arvard

College

Lirary

JIIIIAI '

MilmaD Parry

DR IVAN STR OHAL:

.

VALTAZAR BOOIS.IC

......

'1{~

;.~

..

-. --~~
. .:~

PRE~TAPANO I.ZMJESEtNIIA PRAVNitK06A DRU~TV.A~ .

,,

Z 6 RE 1908.
TISAI DIONICIE TISIARE U ZAGRE BU.

--; --.\
~

?/ OS .t2. . -t'"
~ t -S" -:- r '1=.-

HARVARD COlLEGE LIBRARY

FROM S OF
PROF. MILMAN PARRY
JA(t. , 1936

_ _ _ __

__..

_ __ _..,

Rad jdeje V l t. g ~ stvaraju upravo osnovu i pocetak ~i

tavoj nauci pravu i pravnim natelima u slovjenskih 11aroda, kao posebnoj
grani pravne znanostj. U tome, ~to V l t. g 1 ~ ovu granu pravne
znanosti, moze se reci, upravo zasnovao, nalazi se njegova v zasluga ;
radj. te vet njegove zasluge jme se njegovo ne izgublti, dok d Slovjena.
Ako se s vremenom i pronacj moZda, da jma tt radu i idejama V. g i
~ i ovo ono, ~to ne stoji onako, kako to g i ~ i prikazao, zasluga
njegova, da stvorjo nauku pravu stovjenskih 11aroda kao nauku jedi
stvenoj grupi pravnih natela uredaba, ostat ipak neizbrisiva. Svaki
pocetak tezak, u potetku lako se posrne; ~ato ne se ni v. g ~ u
moti zamjerjti, ako gdjegdje i posrnuo.
Istjna dodu~, da vet prije g ~ i postojala teorija posebnjm svojstvjma slovjenskih naroda, i teorjja nekim specijalno slovjenskjm pravn'jm uredbama, u kojima da se ova svojstva i cijela d i narav
slovjenskih naroda manifestiraju. No s tim teorijama bavili su se prjje og ~ manje vj~e samo nepravnjci. Sa strogo pravitkoga gledj ~ta nije
se s pravom slovjenskjh naroda kao s jednom cjeliom prije g i ~
njtko bavjo. Radi toga moze se , da on nauku pravu slovjenskih na
roda kao posebnu granu pravne znanosti upra vo zasovao.
g ~ dalje velik ne samo, jer , kako reteo. upravo zas11o
vao posebnu granu pravne .ma.nostj, on velik i ratH toga, sa svojim
radom s uspjesjma svoga rada do~ao do svjetskoga glasa. - Slovjeni u opte
ne imadu pravnjka u uzem smjslu, koji i kao takov dosao do svjetskoga
glasa. L 1 w 1 w s k i ili su u prvom redu samo istori
tarj ; k w z pjesnjk kultumj historitar ; r n i k 11 n i 11
socialistj; od novijih su opet v 1 v s k i i N v i k v prvom red11
sqciolozi. Pravnik u uzem smislu tek g i ~ i t. za pravo jedini
slovjenski pravnik u m smjs\u, kojj do~ao do svjetskoga glasa.
g i ~ t velik i u tome, ~to pravo i pravne uretibe stao proutavati nezavisno od pisanih zakona. Njemu J1jjesu vrelom svemu pravu samo
pisani zakonj ; on trlj pravo i jzvan tih zakona. blo na ovo trazenje

jzvan pisa11il1 zakona Joekl(upr<J.vo prisilje. jer , ~to 011 ielio proaaci, t. . ono, ~to zajedn j~k.o u pravima svill slovjenskih l, u
se odrazuje arav slovjeskjh aroda, nije g tako lako i pisa11 i m
zak.onima. Till pisanih zakona nije. ilo mogo, koliko ih bllo, blli stt p r euzeti od zapadnih naroda, nije do~lo u jirna do izra~aja ono, u ten se
razHkuje pravo slovjesk.il1 naroda od prava zapadnih naroda.
Da upoza pravo, koje ~jvj u narodu nezavisno od pisanih zakoa, obra t io
se g i ~ i s pitanjirna tom pravu na sam narod. On dodu~e u duh u
tadanje pravne nauke, koja izvan zakona znala samo za p1,vne obl ~ a j e
kao vrelo pravu, tvrdjo, da ispituje pravne obltaje; te se doista rnnogo
~esto gublo u istrazivanju raznih narodnih navika, koje s etnografskog glecia ogu bltj vrlo znacaje, no koje za samo pravo ne itnadu skoro nikak ve
vrijednosti. Ali g i ~ pri tome ce.sto duboko u~ao i u samu stvar.
Ot1 ispitivao takodjer bez obzira na bdi kakove oblcaje, ~to drzi narod ,
da u ovorne ili n. slucaju pravo, ~to li epravo; kako u narodu i ivi ovo
ili ono subjektivno pravo, ova ili ona prava ttredba; u m shvaca j
11aroda sastoji ovaj ili onaj pravni posao, te akovim posljedicam!l radjaj u
pojedinj pravi poslovj. - Sve se to do g i ~ i vrlo slao ilf nikako
jspjtjvalo. Sam Nijemac 11 w d priznaje1 , dii se g i ~ ima smatrati osnovateljem one skole, koju u Njemackoj -zastupa glasoviti s t, koja
se nazjvJje etoloSkom jurisprudencijom. Moogo prije, veli 11 w 1d,
g li s se vila prva s t v djela vet g i s i t opisao istim
na~elita oitajno pravo slovjeskih aroda.
Vrijedo stoa.:da se poize upozamo sa ii\10to i radom tog ve1ikog
muza.
rodio se . 7. prosiaca 1834. u C<~vtatu. Porodica
~ i s i v , vele, da podrijetlotn iz Koavla, iz sela Mrcine. U Cavtat
dosc:lio se . tek djed na~ega g i Si : 1 d g ~ i t. Ovaj 1d
jmn cetvero djece. od koje ajmladji V 11 jos za oceva zivota, kacl
ovaj oslijepio, preuzeo gospodarstvo roditeljskoj kti . Kuta ta ila
ogata, imala mnogostrano gospodarstvo. V 1. lt si 1 d v i
,,tac t1a ~eg V 1 t z r <1, dubrovatkom narjetju 1d . Osim 1d
imao V 1 11 jos i jednu kcer. U porodu ove kceri umrla 1d v u
J1.ti, otac V ozenio se poslije n smrti drugi put ; no s tlrugotn
tenom i imao djece. Tako . uz na~ega 1d ostala samo d sestra.
lza svr~ene osnove ~kole po1azio ~ g i s i neku pjvatnu skolu
kod jedog nekadanjeg pornorskog kapetana. Ova privatna ~ko1a odgovarala donekle danasnjjm gradjanskim ~kolama i nautikama ; ubla se u
11 osoblto maiematika, fizika, astronomija i nautika. S avrsenom 12. goV.

gi ~i

') Die menschliche

l<'amie,

str. 501., bilj. 1.

-----

s
dinom svr~io na~ 1 d i ovu ~kolu . lza toga: polazio privatnu ~kol u
kod cavtatskoga zupnika-dekana 1. Z f r n . Ovaj u izdao i n
privatnu svjedodzbu za prva tetiri razreda ginazije. 1d zelio
loi iti ispit takodjer i drzavnoj ginaziji u Dubrovniktl, iza toga nasta
viti nauke n:J. visoki ~kolaa. No otac nje.gov proti t ; on ze1io,
da mu sin ostane kod kuee, da poslije nje.gove srti preuze nje.govo gospo
darstvo, i zato, akar i zelio, da u se sin naobrazi, nije pt!Stio, da ide na
nake izvan Cavtata. - U Cavtatu ~ naut io Baldo od lijecnika s s i-a
francuski ~ osim toga ucio i njeacki. Talijanski blo pak nastavni je.zik
ll pornenutim privatni ~kolaa. Tako na~ g i ~ i t vet kao dj&ak
1.4-15 godina poznavao tri jezika, osi toga znao i. ~t jematk i.
Kod Z f r 11 naucio takodjer citati i pisati cirilicom.
Dok ~ ~ t.i Cavtatu i, kao mladi djecak, sastavtjao za djeda i
r:tzlicne ispra ve pra vnim poslovima, koje su ovi sklapali s .drugima, . znao
111 zastupati i pred sudo. Osim toga putovao u razlicnim trgovacklm
poslovjma Dalaciji, i izv~n Dalacije. Pri t upoznao se s mnogi111
znamenitim lj udia iz one dobe. U Trstu upoznao se s biskupom D
r i 1 i s historicaro n d 1 r ; upoznao se i s 1 v. u k u1 v i t m. Od djetinjstva pak blQ najolji prijatelj s knezom N k 1 m
V 1ik i u i t . U Dubrovniku, upoznao se i s knezo d m
r i t m. r m u d n , 1. z n i t . r
F r n s v i t i s drugia.
Kada Dubrovcanin knez L u k ~ G u t i t dao raspisati nagradu
za najbolji prijevod Tacitove "Vita Agricolae", natjecao se medju osta
lima i na 9 g i ~ i t, te nje.gov prijevod iza nagradjenog v 1 v i
6 v g prijevoda priznat drugi najbolji, dok prijevodi drugih starijih
knjitevnika. ( edju njia p,rijevod S t . L u ~) nijes doblli tog pri
znanja.
Godine 1849- uro djed, godine 1856. otac g i ~ i t v. Uz nogo
gospodarskih posala blla sada na~.eu g i ~ i t u prva briga, da dOdje
u svijet na visoke ~kQle. Zato u prvo redu nastojao upotpuniti svoje znanje,
i utiniti ispit zrelosti za ginaziju. ~kolske godine 1858./9. dozvoljeno rnu
da. polazi na drzavnoj ginaziji u Mlecia predavanja za Vll1 . razreti
gimazije, te s srpnja 1859. polozio na liceju "S. Catterina" tl Mlecima ispit zrelosti.
Svr~iv~i ovako gimnazijske nauke ode na visoke nauke u Bet. NajpriJe
11tjede filozofski fakultet, da slu~a lozofiju, filologiju i historiju. Poslij~
odiL1t i se ipak za juridicki fakultet. U Becu.upoznao se s i k 1 ~ i 111,
kl)ji Ll velikoj jeri t na dalji teeaj g i ~ i t v g zivota.

Prva dva semestra sluho g i ! i t u elu ; treti semestar

u erlinu, Utvrtl Miinchenu posljednja tetirj opet u Betu. IZdd
treteg utvrtog semestra ! u Pariz. Slu!ao , kako vet w~iiiiWi:
pravo i ddavoslovne nauke ; pored toga slu!ao fjlosofsltome fd'ISirJ
tetu ne samo filozofjju, nego i historjju i filologjju. Kako se vidj iz n~e~mvtr;
Jwnijih djela, osoblto se bavjo studjjom rimskoga i pandektamoga prava;
slubo skoro sve najznatnjje profesore rjmskoga pandektarnop ~
iz sredine protoga vjjeka, tako napose: r n d t s (u Belu), R u d
(izdavata u h t n h 1 n s t t u i , u Berlinu), W n d s h 1
(u Mtlnchenu), osim toga uz put 1 h r n g (u Giessenu) i V n g r ow&
(u Heidelergu). S r n d t s m s 1 h r n g m takodjer se i s1
upoznao. Da1je s1u!ao U n g r , G 1 s r , S i g 1 , S t i 11 .
Neumanna (u Belu), Stahla, Gnejsta, Beselera, Rjchter.-.
(u erlinu) te 1 u n t s h 1 (u Munchenu), od nepravnika slu!ao
1 g r , S k 1 , s h h , i k 1 ! i t , V hl n (u
elu), D r s n (u Berlinu). Osim toga putovao 111&8
Njemalkoj Francuskoj ; upoznao mnogo svijeta, spoznao se s ti1IlOgii"
glasovitim mu!evima one dobe, napose - s g1asovitim Slovjenjma.
ako se upoznao s V u k m S t. r d zi m, . F. R "..
s k i m, t. r u n z g v t m, s i m r m g i
d m i r l k m, . u s s f m i s mnogim drugima.
! prjje svr!enih sveulili!nih nauka promaknut temelju n ...... .",
tacije "Ueer die Ursachen der Niederlagen des deutschen Heeres jm h~
tischen Kriege" sveuli li~tu u Giessenu, god. t862. last doktora fikJ.
zoflje. - Skoro pak iza svr~enih nauka promaknut god. 1864. u
na ~t doktora prava.- God. 1869. zadoblo sveutibltu u Odesi hOo:
110fis causa ~ treei doktorat javnoga prava.
Oko Uskrsa godine 1863. doblo g i ! t nakon svr~enog sedDIOjf
semestra preporuku k 1 ! i t v u i z g v v u mjesto
laoratora u dvorskoj iblioteci u Belu. Do te dobe i u toj bliioted
mje!ten za slovjensku knji!evnost profesor i k 1 ~ i . Po!to nije rnn~,_..
ViJe obavljati tesluze pored dtugih posala, to ostavio tu slllZbu, i
predlog doblo to njegovo mjesto ~ g ~ i t.
U dvorskoj toj iiiotecj irnao g ~ t prilike upoznati sve,
do onda Slovjenima napisano. 1 tu priliku u oilnoj mjeri ''"'Nii1!
- U toj iiioteci upoznao se osjm toga s mnogim znamenjtim )judili*
Upoznao se napose s tinovni!tvom ove iJjoteke, u koje su spadali
znarneniti knji!evnjci utenjaci. Upravitelj iioteke blo glasoviti
ma~ki pjesnik barun ii n h-B 11 n g h u s n (poznat pod
nimom 1m). edju tinovni~tvom ove iJjoteke nalazio se
mladi. naprijed spomenuti, F r. 11 w 1 d.

