u as tr al no m p o d ru j u . N a
tom se podruj u jasn o vi d e re zu lt at i sj ed in ja va n ja sfere
odraavanja sa sferom svjesn e ak tivnosti.
Is p o d tree i posl je d n je tr ijad e n al az i se p ro d u en a
sfera stvarnosti, p o d ru j e m ater ija ln o g sv ije ta . Tu je
vj e na sv je tl os t po tp un o za sj en je na , j er se sa m o ta ko
m o e oitovati na sv ije t v rs ti h o bl ik a i ko nk retn i h
dj el at no st i. O vd je se na la zi sj ed i te eti ri j u am bi jent al
ni h el em en at a al ke m i ar a - vatre, vode, zr ak a i ze m lje
- ko je ne va lja sh va ti ti ka o m ater ija ln e dvoj ni ke ke m ij -

SLIKA 7

90

Zvijezda Davidova

91

skih elemenata nego kao kozmiku bit svedenu na

odreene diferenci j aci je. Razna svojstva ambijental
nih elemenata sluila su starim misliocima da sebi na
neki nain predoe narav pravih kemijskih elemenata.
Tako u ambijentalnom elementu vatre nalazimo i svoj
stvo irenja ali i topline, to se oituje u poj avama
gorenja, probavljanja i oksidacije. Svojstvo ambijen
talnog elementa vode je svojevrsno stezanje, a odraava se u djelatnosti miia i u pretvaranju vode u led.
Svojstvo ambijentalnog elementa zraka je i kretanje,
to ne treba potkreplj ivati primjerima. l konan d a
zi mo do svojstva ambijentalnog elementa zemlje, gdje
imamo posla s tromou i kohezijom, to su sve svoj
stva krute materije.
-stvo ireQja, stezanja, gibanja ili kretanj a i na
kraju kohezije, odhosno svojevrsnog sjedinjavanja, sve
su to izvanjska oitovanj a sfere stvarnosti. No te po
jave ne postoje samo u fizikim pojavama nego i u
meuljudskim odnosima, pa ak i u odnosima meu
narodnog karaktera. Meuigra tih razliitih sila, bilo
irenj a, bilo stezanja (vatre i vode), dade se lijepo
predoiti sa dva isprepletena trokuta oblikujui zvi
jezdu Davidovu . (Vidi sliku 7). Trokut s vrhom
prema gore simbolizira vatru, a onaj sa vrhom dolje
vodu. Prema predaji, kralj David je bio pravi majstor
kabalizma, a njegov zvjezdani simbol to i dokazuje.
Uzajamnom specifinom meudjelatnou snage (va. tre) i povlaenj a (vode), zorno izraenom u zvijezdi
. Davidovoj, mogao je ujediniti izraelski narod nakon
generacija i generacij a razdvojenosti .

U sferi stvarnosti vidimo dakle materijalizaciju vid

lj ivih i apstraktnih naela to proizlaze iz viih ap
straktnih podruj a.
92

K a b a li st i k i k v a d ra t
Kvadrat o zn a a v a etiri st ra n e sv ij et a . G o rn j i d io
predstav lj a istok , d o n j i d io zapad , d es n a st ra n a
j ug , a li jev a sj eve r . et ir i d ij ago n a ln e crte tvore
d ru g i kvadrat koji povez u je sve st ra n e sv ij et a , to
iz a zi v a m ij e a n je i razl ike u k li m a m a n a svakoj st ra n i
sv ije ta . Postoje etiri o sn o v n a a m b ij en ta ln a el emen ta :
zrak n a is to k u , ze m lj a n a za p a d u , vatra n a ju gu a v o d a
n a sj ev er u . Top li n a i su h o a su sv o js tv a a m b ij en ta ln o g
el em en ta vatre. V la n o st i h la d n o a u opet sv o js tv a
a m b ij en ta ln og el em en ta v o d e. K ak o su is to n a i za p a
d n a st ra n a p o ve za n e s ju n im i sj ev er n im st ra n a m a ,
istok i za p ad im aj u u stvari dvoj ak u k li m u . (V id i sl ik u
8).
D av id ov a zv ije zd a i k ab al is ti k i k va d ra t i m a ju
zn at n o sl o e n ije si m b o li ko zn a en je nego to se to
o v d je , zbog o g ra n i en o st i prostora, m o g lo p ri k az at i .

SLIKA 8

IS TO K

SJ E V E R

J G

ZAPAD

93

n
l
t
e
c
l
a
t
o
D rv o Z i v
a
j

u
r
d
o
p
a
k

i
kabal i s t
V .

j
a
r
it
t
t
e
s
e
d
o
o
n
e

e
r
a
t
s
VE JE DOSAD do
ju
ik
l

i,
t
s
l
t
je
v
s
e
n

je
?
?
n ih k r u g o v a , n a s t a li m iz v
t
Je
s
l
ln
a
lJ
d
r
o
m
n
p
u
i
n
a
ij
is

:
u
s
e
ij
r
jp
a
N
.
ta
o
iv

o
v
r
d
.
a
k
l
t
s
h
b
k
i
r
ti
e

u
a
d
n
o

k
e
t
a

a
k
je
v
o

g
o
k
s
p
ti
e
arh
. O JI. e u v I e k
k
,
tt
s
o
n
a
tv
s
e
r
e
sf
g
u
l . !
r
k

- podruj a . T it r a jn i
.
a
Je
v
e
J
u
Je
O
k

I
a
v
o
g
u

.
n a jgu i od s v ih ti tr a jn ih kr
e
t
s
n
v
I
u
a
c

s
Je
m
o
k
a
v
s
u
?
,
a
ij

n
e
!

a
r

m
a
jz
a
n
t
s
o
tl
s v je
g
u
r

l
n
a
r
t
l
t
m
c
a
n
j
a
t
a
N
.
a
g
je
n
d
o
!
p
is
ja

u
r
d
o
p
idu:eg
,
,
a
k
J
v
c
g
o

s
lp
t
e
h
r
a
ja

u
r
d

o
p
i
li

a
,
ti
s
o
n
r
a
tv
s
e
r
e
sf
v
,
(
Ja
n
e
c
a
r
z
u
J
u
r
d
o
p

u
a
v
o
g

u
r
k
ih
n
j

a
tr
ti
t
e
s
e
d
a
is ij av
.
IZ
a
d
a
l
a
,
Ja
n
a
r
a
tv
s
e
r
e
sf

d a b i potom titraj n i k r u g
.

u
r

lh
Jn
r
lt
t
t
e
s
e
d
ih
j
n
lj
a
d
o
a
ij
is

ja
n
e

a
r
z
ja

u
r
d
po
e
s
je
d
g
,

tl
s
o
t
la
j
d
a
j

u
r
d

o
d
m
o
d
e
r

o
k
ta
?
gova, i
.
Je
n
e
c
u
r
k
u
o
In
ja
n
te
a
m
o
t
a
p o ja v lj u je p o z n
a
ij
a
i

if
s
a
l

m
te
is
s
i
m
le

Zato je o v ih pet podruj a g o

.
a
n
I
I,
Z
r
s
e
k
lc
m
z
o
k
te
k
e
p
s
a
e
v
s
i
it
z
a
r
iz
ju
n
ta
s
u
u
s
k o je
.
)
3
u
l
e
b
ta
e
jt
a
ir
d
tu
s
o
r
(P
svakoj raz in i.
d
o
n
a
d
je
ji
to
s
o
p
ja

u
r
d
o
p
a
k
i
t
s
li
a
b
a
k
i
r
ti
e

r
a
t
u
Un

e
a
n

a
t
n
ij
b
i
ir
t

u
s
to
:
a
,
a
d
e
r
o

p
s

r
ih
ij

a
v
aj
n
.
s
l
d
g
l
1r
e
c
a
s
I
I
z
e
v
j
o
k
s
u
u
u

s
i
,
n
O
.
a
t
is
m
e
lk
a
a
t
men
l
1r
t
c
a
s
I
,
a
tv
j
o
tr
a
ln
a
k
a
i
i
d

o
o
z
i
r
ti
e

a
s
i
,:;
,
a
b
n ja d o
d
u
J
l
,
a
g
a
n
s
a
k
c
a
n
e
d
la
m
,
je
n
a

a
(r
ta
o
iv

g
o
k
s
d
u
lj
e
z
fa
94

ska zrelost, te starost i umiranje). Na to se nadovezuje

nova tabela sa specijalnim bojama, tako da svaki
titraj ni krug u sva etiri kabalistika podruj a ima
tono odreenu boju, to je izvanredno znaajno za
kabalistiku praksu. Osim toga, postoji j o jedna vrlo
pouna raspodjela. Svakom od kabalistikih podruja
pripada jedno slovo oitovanog kozmikog naela
(JHVH). Pod prvo slovo jod potpada podruje zrae
nj a, pod prvo ha podruje stvaranj a , pod ve pot
palo bi podruje oblikovanja , a pod drugo ha po
druje djelatnosti i ovjeka.
Ve smo analizirajui 22 slova hebrejskog alfabeta
vidjeli da je slovo alef simbol dvojnog principa ivota i
smrti . Postojanje u oba oblika odraava se u neoi to
vanom kozmikom naelu (ehejeh/ahiha). Jod je, me
utim, suprotno alefu, ono je svojevrstan kontinu itet i
zbiljsko oitovanje postoj anja. Na taj nain ve po
imenima vidimo preobrazbu koja ukljuuje promjenu
slova jod u slovo vau. Kao to smo vidjeli, vau je u
stvari arhetip svih oploujuih supstancij a i tu treba
traiti iskonsku plastinu supstanciju od koj e je nastao
svemir. Preobrazbama ahiha, istog bivanj a, koje pre
lazi u oitovano kozmiko naelo (Jhvh), poput svoje
vrsnog vozila postoj anja, moemo dakle u ovom ma
lom odsjeku spoznati stvaranje kompletnog svemira.
Upravo u takvim preobrazbama lei bit cj elokupnog
kabalistikog uenja.
Oitovano kozmiko naelo je, prema tome, stal no
(J) pulsiranje kozmike energije (H) koj a neprestano
evoluira (V) u ve ostvareni svemir (H). Prema suvre
menim astrofiziarima, oitovano kozmiko naelo u
imenu Jhvh nosi u sebi sve uvjete to su postoj ali u
'
razdoblju velikog praska .
95

SUKLADNOSTI NA DRVE IU IVOTA

\o
0\

Titrajni
krug

Planeta

POlitivna
faza

Negativna
faza

postlgnuce

Arhetipsko
+magijska slika

S i m boli

1 . neutralna sfera

Mjesto na
tijelu

prvi drhtaji

lubanja

toka, svastika

bradati kralj

II

profi lu

t'T1

[:

