Professional Documents
Culture Documents
Metoda Ekvivalentnog Statičkog Opterećenja PDF
Metoda Ekvivalentnog Statičkog Opterećenja PDF
Rudarsko-geoloko-graevinski fakultet
Graevinski odsjek
Predmet: Potresno ininjerstvo
Seminarski rad
Irena Joguni
Tuzla, novembar 2012.
Sadraj:
1. UOPTENO O METODI EKVIVALENTNOG STATIKOG OPTEREENJA..................................................... 3
2. PRINCIP PRORAUNA PO METODI EKVIVALENTNOG STATIKOG OPTEREENJA ..................................... 4
2.1. Procjena ukupne seizmike sile................................................................................... 4
2.2. Raspodjela seizmike sile po visini objekta ................................................................ 6
2.3. Preliminarna procjena perioda oscilovanja konstrukcije .......................................... 8
2.4. Numeriki primjer ........................................................................................................ 9
3. SAETAK ................................................................................................................................ 11
Literatura:............................................................................................................................... 12
k = k0kskdkp 0,02
gdje je:
k0 koeficijent vanosti objekta
ks koeficijent seizmikog intenziteta
kd koeficijent dinaminosti
kp koeficijent duktilnosti i priguenja.
Vrijednosti pojedinih koeficijenata dati su u tabelama 1-4.
Tabela 1 Vrijednosti koeficijenta ko:
gdje je:
Si seizmika horizontalna sila na i-tom spratu
Gi pripadajua teina i-tog sprata
Hi visina i-tog sprata od ruba temelja ili krute podrumske kostrukcije.
Sile rasporeene na ovaj nain se linearno poveavaju od mjesta ukljetenja ka vrhu
objekta, odnosno imaju trougaonu raspodjelu (sl. 4.).
Za objekte koji imaju vie od pet spratova raspodjela seizmikih sila se vri na slijedei
nain: 85% ukupne seizmike sile S se raspodijeli prema navedenom obrascu, a
preostalih 15% se u vidu koncentrine sile doda na zadnji sprat, odnosno na vrh objekta.
Nakon odreivanja i nanoenja seizmikih sila, pristupa se proraunu naprezanja u
konstrukciji po metodama statike. Na ovaj nain smo problem izrazito dinamikog
optereenja sveli na priblian problem statikog optereenja.
Navedeni postupak se primjenjuje na ramove u dva ortogonalna pravca, jer smjer i
pravac djelovanja zemljotresa ne moe biti unaprijed poznat.
(1)
ili:
n
T1 = 12Cs [s]
(2)
ili:
T1 =
n
[s]
13Cs L
(3)
k = 1,50,051,01,0 = 0,075
S = 0,0751350 = 101,25 kN .
Raspodjela sile S po spratovima:
GiHi
Si= G1H1+G2H2+...+G6H6
GiHi = 2253,5+2256,5+2259,5+22512,5+22515,5+22518,5 = 14850 kN
Obzirom da promatrani objekat ima vie od pet spratova, 85% sile S rasporeujemo po
visini, a preostalih 15% se dodaje sili S6 na vrhu.
S = 0,85S = 86,06 kN
S'' = 0,15S = 15,12 kN
Vrijednosti pojedinih sila S i prikazane su tabelarno:
n
S' [kN]
1
2
3
4
5
6
86,06
Hi [m]
3,5
6,5
9,5
12,5
15,5
18,5
G [kN]
225
GiHi [kNm]
787,5
1462,5
2137,5
2812,5
3487,5
4162,5
=14850
Si [kN]
4,56
8,48
12,39
16,30
20,21
24,12+15,12=39,24
Slijedei korak je proraun presjenih sila i napona u ramu izloenom optereenju u vidu
koncentrinih horizontalnih sila rasporeenih kao to je prikazano:
10
3. SAETAK
Metoda ekvivalentnog statikog optereenja je relativno jednostavna metoda za
proraun uticaja zemljotresa na konstrukciju, i u praksi se esto koristi.
Nedostatak ove metode je veliki broj aproksimacija i pojednostavljenja na kojima se
bazira, zbog ega ne simulira realno ponaanje konstrukcije pri djelovanju potresa.
Smatra se da ova metoda daje dovoljno dobre rezultate za one objekte koji osciluju
dominantno u prvoj formi oscilovanja, to je uglavnom zadovoljeno ako se radi o
regularnoj konstrukciji iji je osnovni period oscilovanja T1<2,0 s.
Sutina metode ekvivalentnog statikog optereenja je da se dinamiko djelovanje
potresa predstavi zamjenjujuim statikim optereenjem. Statiko optereenje se
rasporeuje po visini konstrukcije tako da linija deformisanja tapa izloenog takvom
optereenju odgovara liniji deformacije konstrukcije.
Ukupna seizmika sila S koja djeluje na objekat je proporcionalno njenoj teini G. U
ovom sluaju teinom objekta se smatra vlastita teina konstrukcije, teina stalne
opreme, i jedan dio projektovanog kosrinog optereenja (obino 50%):
S = kG .
Koeficijent k je bezdimenzionalan koeficijent koji zavisi od vanosti objekta, kategorije
tla na kom se vri temeljenje, seizmike zone i vrste konstrukcije.
Nakon odreivanja ukupne seizmike sile S pristupa se njenoj raspodjeli po visini objekta
u nivou spratova prema slijedeem obrascu:
,
pri emu je Gi pripadajua teina i-tog sprata, a Hi visina i-tog sprata od gornjeg ruba
temelja (ili krute podrumske konstrukcije).
Ukoliko se radi o objektu sa vie od pet spratova, 85% ukupne seizmike sile S se
rasporeuje po navedenom obrascu, a preostalih 15% se dodaje sili koja djeluje da vrhu
objekta.
Nakon izvrene raspodjele seizmikih sila, proraunavaju se presjene sile i naprezanja u
konstrukciji metodama statike. Zemljotres moe imati i alternativno dejstvo, tj.
nemogue je odrediti taan smjer njegovog djelovanja, pa se proraun vri u dva
meusobno ortogonalna pravca.
11
Literatura:
Projektovanje seizmiki otpornih armiranobetonskih konstrukcija kroz primere,
deo A Osnovi teorije i uvod u propise Vanja Alendar, Beograd 2004.
Inenjerski pristup potresnom ininjerstvu Graevinski fakultet u Osijeku
Dinamika konstrukcija i potresno ininjerstvo dr. Ratko Salati
Potresno ininjerstvo (skripta) Graevinski fakultet u Zagrebu
12