7
U 1ioteci upoznao se i s drugim znamenjtjm m\lUvima, koji su u
ono .doba pohadjali ovu iljoteku. Tako se upoznao s N. m s m.
w s k m, u m, S r z n v s k i m, F r. R k i m~
G . D n i t m, V. g it m, . k 1 m, S t. N v k ov i t m, V: G r g v t m, . G v r i 1 v t m, N. v m
i s mnogim drugirna.
Upoznav~j u pomenutoj iljotecj sve, ~to se do onda Slovjenima
i njihovim pravnjm oblfajjma pjsa1o, poduzeo skoro, kako stu.pio u tu
iljoteku, da napj~ dje1o prawirn oblfajiina u Slovjena. No do
skora uvjerio se , da ono, ~to Slovjenjma napisano, sadriaje mato ili
skoro ni~ta . njihovim pravnim oblfajima. Za to vet se u tom prvom zna
menitijem dje1u poslutio usmenim ispitivanjem tim obtfajlma. Pri tome
su mu napose pomogli : prijate\j ~ jz djetinjstva knez N i k. 1 u i t.
(za dubrovafku okolicu, nav1astito za Konav1je), S. i 1i n v i t (kasnije
nadisup barski, za oko1icu sinjsu), . d! k v (za Bugarsku), V.
1 v n vZ 1u q k v (za Rusku), St. G . 1. ! v i t (pravnik.
u Belu, za hrvatsko Zagorje), r i n L u n v t (ogoslov u Bew.
za Lastovo), 1 g n t r i n (svetenjk u Stajerskoj, za slovenske kra
jeve), s. V u k t (ogoslov u Senju, za hrv. prjmorje vojnu krajinu),
. S n d t {profesor u Novom Sadu, za Srijem Banat), . F. R v $ k. i
(za ruse krajeve), 1 v. 1. r! (koncipista kr. dvor. kancelarlje u Betu.
za Hrvatsku) t. d.
Rezultat ovog sablranja donosi g ! i t u djelu "0 vainosti salp
ljanja narodnih pravnih oblfaja kod Slavena". Djelo to otisnuto u zagre
ba~kom almanaku "Knjizevnik" god. 1866. god. t867., kasnjje ~ i na
pose pod natpisom " Pravni obilaji u Slavena."
lstodobno mislio na to da sastavi fitavi zomjk obllajnom pravu
(barem) u juinih Slovjena. U tu svrhu sastavio posebni "naputak za opl
sjvanje pravnijeh obllaja, kojj zivu u narodu." Tu napose v 347 pi
tanja, koja i valjalo sabrati odgovore, da bude mogute opisati pravnc.
oitaje u narodu. Godine 1861. otisnut taj naputak u zagrebatom ,,Knji
~evniku'', osim toga napose i 1atinicom i tirilicom. Naputkom tim obratio
se g i ~ i t na sav narod, napose na inteligentnije slojeve, da mu pomognu kod istraiivanja obl.jnoga prava u juijh Slovjena, da mu dadu
podatke, gradivo, na ko.m da sagradi nauku tom oitajnome pravu.
God. 1863. osnovano u Betu dru!tvo "Slovanska Beseda.. kao dru~
tveno sredi~te svih Slovjena u Betu. Predsjednikom tog druMva blo Ceh
g r oi . r n i n, u upravni odor i izabran medju ostalima i n11 ~
g i ~ i t. Ut ogi~ita ili su u upravnom odoru g n . U t i ~ n v i ~
F d r D m 1i t, glasoviti poljski . slikar G r t g i r, pomenuti vet
R v s k i , 1 v. G v k i drugi. g 1 t napose uredio

8
dr~tvenu itl

te vec gocl. IS65. tiskano od njega .. izvjesce slou Betu za goct. 1865." u godi ~njem j zvje~taju pomentog
dt~tva ,.Slovanska Beseda."
Misli1na . nekom sredj~tu .za sve slovjenske narode daje g i ~ i t
oduka i u tlanku 11 .., .. !lt " oijsnutom u JJOvo:;adskom srpskom
Jetopjsu za god. 1867.
lstodobno napisao za beki "Archiv ftir Kunde osterr. Geschichtsque11en" 11,istoritku raspravu .,su11' epistolario di Stefano Gradi" (knj. V l .
god. 1867.) Ova raspra va neki uvod za pu\jkaciju ko1espondencije Gr adiceve, koju . g i ~ i t tek god. 9()6. odlut jo se. puiicirati u tLt svru
odaslao ju jugoslavenskoj akademiji u Zagrebu.
g ~ t u u to vrjjeme ponovno ilo ponudjeo, da se dade ira ti
za arodnog zastupika u dalmatinskj sabor. No on te pontlde otklonio,
samo da poliblkim djelovanjem ne bude zaprjjeten u svom znanstveom
radu. God. 1867. i pozva takodjer na etnografsku izlozbtt u Moskvu ;
uslijed razlitnjh zapreka nije. mu . ipak bllo mogute, da se tom pozjvu odazove.
Godine 1868. preuredjeno ~kolstvo u hrvatskoj garskoj vojnoj
Krajjni ; napose odredjena su ila dva ~kolska savje.tnika, koji su imali nadzor
voditi nad svim ~k.olama u vojnoj Krajjni. J edan od tih imao nadzor vodjti nad svjm ~kolama u hrvatsko-slavo11skoj Krajinj sa sjedem u ZagrebLt ;
drugi imao taj nadzor vodjti d svim ~kol ama u banatsko-srije.mskoj
vojnoj Krajini sa sjedi~tem najprjje Temj~varu zatim Petrovaradinll.
Skolskim savjetnikom za hrvatsko-slavonsku Krajjnu imenova svecenik i ravnatelj senjske gimnazije S t . S 1 k, ~kolskim sa vjetikom
za banatsko-srijemsku vojnu Krajir jmenovan na~ g ~ i .
U t10Vome svome zvanju dao se g ~ i odmall posao ; te
pripraviv~i se najprije dobro poduzeo inspekcij putovttnje. toj inspek
ciji podnio opse.Zan iz vje~taj. Po~to se i opet radilo reorgaizaciji
Skolstva u vojnoj Krajinj, to g i ~ i pozvan u Bet, da sudjeluje u
komisiji, koja se bavila re.organjzacijom .~kolstva. Nakon dvomjesetnog
boravka u B&u povratio se. opet, ali vi ~e u Temj~var nego u Petrovavenskoj

bl\joteci

J-ad i.

U Petrovaradjnu upoznao se sa svecenikom i knjize.vnikom 1 . k r ug i 6 ! ; u Novom Sadu pak s knjizevikom S v t i i lL f;eogradu

opet upoznao se s D n ~ i , . S f t k , . n , N ov k v i t m te . 11 m. - ~kolskj savjetik imao pjJike
doci uij doticaj s narodom tako velikog teritorija, kako ila banatskosr~jemska vojna Krajina ; tako i eposredn j m jspjtivajem aroda mnogo
toga doznao oitajome v r\.

........--~ - - --- - - -

!L...-~-------

God. 1869." nakon ~to su bili usvojeni Z".tkonski ptecllozi preustrojst vu

u vojnoj Krajini, odrekao se Bogi~i6 slui\1e skolskog savjetnika.
Istodobno doblo poudu, da zauzme IIOVO dSJvau katedrtl slovjenske
pravne povjesti na sveuciiu u Odesi ; i on tu poudu prillvatio. Podjedno podijelilo n sveuciblte u Odesi l noris causa aslov ~.1ok.tora javnoga prava, te ga , posto stavljentt ponudLJ prihvatio, ieovalo javim
redovitim profesorom slovjenske prave povjes1i.
Koncem godine 1869. krenuo g i ~ i t put u Ode~l t. Put taJ
vrlo tegotan, jer nije bllo jos zeljezica, vec se mora\o s kolima ptttovati. Na putu se g s i prehladio, te dulje vremea bolovao. Ipak
vec mjeseca OZUjka , 1870. drzao i nagra!J predavanje " 1-ft\)' iiOi1
.6 i . n pana~ ; ovo predavanje bllo ka.snije jos i napose otjsnuto. - Preda vanje ovo opse~ ukazuje se dosta
eznatnim, no znamenito radj 1t1isli, koje su u ojemu istak11ute. og1 s i vec u ono doba, pred skoro cetrdeset godina, prigovara rraVJoj znanostj, da seprevise bavi samo s pukim mrtvim slovirna zakona. da se na
pravni zivot naroda ne obazire. Zakoni se izdavaju, prigovara , bez obzira
na pravni zjvot potrebe naroda. On drzi , da se jmade pravni zivot naroda,
ili kako se on izr.Zava pravnj oblcaji, i~ opisati, zaiim isporediti s oblcajima drugih naroda konacno da se prema tome tek itnadu stvarati zakoni. HistoriCka ~kola, drzj on, da u tom pra vcu vec ne$to u~inila ; ali on
se s onim, sto historicka skola ucinila, ikako ne zadovolja va. - U tome
predava.nju istjce takodjer, kako su se praksa i teorija prava daleko razi~le.
U prvo vrijeme svog boravka u Odesi imao g i ~ i t mnogo posta
sa svojim novim zvanjem. Ruski jezik dod~e vec od rrije poznavao, ali
govorio ruski nije skoro nikada ; radj toga imao u prvo vr1jeme mogo
pote~koca s jezikom. Dalje imao predavati ~koro posve 110vu nauku.
i w s k napisao dodu~e vec preu vise godina pravnLt historiju stovjenskih naroda, ali ne moze se retj, da sa svojim djelom LISpio. Bio to
vi~e neki pokus u doba, kad jos nije il:~. skoro ikako isrit:tna ni pravna povjest pojedinih slovjenskih naroda. - U doba, kad g i s i zauzeo
stolicu pravne povjesti slovjenskjh naroda, takodjer slabo poznata
pravna povjest ruskoga, poljskoga i ce~koga naroda ; pra vnoj povjestj
ostalih slovjenskih naroda tek se pocelo pisati. - g i s i u pri tome
osoblto dobro doslo znanje, sto si ga p tikpio betkoJ dvorskoj blliotec i .
Becu vec upoznao . mnogo toga, sto se ticalo prave povjesti pojediih
>vjenskjh naroda, to mu dobro doslo u 1jegovo111 oovom zvanj.
Pored posla skopcanog sa zvanjem sveuciblnog profe.sora nastavio
g i s i u Odesi proucavanje oblcajnoga p1ava u jiilt Slovjena. U
tesi nasao opet mogo Ijudj, kojima su oblCaji i pravo sl\vacanje Lt
:nih Slovjena blli vrlo dobro poznati. Nas: tu s glav itog vodju
~kolstva