VJ

2. muka sfera

l.oodiJak

lijeva SrnUla lie;t

phalluo;, ravna crta

bradati mukarac

prcd3110sr

3. enska sfera

Saturn

desna Strana lica

posuda. tcnski

marrona (zrela ena)

sumJ3

krtost

4. sfera ljubavi

Jupiter

lijeva ruka

orbita. retrahedron 1

okrunjeni kralj na pnjestolju

poslu;nost

tlran.,a

spol ni organ

5. sfera strogosti

Mars

desna ruka

pentagram, ma

oklopljeni ratnik 113 bojnim

kolima s baldahinom

hrabrost

n1uranje

6. sfera sklada

Sunce

grudi

kocka

kraljevu: kao prekrasno dijete

predanost
.. velikom djelu".!

ponos

7. sfera svjesne aktivnosti

Venera

zdjelica, stegna,

rua, svjetiljka i
opaa

ljupka gola ena

neeblnost

r:lZvrat

8. sfera odraavanja

Merkur

hermafrodit

istInuljubivost

IlcpostenJe

li jenost

9. razvojna sfera
10. sfera stvarnosti

natkoijenica

... karlica

i stegna

Imena, zaZIVI
kecelja

Mjesec

spolni organ

miomirisi. andalc

lijepi goli mukarac

lIeO\,lsnot

Zemlja sa 4
ambijentalna
elementa

potkoljcnica i
stopala te mar

kri Jednakih
krakova

okrunjena mlada ena na

prijestolju

odjeljivanje u
!tmislu
raspoznavanja

tromost

Tetrahedron je trostrana piramida kojoj su sve etiri strane Istosrnmint trokuti (inae po osovinama to je temelj cjelokupne urganske kemije).
Veliko dielo .. Je zbir svih nastojanja neke Individue II smjeru vlastite prosvijeenosn na podrUJU hermetikih znanosti.

l
l

lt

.......
W

"

;><;

cr

.......
N

.
""'
<:
....
..
,
....
- . (1) - .

I\) CL
I
N ::l ::l <: l, , I\)
N
_
.
I\)
w p.)
N I\)
O
.
I VJ -'
'-< ...... .
I
Vl
I""'t
....
.
,..
"
"O - ' N . .,...,
I\) O
2 "o
N <:
O
N O
Z I\) <:
I\)
::l
(b
I\) I\)
(b
N
v>
....
N
'
(b C .
(b
::l .....
C
o "O
(b
O
(D '
::l
3
I\)
O

N . (\:)
CL
v>
e:: (b .... (\:)
.....
:;;!
<: ....
' :;;!
.il
e::
p.)
vl
"o

3 O (b ' ;::!

.. ..
...
v>
CL
!....

c: '
(D ' :;;!
"O
c
:;;!
CL _I,
....
"o .il , O -
!:l
e:: '
....
.
...

e:: :;;!
;l
I\)
3
....
,
C v>
(b
n
I\)
O
.
n,
::s
<
.
- N
O
("'tl (b N
vl
3 .,
..... _ _ . n;, '
.

....

....

_ .

-. b

(]Q
(b
::l

'"

\o
'-l

.n.
,

..

f}

.......

vl

"

_..

_. v

A
(b..
....
'
1\)
v>

::l
O
I

::l

;::t

(ti
' ,
.....
- . - . :;;!
n , (]Q
- . (b -
::l
O n
...
""t
CL
.... . :;;!
.
(b
(b,
....

e:: e:: (b
N N ....
....
n,. ,
O
"""

(b

I\)
-

C ....
_ . e::

3 ::l
I\) I\)

""t

.
Ll
L'

vl

....

I\)
N
I\)

::l
'
,.
(b N (b
-'
g
''0
::l

O
vl
.....
vl

e::
()
("o
<
"
.... .
n

rb

O
..,
N , CL
....
N e::
I\) n,
<:
_ . ("o
(b .....
tn
(b 0v>

CI)

"

-.

3
I\) .
.
(b
vl
Vl, e::
p.) .... n,
(b
3 g .
- . (1)
::l
v>
p.)

3 e,

"
"o

N
..,
O

(]Q
O (b
vl
....

.......
"

(b
""'

!:l
O

(ti

::l
n

.
--

<1'

....
vl

p.)

1\)

"o

O
<:
(b
N
C

.
(b

.....

:;;!

it

:;;!
<

v>
....

....
.... . CL ::l

"o

v>

3
....
(b e::
I\) q .(b vl
v>
N " (b
v> vl <: . ::l -l
(b -= . ..... vl <: ..... - O I\)
I\) :;<;'" (]Q
v
::l
O
(ti
.
_ . _ . O. N
I\)
(b
"o
(b
3 ....
.
OV>
....
V>,
.....
O :;<;'" .2 ::l"' <: ....
3
p,
::l
I\)
;;l
'
"
I\)
.
....
(b ::l !:l O v;
,..
O
<:
.....
- . "o ..... ....
CL C I\)
e::
.... . I\) O
(]Q
.......
vl
,
O .......
l
"
O
.
v
CL
<:
l
p.)
:;o
C
v>
< (b.. _ . ::l (b ....
,
- . vl ....
. ..
N

e::
3
<:
CL 3 O I\) I\)
e::
,
"o
O
O I\) ::l !:l "
I\)
C (b

';- ' (]Q

(b ::l
VJ
.... 2 .
"
.
-<
':d

.
(b
N
(1)
I\)
. . '-- .
....
<: vl
N
I\)
1\)
"
e:: (b - .
::l
M
e::
,...,
tn
O
n,
v>
O
::l
CL 3 :;<;'"
2
< -;:: N
I\)
I\)
O\
o
...
_
r1'
_
00- A
,...
\ ;,/ rt
....
.

I\)
....
. ::l
.
....
N
v> (b
_.
co)

.
N 3
.E
.

::l I\)
o<:
i=i;
?, (b < e:: :;<;'"
I\) N
'
"
. A e;
:
e:
:;<;'" !:l
I\) O
(b
p.)
..,
N<
O I\) vl
,
C
... ..... . O (]Q _ . O 3
O O ::; "o
3
"o v
O
::l
V;
.
n,

(b
<:
"o (b I\) (b e:: v 3
3 O N "o v>,
. :J .
O(b "o O e I I\) e:: ....
I\) "o O "o n , O Q,.
.... CL

::J .... (b v> N

....
(b
I\) ::l
I\)
I\)
<:
N .
3
(b
....
<:
.
::l
N e:: ,: I O
-

....

""

....

_ .

......

'g

_ .

....

II

'

..J

(b

v; ' CL n ,
..... I\) ..e:
O
"o C
3 .... .
(b
(b
O- O
CL
"" vl O
O . .... ""'
-I\)
c::
_.
.
I\)

7
.... CL
I\) <: (b
N I\) ::l
?l CL .... .

' II
Vl

M
....

(b I\)

....

?l.

:;<;'"

O
<:

<:
I\)

e::

:::1 .

I\)

(b
....
I\)

tj

A
.
::l
_ . ::l
3 2
I\)
O- (]Q (b :;<;'"
O C (b ....
I\) ...VJ. 3 ..e: .

(b e::

O
CL g vl
(]Q N I\)
.... _ n ,
O N
'- \ 11 rb
<:
....
I\) 3 - .

(;l .

....

vl

O '"
Jl e.
(D ' v
.
OJ
<:
OJ
" .
<:
I\)
I\)
vl
O
0'. "0
I\) '-: 3
CL
(b I\) o.. :;<;'" (b .....
I\)
(b 0 vl v _ .
3 vl ..
.. (]Q ....
.... . ::J "
....
(b . _
_
' . Q,)
"O
::l

.
-. e :
- Vl
(b
c " , ""'
2
CL """ I\) __ I\) vl N
.
_
I\) v,", . O- <: ::l .....
":: : o <
>- 3 I\) (b
....
.
..
....
(b
I\)
Vl

_.
3 "O ....
. _
vl
(\:)""
::l
I\)

0- ' . - .
_.
,...,. .... . ....!:::: . Il)
""' ::l

, . ' ::l vl

O
3

O-

Vl ::l"'
(b (b
O....

, . ....

O (b

.... "o

l\)

....

....

....

....

-. _.

Q,)

,.

N
(b
o

..... .

3 (\:)

I\)
I\)
.
CL
CL (b CL (b v>
<: 3 (]Q rri I\)
I\) I\) o .... 3 "o
::l
<: ..... 0 0
I\) "o I\) ::; .
(b .... .... .... N vl
.....
..e: . ..e: . N .2 .
(b
N .... C ::l v
O i=i; v; ' :r (D ' VJ
O ::l .....
....
N
CL O O
.

1\)

_ .

.....

"

I\)

"g

......

"

:::

O- """
"'"' ....
v...
....
O ..,
0 . <" <

.
?l

3
... . O O8 .... O
- .. N
n, I\)
O
O- (b ::l (]Q
::l :;<;'" _
. ::l I\)
O O I
I
I
....

O
<:

I\)
N
(b
3

....

p.)
0-

':l .
- -. C
::l"' 3 v>
,

v>

::J
.

e::
CL ""'
(b
Vl
....
(b
OI

vl
....

I\)
N

(b

1 4.

15.

jom zato jer je to podruje bitka slave. Ovdje

pojedinci mogu savreno spoznati istinu, osobito
onu duhovne naravi.
staza - povezuje ensku sferu i muku sferu.
14. st;aza nosi naziv prosvjet\jujue inteligen
cije . Tu su temelji skrivenih ali opet osnovnih
ideja misaone energije.
staza - povezuje muku sferu sa sferom sklada.
1:5 . staza se naziva ustanovljavajuom inteligenclJ om , zato sto sac!nJ ava supstanClJ u stvaranja, i to u potpunoj tmi ni. Javlj a se samo u onih
koj ih se bave dubokom mistikom.
staza - povezuje muku sferu sa sferom ljubavi.
-1 6. staza se zove trijumfirajua ili vjeita inte
ligencija , zato to je to radost koj a proizlazi iz
nenadmaive osmislenosti (slave) . Ta slava se u
kabalistikim spisima doslovno opisuje kao sjedi
njenje ovjekove psihe s prauzrokom.
staza - povezuje ensku sferu i sferu sklada.
1 7. staza je primjenjuj ua inteligencij a , jer
onim ljudima koj i su apsolutno pozitivnog karak
tera omoguuje da steknu tako snano uvjerenje
kao da su obavijeni izvoritem nespoznatljivosti.
Tu obavijenost kabalisti nazivaju utemeljenjem
izvanre9nosti u izvanrednom stanju.
staza - povezuje ensku sferu sa sferom strogosti.
1 8 . staza se naziva kuom utjecaja,( , i to u
smislu neprestanog razvoja dobrote koj a ovje
kovu psihu duhovno uzdie, jer je ve prije toga
i mao dosta zasluga.
staza - povezuje sferu ljubavi i sferu strogosti.
1 9 . staza se zove intel igencija shvaanja svih
djelatnosti ljudske psihe. Ona pribavlja najuzv ie
niji blagoslov i mistiarsku egzaltaciju.
o

1 6.
.

17.

18.

19.

98

v "

SLIKA 9

URA DRVETA iVOTA

SFERA

",

SFERA
SVJESNE

20. staza - povezuje sferu ljubavi i sferu sklada.

20. staza se zove inteligencija volj e , zato to
je ona svojevrsna priprema ovjeka za spoznaju
postoj anj a primarne mudrosti.
2 1 . staza - povezuje sferu ljubavi i sferu svjesne aktiv

cija , zato to se samo oduevljavanjem za priro

dne pojave moe prodrijeti do sri svega to po
stoji u svemiru.
2 8 . staza - povezuje sferu svjesne aktivnosti i ra
zvojnu sferu.

2 8 . staza nije opisana u Rittangeliusovoj knjizi.

29. staza - povezuje sferu svjesne aktivnosti i sferu

nosti.

2 1 . staza se zove pomirlj iva inteligencij a ,

zato to ta i nteligencija direktno prima prauzroni
utjecaj i time utvruje svako postoj anje.
22. staza - povezuje sferu strogosti i sferu sklada.
22. staza se zove vjerna inteligencija , jer
poveava psihiku energiju.
23. staza - povezuje sferu strogosti i sferu odraava-

stvarnosti.

29. staza je tjelesna inteligencija , a zove se

tako to oblikuje svaku tjelesnost, ali ne samo nju
nego i niz podruj a, tako da je svaka tjelesnost u
stvari svojevrsno otjelovljenje (odjelotvorenje) tih
faktora.
30 . staza - povezu je sferu odraavanja i razvoj nu

nJao
o

23. staza se zove stabilnom inteligencijom ,

jer ovjeku daje mo ispravnog shvaanja unutar
mnotva raznih navoda.
24. staza - povezuje sferu sklada sa sferom svjesne
aktivnosti.

30 . staza se zove sk up ljaj ua in te lig en cij a .

Tom in te lig en cij om as tr ol oz i prate gi ba nj e zvi
jez da , a isto ta ko obj a nj avaj u ko zm ik e zn ak ov e
bd iju i na d us av r av an jem toga zn an j a i nj eg ov ih
pravila .
3 1 . staza - povezu je sferu odraavanja sa sferom

24. staza se naziva matovitom inteligenci

jom , jer ovjek moe matovitou uoiti slino
sti meu razn im stvarima i onda ih vj eto uskla
diti.
25 . staza - povezuje sferu sklada s razvojnom sferom.
25. staza je podruje inteligencije iskuava
nj a, a zove se tako jer ovjek postaje dobar i
plemenit prolazei kroz razna iskuenj a.
26. staza - povezuje sferu sklada i sferu odraavanja.
26. staza je podruje obnavljajue inteligen
cije , jer se tim putem-obnavljaju i skladno mije
njaj u sva dosadanj a iskustva psihe.
27. staza - povezuje sferu svjesne aktivnosti i sferu
o

odraa vanja.

27. staza se zove oduevlj avajua intel igen1 00

sferu.

stvarnosti.

3 1 . staza se zove sta ln a in te ligen ci J a . Ta in te

lig en cij a regu l i ra kr et an je Z em lje i M jes ec a na
po sto je i na in , to po go du je odravan ju i'ota
na Ze ml ji.
3 2 . staza - povezu je razvojnu sferu i sferu stvarnosti.
32 . staza se zove ad m in ist ra tiv no m in te lig en
ci jom . O na up ra vl ja i po ve zu je sv e pl an ete i on o
to se na laz i izm e u nj ih .
Sv ak a sp om en ut a sta za , sa svoj i m sim bo li ki m zn a
e nj em , up u uj e na od re e ne as pe kte ps ih ikog iv ot a.
N ek i su na m as pe kt i, tj . od no si m e u sfe ra m a, vi e a
ne ki m an je razu m lji vi . Ko m bi na cij e sp om en ut ih kval io

101

.
OCl u

P?
am
n
gu
o
m
a)
er
sf
je
vd
(o
ta
vo
i
g
o
k
teta p si hi
.

za
th
sk
lo
ho
SI
p
i
la
e
na
h
ki
o tk ri va nj u razn ih fi lozo fs
.
I.
ks
ra
p
u
i
it
er
vj
ro
p
a
eb
tr
o
el
a
kon a . Sv ak o takvo n
,

Apstraktan pojam poroka

Kvlipot

P RE MA KABALlSTlKO] predaj i, kad se kozmika energija prelijeva iz neutralne sfere, dakle

prvog titraj nog kruga, da bi dolo do oblikovanja
muke sfere, ona nije bila posve stabilizirana, jer jo
uvijek nije i mala ni oblik ni usmjerenje. Iz tog .vika
energije razvili su se suprotstavljeni titraj ni krugovi
apstraktnog pojma poroka. (Kvlipot je singularni
oblik tog naziva, to na hebrejskom znai nemoralna
. ena, odnosno prostitutka.)
Moda bi ovdje bilo najprikladnije Maxwellovo
obj anjenje:
Covjek teko shvaa da postoj i i njegova tamna
strana, koj a u svojoj sjenci ne krije samo sitne slabosti i
estetske nedostatke, ve se sastoji od upravo demonske
dinamike. Pojedinano ovjek rijetko zna neto o
tome, poto njemu, kao pojedincu, izgleda vjerojatnim
da bi mogao bilo gdje ili bilo kako nadii samoga sebe .
Dopustimo li da to bezazleno bie formi ra masu, onda
iz toga u odreenom sluaju nastaje bijesno udovite,
pri emu je svaki pojedinac samo naj sitnija elija u
tijelu monstruma, gdje on htio ili ne htio mora sudjelo
vati u krvavom bestijaInom zanosu, pa mu ak i
pomagati . Zbog toga to se nasluuje ova mogunost
izbijanja ovjekove tamne strane, izbjegava se i prizna

1 02

1 03

SLIKA 1 0

SUENJE
PROGRESIJA
E KSTR AVERZIJA
MISLI

RA
SREDNJI
STUP

M I LOSRE
REGRESIJA
INTROVERZIJA

I podruje apstraktnog poj ma poroka sastoji se od

skupine koja ima deset titrajnih krugova, ali su oni za
razliku od onih prethodnih neuravnoteeni i kaotini,
pa su prema tome potpuno suprotni skladnim silama
koje oblikuju drvo ivota. Treba imati na umu da
apstraktan poj am poroka nipoto nije neovisan prin
cip u kozmikom nizu, nego je u stvari samo neurav
noteni i razaralaki aspekt kozmikih sila . On tvori
posebna podruja suprotstavljena skladnosti titraj nih
krugova drveta ivota. Prema tome, imamo zapravo
dva drveta, koja treba uvijek zajedno promatrati, da bi
se ispravno shvatilo istinsko kabalistiko uenje. Ako
negdje postoji pozitivan titraj ni krug, tada uvijek po
stoji i odgovarajui negativan titraj ni krug, koj i simbo
lizira suprotstavljeno podruje apstraktnog poj ma poroka. (Vidi sliku 10).
.

DES I
STU P

LIJEVI
STUP

vanje njezina postojanja. Covjek oklijeva da sebi

prizna konflikt koj i tako neprijatno primjeuje.
v

Ta dva drveta, i ono pozitivnih titrajnih krugova, i

ono apstraktnog poj ma poroka, svojevrsne su suprot
nosti . Drvo koj e predstavlja apstraktni poj am poroka
je tamni odraz drveta ivota u :'zamraenom zrcalu .
'
Tako shvaeni apstraktn pojam poroka lako se moe
smjestiti u nau shemu. Po kabalistikoj logicioton se
prostire nie od podruja sfere stvarnosti iz koje proizlazi. Ve se i sfera stvarnosti s matra svojevrsnim
palim titrajnim krugom, jer se on navodno odvojio ld
prethodnih devet titrajnih krugova s drveta ivota, kad
su ljudi prestali da ive skladno u plemenskim zajedni
cama i poeli se odvajati u manje skupine i privreivati
sami za sebe, te time poeli razvijati trgovinu a s njom i
sebinost. Prema shvaanju kabalista materijalni svi

10

BW ESA K M U

J E ILI SIL AZA K

MOCI

1 05

jet poiva dakle na vrhu podruj a lj usaka 1 . I tu

treba traiti razlog zato na na materijalni svijet tako
snano utjeu negativne sile, osobito u prosjenom
ljudskom djelovanju.
Inae sile aktivnog pojma poroka su naj neuravnote
enij e i naj kaotinije od svih principa. Prva dva po
druj a apstraktnog poj ma drveta poroka suprotstav
ljaju se, odnosno posvema su obratna od neutralne
sfere i muke sfere, prazna su i dezorganizirana, dok se
za tree podruje kae (koje je suprotstavljeno enskoj
sfert) da je podruje mraka . Sva ta tri podruj a
oblikuju negativno troj stvo direktno suprotstavljeno
trojstvu nadnaravnosti, odnosno prvoj trijadi.
Pentag ram ili petokr aka zvijezd a jedan je od sim
bola skladn e snage titraj nih krugova kozmo sa. Pet
krakova pentagrama simbolizira u stvari etiri ambi
jentalna elementa .starih znanstvenika, peti ambijen
talni element je onaj koji se naziva eter.
Peti ambijentalni element nipoto ne valja brkati s
materijalnim pojmom eterske tekuine. Eter je u ovom

SLIKA 1 1

Ljuske su naeli).<Yjpluivi obrisi raznih elementara, a ele

mentari za razliku ' Q d { i:' l lm ental a su' znat)1o primitivniji i mogli

bismo i h nazvati obinim kukulj icama, m,fs kama, sablasnim obri
sima, a prema modernoj terminologi j i to s fluidni eterini obl ici.
Izraz Ijuske ve po svojoj ontologiji ukazuje da je to neto
odreenog obrisa ali iznutra upl je. Te ljuske mogu biti razlii
tog porijekl a : a) mogu biti ostaci ostataka astraInih (emocional
nih) podruja umrlih ljudi ; b) mogu biti maske pojedinih niih
podruj a; c) to mogu biti ostaci ostataka neijih l judskih preoku
pacija: strasti, pouda i opsesija. Sve su to prividno ive pojave na
astralnoj razini, ali uglavnom u onim njezinim niim podrazinama.
Vidlj ive su samo j asnovicima, odnosno dobro kolovanim okuiti:
stima s velikom praksom. Obini lj udi uope ih ne zamjeuju, iako
svi manje-vie vuku itave gomile tih ljusaka ili fluidnih eteri
nih oblika.