10

vojvodu L u k u V u k 1 v t , Lukina sina g

d n V u k 1 v i t te 1 ~ S r d n v i t . Ovi su mu dall
mnogo podataka pravnim oblt.ajima u Hercegovini i u Katunskoj nahiji u
Crnoj Gori. Na~ao tu zemljak.a v 1 g u d pomorskog kapetana
iz Dubrovnika, koji mu opet dao mnogo podataka obllajnom pravu u
Kon.avlju. Upoznao tu r k v i t iz Crne Gore, koji mu
dao podatke za Crn goru. Upoznao i pravnika k r i n
v i t , koji mu opet dao podatke za Makarsko primorjt" u Dalmaciji.
Osim toga putovao g i ~ i t istodobno i u K.avkaz i ovdje upoznao
se s pravnim obltajima u primjtjvnih kavkazklh plemena. Ov~je napose
hntio da nadje embrione pojettinih pravnih uredaba i da tako isporedji
''anjem dodje do razjanjenja mnogih pravnih uredaba u Slovjena.. No do~ao
do uvjerenja, da tu postoji posve drugi dru~tvenopravni svijet. Uza svt
to on si obzjrom na taj druktiji dru~veno-pravni poredak sastavio nova
pitanja, te na ta pitaja, kako sam izvje~uje u plistupu k .,zborniku sada~jih pravnih oitaja u jttmih Slovena" (str. XLIX.), na Kavkazu i k.as
njje medju Arbanasima sabrao mnogo materijala, s koji da se mnogo
toga moglo popunjti i popra vit u pomenutome zborniku. On odlutio taj
materijal objelodaniti. Do toga zalioze nije ipak do~lo.
~ kao djak mislio g i t) kako se sastavjo neiU sveslovjenski
muzej bliioteka, kako se u taj muzej i iiioteku sabr~lo sve, do
prinijelo tome, da se stovjenski narodi medjusobno upoznaj. tome on
vet godie 1867. u u apisao raspravjcu pod natpisom "
". All ta raspravica i ttjegove zelje njjesu nai~!e nikakov odziv.- Sada
u Odesi stao razvijati iste misli; napose drzao . da takovLt blblioteku
i nzej mog\o osovati slovjesko dobrotvomo dru~tvo u Odesi. U tom prav
cu napisao god. 1870. ra.spravicu "06 .t 6.U
plt 0. . 06". g ~ i v prijedlog doista s!ovjensko dobrotvoro dru~tvo Odesi prihvatilo i tako
osovaas!ovjenska iJjoteka u Odesi. g i ~ i napisao god. 1871.
takodjer i ~tatut za ovu bitiotek ., .t i".
Ot1 prve dvije godine upravljao s tom itiotekom. te njezinom
napretku i djelovaju svake godie sastavjo izvjeMaj " ui
hercegovalkih

usta~a

-k..~ .11. 6..U 0 " .

g i ~ i t bavio se vet prije nego li do~ao u Odesu ne s.mo sa sak>
Ijanjem pravnih obltaja, koji danas tt slovjenskih naroda zive, nego i s pr
historijom stovjeskih naroda. Vec u prvoj k.jizi rada jugostave. :
akademije nalazin od njega objelodajen jedan "spomenik narodnoga i
~ajnoga va iz t. vijeka"; odmah u trecoj knjizi rada jugosl. akademije 1
lazimo dva pri\oga za pravnu historiju juZih Slovjena i to: "1. n1 ;

..11..t~aora Orjenaa u 6 6.-

1 773.); 2.

(1771.-

n . .

". U petoj knjizi rada jugosl. akademije dolazi

s povetom tas
pravom ,. Giavnije crte oblteljskoga pisanoga prava u starom Dubrovniku."
U jednoj od prvih sjednica jugoslavenske akademije prihvaten
g ~ i v predlog, da akademjja preuzme izdavanje pravnilt spomenika u
julnilt Stovjena. Akademija povjerjJa g ~ i u da izradi program,
kom se ti spomenici imali izdavati. g i ~ i se vet godine t867.
u Betu prihvatio izradjivanja tog programa. Napose aumio iiogra
f i~ki popisati ~itav materija1, koji se ti~e toga predmeta. Poteo sa zakoruma, ~to su ih izdavale dr!avne vlasti. U be~koj dvorskoj kancelariji mogao
se lako informirati ~itavom tom materijalu, te posao dosta brzo i~ao.
Kad istupio iz belke dvorske biiioteke, mis\io taj posao n~staviti i napisati djelo, u kome i opisao sav taj materija1. No u Odesi nije mogao
da nastavi 2:apoleti posao onako totno i potpuno, kako to naumio ; zato
odlutio da se otisne barem ono, ~to vec u Betu prikupio, i pos1a.o to
akademiji, on,a izdala god. 1872. pod natpisom : ,,Pisani zakoni na sto
venskom jugu ; iliografski nacrt dr. V. Bogi~ita : 1. Z.akoni izdani ajviwn1
vla!tu u samos1alni dr!avama."
J ugoslav. akademija u Zagrebu odlutila takodjer osnovi g i
i v izdavati zbomik sada~njih pravnih obl ~aja u jumih Slovjena.
Akademija i sama nastojala, da se sabere, ~to vi~e odgovora na pitanja,
k.oja g i ~ i . razvrstao u svom "naputku za opisi vaje pravnijeh
obl~aja, koji zivu u narodu." Ona taj naputak otisnula i razaslala ga u narod.
Doista iz mnogih krajeva stigli su odgovori na stavljena pitanja. uspjeh
sak.upljanja tih odgovora podnio g i ~ i t akademiji 4 i zvje~taja, te
su ovi izvje~taji otisnuti u 1., s.. . i 19. knjizi rada jogosla ven:ike akade
mije.

Raznim zvanitnim poslovima opterecen, z aok ptjen 1 s drugint r:tdom nije dospio, da redakciju prispjelih odgovora uovr~i prije godine 1874.
Tek potetkom god. 1874. )conatno uredio ove odguvore. ~ iste godir1e
izdala jug. akademija ovako redigirani ovaj matelija1 zajedo sa pristupnn1,
koji sam obuhvata Ll strana. Materija1 taj razvrstan kan odgovur n:t
352 (prvobltno 347) pitanja. Sabrani su tu odgovori, koji su pismeno podeseni; no ima mnogotakovih, koje sam g i ~ i t poilje.Zio ispujoci
1 jedineosoblto dobre poznavaoce obl~ajnoga prava. Ovi u:;mei odgovori
1 dovito su mnogo bolji od pismenih. g i ~ i doivao ~:. odgovore iz
1 zli~nih krajeva. Iz mnogih krajeva doio odgovore i od vi~ Ijudi1 pak
takove odgovore iz istog mjesta i iz isto~ kraja testo spajao \1 jedno,
' ;to navodio jedne pored drugih. Tako svrst~to ukupno 42 grpe odaralaca na stavljena pitanja. - Na neka pitanja nlje u doio iz

12

mnogih mjesta nikakvog odgovora. Talco n. pr. iz Novoga nije doio nijedno~:
odgovora na pitaja, koja su se ticala zadruge, jer da toboze u Vinodo\u nem:t
zadtge. Odgovori pak na pitanja, koja se blu zadruge (oko 85), obuhvataju
veliki dio titavog sakupljenog materijala.
g i ~ i t sam nije drzao, da sakupljeni materija1 stvarao got ovi
zborik sada~j ih pravnih i jufnih Slovjena. drzao, da i taj
materijal mogao sluziti samo kao podloga sistematicno obradjenom zb orik. Radj toga nosj i taj materijal izdanju jugoslav. akademije natpi..~
.,zborik sada!nji11pravnjh oitaja u juinih Slovjena: knjiga prva: gragja
11 odgovorima iz razlicnih krajeva slovenskoga juga." Citava ova prva knjiga
zborika zaje~no s kazalom srpskohrvatskih bugarskih rijeci obuhvata
714 stra .
Kako se tinj, naumio g ~ i na teme\ju ovog materija\a izraditi
ti sustav oblcajnnga prava juin Slovjena. No do toga nije do~\ o.
Sjstemat$kj obradjej zborik pravih i u juinih Slovje11a imalo
blti 11 godja kasije na j ematkom jeziku izo djelo dr. F r. S. r u s s
pod natpisom "Sjtte td Brauch der Si\d~laven", koje se u mnogom pogledu
oslanja na g ~ i v u gragju.
Po~to g ~ v djelo vetim utejaka, koje zajma t
oiajnome prav tt juznih Slovjena, radj jezjk. epoznato, sluie se oni
s ovim u s s v ; djelom ; te su pra vi obltaji u jznih S!ovjena str.
n svijetu poznati tek preko r u s s . Zato i 11 lezi krjvnja, da strani
svijet imade tim obltajima vrlo zle nazore, toliko na g i tt koliko

r u s s 1..1.

Sam g i v zomik nije preveden n,a ijedan strni jezik. Samo

F ed r D 1 t na temelju tog zbomika napjsao na fracuskom jezik kratak nact oitajnoga prava u juzih Slovjena pod natpisom .. L~
droit coutoumier des Slaves meridjonax d' apr~ les recherches de . Bogiic". Nacrt taj otisnut u "Revue des l egislatios anciennes et modernes"
god. 1876., god. 1877. i kao posebna kjjzica. Nacrt taj preveo V.
G v i ruski jezik pod atpisom " 06 11 .1
&\'>i3t - " god. 1878. tom D
1 v m nacrt apisao oxfordski profesor . S m n - i n
rasptavjcu "The South Slavonians and Rajapoots" Ll tasopis "N ineten t
Century" god. 1878. Ova raspravjca izi~la kasnije i na francuskom jeziktt
pod natpisom ,.De 1' organisation jurjdique de la famille chez Jes Slaves du
Sud et chez les Rajapoots" u asopisu "Revue generale du droit" god. 1879.
Obzirom na g i i t v zbomjk napisao i n raspra vic .,Das
Gewohnheitsrecht der Si.idslaven" 11 laiopis ,,Ausland'' god. 1874. Kroz
D m 1i v nacrt oiajnog prava u juinil1 Slovjeqa upoznali su napose
Franczi g i ~ i v zbornik, pak se mnogi FrattCLtzi bave s oblajnim

1~

pravom 11 juini Slovjena. Tako s glasoviti L 1 u tretoj svesci

svoJih " Ovriers Europeens." oiajnom prav u ju.Z"ih Slovjena pi ~e na teme1ju B l)gi~ i C.evog zbornika takodjer i Dora d' I stria pod nat
pisom "Tfle condition of tl1e South Slavonian women" amerikom ~asopistt
., Penn t~< god. 1878. u broju za mjesec si, te u fr:cskom ~a
sopisu " Reve Britanique" za mjesec ozujak 1878.
g i ~ i v zbornik ocjenili su napose profesor na zagrebatkom svetiliM u dr. . 11 1 i zameiti ruski pravni historiar L n t vi t,
koji se osoblto bavio s pravom juznih Slovjena, napose s pitanjem za
druzi, no kome zadJuga blla neka opcina s mnogo clanova.
n 1 v oc.jena otisnuta u radu jugoslav. akademije, kjizi 2..
pod natpisom "Kriticki pog1ed djela slavenskom pravu : 1. Zbort1ik sa
da~nj ih pravnih i juzni Slovea od V. Bogi~ica" . n 1 prigovarao zbomiku pogla vito samo s gledi~ta fone, doim S<lll puiika
ciju povalio. Na u 1 v u odgovorjo g i ~ i u pr:tv
ttickom asopis " vo'', koji no izlazio pod redakcijom ~ i m u 11 i t v 111
Lt Sp\itu, god. 1877. pod atpisom " Na ocjenu Zbornika sa<.lanjih pr:J.vnllt
oblc.'aja u juzih Slovena."
L n t v i oc.je11io g nepovoljnije g ~ i t v zborrik
t1 "._ . HRp. i" god. 1878. (u broju za mjesec
s rplj) poct atpisom "3n 6 6& n~ . Nu
O\,ll u odgovorio g i ~ i u istome casopisu god. 1880. pod t
pisom 11 u.\ r. .: 3 6
o6 RRro ".

g i s i t v istrazivanju oblcajnoga prava u juzih Slovjea

pisao i . u d lt " Magazin fiir die Literatur des Auslande.s'' g. 1873.
pod atpisom "Bogiit's Forschungen ilber slavisches Gewohheitsrecllt.' '
U rad jugoslav. akademlje nalazimo od g i ~ i iz ove dobe ~
vije kojitevne. obznae, i to obznanu knjige " 6
r. ,, 1808. 1812. r ; 1868." i zu k.njige
.. z11aczeiu prawa rzymskiego i rzymsko-byzantynskiego u narod6\V
~o\vianskich ; wykozil', ubj~nit i wydal' R. Hube. Warszawa, 1868."
U ovu periodu g i si v g knjiz~vnog rada spada i 11 pra
vije samostalno historicko djelo (obuhvata 247 str.): , , 6
. . n; i n 6i." Ovdje sabrao Bo glsic sav ma
te jal, sto se nalazi tt petrogradskim arhivima srpskome ustanku ; zato
djelo za svakoga koji se bavi srpskom historijom vrlo zname11ito. S tim
dJ om sluzi se na maogim rjesti ma takodjer 11 u svojoj !)i:;tiji
sr koga naroda.
..