1 06

sm isl u iz va nr ed no nj e na su ps ta nc ij a to se na lazi
sa m o u apstraktni m i fin iji m podruj im a. I ka o to
e tir i am bi je nt al na el em en ta pr ip ad aj u uz e tir i ka ba li
st ik a po dr u ja , peti am bi je nt al ni el em en t etera
(a ka a ) pr ip ad a di re kt no po dr u ju ar he tip sk og ov
jek a. Ka da pe nt ag ra m slu i ka o sim bo l us kl a uj u e
sil e am bi je ntal ni h el em en at a na drvetu ivota, je da n je
nj egov kr ak uv ije k up er en prem a gore. A ko se penta
gr am ok re ne tako da dva nj egova kraka gl ed aj u prema
gore, on da on po st aj e sim bo l apstraktnog po jm a po
ro ka . U pr vo m slu aj u pe nt ag ra m li i na ovj ek a ra i
reni h ru ku , s po ne to raskreeni m no ga m a i gl av om
us m je re no m pr em a pu no i vj e ite ko zm ik e sv jet lo sti .

--.....

"'

..
. ,

.,
0 J
.

'

Pri tome va lja up am tit i da .}e unu tar takvog zn a a

skriveno a k i o ito va no ko zm ik o na e lo (Jhvh ), i to
na slijedei na i n : gornji kr ak pr ipa da slovu jod i on
oznaava po dr uj e arhetipskog ovjeka . Ispod toga
kraka na laz i se na desnoj strani podru je zra enj a ,
dok drugo slovo ha odgovara desnoj nozi pe nta
gr am a, to pr ed stavlj a podruje stv ar an ja , slovo va u
..

10 7

odgovara lijevoj nozi .( , znai podruju oblikova

nj a , a posljednje slovo ha odgovara lijevoj ruci "
pentagrama, odnosno podruj u djelatnosti' ,
Kada se pentagram okrene, dva kraka to su ranije
predstavljala noge usmjerena su sada prema gore.
Takav znak l ii na glavu jarca, na kojemu dva kraka
uperena uvis oblikuj u j areve rogove, krakovi usmje
reni postrance odgovaraju uima, a donji krak bradi.
Takav pentagram je uobiajeni simbol meu satani
stima, S nj egovom pomou dolaze u doticaj s negativ
nim, apstraktn i m poj mom poroka,
Znai da je apstraktni poj am poroka u stvari rezul
tat neuravnoteenog vika energije, koji je sa svoje
strane omoguio stvaranje negativistikog drveta, Te
neuravnoteene sile tvore sredite oko kojega se nepre
stano okreu svi negativni misaoni oblici ljudskog
roda. Zato je to podruje ne samo izvorite nego i
posljedica svih ljudskih negativnih misli i djela,
Budui da se drvo negativnog apstraktnog poj ma
poroka razvilo iz vika kozmike energije, njegov utje
caj izaziva pretjeranost svake vrste. T ako pretjerana
ljubav 90vodi da ljubomore, pretjerane spolne elje do
razvratnosti, a pretjerane ambicije do krtosti i mrnj e.
Sve se prave ljudske tenje omalovaavaju, dobivajui
koban karakter.
To je vrlo zanimljiv nain tumaenj a konfliktnih
situacija. Posebno je znaajna misao da se poroci
stvaraj u od vika energije i da ih karakterizira kaos .
Traenje umjerenosti i sklada bio bi jedan od izlaza iz
te dungle principa dobrog i poronog,

Praktina kabala

SVRHA OVE KNJ1GE ni je u to m e da i ta oc a

cj el ov ito up oz na s pr ak ti n om st ra no m ka ba le , je r
postoj i m no tvo razl i i ti h ri tu al a i m ag ij sk ih ob re da .
Bi la bi po tr eb na j o jedn a ovakva kn jig a, da bi se ba r
pr ib li no ob ja sn ilo sve on o to je bi tn o u m agijs ki m
po dr u jim a ka ba Iis ti ko g u en j a. Stoga e m o se ogra
nii ti na ope ra zm at ra nj e na jv a ni jih m agijs ki h aspe
kata ka ba Iis ti ko g u en ja .
O dm ah na po e tk u va lja ne to rei o us po ni m a ,
od no sn o op u tanj u si la kroz ra zl i ita po dr uia na
drvetu ivota. Kao to smo ve do sa da vi dj el i, drvo
ivota zapravo je sr ka ba le , al i je ' ist o ta ko i 1'ra vi
dj el at ni al at i li orue pr ak ti ar a. D a bi sm o to bo lje
'
obja sn ili , pogl edaj m o dv ije metode to se up ot re bl ja
va ju da bi se iz vu kl e si le iz drveta ivota. U st va ri,
pr ak ti ar svoj im um i ljaje m i ko nc en tr acijo m vo lje
iz vl a i si lu iz sh em e drveta ivota, koja u to m
sl u aj u m or a tono odgovarati veliin i tij el a operatora
sa sv im os ta lim nu n im oz na ka m a . Ta sh em a m or a
bi ti pred nj im, i to ba re m u po e tk u, da ope'ra to r ne
gu bi ko nc en tr ac iju na vi zu al iz aciju sh em e. Tek ka
sn ije , ka d vi zu al iz ir an je po st aj e posve au to m at sk o,
m o e se takva sh em a uk lo ni ti.
Pr vu m et od u, o ko jo j emo sa da govorit i, up ot re b-

1 08

1 09

ljavaju oni koji ele uspostaviti savrenu ravnoteu

unutar svoje linosti, tako da mogu posve uskladiti
svoju psihu sa svemirom . Takva metoda je poznata i
kao staza strelice . (Vidi sliku 1 2). Taj sistem ne
omoguuje, dodue, ni kakve magijske moi i upotreb
ljavaj u ga samo mistici, da bi uzdigli svijest iz materi
jalnog podruja do viih razina lj udske svijesti. Meto
dom staze strelice uzdie se psiha direktno od sfere
stvarnosti preko razvojne sfere i sfere sklada, prelazei
pri tom sferu znanja i "ponor , da bi konano dospjela
direktno do neutralne sfere. Taj proces se odvija uglav
nom putem meditativnih vjebi, pri kojima se upotreb
ljavaj u razliiti simboli, povezani uvijek s netom spo
menuti'm titraj nim krugovima, koj i su smjeteni u sred. njem stupu drveta ivota. Budui da pravi mislioci
nemaju u svoj im srcima n ikakvih svjetovn ih ambicija,
mogu se sluiti tom metodom pogotovu stoga to je
njihovo srce ispunjeno isklj uivo eljom da sjedine
svoje vie jastvo s neizmj ernou cjelokupne prirode.
Takav trud je nagraen progresom koj i dovodi do
' v
savrene ra notee mistikove linosti .
Radne metode relaksacije u psihoterapiji imaju sli
an put i cilj.
No postoji i druga metoda koju, za razl iku od
mistika, upotrebljavaju kabal isti praktiari. To je ve
pravi magij ski sistem. Zovu ga bljesak munje . Lii
na krivudanje zmije po drvetu (vidi sli ku 13 ) i to du
itave tVorevine, tako da to kretanje dotie sve titraj ne
krugov od vieg k niem. Dakle, . upravo suprotno od
metode nazvane sraza strelice , jer se stazom stre
lice ovjek direktno kree prema viim spoznajama, a
metodom bljeska munje uglavnom se nastoj i postii
sputanje sile . Da bi to postigao, praktiar ili magi
ar mora savreno poznavati i shemu drveta ivota, ali

STAZA STRELICE

SLIKA 1 2

-+

\ E L T RA L i\' A S FE R .

- - SFERA

ZA"JA

1 10

SFERA

SkLADA

- R,\ZVOJi\'A SFERA

.o,

- -I-

- S f E R A STVAR
' OS TI

i svaki titrajni krug poj edinano, isto tako i sve sukla

dnosti to ih razliiti titraj ni krugovi krij u. Takoer
mora dobro poznavati nizove boja to pripadaju dr
vetu ivota, u sva etiri kabalistika podruja, jer su
boje svakog titraj nog kruga i u svakom kabalistikom
podruju specifine. Za magijske operacije slui skala
boja poj edinih titrajnih krugova, a pripada naelno
podruju stvaranj a, profesionalno nazvanog kralji
inom skalom . (Vidi tabelu 4.) Praktiar mora tako
er znati bez pogreke, napamet, magijske slike i sim
bole to pripadaju pojedinom titraj nom krugu, jer
samo pomou takvih sliica i simbola moe uspostaviti
vezu sa silama predoenim na drvetu ivota u obliku
pojedinih titraj nih krugova. Kad dobro naui mnotvo
magijskih simbola, , praktiar tek onda moe pozvati
odreenu silu na drvetu ivota. ( Pri tome mora dobro
poznavati i razumijevati sve to pie u tabeli 5.) Valja
imati na umu da su sve sile prikazane na shemi drveta
zlVota po sVOJOJ naravI veoma Sirove, surove I Izvanredno elementarne, tako da veoma lie na plastinu,
silno podatnu tvar koj om se mogu ocrtavati i formirati
naj razliitij i oblici. Eto, to je eterina tvar, ono to su
stari Hindusi shvaali pod poj mom akae , a doi u
direktan dodir s . tako nepoznatim ambijentalnim ele
mentom nije nipoto mala stvar. I zato se laik uope ne
bi smio baviti takvom vrstom magijskih obreda. Kad
praktiar jednom doe u dodir s eterom i po ne ga
.
modelirati snanom matovitou i vizualizaci om,
ta a J e pre asno da odustane 'er bi to i za n ' e a samo
i o suvie o asno. Ako je operator sposoban pa moe
ovrsiti obred, znai da je iz drveta ivota, iz posve
odreenog titrajnog kruga iscrpio svu snagu i onda je
putem vlastitog organizma dopremio u nae materi
jalno podruje. Prizemljivanje te sile najtei je dio
v

1 12

SLIKA 1 3

2
MU
KA
SFE RA

5
SFERA
U L' BAVI

SFERA
'. . SKLADA

SFE RA
ODRAZA V .' J i

10
SFERA
STVARl\'OSTI

BLJESAK 1U'i,I E

TABELA 4

0-

E
"

0 -

0-

0-

N
O
e

u
-

0-

N
O

N
O E
Qj '=
_
.o 'N
-

..o

..o

:.:

c..

E
u
"
N

t
u

'u

"

N
II

2
O

'N
"
,

, -

"

" "
- N

o;,

'N

O E
.o c

..'<
'u

"
N

ii

e
E
E

>
,

o-

'N

0 -

'o

0-

"

II

'N
O

E
lj

0-

0-

O
>

"

"

0-

o
o-

"

0-

v :..:::
0 ..0
..., o

0-

'N

E
e

o-

. _

"

0 -';
.

O
>

,
-

..o

o -

Iii

.o

"
N

._

"

1:

0-

II

Praktiar uvijek mora imati na umu da, prakticira

jui s pomou drveta ivota, titrajni krugovi djeluju u
parovima. Znai, ako se eli povezati, recimo, s po
drujem sfere svjesne aktivnosti na desnom stupu,
smjesta mora uspostaviti misaonu vezu s podrujem
sfere odraavanja na lijevom stupu. Ako bude tako
. radio, dakle u parovima suprotnosti, nee pogrijeiti.
Meutim, ako 1'0 propusti, izbacit e drvo ivota iz
ravnotee i izazvati kaotine sile apstraktnog poj ma
poroka. koj e uvijek vrebaju dok se obavljaju magijski
obredi.
Magijski sistem praktin_e kabale nazvan j e bljesak
munje zato to titraj ni krugovi zrae jedan iz drugoga
u obliku izlomljene cik-cak linije. ( Pogledajte sliku 1 3 ) .
Preostala je jo jedna metoda koja takoer primje
njuje bljesak munje . Ta metoda slui iskljuivo indi-

O O
)N
- - '" l..'< v
-

>
,

- " "
.:: !=
-

II

u
'
,

O
>

..o

g-

>

0-

II

'V

.o

.o

0 -

0O::

.!:

-<:

o'
o>
N

..'<

'"
to

0-

0-

1-- ..'<

1 14

>

0-

0 -

"
e

"

.!:

'"

.,.

."

'"

.
....

oo

'"

operacije, pa se meu okultistima pravo prizemljiva

nj e tih sila smatra maj storstvom . . . Na alost, esto
se dogaa da neiskusan magiar promai prizemljiva
nj e tih sila. Tada sila ostaje neprizemljena i stalno se
gomila oko njegovog fizikog tijela, to izaziva teke
neuroze i druge psi hosomatske tegobe . . . Opasnost je
mnogo manj a ako se magiar-poetnik odlui da radi s
pozitivni m silama u pozitivne svrhe, ili ako ritualom
eli pomoi sebi ili svome blinjemu, dakle da to
nikome ne naudi. Tada nee biti opasnosti ni mjesta
strahu. Jer je pozvana sila u prvom redu blagonaklona
i neopasna. Ali a.ko netko pone privlaiti tetne sile,
da bi drugome nakodio ili da na bilo koj i nain neto
razori, pa i ukoliko ne uspije prizemljiti tu silu, tada
sile u biti apstraktnog poj ma poroka krue oko njega .
Dalje o naravi i koncentraciji sile ovisi da li e poziva
zbog nerazumnog postupka oboljeti ili biti ubijen .

1 15


di
uz
se
bi
da
a,
ar
i
ag
m
ili
a
ar
ti
vi du aI no j sv rs i prak
r
a
ti
ak
pr
a
em
st
si
g
to
u
o
m
po
.
gao na vi e ra zi ne S
i
d
je
o
p
s
ir
d
do
u
i
o
d
e
gn
o
m
uz
uz d i e svij es t ta k o d a
no
al
tr
as

ra
o
m
u
rh
sv
tu
.
U
m
go
ru
k
n im titraj n im
ih
en
a
zn
na
.
du
o
m
sa
e
o
m
ti
va
to
pu
a
,
putovati
staza.
e
m
le
go
od
je
ta
vo
i
vo
dr
,
em
st
Kao pr ak ti a n si
za
go
ne
,
re
a
i
ag
m
za
ili
e
ar
ti
ak
pr
o
za
m
va n os ti ne sa
o
t
le
si
ke
i
zm
ko
i
it
ad
kl
us
li
e
i
j
ko
svakog ovj ek a
lja
va
e
m
to
i
Pr
u.
ih
ps
tu
ti
as
vl
u
ov
eg
nj
e
or
tv
ob likuj u i
lja
av
st
ed
pr
ug
kr
i
jn
ra
tit
i
ak
sv
da
u
um
uv ije k im at i na
m
ko
ne
o
ak
Pa
.
ta
ite
al
kv
ih
sk
ud
lj
ih
na ji u sr ra zn
ih
pa
ta
vo
i
ta
ve
dr
s
te
ite
al
kv
te
i
at
ir
us pi je ap so rb
i
st
po
ek
vj
o
v
ka
ta
je
da
ta
i,
it
ad
kl
us
no
on da m e us ob
ao
is
sm
i
oj
st
sa
i
se
e
m
to
U
.
go
no
m
o
rn
je
m
gao ne iz

po
uz
o
m
sa
i
at
lj
av
ob
e
o
m
se
i
j
ko
,
da
ra
praktinog

to
au
i
im
sn
je
sv
ne
s
et
sr
Su
.
ta
vo
i
ta
mo sh em e drve
ne
di
je
po
a
aj
sp
i
je
u
e
vj
os
n
i
na
an
i
sl
na
an al iz a
e
j
sv
i
it
li
ib
pr
ih
i
e
oj
st
na
,
ta
vo
i
g
ko
i
aspekte ps ih
i
st
no
as
op
z
ni
i
oj
st
po
u
aj
u
sl
om
ov
u
sn om di je lu eg a. I
.
ja
an
st
h
ni
i
ot
ih
ps
a
nj
ija
zv
ra
st
no
u
og
pa a k i m

1 16

to se ljudska psihika ener

gija oitovala u podruj u djelatnosti , bila je najprije
u stanju nepostojanja, to znai da je bila obavijena
vjenom svjetlou. Ta svjetlost se malo-pomalo ogra
niavala i kad je izala izvan podruja zraenja,
psihika energij a je poela poprimati odreeni oblik,
to znai da je postojanje proizalo iz nepostojanja.
Veoma je vano da se pri itanju ove knj ige ne
vezerno opsesIvno uz poznato semantiko znaenje
pojedinog poj ma. Tako na primjer poj am nepostojanje
ne znai nitavilo ve neodreenost, vieodreenost
multi potentnost. Sjetimo se tako primjera da iz niega
(tj . elektrino neutralnoga) nastaju pozitivni i nega
tivni elektrini naboj, iz magnetskog eljeza nastaje
eljez'o sa dva magnetska polj a itd.
Narav Ijudske' psihike energije je peterostru ka .
Prve su dvije podjele u biti arhetipske i na taj nain
teko shvatlj ive. One se u stvari odnose na arhetipskog
ovjeka i na podruje zraenja .< . Iza te dvije podjele
slijede tri dalj nje podjele, koj e ve moemo ostvariti,
pa emo se pozabaviti sa tri svojevrsna elementa ,<
lj udske psihe. Prvi se element zove vie j astvo i on u
sebi ukljuuje prvo trojstvo drveta ivota. To su neu
tralna sfera, muka sfera i :e'n; ka sfera. Sve te tri
PRljE NEGO

1 17

t
en
m
ele
i
ug
Dr
.
gu
oz
m
m
ko
ds
lju
se
u
e
laz
na
e
in
ob
os
ps ihe uk lj u uje u se bi est id u ih titrajn ih kr ug<?va
drveta ivota to te ku od sfere ljubavi sve do os no vic e.
m
ko
ds
lju
u
e
zi
l
na
va
ug
ih
kr
jn
ra
tit
t
es
tih
te
di
Sje
? , .
srcu. Trei ele m en t lj ud sk e pS ihe Je niz a lju ds ka na ra v"
ko ja je pr ido da na po slj ed nje m titraj no m kr gu - sfel
,
stvarnosti. Sje di te tog tit ra j no g kr ug a na laz I se u Jet ri. '
Da kl e vi e jastvo je izv or int eli ge nc ije : o no sn o zn a

re
od
u
e
luJ
dJe
s
d
a
lj
vo
je
st
no
ar
stv
a
k
ihi
ps
nja ,

:,
no m pr av cu , a ni a lju ds ka n arav, Je zlvotn ,sn aga kOJ a
om og u uje pokretan je itavog lJu ds k,?g tiJ ela . Sv ak
,
I
da
o)
tv
as
J
se
(vi
u
zg
mo
u
ti
e
po
za
ra
mo
t
os
tn
dj ela
,
od an le bi la pr en es en a u srce (p sih ik a stv ar no st) I da lje
u
kle
da
t,
o
tn
ela
dj
n
lje
e
ti
ri
izv
gu
mo
i
j
ko
ne
ga
or
u

da
ge
s
ni
lJ
vo
ni
m
n
o
jel
Ti
v.
ra
na
ku
ds
ni u lju
,

,
bi se sa m o od sebe gi ba lo . Co vJe k Je naJ.t)e les ni j l ka da
se odmara u du bokom sn u be z ik akvih sn ov a.,
'
e
J
.
To
.
stl
n
ar
stv
oj
ik
ih
ps
o
i
re
to
ne

jo
a
Treb
,
srce svega, jer se tu na laz i sn ag a volje . In a,ce: lJ ds k,o
Je
Jek
co
m
ar
tv
?
.

je
vje
o
so
me

i
o
am
ziv
na
elo
tij
:
,
lj ud sk a (o vje ko va ) ps ih ik en :?IJa , a e IJ d ko
(o vje ko vo ) fiz ik o tij elo . Tn rzh clt a st,ul? nJ a pS lh lck e
ta
ve
dr
stu
tn
na
e
rij
jp
na
o
rn
uje
e
or
sp
ra
e
en er gij
p
ivota: vi e ja stvo se pove zu je sa stu po m po zit iv ne fa ze
a
va
go
od
t
os
arn
stv
a
k
ihi
ps
a,
sr
ilo
m
ili
a
nj
va
ito
o

negativ no m fiz ik om oitovanj u, odn <? s o stu pn

l,
eC
t
u
na
te
jes
sm
v
ra
na
ka
ds
lju
a
ni
je
k
do
,
a
nj
e
su

I na
o
ka
o
m
da
gle
o
tv
jas
e
vi
na
o
N
p.
stu
sredn ji
svoj evrsn u pr ed od b u neutraln fere, da kle prv?g
.