i4
Dok ~ g i ~ i t i profesorom u Ode.si stizate su mu ponude
razlitnlh sveutita, da primi katedru budi rimkoga prava budi pravne
vjesti slovjenskih naroda. Napose doio vrto povoljnu pon~du var~vskog
sveuti1i~ta. No on sve te ponude odio.
Vec prije nego li stigla ova ponuda od var~avskoga sveucili~ta, obratio
se crnogofski knjaz N i k 1 , kome blo poznat g i ~ i v znan
stveni rad, na cara osloboditelja 1 k s n d r 11 . da po~alje g i ~ i
u Cmu goru, da sasta vi gradjanski zakonik prema obl~jima i potrebama
naroda. Pod konac god. 1872. stigao g ~ u carski nalog, kojim rnu
se povjerava sastav gradjanskog zakonika za k.nja.Zevinu Cmu goru, i t\1
svrh podijeljuje mu se dopust na eodredjeno vrijeme.
Posao oko kodifikacjje gradjanskog zakonika zapoceo g ~
god. 1873. za tu svrhu nije ilo ntdno, da ostane u Crnoj gori, pre.selio
se god. 1874. u Pariz, gdje se. stalno nastanio. U Parizu blle. su mu naime
pri ruci blJjoteke, s kojjrna se. morao sluiiti pri sastavu imovinskog za
konjka za kjafevinu Crnu goru.
g i ~ i t drzao ., da s kodifikacijom imovinskog zakonika za Crnu
Goru iti rnnogo brze gotov, nego 1i doista i. Mislio za koju godinu
vratiti se u Odesu nastaviti svoje studije na Kavkazu. Tek kasnije uvidio
, kako to za jednog samog oovjeka ogroman posao. lpak vec godjne 1880.
drzao prvo titanje svoje osnove. 25. o~ujka 1888. progla~ena g i
~ t v osnova kao ,,op ~ti imovinski zakonik za knja.Zevinu Crnu goru."
Za vrijeme rusko-turskoga rata 1877. g i ~ t pozvan, da se
pridruzi glavnom ~topu ruske vojske u Bugarskoj ; g i ~ i blo dodi
je.ljen civilnoj kanceJariji. S glavnim ~topom i ~ao on kroz Rumutljsku i Bu
garsku. Do~ao . sve do Plevne, i ovdje. sastavio . prvi projekat za sudsku
organizaciju u Bugarskoj. U mje.secu rllju 1877. isposluje si, te bude. rije~
sluzbe tt civflnoj kaocelariji gla vnog ~topa ruske. vojske, se odmah iza
toga p<JVratio u Pariz.
Kad god. 1874. bllo otvoreno sveuli! e. u Zagrebu, ponudjena ~
ovdje g i ~ i t u kate.dra pravne povje.sti. No on blo tada najvi~e zao
kupljen s kodifj'kacijom crnogor"kog invjnskog zakonjka, stavljenu
ponud otklonio. l st pondu <ll.lblo , kad se god. 1882. kate.clra pravne
povjesti u Zagrebtt ispraznila ; no i ovaj t i primio stav1jenu po udu.
- Osim toga m god. 1875. ud kate.dra rimskoga prava u Odesi,
nije primio. Prigodom otvorenja velike ~kole. tt Beogradtt bila mu i
11 ovoj ~koli ponttdjena katedra slovjenske prave povjesti, no on nije ni
ove poude prihvatio.
lza kako . god. 1888. njegova osrtova crogorskog imovinskog zako
ika postala zakonom, ~ g i ~ i t Petrograd, da uredj svoj sltd
beni polozaj. Tu mu blla ponudjet1a katedra ritskoga prava u Moskvi.

No na savjet lijetnika, zog naru~enog zdravlja otklonio on ovu pohudu,

te zatrwo rnirovinu, koju mu ruska vlada takodjer i dala. Tako umirovljen
povratio se ponovno u Pariz.
Najznamenitije djelo iz ove perjode g ~ t v g rada svaka.ko
sam "opffi imovinski zakonik za knja!evjnu Crnu goru". Znarnenjtost tog
zakonika stoji u tome, ~to nije poput ostalih uzet iz drugih zakonika, vet
uzet iz samog naroda iz obltajnog prava., koje !ivi u narodu. Radi tog
vet svojstva svratio taj zakonik na se optu pozomost u&nog svijeta. Dosele preveden taj zakonilc u S jezjka i to : francuski pod natpisom "Code
general des iens pour principaute de Montencgro ; traduit par R. D r s t ,
membre de 1' lnstitut, conseiller ~ la cour de cassation et . R i v i r , ancien
rnagistrat, Paris 1892... ; zatjm na njematki pod natpjsom : .,AIIgemeines Gesetzbuch tib& Vermgen ftir das Ftirstenthm Montenegro ;
iibe.rsetzt von . S h k ; r1, 1893 ... na ~anjolski pod natpisom ,.C6djgo civil de Montenegro ; trad. par G u s t. 1g 1 s i s ; Madrjd, 189i." ;
na talijanski pod natpiso "Codjce civile del pricjpato del Montenegro;
trad. da . r t h i n i ; Spalato, 1900... ; na ruskj pod natpjsom:
.06iit 8 nru" . s t;

ro". 190t." u prijevodu

u s k v pod redakcijom V. D. S s o-

v .
ton1e zakonj l raspravlj.lo se u mnogjm utenim dru ~tvima ci-tavom svijetu ; tako napose u ovjma:
U .,Academie des scieces orales et po\itiques (lnstitut de France)",
gdje preda vao clan akademije R. D r s t sjednici od 12. svibnja 1888.
Referat taj otisnut pod natpisont "Le nouveau code civil de Monte11egro".
Prevod tog referata donio i na~ "Mjesecnjk" iz pera dr. G. v u m
v t , god. 1890., str. 20. d.
U berlinskom "Juristen-Verein-u" izvjestio tom zakoniku tl sjedllici od 9. veljate 1889. sudac D i k 1.
lstoga dana izvjestila tom zakoniku petrogradsko ,..,,\t
6" . v r n v .
U sjedici jugoslavenske akademije od 9. ozujlca 1889. predavao
t zakoniku . k n z n v i t ; to predavanje otisnuto u 96. kjjzi
rada jgnslav. akademije pnd natpisom ., jmovinskj zakonik za Crn11
( :tJ obzirom na ostalo crnogorsko zakonarstvo."
U sjednicj pravnitke jednote u Pragu od 21. ozujka 1889. povela se
zakoniku titava rasprava, u kojoj su sudjelovali R n d , r k 1

zi t k .
U

oskovskome pravitkom dru~tvu

od 17. travnja 1889. prof.

izvjestjo
V. F i 1 i v.

tom zakoniku

sjeu-

16
U

lju\jask.o~ pra\'ni~kom~ dru~tv

izvjestio

1!JII

zaltontkta

U .. Academie de l~gjslatio de Tolollse" izvjestio tom zai~OUIJdl

god. 1891. prof. r i s s u d.
U "Le jetane u d' Avers" predavao t zakoniku 9.
sinca. 1894. V n Z u i 1 n.
~ god. 1897- drzao t zakoiku predavanje . Zocco-Ros
u "lstituto ili storia ttel djritto rom:o u Kat:ijj, te napose pa~sljelhl]
razdio tog zakonika sd s poslje~mji titttlom Justinianovih
gesta. ..de djversjs regulis iris" (SO. 17.)
gotovo mnogo imade pismenih ocjena i izvje~ta.ja tome w~ttt
u razlitjm stt estrui (s polititki) ~sopisima. Mi
ovdje navesti s k g1avjje od tih i izvje~aja:
U ,.Mjesetnil" na5ega dru~tva v tt lip:jskom broju god.
sam uredik dr. 1. L k v i t donio vijest, da ioviuski zakonik
Cmu goru progla~e ; podjedno donjo proglas. kojim knjaz Nikola
zakon progla~uje. U srpanjsk.om pak. broju iste goditle donio
prilitno opseian izvje~aj tome zakoniku od prof. dr. . V n v 1
Ovaj Vojnovicev izvj~taj pre~tarnpa iste odjne u ljuijanski ,.Sk1vert!I
Pravnik." U broju 8. god. 1888. javlja uredistvo "Mjesetnika", da su
vj~aj tome zakoniku donijele .,Jristische BJ:itter", kratku .,.. ,,..__
takodjer i politiki tasopis " Neue Freie Presse." U broju 8. god. 1889.
tuje opet ured.ni~tvo "Mjesecnika" V n v i v m izvje!taju
zak.oniku u jugoslaveskoj akademiji u Zagrebu. - Godie 1889. nr.....,. ._
, kako vet spomenuto, tome zakoniku V 11 v i takodjer i u
goslavenskoj akademiji. - lste godie donosi izvje~taj t w:.eQQ
takodjer i G r 1 v i v "Smotra" tt tra vanjskom broju. - Od dnlm'lll
hrvatskih polititkih listova doosi izvje~taj t zakonik "Ob~or"
odma.h prigodom progla~nja u brojevima od 1t. i 12. svibnja t888.
broju od 1. srpnj.! 1888., i kasije opet 11 broju od 1}. nzujka i889.
U srpskom pravnikome asopisu "rr izvje~tuje tome
koniku . G r g v i br. 15.-22. god. 1888. Izvje~taj ore:ta.r8
lwnije i u na~ "Mjesenjk", (listopadski broj god. t888.)- . R. V t!J
izvje~tuje pak tome zakoniku u "l'o,\lrrt'' U. ,, rtf\a
t89t. knj. 12. Od V s n nalazimo malen clantic t zakoniktr u
niat.om tasopisu ..rt.."d god. 1892. (br. to.) - Osim toga
izvje~aj tome zakoniku drugi razlini srpski ~asopisi ; tako nn,IIiiil1
"Bpaltlc.. u brojevima od 20., 2. i 25. listopada 1888., 1 prije
u brojevima od 14. i 28. srpnja t888. ; budimpe~tanski .,Uprrete
u rojevima od 15. svibnja i 13. Hpnja 1888 ; cetinjski ., .tac )l-...,...
u br. od 1. srpnja t888. (od L. s t i ) te opet u brojevima od

17
i 1. rojna 1888., zatim ope.t r od 17. o!ujka 1890., zatim u 12. i 13.
broju od god. 1891., konato u 10. i 33 broju od 189). ; novosadsko "
QI\a u brojevima gd 11 . i 25. svinja, te. 26. lipnja 1888. ; zadarski "
." u bojevlma od 16. i . svinja 1888. ; beogradski ~ 11 u broju
od 5. kolovoza t888. ; novosadska " 3u" u broju od 23 svibnja 1888. ;
ista novosadska "flt1aa" donosi tom zak.Oniku god. 1890. opsezniju
raspra.vicu pod natpisom " . " (br. 46., 48., 51., 55., 57.,
61. i 62.); te ~ godine 1893. male11i tlanak u broju 120.
Na. slovenatkom je.ziku iza u "Siovenskom pravniku" obzirom
na taj zakonik i djelovanje. g i ~ i v od samog urednika
r n rasprava " slovenski pravni terminologiji" (u brojevima 11 . i 12. od
god. 1891). - U istome tasopisu dotazi god. 1894. rasprava dr. S u . tl
. supoj spregj novem obl. imov. zakonjku za knezevjo Crnogoro."
Osim toga nalazimo u 8. broju god. 1893- istog tasopisa ~ jeda.n kra.tak
t lanak tome zakonil. - Od slovenatkih polititkih at.sopisa. doosi iz
vje~taj tome zakoniku " Sioveskj Svet" u broju od 10. srpnja 1888. (od
d g r n i k .)
Bugarsko " p,\II eti<Qe n<' donosi izvje~taj t za.
konikLt od 1. . D . n t v u brojevima za njesec travaj, svibanj i lipanj
1889. Osim toga donosi kratke tlantjte tome zakoniku isti ta.j ta.sopis u
brojevima. za mjesece o!ujak i lipanj 1889.
Mnogo se pisalo tome zakoiku u Rusa. Odmah godine 1888. javlja
se Z i g 1 s povecom raspravom "06i ~:~il u w
...t l<:tr . ru" u moskovsko tasopisu
n i u Q (str. 49.- 76.). God. 1889. izvj~tuje opet .
G. S s v t tome zakoniku u 71 pod natpiso
" ri n u ". God. 1890. iz
v tom zakonjku neki 1. . u "...t 111:(. 1,.
i> i" (u broju za mjesec sijetanj) pod natpisom ,.0 <t
r. . i, i ..t i ". Vecu
raspravu napisao tom zakonjku god. 1892. . . R v i 11 s k takodjer u moskovsk.o "i R'" (br. 10. 12.) pod natpi
som .. 81\R ' i 1888. 1'0,\ QTBO
we ie ar"Nro 611 " . Osim toga imade
'-~.zbroj martj tlaaka tome zakoniku u razlitnim rus.kim ta.sopisima ;
.ko do110se tlanke tome zakoiku: ,. i '," broju od
{20. srpja 1888.; " " u broju od 11./2). i 12./24. svij a te
./28. srpnja 1888. ; n6 " u broju od 14. kolovoza 1888. :
in hiu tl broju od 12./24 ozujka 1889. (od . . t.
v ) ; 1 &hu" broju za mjesec lipanj 1889. ; "
pnan ..\i " U broju 24. god. 1889.; "HoDOC'I' It u god. 1889.
0