Ju
na

m
lo
sta
uo
Je
j1

ot
iv
ta
ve
dr
a
ug
kr
g
no
j
titra
?
zv ie ni je sta nj e bi tk a. N a pS lh lck stv ar no s gl da
im
ed
sr
I
u
laZ
se
na
ja
kO
a,
lad
sk
u
er
sf
nu
rs
ev
oj
sv
na
o
ka
u
src
ra
va
go
od
elu
tij
m
ko
ds
lju
u
,
a
pa
stu
sre dn jeg
om
sk
ud
lj
u
o,
n
na
ko
I
ti.
os
tn
ela
dj
e
aln
or
m
tu
di
sje
1 18

ti je lu ni a lju ds ka na ra v pr ip ad a sferi stvarnos ti, gdje

se na la zi sje di te i votin js ki h po ri va i e lja , a to je na
m at erija ln i i u ln i fiz i ki svije t u ko je m u se kr e em o.
In te re sa pt no je ka ko se ov ak va ra sp od je la ps ih ike
en er gi je iz va nredno po kl ap a s j un go vs ko m ko nc ep ci
jo m ps ih oa na liz e, je r i on a im a tr ov rs nu podj el u
ja stva, ps ih e i sje ne . R az lo g ovakve sli n os ti iz m e u
Ju ngove ko nc ep ci je i ka ba lis tikog na u av an j a o ps ih i
m o e se na i u Ju ngovom ivotopi su je r su ga itavog
i vo ta zani m al i ok ul tn i prob le m i, a naroito se mnogo
ba vi o iz u av an je m st ar ih al ke m ist i ki h kn jig a i sp isa .
Poznato je da je al ke m ija us ko po ve za na s ka ba lom i
da j e vr lo zn aaj no dj el o o ka ba lis ti ko m uen ju knjiga
E mecareph, svojevrsna ka ba 1is ti ko -kemij sk a ra
sprava . In ae je glavna svrha te knjige da se kem ijs ke
po ja ve i os ob in e kemij sk ih elemenata dovedu u ve zu s
razl i iti m tit ra jn im krugovima i da se sve pr av iln o
rasporedi na drvetu ivota. Alk em ist im a je to do ne kl e
uspj el o samo s m et al im a, od nosno tvar im a koje su
ug la vn om metalinog karaktera, od no sn o karaktera
dr ag ul ja . Meutim, sve ostal o' ni su m og li ra zm je st iti ,
jed nostavno zato je r ni su poznav al i strukturu tvari ka o
to m i to danas znamo. Iz Jungova ivotopisa se vidi
da je ne samo mnogo itao alkemistike kn jige, nego
da se u slo bo dn o vrijeme i sa m ba vi o al kemistikim
po ku sim a. Moe se s pravom pretpostav iti da je poz
na va o ak i spomenutu kn jig u i tako se mogao up oz
na ti s ka ba lis ti ki m uenjem.
Prvi st up an j ps ih e je po dj el a lju ds ke ps ih ike en er
gi je u vi e ja stvo, i to je na jv ie stan j e sv ije st i id en tific i
rane s .v je i to m sv je tlo u. V ie j astvo se la ko moe
us po re di ti s Ju ngovom ko nc ep ci jo m o ja st vu . A li ter
m in j astva Ju ng ne upotre bl ja va u ob i no m sm is lu ,
nego vi e na ist o nj a ki na i n, gd je se jastvo sh va a
_

1 19

kao svojevrsno najuzvienije bie , dakle kao svoje

vrstan zbroj i totalnost svih stvari, pa prema tome i
kao svojevrsna osnova svega postoj anja. Za Junga
takvo shvaanje jastva nije neka univerzalna svijest,
koju on u svoj im spisima naziva '>nesvjesnou . To
jastvo Jung shvaa s jedne strane kao nae poimanje
jedinstvenosti ljudskih naravi, a s druge strane on
obuhvaa time i nae intimne odnose sa sveukupnim
ivotom, zn ai ne samo ljudski rod nego i ivotinje i
biljke, pa ak i anorgansku materiju, a preko nje i itav
svemi rski prostor. Jung izriito kae da jastvo nije
samo redite nego i kompletan rub koj i obuhvaa sve
ono ega smo svjesni, ali i sve ono to se nalazi u naoj
podsvijesti. Ako bismo taj pojam htjeli prikazati naim
terminima, tada pred oi nae psih ike energije iskae
tokica koja se nalazi unutar kruga, ali i sam krug.
Dakle, to je sve to moe biti, ali i totalnost svega
naeg mogueg znanja, bilo ono svjesno ili nesvjesno.
. To je takoer ono to savreno odgovara Jungovom
pOj mu J astva.
Dr ug i stu pa nj psi he je psi hika stv arn ost sm jetena
u lju d kom src u, i tu se na laz i sje dite lj ud ske vo lje. Po
svoj im osj ea nj im a ovjek postaje svjestan mi sao nih
ob lik a, a u srcu e raa i po tica j ko ji mu om og uu je da
ob lik uje mi sli, efi ka sne po kretae njegove cje lok up ne
dje lat no sti . Sve je to veoma slino jun go vsk om nael u
kojim op isu je pojam psi he . U njega se psi ha sas toj i
od lju ds ko g uma i svi h svj esn ih ili ne svj esn ih mi saonih
dje lat no sti . Prema J un gu , svj esn a raz um no st izr asta
iz ne sv jes ne ps ihe ko ja je u stvari stari ja od lju d kog
razu ma i ko ja fun kc ion ira bil o za jed no bil o posve sam o
sta lno, na je e i posve sup rot no od lj ud sko g um a. Sve
on o to je ov jek ui nio poin je u lju dsk oj " psi hi ,' , bil o
da je " neto zam isl io i na taj na in usm jerio mi sli da

..

1 20

mU 'potan P? tic aj za dje lat no st. M isa on a en ergija to

ob lIk Uje Ish a o da po sta nu po tic aj za dje latnost
J un ? !: azlva lIb ldo , ali kod Ju nga Iib ido ne ma
Isk l l clv o se su aln o zn aen je ka o u Freudovoj ps iho
..
lOgiJI, nego Je to u Ju ng a op i os je aj e lje , tenje i
na go ns ke na klo nosti . Takva defin ici ja se mo e
veo a lak o usp or ed iti s ete ri no m sup sta nc ijo m ra
zvoJn e s(ee, da e tit raj no g kru ga pod utj eca jem M je
seca , OJ I Je po sljedn ja ko mp on en ta ps ihi k e stv arn o
.
sti , gdje se mi sli ob lik uju prije ne go to bu du ak tua liz i
ra e sv ijetu fiz ik e lju ds ke dje lat no sti . Za Ju ng a je
pSI a I va n ed no din am ia n sistem koji se ne pre sta no
.
krece I kOJI se au to ma tsk i sta lno po de av a. Intere
san tno je ist ak nu ti da se, prem a j un go vsk om shv a a
nju ps ihe , pr iro dn o gib an je lju ds ko g lib ida od no sn o
Ijske sih ike en ergije odvij a uv ije k na pr ij d- natrag,
sh cn o gib an jU va lov a. Tu je sv ak ak o jas na po du da r
n st M jes e ev im sil am a razvojne sfere uk lop lje nim u
.
pSlh lCk u stv arn os t. Za Ju ng a je cje lok up no lju ds ko
Isk us tvo u pr inc ipu ps ihi kog ka rak ter a, pa za to on u
.
.
te melJm m po sta vk am a an ali ti ke ps iho logije tvrdi:
Sve on o to uo p e mogu isk us iti ps ihi kog je ka
r tera. a k j e i mo ja fiz ik a pa tnj a svo jev rsn a ps i
,
hl ka sli ka koju os je am , jer su sv e to svo jev rsn i
.
.
utj ec aj I na mo ja u la. Sv e to dje luj e na me ne u ovom
'
svjetu gd je ne pron in o stvari za uz im aj u od re en o
, mJ esto - sve su to ipa k ps ihi k e sli ice i sam o on e
.
sac mJ avaJ mO Je ne po sre dn o isk us tvo , jer su sa mo on e
neposredm pr ed me ti ko jih je mo ja sv ijest sv jes na . Da
pa" oja psiha ne pr est an o pr eo bl iku je, pa a k i
fal sIf iCI ra stv arn os t, a on a to in i u takvoj mj eri da
,
mo ra n: pr ibj e i um jet nim sredstv ima ka ko bih ra sp oz
na o u ce mu su on e ok oln e stv ar i ne to dr ug o od me ne
sa mo ga . Kad otkrije m da je zv uk sv oje vr sn o tit ran je
v'

121

zraka tog i takvog broj a titraj a, ili pak da je boja vala

svjetlosti takve i takve duine, tek tada poinjem mi
saono ponirati u narav prirodnih poj ava . Svi smo mi, u
.
stvari, tako zabljesnuti tim naim psih ikim sliicama
da ne moemo odmah prodrijeti u bit svih stvari izvan
nas. Dapae, sve se nae znanje sastoji, zapravo, od
nai h psihikih sliica, jer samo su te sliice ' ono to je
uz nas naj istinskije. Eto, tu se nalazi svojevrsna stvar
nost na koju psiholog moe apelirati, a ta stvarnost
nije nita drugo nego stvarnost nae vlastite psihinost1.
Nia narav nae osobnosti po jungovskoj koncepciji
je sjena . Taj termin Jung j e upotrijebio da bi defini
rao ono to je nazvao ovjekovom osobnom nesvje
snou , a to je skup onih naih poriva i elj a to su
naelno protudrutvene, ali se veoma dobro slau s
naom idealnom linosti . Ovdje treba podvui da
nema sjene bez sunca, odnosno bez nekog oblika
svjetlosti. Na taj nain na sj enu bi trebalo gledati kao
na tamnij u stranu nae vlastite svjesnosti, koja se
nalazi U sunanom sreditu principa sklada, dakle
unutar psihike stvarnosti, odnosno ljudskog uma.
Sjene bi se mogle usporediti i s tamnim silama ap
straktnog poj ma poroka, to u zasjedi uvijek vrebaju
na svaku i naj neduniju ljudsku djelatnost.
Ljudske psihike energije dvospolne su u svom ori
ginalnom stanju, a to znai da su dvospolne i po svojoj
naravi. Ali silazei u materijalno podruje, one se
razdvajaju na muke i enske i kao takve ulaze u
fizika tijela. Ako se tokom ljudskog ovozemalj skog
ivota te dvije polovine iste psihike energije koj im
sluajem sretnu, mogu se meu nj ima dogoditi upravo
nevjerojatne stvari. To je ono o emu govori Biblija
da se vjenanjem, odnosno spajanjem takvih dvij u

122

pol ovi na jed ne te iste du e raj spu ta na Zem lju. Ov dje

val ja tra iti por ijek lo term ina to ga nal azi mo i u
Bibliji i u mis tin oj lite rat uri sre dnj ega vije ka, kad a se
spo min j e vj en anj e du a . Tom naelu u jungovskoj
ko li odgovara njegova dvoj na ide ja o ,) ani mu su i
ani mi . Pod poj mo m ,) ani ma mis li se na mu ka revu
nes vjes nos t koj a unu tar seb e sad rav a kom plem ent ar
nost en sko g dvo jstv a, dok bi poj am ani mu sa bila
en ina nes vjes nos t, ali s mu kim kar akt eri stik am a.
Jun g je tvrd io da pos toji nas lijeena kol ekt ivna
slik a o en i u nes vjes nos ti svakog mu ka rca i sam o s
pom ou te nes vjes nos ti mu ka rac moe kak o-ta ko
shv atit i nar av en e. Eto, to j e obj an jen je zato se tak o
. esto zbiv a da u jedn e te iste osobe nala zim o i mu ke i
enske karakteristike.