. ---

. god. 1889.;

" Bpeara" god. t889. ; ttAIIIJ'I1111

r yro.JLoaro u broju za mjesec o!ujak t881}..
i -hr"

u broju od t . svibnja 1889.; n'CCJCCUI ..n. u

za mjesec svibanj 1889.;

"i

u broju za mjesec

1889. ; ,. " u broju od 1. kolovoza 1889. ; "t:." .&apoalbl~

broju za mjesec kolovoz 1889.

ratak izvje~taj tome zakoniku nalazi se i u rusinskorne ti2.1~S111111111
" od god. 1894. (1. retvrtgodi~tu.)
Na ~eskom jeziku imademo jednu u tog zakonika u asopisu
veta." od g. 1889. (str. 112.-147.) od dr. s. r k 1 pod natJIJIIIIIIII
,,Cema Hora jtji najnovj ~i zakonod:irstvi" drugu u pravni&ome
pisu "Pravntk'' od god. 1889. (br. 12 13.) od n R u t i ~ k pod
pisom "Obecny majetkovy zakonnik pro Knefectvi Cern~ Hory" lstl
! i t k napisao u jstome tasopjs ~ jedan tlanak god. t89t. (r. 28.)
Od polffitkih teskih tasopjsa su "Narodny Listy'' odmah 25. svinja
javili, da. progl~en op~tj jmovinskj zakonik za Cmu Goru, skoro
donio taj isti tasopjs podulji tlanak tome zakoniku od s. 1 t
(u broju od 1.2. srpnja 1888.)
Na poljskome jeziku imademo ocjenu od poznatog pravnog stOI"ii'il!f!l
R. u priopcenu u easopisu ,. theneum'' u broju za. mjesec
god. 1889. Ova prevedena kasnjje i na ruski jezik. - Osim
imade na poljskom jezjku manje znamenit izvje~taj tome zakoniku
opt.en u petrogradskome poljskome tasopjsu "Kraj" od god. t889.
Nijemci su se dosta malo bavili s t zakonjkom. Najznatniji izvJ~I8
~to ga tome zakoniku sastavio pravi Nijemac, jest vet spomenutc.t
davaje u berlinskome "Juristen Verejn-u" r D i k , koji
ocjenu izdao kao posebnu bro~uru pod na.tpisom "Ueber das neue hn,"_riJii1
Gesetzbuch fi.ir Montenegro, u11d die Bedetttung seiner Grundsltze
Kodifikation im aJigemejen". Raspravu tu preveo fra.ncuski 8
s u d u t<.sopisu "Revue generale de drort, de legisla.tion et de
risprudence'', srpski v. S. k s m v i (u pravnitkomc
" " od god. 1891.) Kasnije u . gode "Zeitschrifta filr
cende Rechtswissenschaft" isti taj D k 1 napi.sao ~ ra.spraw
dem Monteegriniscben Sacherechte."
Osim D i k 1 pisali su njematkome jeziku pojedini
pravni ulenjacj, kojima ilo do toga, da i zapadni svijet up:ZaJ\Jktl
zakonikom. Tako pisao spomenuti te~ki utejak r k 1 u """';.aw
filr die Rechtswissenschaft" god. 189'. izvje~ta.j pod natpisom ..uQIIII!IIiJI
uber das Vermgen ftir das Ftirstenthum Montenegro" ; Srbln .....-...n v i t. u .,AIIgemeie Juri.ste11 Zeit~" izvje~taj takodjer pod
AUgemeines Gesetzbuch ilber Vermogen fiir des Filrstenthum

19

Obzirom 1 11 moze se nipo~to reti, da ima pravo pisac ~lanka ., Das

blirgerliche GesetzbltCh Montenegro's und die detsclle Kritik" tl "St.
tersburger 1-J erold" ocl 27. studenoga (9. prosica) 1889., kado veli, da se
nigdje i toliko pisalo tom zakoniku, koliko u Njemackoj : u tome tJak11
iznosi kr.tak sadrzaj D i k 1 v g izvje~taja. ~lanak preve.o
hrvatski S i 1 v i t u 2. broju "Mjeset nika" od g. 1890. - Jsti tasopis (.. St.
Petersb. Herold") doio vec polovicom godine 1889. kra{ak t lanak tome
zakoniktl pod z vu~nirn natpisom : "Die neuen Siegestropl1ae des Fi.lrsten
NikolatJS v Mo te11egro" ; potetkom godine 1889. od . V 1i k :t
t lanak : ,.Der neue CiviiCodex fur Montenegro"; ovaj V 1i k v tlaak:
pre~ tampan i ll pra~ku " Politik" od god. 1889. (br. )2. i SJ.)
Kratke tlanke tom zakoniku donijeli su takodjer: budrmpestanskl
.,Pester Lloyd" u broju od 7. srpnja 1888. ; be~k i "Juristische BHitter" 11
broju od t s. srpnja t888. ; " AIIgemeine Zeitung" u brojevima od 22. lipja
i 11. srpnja 1889. ; spomenuti vet "St. Petersburger Herold" u broju o<l
19./ 1. kolovoza t 888. berlinska "Die Post" u broju od 11 . velja~e 1889. :
berlinska "Norddeutsche allgemeine Zeitung" u broju od 14. veljate 1889. ;
opet petrogradski " Herold" u broju od 4./1 6. velja~e t889.; pra~ka " Politik" u broju 53 od god. 1889. (ovaj tlanak pre~tampa opet u petro
gradski .Herold.. u broju od 20. ozujka / t. travnja 1889.) ; , , CetraiJatt
fur die Rechts\vi$8ensclla.ft" u listopadskom broju god. 1889. ; " B eitage
zur Er auterung tles deutschen Rechts" u 2. svesci g. 1889. " Arclliv fiir das
Strafrecllt't u 5- svesci g. 1889. ; ,.Zeitschrift fi.!r vergl. Rechtswissenschaft"
god. 1893. ; ,.Archiv fil r ffentl. Recht'' god. 1893- ; " AIIgemeine sten.
GerichtsZeitug'' u broju 52. god. 1893- (od . Z k w ); .,Juristische-;
Litera turJatt" u broju od 1. prosinca 1893 ; "Zeitschrift fur i11ternationa\es
Privat und Strafrect" god. 1893
Mnogo vi~e g li na njematkome, pisalo se tc>nlll zakoiku
fra11Ct1sko jeziku. Spomenuli smo vet predavanje R. D r s t (u
rizu), r i s s u d (u Toulosi) i V n Z u i 1 n (u Anversi).
Osim toga ima drugih dosta ve\ikih i vrijednil1 rasprava tom zakoiku.
tako : Od G i 1 r d n t " Une nouvelle meUde de codificatio
du droit civil" (u ~asopisu "Reforme sociale", brojll od 16. svibnja 1888.
dakle odmah iza progla~enja tog zakonika) i ,.La fa.mi11e yougoslave :
~ontenegro d'apres la ouvelle codification" (u iston1 ta:sopisu. broju od
. listopada 1888.) Prvi od tih t lanaka preveden i srpski od ar
imandrita D u t i t . Dalje imademo na franceskom jezik rasprav
d 1 . u u "La propriete et la famille au Monte
egro d'apres nouveau code civil" (u tasopisu .. Nollvelle revue
.s:oriqLie dt d oit fl'anpi ; et e ~ranger" u broju od 1. srpnja t888.)
\tim imademo od nepoznatog pisca raspravu "Le code civil au Monte

20
negto'' (u lasopisu ,.1..' Autriche s1ave et roumaine", broju od t6. svinja
1888.) lmademo raspravu od D q u i 11 " . Bogi~ic et \ code
Montenegin" (u tasopisu " Revue leue", broju oct 4. kolovoza 1888.) Dalje
tu rasprava od . R i v ie r "Le nouveau code civil de Montenegro"
(u tasopisu "Samedi Revue'', broju od 4. kolovoza 1888.) Ne!to kasnije
dolazi i poznati pravni historitar Pau1 V i 11 t sa " Etude sur le nouveau
code civil du MonMn6gro" (u ., Revue critique d'histoire et de Iitterature",
broju 40. od god. 1891.) lmademo ~ i raspravu od L. h r ua ,,C.ode
general r.es iens pour la principate de Montentgro" u l.asopisu .,Journa1
d s economistes"' (u broju od 29. rujna 1893.) te pcd istim natpisom ra.s
pravu od nepoznatog pisca u tasopisu "Gazette des Triunaux" (takodjer
u broju od 29. rujoa 189.) Osim toga izvje~tuje F. D g i n D i k 1 v ocjeni tog zakonika prevodu r i s s u d v m u tasopisu .,Bulletin des legislations comparees" (u r od 4. tavnja 1891.)
zadruzi prema tome zakoniku pi~e . n n t u srpanjskom ,. Bu11etin
1itteraire" prilogu lasopisa "La correspondence" god. 1890.
Osim toga donose manje llanke tom zakoniku : ,.Le Matin" u broju
od i . svibnja 1888. ; "Le Pigaro" u broju od 10. srpnja 1888. ; "Joural de
St. Petersbourg" u broju od 6./18. srpnja t888., od 9./21. velja~e 1889. i od
11 ./ZJ. sijelnja 1890. ; "Comptes rendus de 1' Academie des sciences morales
et politiques" god. 1892. ; ,,Journal de Geneve" u broju od 11. svibnja 1893
Znatno ma11je se pisalo tom zakoniku na eng1eskom jeziku. lpak i
engleskom jeziku izi~ao dosta opsefan izvje~aj tom zakoniku od F.
11 k u lasopisu " The taw quaterty Rewiew" (u 1istopadskoj svesci
god. 1888.) pod natpisom ,,The Montenegin Code of the. law of property" ;
og1a!en blo taj zakonik u istome casopisu vec mjeseca. srpnja iste godine ;
te jos jednom godine 1893. - Osim toga napisao i . v v i t kratak
izvjetaj tome zakoniku u casopis "The acaderny" (u broj od 9. o~ujka
1889.) Casopis "Times" izvjestio tom zakoniku odmah 9. svibnja 1888.
Na talijanskom jeziku izi~lo naprijed vec spornenuto predavanje od
. Z o-R s pod natpisom "11 codice civile del Montenegro il diritto
omano, con speciale riguardo al titolo dei Digesti ,,de diversis regulis jurisf'.
Osim toga donosi tom zakoniku izvje~taj tr!canski " 11 Mattino" vet u broju
od 1 t. prosinca 1888. od G i . h i u d i n pod natpisom: " 11 nuovo
codice del Montenegro". Dalje donosi tome zakor1 izvje~taj asop is
,,Rassegna Napolitana" god.1894. pod natpisom "11 piU recente codice.civile".
J<ratke izvje~taje donose tadodjer puljski "11 diritto 1 (\" u broju od 29
sijetja 1890. i rimskj ,.Osservatore romano" u broju od . srpnja 1894.
Na ~pajolskome jeziku izi~la obzirom na taj zakonik -posebna ras
pr-.tva zajedickom vJasnvu . crnogorskotn zakoniku od R. 1 t

2t

m i r u tasopisu " Revista de derecho internaciona1" pod natpisom "L.

propriedas comunal en \ nuevo C6digo de Montene.gro'' to odmah gocL 1888.
Prigodom drugog ispra v\jenog nadopunjeog izdanja crnogorskog op!teg
imovir1skog zakonika opet tome zakonjku izi~lo mogo izvjetaja i ocjena.
U na~em "Mjeselniku" donjo izyje~taj tom drugom izdanju imo
vinskog zakonika . V n i Iipanjskom broju god. 1898. - U
gradskome .,u1'' donio pak izYje~taj tom drugom izdanju . R.
V s n i u 6. i 7. svesci god. 1898.- Osim to~ izyjestili s tome drugome
izdaju" t 1 " u broju od 7. ozujka 1898. ; beogradska ,. n
3:rana" u broju od 20. ozujka 1898. ; dubroya~kj .,Dubrovnik" u br. 1~.
od god. 1898.
Na ruskom jeziku izvjestjo tom drgom izdaju crnogorskog imo
Yisk.og zakonika Z i g 1 u politi~kom dnevniku " n ;("
u broju od 21 . rujna 1898., te sam . 1 v s k i pol. ~asopisu ...
~i D" u broju od 16. srpja 1899.
Na teskom jeziku izvjestio drugom izdanju tog zakonika .
d 1 u .,OsvMi" god. 1898. str. 1011 . i d.
Osoito mnogo pisalo se drugont izdanju tog zakonika na fran
cuskom jeziku. Tu imamo izYje~taj od samog R 6 n 6 W r m s u njegoYoj
" ReYueinternationale de sociologie" srp ajskom broju god. 1898. Datje
imamo jzyje~taj od F. D g u i n u ,. Buetin de la soci~t~ des 1egis1ations
comparees" u 4. i s. svesci od god. 1898. ; te jzvje~aj od . F. r u \1
"Reve de droit inter11a.tional et de tegjslation comparee" u 7. sYesci od
{ od. 1898. God. 1899. izi ~ao u ,,onjter des juges de paix" od L. i
ta t lanak ,.Le jstices de paix de 1' Etranger", u kom se govori tome
zakoil. Osim tog\1 izvjestili su drugom izdanju tog zakonik.a mnogi
drugi ,fracuski tasopisi, tako na pr. ,.Le Nord" u broju od 9. travnja 1898. ;
,. L exportateur" u broju od 3 syjbnja 1898. : .. ReYue diplomatique" u
od 15. svjbja 1898. ; "Reforme sociale" u broju od 1. Jipnja t898. ;
" La Revue encyclopediqe" u broju od 18. lipnja. 1898.
Na taljanskom jeziku iziao izvjetaj drgom izdanju tog zakonjka
u ,, Rivista jtaliana per le scjenze giuridiche" god. 1898.
Svi ovi izvje~taji hvale kako sam taj zakonik, tako i njegovog autora
g ~ i . : osoitost istitu, ~to t ako Yeliki zakonik sastavio jedan
sam ovjek. Dalje isbl originalnost i noye ideje, koje g ~ i pokazao
>ri sastavljanju tog zakonika. lstitu, kako g i ~ i t prvome redu
tazio, da uzakoni praYo, koje u narodu dojsta f.ivi, pri tome nije s vida
ustio ni ono, pravna znanost uti; dot im se drugi zakonici ukazuju
i~no samo kao rezuJtat pravne znanosti doti~ne dobe bez svakog obzira
pravo, koje u na.rodu f iyi.
1

Uza sve to, ~to i za samo sastav1janje takovog zakonika, kao

op!tl imovinski zakonik za knjaievinu Cngoru, trebalo vi~ ljudi.
stavjo ga sam g ~ , dospio on, te pored toga u isto doba
i drttge stvali.
U vrijeme, kad da sastavlja ovaj zak.onik, dovr~io tek svoJ
zomik sada~njih pravih i u juznih Slovjena. iste godjne (1874..1
napisao u stutgartsk.i casopis .,Ausla11d" raspravicll .,Die sJavisirten Zi
geuner in Montenegro".
Sastavljajuti imovjnski zakonik za Cmu goru, opazio da u julnih
Slovjena ~ uvijek nema stalnog strucnog nazjvJja, tome pitanju.
napisao vik rasprava. God. 1876. napisao u splitski pravnicki tasopiS
"Pravo" raspravu "Strucno nazivlje u zakonjma". Ova rasprava prdtam
pana godine 1877. u ,.Mjesecnik" str. 19. i d., god. 1880. u blogradsti
pravnickl casopis "Porotu" str. 15. i d. Oalje napisao ruskom jeziku
tom pitanju raspravicu "0 n 111 .\&.U.
" ; ova raspravica na ruskom jeziku otjsnuta tek god. 1890. No preveo ju arhimandrit u t i t ~ iz rukopjsa priopcjo ju god. 1887. u
beogradskom casopisu .,iil' natpisom : "
1," . Ova aspravka prevedena i na slovenskj, preveo
S h k i na njemackj zajedno sa samjm op~tjm imovinskjm zakonikom.
za Crnu goru. Konact tom pitanju g ~ i t neposredno u n~ .
setnik" napisao raspravjcu " opet strucnim izrazjma u zak.onima" g. t-900,
str. 321 . i d. - S druge stane . G r g v i t poiljdio u ~
skome .." g. 1888. br. 15-22. sve telicke termine, koji dotau 11
crnogorskome op~tem imovjnskom zakonjku, plispodoio te termine s ta
tinskim, njemackim i fancusk.jm terminima. popis pre~tampan u na.
km MJese~niku" godine 1889., 10. br.
God. 1877. izi ~Ja Opet Od njega U n .11 cpucJcor r lf.P'!
mna" rasprava "L'auaJc", koja prevedena u g i ~ v "Archiv
stavische Philologie". God. t878. izdao opet akladom srpskog UC81!J881
dru!tva ,.,\ n 11 :u
U francuski ,, Revue historique du droit fancais ~t etranger" nt~:~~.
god. 1879. pregled djela pisanih ruskom oieajnom pravll "Aper~ des
vaux sur le droit coutoumie en Russie". Ovaj pregled preveo na htst!lll!
n t. S 1m u n i ~ i prioptio u svom casopisu "Pravo" god. 1880. UJUiuta
g1edu napisao jzvje~taj . Pi tzker u teski "Pravik" g. t879.,str.
Sastavljajuti g ~ i ~ op~ti imoviski zakonik. za Crnu goru.
do toga. da nema pravne razlike jzmedju jnokosne i zadru!ne kute.
iznlou raspravi ,.de la forme dite lnokosna de famille rurale chez
et Jes Croates", priopcenoj u bruseljskoj "Revue de Droit
de t~gislation comparee" god. 1884. Ovu raspravu ~ iste

21

t m v i preveo na srpski i ~tampao ju pod naslovo

17

6 .. Rll

u. Q(m "; god.

1886. prevedena na ruski pod riaslovo "0 ~ ..
6 'l'<>R' " ; priopcena u " . r. .
uh i ". toj raspravi napisao u 1 V i 1 t jzvje~taj u ., Revue
crjtique d' histoire et de litterature", 1885., str.sos. i d., . L. L u s u
,. Bulletin crjtique", 1885., str. 402. d. i n i g u "Centrailatt fiir die
Rechtwissenschaft", 1885., str. 274.
st raspravu napisao principima i etodj, koje se dr~ao pri
sastavljanju op~teg imoviskog zakonjka za Crnu goru, pod naslovom : ,,
propos du code civil de Montenegro ; quelques mots sur Jes principes et
methode adoptes r sa confectjon". Ova rasprava najprije otisuta
(god. 1886.) u bruseljskoj " Revue de drojt international et legislam
comparee", zati z neke promjene kao posebna bro~ura. Dvije godie
kasnije opet uz neke promjene otisnuta ta razprava u " Bulletin de so
ciete de legislation comparee". Ova rasprava prevederta skoro na sve slo
vjenske jezike.
Uz to njje nj sada. napustio izdavanje spomenjka iz slovjenske povjesti.
Upravo iste goditte, kad progla~en op~tj jmovinsld zakonik za Crnu goru,
izdao nakJadom jugoslavenske akademije znanosti umjesnosti " Acta
conit1rationem Petri Zriio et Francisci de Frankopan nec n Francisci
Nadasdy illustrat ia, tabulariis gallicis desumpta", podjedno sastavio du
gatak predgovor (na )9. str.) toj zblrci. - toj kolekciji izvJestio napose
arhimandrit D u t i t u beogradskom "Ko-ty" god. 1890. str. 175.
God. 1892. apisao u beogradski pravnickj tasopis " " ras
prav "0 ITO.IIO>l<;j.Y () ,\I\ aC..I(>i\CTIIJ n piiB IIOj ~t . toj ra.spravici izvjestio d 1 u ceskom ,,Pravfku" god. 1894-, str.
253 i d., te str. 284. d. U ovoj raspravi dokazuje g i ~ i , da i o
teljsko i nasljedno pravo valjalo izlutiti iz gradjanskoga prava kao poseb t
skupinu.
lste godine izi~ao u beogradskoj " 6r jedan tlanak g i
~ t . v, u kom upozoruje Srbe i Hrvate, kako i im valjalo to vi~e prou
cavati zadrugu i zadrumo pravo.
Vec u to doba mislio Bogi~ic na to, da izda d\lbrova&i'statut, kome.
, kako vec naprijed istaknuto, pisao vec god. 1868. ; god. 1893"'pisao taj statut u .,Not~velle revue historique de droit fran~ais et etranger"
d naslovom " statut de Raguse; codification inMite du Xlll. siec1e''
) tome jzvjestio d 1 u ceskom "Pravniku" god.1894. str. 217. i d.
Jedanaest tek godia poslije toga (t. . god. 1904.) izdao g i ~ i
1 dru!tvu s Konst. J ietekom, nakladom' jugos1av. <lkademije znanosti i
1mjetnosti kao 9. kjigu " Monumenta historico-juridica Slavorum meridio-

nalium" ,.Liber statutorum civitatis Ragusii compositus anno 1272. cum

Jegibus aetate posteriore insertis atqe cum summariis, adnotationibus et
scho!iis veteribus iuris consultis Ragusii additis". izdanju toga statuta.
izvjestio . R. D r s t u pari~kom "Journal des savaots" vec god. 1904.
str. 597. i d. te str. 684. i d. i u ,,Nouvelle revue historique de droit fra~ais
et etranger" god. 1905. str. 293--316. i . d 1 u'dubrovatkom "Srdju"
od god. 1907., str. 320.-_326.
podacima g ~ i t v i izdao neki R. u dubrovatkome
kalendaru "Dubrovnik" za god. 1898. "Zblrku slovenskih inkuabula."
God. 1898. do~lo , kako vet spomenusmo do drugog izdanja op~teg
invinskog zakonika za Crnu goru. U tome novome izdanju neke su ustanove do ::ek:le promijenjene. tim promijenama govori on.u raspravi " Modifications jntroduites dans la nouvelle edition du code civil du Mont~n~gro". Tu raspravu pu\icirala ,,\ s de legislation comparee."
God.1 9()0. donio g ~ i t u ,. . n~"
takodjer i raspravu , , .t XV11.
.-' '.

U francuskom sopisu "M ~Jusine" napisao istodobno raspravu .,De

\' importance des usages popttlaires juridiques". Mis1i sadrfane u toj raspravi
iznio poovno u raspravi "0 6 n 6", k
izdao kao posLaicu na oladinu u pravnickome dru~tvu na beogradskoj
visokoj ~koli. - U casopisu ,.Melusine" donosi god. 1901. takodjer i "pb1ication et enquete de proverbes en Russie."
U zadnje vrijeme bavio se ispitivanjem pravnih obltaja napose koJ
zenidbe u Francuskoj, te u sjedici dru~tva "societe des excursions scientffique.s"S. prosinca 1901 . dr.Zao predavanje pod naslovom "Pieces de mariage".
~ u beogradskom " n ~ " god.
1906., str. 393. i d. i 489. i d. objelodanjuje i tumaci neke isprave iz Pa~tro
vita pod naslovom "t:11 n n". -
tome izvje~tuje . V u t t i t t1 clubrovackome "Srdju" gotl. 1906. str. 396i d. God. 1 96. salpio predao jugoslav. akademiji Zagreb\t "Kore.s
pondenciju Gradjcevu'', da izda u svojim puiikacijama.
Kad g i ~ svr~io s kodifikacijom op~teg imovinskog zomika
za k:nj a.Zeviu Cru goru, i stupio u mirovinu, naumio se baviti u vecoj
mjeri i zdav.njem starill p1aV11ih spomenika. U tu svrhu proucio neke mleta~ ke arllive, zadarski i dubrova~ki arhiv, te arhive nek majih dalma
titskil1 gradova. Napose u Omi~u 11:1~ mnogo isprava iz XV/.-XVI/1.
vijeka pisanih tirilicom ; te isprave sadr.Zaju korespondencijtt izmedju mle
t akih proveditura i susjednih turski oiasti.
God. 1893- g i ~ i t na molbu knjaza Nikole ministarstvo
pravde u Crnoj gori, i ostao crogorskim ministrom pravde sve do 22. ve-