1 23

to su u stvari etiri kabalistika podruja. Ona opet

veoma dobro odgovaraju ambijentalnim elementima
alkemista. Deset suprotnih titrajnih krugova ili deset
apstraktnih poj mova poroka imaju takoer etvornu
podjelu, koj a je opet u skladu sa etiri negativna
ambijentalna elementa . Ta etiri negativna ambij en
talna elementa apstraktnog poj ma poroka prisutna su i
u -ovjeku, na slijedei nain:
1 . negativna vatra u ovjeka je arogancija;
2. negativni zrak u ovjeka je suvino brblj anje;
3 . negativna voda u ovjeka je gramzljivost, po
hlepa;
4. negativna zemlj a u ovjeka je melankolinost.
Dvojno naelo dobra i zla, tako ivo predoeno,
osobito u znakovima drveta ivota i apstraktnog
pojma poroka, postoji i u znanosti kad raspravlja o
svijetu materije' 1 upotrebljavaj ui poj am antimate
rij a . Oko godine 1 930. fiziari su na osnovi teoret
skih razmatranja zaklj uili da bi svaka atomska estica
morala imati svoj u protuesticu Znai da negativno
nabijeni elektron mora i mati svoj ekvivalent - antie
lektron, vrlo slinih osobina samo s pozitivni m nabo
jem iste veliine. Isto tako nasuprot pozitivno nabije
nom protonu mora postojati i negativno nabijeni pro
ton. Neutron je nenabijena estica jezgre, ali i on bi
morao imati svoj ekvivalent u nekom antineutronu .
U njih se ta suprotnost ne moe oitovati u elektri
nom naboj u, nego u magnetskom polj u suprotnog
smjera nego to je onaj obinog neutrona. Iako se u
prvi mah inilo da je ta teorija daleko odmakla ispred
stvarnosti, ve je godine 1 932. ameriki fiziar Carl
D. Anderson pronaao antineutron , poznat kao po
zitron. Meutim, antiprotoni i antineutroni pro
naeni su tek godine 1 956. Ta otkria su kasnije
o

Svijet kaosa i nereda

poroka, odnosno
zlo, nuno je da bi ovj ek mogao birati jer samo na taj
nain postie sklad psihe i tijela. Izgleda kao da je u
svemiru priblino jedna polovina dobroga , a druga
polovina zla . No s ljudskog staj alita, moe se poi i
dalje. Trebalo bi nastojati da se zlo i dobro usklade,
odnosno uravnotee tako da se ostvari
stanovita
neu,
traInost. Ovim se mogu objasniti uzroci vjene borbe u
ljudskoj psihi, koj a stalno oscilira izmeu dobra i zla.
Samo u ovjek u postoj i svijest o tome. Dana nji ovjek
je svjestan sebe. Upotrij ebit emo ovdje slavnu
izreku Renea Descartesa: Cogito, ergo sum. - Mi
slim, dakle, jesam. Kabala izriito tvrdi kako sve
mnotvo manjkavosti, svi nedostaci potjeu jo iz bez
graninosti. Postavlja se sada pitanje kako iz bezgra
ninosti moe proizii takvo mnotvo manj kavosti, jer
je poznato da je bezgraninost isto tako i sjedinje nje i
savrsena clstoca, sto znacl postojanje lZ nepostoJ anJa.
Naime, dok je vjena svjetlost bila jo unutar same
sebe, ve j e nosila skriveno sjeme svih buduih oitova
nj a. U tome se krije i latentna sila da se stvara zlo isto
tako kao i dobro.
Deset titrajnih krugova drveta ivota, kao to smo
dosad vidjeli, imaju tri stupnj a razliitog osvjetljenja, a
ApSTRAKTAN POJAM

1 24

V '

..

'

125

izazvala razliita tumaenja. Fiziari i astrofiziari,

meutim, slau se da su u vrijeme eksplozije kozmi
kog jajeta morale nastati ob,"-ne atomske estice, ali i
antiestice. Tu je teoriju aktualizirao austrijsko-ame
riki fiziar Maurice Goldhaber, koji je u svojoj teorij i
iznio mogunost postojanja svemira sastavljenog od
materije i protusvemira sastavljenog od antirnaterije.
Te svemire nazvao je kozmon i antikozmon .
Dvojnost cjelokupne prirode, evidentne inae u ita
vom svemiru, jest ono to Jung naziva suprotno
stima . Djelovanje takvi h suprotnosti povezuje se u
fungovskoj koli s po;zitivnim i negativnim polovima
elektrine struje. Dapae, on to ak povezuje s dij asto
lom i sistolom, dakle kucanjem ljudskog srca. Kasnije
dolazi do vrlo znaajnog zakljuka u kojemu kae :to
je vea napetost izmeu dviju suprotnosti, to je vea
iskoristiva energija. U termodinamici to je zakon en
tropije. Jungov postultat glasi : Kad ne bi bilo suprot
nosti, ne bi se oitovala ni energija .
Beskonana je lista takvih suprotnosti koje bi se
mogle ovdje navesti, no samo da spomenemo neke
parove, 'npr. progresij a i regresija, ekstraverzija i intro
verzija, misli i osjeaj i itd.
Kozmiku energiju u ovjeku, koju Jung naziva
psihikom energijom, . ;;! koj a se od pamtivijeka oituje
u obliku dvaju dij ametralno suprotnih principa, nalazimo u jungovskom pojmu libida Budui da je
libido posve priroqna energija, njegova je prvenstvena
svrha da slui naelirha koj a upravljaju cjelokupnim
ivotom i stva'ranjem; a kako je ona plastina , moe
takoer sluiti u stvaralake svrhe. Prema Jungovoj
koli, tu energiju moemo usmjeravati tako da je pre
nosimo na neto to je slino po naravi s predmetom
naih instinktivnih interesa. To je u stvari Jungova
,

'

1 26

defi nicij a magije, o kojoj itavo vrijeme indirektno

govori kabala. Iz toga slijedi da je magija posve priro
dna djelatnost, jer sve to joj treba jest prvenstveno
snana ljudska volja i arka elja da ovjek zamiljene
misaone oblike ostvari.
Ova rasprava proeta je koncepcijom dvij u suprot
nosti koje se sjedinjuju da bi dolo do oitovanja. Od
protona i elektrona do mukarca i ene sve taj ne
stvaranj a obj anjene su u kabali , i to njenom tako
intenzivnom seksualnom filozofijom. Naj razliitiji
stupnj evi oitovanja svode se konano na osnovnu
jednadbu :
Pulsiranje ivota i smrti predstavlja u' stvari latentno
postojanje, biva personificirano kroz neoitovano ko
zmiko naelo koje od prapoetka zrai kroz oito
vano kozmiko naelo, poetak i samo stvaranje, s
koj i m se ono prvo sjedinjuje u vrhu stvaranja.

'

o'

,
,

1 27

Nas posebno zanima utjecaj Kabale na vjerska i filozof

ska shvaanj a u naim prostorima. Njegoolozi su utvrdili

NAPOMENA REDAKCIJE

izvjestan utjecaj Kabale u Njegaevoj Lui mikrokozma. Mi

elimo upravo na to skrenuti panju itaoca .

Pero Slijepevi u spisu etiri teme o Lui kae kako je

Njegou moralo biti blisko

j edno mesto u poslanici
apostola Pavla Korinanima, gde se pominju dva Adama,

Posl jedn jih dvadeset god ina porastao j e kod nas inter es
za star insk e spise , za legende, mitove, pred anja i za one
filoz ofsk e spise koji su nast ali i l i se odn ose na vrije me prije
velik ih siste ma. Dan anj i obra zova ni ital ac eli znat i kakv a
su bila prim itivn a stan ja svije sti i on vjeru je da su ona

Filoz ofsk i nivo Kabale odgovara ugla vnom kozm olo kom
razd oblju grke filozofij e, dakl e, onom razd oblju prije So
krat a. Kab ala se dod iruje i sa uen jem dvoj ice alek sand.rijskih Grk a - teologa Orig ena i Filo na.

1 28

jedan zemaljski i jedan nebeski, i gde j e trebalo samo

preokrenuti njihov red dolaenj a . Iz toga Slijepevi izv'odi

teza o nebeskom oveku, i to u nekim vrstama gnostike, kod

filozofa Filona, u tradiciji Midraa i naroito Kabale i svuda

sa izvesnim razlikama. 1
)

Anica Savi-Rebac u svojoj studiji o Lui mikrokozma

posebno razmatra Njegoev odnos prema Kabali i Filonu.