ljate (6. o~ujka) 1899. U to vrijeme do~lo i do drugog izdanja op~teg imo
vinskog zakonika (god. 1898.)
Od godine 1899. ~ivio g ~ i opet u Parjzu. Tek ove godine, kad
ndto pobolijevatj odlutio u proljece na jug u svoje rodno mjesto
Cavtat Dubrovnik. Na putu svratio se u Bet i tu prjjatelju . i r
t k u razvjjao ~ velike pl aove svom buducem radtt. Napose mjsJio
skoro vrijeme jzdati dbrova&j "lier croceus." U Beeu se podjedno kotl
utenih lijetnika popjtao svom zdravlju. Ovi su mtt kazali jstinu, da s nje
govim zdravljem vrlo zlo. U posljednjem razgovoru s i r t k izjavio
, da od svih onih planova, ~to ih nedavno razvjjao, 11 te blti nj~ta, jer
da mu vj~e nema dugog zjvota. on se otputjo dalje na jug. Do~ao do
Rjjeke i ondje ga 24. travnja 1908. zadesila nemjJa smrt.
Mrtvo tijelo preneseo mu u rodno njegovo mjesto i ovdje sahranjeno.
Pokojnik i pravi ~lan jugoslavenske akademije znanostj umjet
ostj u Zagrebu, pravj tlan srpske akademjje u Beogradtt, ~lan dopjsnjk "ln
stituta de France" u Parizu, tla dru~t va za komparativno zakonodavstvo
(socjH~ de legislation comparee), t1an intemacijonalnog institttia za socio
logiju (istjtut intercioa l e de sociologie) drugih u~evnih zavoda drtt!tava,
i tlaom na~eg pravnitkog druStva, od kako to drutvo postojj.
Kako se vidi jz ovog zivotopisa, rad g i ! i v i vrlo nogo
str: . Pisao u pet jezika (hrvatsho-srpski, njematki, francuski, ruskj i .
tinski.) Bavio se historjjom, etografjjomj no najvBe ipak s pravom. Na
pra.vnom polju bavio se osoito s jspitivajem prava, koje u narodu zivi
bez obzira. 11 zakone, na. pisano pravo ; bavio se uza to pravnom historijom, napose bavio se s izdavanjem st~ri prav11ih spoenika.
U svom radu z sve to, ~to i vrlo savjestan, ~to mu ttvijek bllo
najvi~e do istje, ipak uvijek i Slovjen. Njemu Slovjestvo ka.o i starim
Dbrovta.nima ilo jedinsivena. cjelina. ako i nije u svim svojim dj elf ra
pisao svin Slovjenjma, vec stegao svoje opise sa.mo na juine Slu,jc~.
nije ilo tome r:tzlogom, ~to 0 11 moMa driao, da postoji kakova osubita
razlika izmedju jttii i drugih Slovjena. On stegnuo svoje istrazivaje
jutne S lovjee samo zato, jer mu ostali ijesu za jegovo istraziva.je ili
tako pristupni.
Smatrajuci Slovjee jedom cjelinom, drzao , da ti Slovjeni imadu
tkodjer samo d pravo : ne dodu~ jedno pjsano pravo, vec jedno pravo,
u arodu zjvi. U pojedinostima postoje dakako, drfao , neke razlike
samo medju pojedinim narodi1na. i driavama, nego i medju pojedinjm
ajevima, plemenima itd. Ali gta.vne ideje, glavnj momenti prava zajedi~kj
u svih slovjeskih naroda. Dop~ta.o , da su u nekih slovjeskill naroda
ideje ovi momet i uslijed tudjeg, vanjskog utjecaja dosta zastrti, u neku

26
tktt

vec i posve izbrisani. Pojedine slovjenske pravne uredbe, dr~ao , is

tisnute su ovdje ili ondje s tudjinskim uredbama. Nekoc ipak postojale su u
svil1 sl ovjenski naroda jedno1i~ne uredbe, koje su se do danas ustvale u
r, koji nijesu u tolikoj mjeri izvrgnuti ili tudjinskom utjecaju.
U doba, kad g i ~ i do~ao na visok.e ~kole, ~1 vec je11jati
prvo odu~ev1jenje za sveslavenske teorije, i ideale. Mjesto toga pote1a
se u sve. vecoj mjeri tra.Ziti realna podloga ti teorijama. Neke pravne
ttredbe. odavna su se tumalile kao osoblte manifestacije posebn slovjenskih
ldeja, posebt1e aravi slovjenskih naroda, k.oja zajednca svim Slovje
nima. Ove uredbe, drzalo se. , da su prvobltno postojale kod svih slovjenskih
naroda. g i ~ i dao se. u prvom redu na proutavanje takovih uredaba.
Pitaje posebnon1 pravu slovjenskih naroda kao jedinstvenoj cjelini
danas ~ i rije~eno. To1iko se ipak danas vet. sigurno zade, da one. pravne
redbe, koje su se isticale ltao osoblte manife.stacjje slovjenske mirolju1>ive
cudi, nijesu onako specijalno slovjenske uredbe., kako se to u prvome za.
nosu drza.lo, nijesu 11 niti neposredni produkat cudi slovjensk naroda.
- Nije se dodu~e. ngla uzdrzati niti protivna teorija, da se ove. uredbe javljaju samo kod naroda na najnizem stpnj ll kulture, koji stupanj da su za.padni todi vec odava svlada\i. No moze se dokazanirn uzeti, da su starv ite okolosti. staoviti uzroci i u drug eslovjenskill naroda izazvale
ako i ne iste to barem posve slitne uredbe. Vjerojatno dod e, da i sama
cud slovjenskih aroda tjecala na razvitak ovih redaba; ~ vjero
jat11ije, da cutl slovjenskih naroda vrlo vaian faktor za podrzavanje. ovih
redaba. Nema surnnje, da u narodu, u kome postoji poroditna imovinska
zajedica ili opet u kotne postoji zemlji~na zajednica s perioditkim preraz
ijeljiv:jem, nra da su a1truisti~ka ~uvstva spram drugi cJanova ovakovih
zajednica dosta jaka, da svladaju egoizam, koji se protivi takovim zajedn.i
. U takovi naroda mora da altruizam u nekoj mjeri od egoizma.
Radi toga su slavenofi\ski u~enjaci toliko slavili miroljublvost i sklonost k
mirnome dnt~tvenome zivoi slovjenskih naroda ; radi toga su ti Slavenofili
isticali, kako se. ta svojstva slovjenskih naroda manifestiraju u pomenutim
ttre<lbama. No Slaveofili pogrije.~ su u tome, ~to su tu svoju teorijtt spo
jili sa starim pricama zlatnoj prvoj dobl, gdje nije ilo egoizma. 1 to su
protivnici pastavizma <iobro upotreblli i postavili teorijtt, da se ovakove
ttredbe javljajtt kod svih naroda na najn~em stupju kulture, da se idi
vidualizam (pravije egoizam) razvija porastorn ku1ture. Posve prirodnn
da se ovakova apsurdna teorija nije mogla trajno uzdrzati. 1na~e morali blsn
doci do zak!jucka, da su bezobzirni, okrutni divljaci. koji !ive od dana
d, koji se i koga ne obaziru, koji su podvrgnuti samo momentalni
11tiscima, koji su do skrajnosti seicni i samovoljni najveci at1iste ; da :
ljttdi naobra!ei , kod kojih dioba rada do skrajnosti provedet, koji jed:

27
bez drugoga ne i mogli zjvjetj itd., najvf.tj egoiste. Danas kad i egojzam
s njjme opet druga vrsta ,.statusa aturae", na~ao tl filozofu N i t z s 11 tt
osobltog zagovomika i ~tovatelja, pojavila se nova pangermanska teorija
(W 1t m n 11, W 1s r, R i m itd.), uti, da. su plavokosj dugoglavj Germani (Nijerci) svojoj naravi egoistitkj nadljudi, kojima s
djeno, da v\adaju nad kratkoglavim altristitkim Slovjenima.
Obzjrom na to ne moze se recj, da teorjja posebom prav slovjenski\r
naroda nema nikakve podloge. Samo ta specijalnost s\ovjenskoga prava ne
te toJjko sastojati u tome, da Slovjenj imadu posebne p rave redbe, kakovih drugj narodi ne imadu, koliko u tome, da uredbe, koje postoje i u drgih
oaroda, imadu u slovjeskih nttroda svoj posebnj altrtJisblkj znataj i tako
koji puta postaju donekle posebnim uredba. l<oje Sll samo s1itne tietl
m u drugih zapadnjatkil1 naroda.
Kako vec spome uto, g i ~ i otio, da istrazi pravo slovje11Skil1
naroda kao posebnu cjeliu. U tome se mogao oslonitj njti na pisae za
k, niti ono, ~to vet tome ilo apisano, vet i r vo prisi
ljen, da se sam izravno dade na proutavaje prav110g zivota u s\ovjeski\1
aroda. Tako do~lo do toga, da g ! i t otvorjo ovi t pravnoj
znanostj. se bavitj protava11jem pravog iivota 11 11arodu, . lla
pustio sulpamo tmateje mrt vog slova. zakona.
No g i ~ i i ! u~eik r d t s . R u d r f ., W i n d
s 11 d . utjecaj njihov 11 g i ~ i t g1ed jihov 0110 doba
tolik, da se g i ~ i nije mogao otetj teorijama pozjtivjstitke struje, kojtt
su ovi g\asovjtj roraiste zastupali. UsJjjed toga i jemu skup nekih r.o' ama " prjus", iz koga tek potjete pravni zivot. Zato g ~ U, kao
~to S v g n u h t i oitajno pravo jedina ~ izlika, uz koju z
pravni zivot promatrati nezavisno od drzavni zakona. 1 se t jzJikom
poslu.Zio upravo u oblloj mjeri. Njemu ime ..oitajno pravo.. dojsia samo
jzJika. Pate on ide tako da\eko, da svoje promatranje pravnog zjvota 11i ne
nastoji da prekrije s tom izlikom zvanom .,obl~ajno pravo.'' ne pita vi~e.
da se tu razvila ova ili ona norma oitajnoga prava, iz koje potjecu octredjene posljedice u pravnome zjvotu, gotovo ne pita on, da li ta norma
jma ona svojstva, koja u 11 t traii za oitajno pravo. Pate on jspi
1 , da Ii su odo~aji, koje opisuje, urectjeni kakovim ctrzavnjm zakoom .
oicno izravno ispjtuje, kakova sbjekti vna prava ima tovjek, koji se
azi u ovome i1i onome polozaju ; on izravno ispaje, s kakovim pos\jedita radja ovaj iJj praV11j odno~aj, ovaj ili onaj pravni posao; pri tom
obazire se niti na norme oicajnog prava niti na n one pisanog zako
.njjma se ti odno~aji rt.

Tako g i ~ i t pred trideset godina nehotice u praksi zastup:&o

one misli, koje danas u teorjj j zastupa kola slobodnoga prava. 1 to 0110,
sto njegov prijatelj nepravnjk 11w 1d istite kao osobltu zastugu. og i ~ i se pri tome dakako ~ uvjjek sluiio izliko da on ispjtuje samo
oblcajno pravo ; ali dojsta ispitivao on, kako rekao novi G n s F 1
v i u s, slobodno pravo, t . . pravni zivot, kojj postojj u narodu nezavisno Od
driavnih zakona i od t. zy, norama obltaj oga prava.
Prer:L't ~ i ~ u obl~ajno pravo samo izlika, ipak teorija obl.
~ajnom pravu radja u njemu predrasudama, kojil1 mozda ne i bllo, da nije
preokupiran s tom teorijom. Tako tOJ teorjji oblcajnom pravu, mora
se norma oblcajnog prava, da postane takovo kroz dgo vremena vri ;
t. . kroz (\g vrernena moraj se poavtjat j cjn~ kojirna se sastoji toboinje
vr~enje takove norrne. Radj toga mora se takodjer uzeti, da sve uredbe, k.oje
su 1oboze uredjene s 11ormama t. zv. obltajnoga v, postoje vet odavn ,
da su one jsto tako postojate vec u davnoj pro~losti. Do toga zakljut'ka rnorao
i g ~ t doci, kad se vet posluzio izlikom obl~ajnoga prava i kad
vec prihvatio teorjj oblcajnom pravu. g ~ i t drzj dodu~e poptJt
w s k g i t sastavljaca kraJjjcjno-ctvorskog i zelenogorskog
rtrkopjsa, da SLI pojedine prave ttredbe slovjenskih naroda uredjene bite
vec u nekom t om zakonik, koga Stl praoci dana~jjh Slovjena donije\j iz
lndije.
U opte mor se s pohvalom pri zati, da se g ~ i njje mnogo
zjrao na kraljit ino-dvorski zeleogorskj rukopis, koji drugirna u ono vri
jeme najjati argumenat za starost pojedinih pravnih uredaba. g i i
kaO da veC pred (etrdeset godia s!utio, da ta.j llkOpis prostj fa1sifikat.
- ~ i ~ i drzi ipak, da s redbe., koje danas iive u narod bez obzira
zakonske propise, postoja1e vec u davnoj po~lostj. U tom nazor pot
krijepljje ga to, ~to su oncta svj u~ili, da su ove uredh.e postojale ll dalekoj
pro~tosti, i to ne samo kod pojedjnih nego koct svih slovjeskj naoda. U
toj pretpostavcj n.lazj takodjer i neki argmenat, da pravo slovjenskih
naroda jedjnstvena cjelina. Konacno tom nazoro potkrijep!joj ga prite
zlatnoj prvoj doi, u kojoj ~ nije bllo egojzma. nije oilo individualog
v!asn i~tva.