Ona naroito naglaava znaaj svjetlosne mistike odnosno

sko uen je raireno meu Jevrej ima . Prem a uen ju Kabale

svije t je nasta o ema nacij om iz boa nsko g bia i dijel i se na
etiri sfere : idejn u, duho vnu, due vnu i mate rijaln u. U tom
uen ju zna ajan j e stav o preegzistenci ji i selen ju due .

lutno nova nije ni bila: u prvim vekovima nae ere j avlj a se

biva , tako rei, pose ban status u knji gam a nap isan im u
nae m stolj eu. Pogl edaj mo samo kolik o mjes ta dobi va
insti nkt eros a i insti nkt smrti u nord ijsko m simb olizm u i
natu raliz mu, ali i u drug im evro pskim kultu rama nae g
stolj ea. Psih oan aliza i teor ija arhe tipo va takoer prid aju

velik zna aj star im mito vim a i lege nda ma, jer to pred anje ,
roeno u isku stvu , otkr iva unek olik o i dan anj eg ovj eka.
Iz toga toka ne moe se isklj uit i Kabala, naro ito njen i
sred njev jeko vni sloje vi, oni iz 1 2 . i 1 3 . stolj ea, koji su imal i
veli k utjecaj na hebr ejsku svije st. Kabala je vjers ko i filozof-

ovaj zakljuak: " Njego postavlj a preegzistenciju celog o

veka. To j e bila genij alna idej a . Zatim dodaje: Ba apso

izra avala istin ski i nepo sred ni ivot, od koga smo se, pod
utje caje m nau ke i strogog poz itivizm a, prev ie uda lj ili. Psi
holo gija, filoz ofija i knj i evnost, od natu raliz ma i simb oli
zma nao vam o, prid aju velik znaaj insti nkti ma i prim itiv
nim stanj ima svije sti. Prim itiv.no milj enje i osje anje do

filozofije koja ima posebno mjesto u Kabali, ali i u Njegoe

vom djelu. U kabalistikoj slici kozmosa postavljena je

kruna kao vrh svega prostora odakle dopire mo i mudr9st,

u Njegoevoj poemi kruna takoer zauzima naj istaknutije

mjesto u prostoru. Anica Savi-Rebac kae: On je (Njego)

ovo mogao nai u vezi sa krunom, koliko j a znam, samo u

Kabali. Istina je da postoje znaajne razlike u pogledu
,

znaenja i uloge krune izmeu naeg speva i Kabale, ali

postoje i vane slinosti. Sem toga, Njego nikada nije teio

da tano reprodukuje neku filozofiju, on j e jedino hteo da

,

na svoj naict izrazi podsticaj e koje je dobijao. Uostalom, mi

ne znamo u kakvom obliku su do njega doli kabalistiki

uticajj; moda samo preko poznih pseudokabalistikih

odjeka.
1
9

Pero Slij epevi:

Kabala

etiri teme o Lu'i, Glasnik SAN H-l, 1950, str. 150.

129

Jo jedno mjesto iz ove studije vrijedno je ovdje zabiljeZIti:

V '

Literatura

U pojmu 'ideje' spaj aju se kod Njegoa, kao to je ranije

ukazano, filonski elementi sa elementima Kabale . . 2

Anica Savi-Rebac nalazi u Lui mikrokozma vie detalja
.

za koje vjeruje da se mogu dovesti u vezu s Kabalom. Pitanje

koliko i ma nebesa u Lui i koliko mostova, takoer se moe

Achad, Frater. Kv. B. L .

Kabbala, New York 1 9 69.

dovesti u vezu s Kabalom. Tu vanu ulogu igra broj 1 0.

Agripa Cornelius - De Occulta Philosophia (O akutnoj filozofij i),

nim komponentama Lue mikrokozma1 navodi stavove

Anon - The Golden Verses of the Pythagoreans (Zlatni stihovi

Miron Flaar u spisu O primarnim, folklornim i literar

Anice Savi-Rebac o Njegou i Kabali. Ne smatra da veza

izmeu naeg spjeva i Kabale nije mogua, on upravo daje
podrku shvaanjima koja govore o toj veti.

Zna se da Kabala ima nekoliko slojeva, zna se i to da se

na razliite naine prenosila, ali njene izvorne ideje nesum

New York 1 97 1 .

pitagorejaca) , London 1 965.

Aristotel, R. Hope - Metaphysics (Metafizika), New York 1 9 5 2 .

Ashlag I. L. - Th.! Kabbalah, a Study of the Ten Illuminations of

Rabbi Isaac Luria (Kabala, studija o deset prosvjetljenja rabina

lsaka Lurije), Izrael 1 9 7 1 .

nj ivo su bile poticajne za stvaralaku svijest onoga ovjeka

Asimov

ije je miljenje bilo ispunjeno simbolinim slikama. Njego

Belchem R. F. K . - A Guide to Nuclear Energy (Pristup nuklearnoj

je toj vrsti miljenja bio blizak. Istinska poezija u stara

vremena, pa i u ona koja nisu mnogo udaljena od nas, o

emu svjedoi Njego, izlazila je u prvom redu iz te vrste

miljenja.

The Universe (Svemir),

ew York 1 9 66 .

energiji), New York 1 9 5 8 .

Best, Shabaz Britten - Genesis Revised ( Revidira na geneza) , Lon
don 1 964.
Bible - The Genesis (Geneza)

Redakcija unosi ovu . napomenu zato da naglasi kako

Kabala nije bila samo .okulna i mistina filozofija. Ona je to

kasnije postala. S druge straoe, spis koji objavljujemo, samo

je jedan od .moguih pri.stupa Kabali; mi ne tvrdimo da je

Bri! A. A. - The Basic Writings of Sigmund Freud (Osnovni spisi

Sigmunda Freuda), New York 1 93.8:
Child J. M.

"
The Early Mathematical Manuscripts of Leibniz

(Leibni zovi radni matema tiki rukopis i), London 1 920.

najbolji, a osim toga, to je popularan pristup i zato ga mogu

Cuny H.

itati iroki slojevi italaca.

Darwin C . R. - The Origin of Species (Porijeklo vrsta), London .

Albert Einstein, New York 1 96 5 .

D'Ol iver Fabre

La Langue Hebraikvue Restituee (Obnovljeni

hebrejski jezik), Pariz .

Durant W. - The Story of Philosophy (Povijest filozofije), New

York 1 95 3 .

Anica Savi-Rebac: Lua mikrokozma od Perra Perrovia Njegoa,

Predgovor Lui mikrokozma, Prosvera, Beograd 1 968.

J Miron Flaar: Pogovor Lui mikrokozma, Prosvera, Beograd 1 968.

130

Fortune Dion - The Mystical Kvabalah (Mistina kabala), London

1 93 5 .

Franck A.

The Kabbalah, London.

131

Gamow, G. - The Creation od the Universe (Stvaranje svemira),

Voltaire

New York.

Philosophical Dicti onary (Fi lozofski rjenik) Vel . Brita

nija 1 97 1 .

Ginsburg C. D. - The Kabbalah, London 1 8 6 3 .

Waite A. E.

HaI C. S. A. A. - Primer of Freudian Psychology (Uvod u Freudovu

Westcott W. W. - The Sepher Yetzirah, The Book of Formation

psihologiju), New York 1 954.

The Holy Kabbalah (Sveta kabala), New York 1 960.

(Sefer jecirah i knjiga oblikovanja), London.

Huxley Aldous - The Perennial Philosophy (Praiskonska filozo

Aesch Mezareph of The Purifying Fire (A. M. i l i proiujua

fija), New York 1 962.

vatra), New York.

Jung C. G. - The Archetypes and the Collective Unconscious

Zohar

(Arhetipovi i kolektivna nesvjesnost), New York 1 95 9.

The Book of Splendour, G. Scholom ( Knj iga sjaja), New

York 1 949.

The Structur and Dynamics of the Psyche (Struktura i dinami

nost psihe), New York 1 960.

Mysterium Coniunctionis (Tajne preklapajuih istodobnosti),

New York 1 963.

Kant l . - Prolegomena to Any Future Metaphysics (Uvod u bilo

..

koju od buduih metafizika), New York 1 95 1 .

Leibniz W. - Monadology (Monadologija), London 1 8 90.

Luzzato M. C. - General Principles of the Kabbalah (Opa naela
kabale), New York 1 970.

Mathers S. L. Mac Gregor - The Kabbalah Unveiled (Razotkri,

vena kabal a), New ' York 1 9 7 1 .

Ouspensky P. - Tertium Organum, A Key to the Enigmas of the

World (Trea skupnost, klju taj ni svijeta), New York 1 96 8 .

Platon - Pheado, B. jouer, New York 1 942.

Progoff l.

jung, Synchronicity and Human Destiny (Jungov

sinhronicitet i sudbina ovjeka), New York 1 973.

Regardie l . A. - Gorden of Pomegranates (Drvo rajskih jabuka),

Minesota 1 970.

The Tree of Life (Drvo ivota), New York 1 972.

Russell B.

The ABC of Relativity (Abeceda relativnosti), London

1 95 8 .

Scholom G. - Major Trends in jewisch Mysticism (Glavni smjerovi

idovskog misticizma), New York 1 954.
v

Trachtendberg J . - jewisch Magic and Mysticism (Zidovska magija i misticizam), New York 1 96 1

132

133

SADRAJ

Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
S to znai kabala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
ovjek kao kabalist . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Stvaranje
o

Kozmiko j aje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Svemir prema tajnom uenju kabale . . . .
Vjeita svjetlost . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
etiri kabalistika podruj a . . . . . . . . . .
Kabalistike knjige . . . . . . . . . . . . . . . . .
to je kabala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
D rvo ZIvota
"
. . . . .
Deset titrajnih krugova . . . . . . . . . . . . .
Drvo ivota i etiri kabalistika podruja

.o

Apstraktan pojam poroka (Kvlipot)

Praktina kabala . . . . . . . . . . . . . .
Ljudska psihika energija . . . . . . . .
Svijet kaosa i nereda . . . . . . . . . . . .
Napomena redakcije . . . . . . . . .
Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . .

.
.
.
.
.
.

. .
. .
. .
. .
. .
. .

.
.
.
.
.
.

. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . ...
.
.
.
.

.
.
.
.

.
.
.
.

.
.
.
.

.
.
.
.

.
.
.
.

.
.
.
.

.
.
.
.

.
.
.
.

.
.
.
.

.
.
.
.

.
.
.
.

.
.
.
.

. .
.
. .
. .

. . . . . . . . . . . . . ..
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . .. . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . ..
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . .. . . . . . . . . . ..
. . . . . . . . . . . . . . .

5
9
11
15
40
47

50
55
58
61
65
70
94
1 03
109
1 17
1 24
128
131

135

samom poetku istiu se

originalne hebrejske rijei koje
imaju posebno znaenje u
itanju i tumaenju starih
tekstova. Ni rijei, ni slova, ni
brojke nemaju samo jedno
prijenosno, tj. simbolino
znaenje u cilju prenoenja

odreene misli. One se takoer

ne bi mogle zamijeniti bilo
kojim drugim znakovima.
Prikazujui hebrejski alfabet,
pisac nam veoma vJesto

uspjeno daje do znanja kako

valja obratiti panju ne samo
na sadraj odreenih poruka
nego i na njihov oblik. To je
vrlo znaajno budui da je
'O

vecma suvremenog
covJecanstva, zapravo,
v

educirana tako ,d a veoma malo

vodi rauna o formi, obliku, i

da svu svoju panju usmjerava
prema sadraju. U Kabali se

razvija poseban nain miljenja,

poseban nain gledanja,
poseban nain doivljavanja.
Gotovo bi se moglo rei da

uimo novi jezik, novu metodu

razmiljanja.

Iz PREDGOVORA

P R C SV.J E TA