Ne mozemo ovdje da se upustimo u potanje analizjaje g i ~

v i h misti pojedini njegovih djela. jegovjm djetima i onako sastav
ljene su vec premoge i izvjestajj, donio neke od tih izvje~aja i
ocjena i nas " Mjeseenik." Istaknut temo ovdje samo neke od posljedica. s
kojjma radja nazor g i s i v, da neke specijalno s!ovjenske pravr1e
redbe, s zadrge, postoje vet od davnine,
g ~ i t uza sve to, ~to drzao zadrugu tako prastarom uredbom.
imao ipak bistar pogled u pravnj zivot naroda i dobro shvatio mogo

11jg&vi

doro shvatali. Tako

nazoru zadru!n. imovina .,condominium ne samo sa~ova oblteJji nego i budueh, pojedinci nijes nego kao redu
u!ivaoci (usufructuarii)" te imovine (Pravni obl.ji u SJovena. str.
tome smatrao on zadrugu juristilkom osoom, zadrugare
vrstom destinatara. S drttge strane njemu, kao dobrom romanisti.
vrlo dobro znano, da se juristitka osoba javlja samo uz visoki stupanj
i -kulturnog razvitka. ipak tvrdio, da ~tl zadruge, dakle Juri
s. postojaJe u davnoj pro~losti. Ovo ocito protuslovlje nistoji
i ~ i t t mnogih drugih prekriti time, da nete izravno vet samo
pomenutl natin, neizravo da .oznafuje zadrgu juristi~kom osobom.
g i ! i t pozivlje se dodu~ 11 dokaz, da zadruga postojala u davnoj
Mlosti r l k , S f t i k , pate i na r k i (docim se
a-oztvllf na kraljitino-dvorski i zelenogorski rukopis) ; no svi ovi njegovi
ne vrijede ni~ta; glavno , da g i iz pomenutih vet razio prisiljen uzeti, da zadruga postojala u davnoj pro~lost i.
Teorfja obltajnoga prava nepovoljno djelov;~la na ( g i! i t i u
to vet radi naziva .,obltaj" previe se vio istraiivanjem koje
t, u kojima ne sastoji pravni iivot, pate koji na pravni !ivot ni
utj~t. Tako na dalekn ~iroko opisuje t kod ienidbe. - Ovakovo
opisivanje dovodi strani svijet samo na misao, da narod, i pravni i
se ovako opisuju. 1.na ~ razlikovati pravo od morala od pravila
:PristoJnostt.. da s kod tog naroda sve ove norme ~ pomije~ane. Dalje izse iz takovih opisa, da se kod takovog naroda litavo pravo gui u su
formama, kao kod najprimitivnijih rtaroda. - Istina dodu~. da
nije propustio istra!ivati ni tnih momenata u pravnome :!ivotu.
istrativanje ovih tnih momenata mnogo gu uslijed istra!ivanja nemomenata.

sa:vmnenici nijesu ni iz daleka tako

njegovom

t g

i ~ i t prvi u istaiivaju pravno.~ zivota nezavisno od

zakona (i norama obicajoga va), morao si sam Instrtlirati iai metodu takovog istra.Zivanja. Njegova metoda sastoji u tome. sj sa
najprije pitanja jedinim odno~ajima, pravima, vnim poslovima itd.
kako 011 sam rekao, pojedinim oitajitna, zatim tra!io odgovore
pitanja. Pitanja ova stvarala su uslijed toga ne samo program nego uprav()
njegovom istrativanju. Ona su opisivaca u velikoj mjeri ogranitiva1a.
kod odgovaraja posredovao sam g i ~ i t, nije ipak to ograni
to1 ko ~kodilo. Mnogo vi~e ~kodi1o ono kod odgovora, gdje on sam nije
ww..."n"n kod t. zv. pismenih odgovora..- Stavljena pitanja ogranitavata su
...,1!1r~1nr.P ne sarno 11 tome, ~to na ono, ~to nije u pitanju. nijesu u opte
nego i u tome, ~to su tjeli poslziti s tim oljim odgovorom ;

tu svrbu obltn.J su 11 svojim opisima pretjerivali ; isticati su oriOt

iznimno dogadja; propu~tali istaknuti ono, to se oblcrw dogadja.
da to nije vrijedno opjsivati, da to sva.tko znade.
No takovjm posljedicama ilo teko predusresti. Do onda nije se
!ivot naroda ~~ znatl.$tvene svrhe nikako proutavao. Trebalo tu
novi put. n g ~ t otvorio pttt, na kom ga slijede ~enjaci svf4i!hlll~
glasa poput s t , h l r i drugih. Pate h 1 r, s t i
mjesto da su u tom natinu spram g i ~ 1 uznapredovali, oni za
da1e1c.o zaostaju. Kod njih sr ~ vi~e vidi, kako odgovaralac i sa
ljtnim pitanjem preokupira. Osim tog~ ako odgovaraJac ne~to
niji. i1i ako ne daje onakav odgovor, kakav se u pitanju ftli postia,
h r ~ napose tumacjti takav odgovor i dati m drugo znatenje.
ti odgovaralac htio. - - Bolje~ pak tta~jna za istra!i,anje pravnog
u nekom narodu nije nitko naao. Kod g i ~ i v g istra!ivanja
i to dobro, ~to narod, ~iJi pravni zi,'Ot istrV.ivao, du DOJm&1J&t
Tako da, makar i preokpjan s razlitnim predrasudama, ipak nije
nikada preda1eko zastraniti. s t, h 1 r i mni drugi is1ruju
!ivot u narodu, koji im posve nepoz<'t.
Zalitme i Bogi~ic preokupiran s mnogim za samo istraiivanje
nim predrasudama. Spomenusmo vec predr3$ud, da se sav pra\'11i
koliko se ne ns1aja pisane zakone, o5lanja na neke norme uu1"-<&A~
prava, koje s se razvile daJekoj veC. proslosti. Uslijed toga dr!i ,
~to nema oslona tL novijim pisanim zakonima, postoj1 narodu \tet
i mnogo ,l ; propt1sta i~pitivati tlzroke, koji s doveli narod
ttovog shvacaja, do tako,og pravnog zivota. Nasrrot tome nastoji
zivati, da se to shvatanje, koje vec tako staro po~imJje gublti.
rodno : ono, to vec tako staro, mora jedom da izgine). Radi toga
~ kod njega ona tefnja, da s dokazivanjem. kako nestaje starih dorih
, doka!e, kako se u narodu gubl pravni zivot, koji i odgovarao
shvacanju, u Jtako se tt narodu gubl svaki pravi zivot.
Posve rrjrodno, da ovakovo dokazivanje samoJ stvari mnogtt
~kodi i narodtt, kod koga se ovako toboze svaki samostalni
guI. Stranc:, koji titaju ovakovo Jpisivaje i <iokazivanje, dobze i
tice do uvjerenja, da se t radi narod, koji kroz vijekove i vijekove
turi nije ni za korak odmaknun, koji treba iz v ljude, da ga oroSWIJI
Ovakav naroe. tii sr, da treba strae prosvjetite1je, da ga trgnu iz
mrtvila i da zavJadaj nad njime.
Kako vet reteno, g i t trfio posebno pra vo sto,~-~
roda. Da takovo k.onstruira, trebao naci neke osoblte razlike izli~M
sJov)enskih naroda prava drugih naroda. kad tooinje te
pastojao ih prikazati veeima, nego 1i doista jesu. u tome &-~

ru1

llt"liifts-.. fu.

Ne

u tirn opisirna daleko manjt pte

11 tintgi Slavenof.
n. pr. po1azio on s predra~de, da zadroga mora ~astojati Jz vi!e

n~.~fSasb)ji

li zadruga iz jedne oitelji tinil se starirn Slavenofilima

izmed)u zadruge i obltetjj u drugih naroda. Osim toga kad
1ako stara, nedijeliva , mora da sastoji iz vie oteiJi i nmogo
Stavio na ~elo svog zomika t. pitanje : ., 1i 11 vakmu mjestu
oitnije da ljudi !ivu u obltelji sastavljenoj iz vie u!ijeh fami1ija
iilmrtiv, da svaki ozenjeni lovjek napose zi"i i sarn svojom ekonornljom
?" Ako iz koga mjesta doblo ow pitanje odgovor, da u tome
obiatije svaki o!enjeni ~ovjek napose ~vj i sam svojom ek.onomijom
cblao rije~eim, da t mjestu nem zadruga, rak odgova
iz takovog mjesta i na sva ostala rjtaja zadruzi trebao l
_... POOto ovako vec samorn prvom pitanju odredio, da zadrtl~
sastojati iz vi ~e porodica. posve prirodo. da i prema odgovorima
:to pitanje mora zadruga sastojati iz nogo porodica.
lsto tako pretpostavljao g ~ i t porut ostalih Slaveofila, da se
~lfjrl. nikad nr dije\i. Kad i se dijelila. ne mogla sastojatj jz toliko
; tad se dijelila, ne blla ~i osoblt spram oblteljj u drugih
iad se djjelila, ne i rnogla iti tako stara, k.ako c;;lavenof tte
RQa'ti, ona s~ onda u najboljern sluc.JU kod svake ,\i o r~ obna"lja\a.
m-.uJ~IIe is nitj ~ i ~ i t niti drgi Slavenofili htjeli pogledati u sta
~~'~"~i.<iil~~.-.. zakone, da se osvjedoce starosti neclijelji\'osti tih zadrup.
toga pitao g i ~ i t " 1i tako velikijeh zadrga, da i
f1i optinu ~a~ijavale i kako se nazjvJju ta sela: da lt prezirneom za
k.ako 1i ?"
Kasnije dodu~e ttvidin g i ~ t, da zadruga ne mora sastojati niti
u vi!e obl1e1ji, niti ne r iti nedjJeliva. Uvidjo da nema. raztike
l.;m:,IJ\t zadrug~ jnoko~tje. >~ dn toga, da naziy "zadru~a" ne zivi u
narodu, da se m oznali ono, sto s tim nazivom oznaluj Slaveof. Sve
on tc, razlo!io u pomenutoj raspravi "de forme dit~ lnokosna de f
nti11e rurale chez Jes Serbes et les Croatts." No ta rasprava tuni'ila se . kao
da g i ~ t pored z.drge nasao ~ jednu vrstu oitelji, "inoko~tintJ",
koja se razlikuje kako od zadrge tako od oblcne gradjanske obltelji.
g si t, kako se jz pomentoga vidi, nlje se zadovoljio samo s time7
~to pomenuti naci protio pravni zjvot naroda. On ~:10 1 dalje,
obzirom rezltat tog proucavat1ja sastavio osnov,t, koja postala
Zak.on taj zadi,;o svojom origina\o~c~t blav naobraieni svijet,
1 do onda nije nautan da se za.koni na ovakav natin stvaraju. Radi
i p;salo se toliko tome zakoiktt svim skoro je1.icima vetih n~
Pisalo se tom zakoniku, kclikt> rijetko korn drugome zak.onik
.::.-.aili.'l;

Povodom smrti g i t v donijell su mnogi Dr.t.II

pravnitki opisi dulje ili krate tlanke njegovom !ivota i J'la!Ji~
Jijepj ttanak donjjela~ ,,Revue de droit lntemational et de
comparee" od . R. V s n t ~. V s n i t veli u tome tlantu :
znanost izgublla s V t. g i ! i t m jednog od najolji
slovjenski svjjet jednog Od najslavjjjh svojjh reprezenatanta.
drevna dubrovatka repuiika s, s kojjm se s punjm praVOid.
ponositj. Djela njegova pre!ivjet te ga, on te ostati u uspomenf
swjih sunarodnjaka uz bok ve1ikog Dubrovlana XVIII.vijeka- R.
kovjta.
Dosta opseian zivotopjs v. g i . donio s. S. 6
swm " ..t" str. 2S7.-26J. smrti V.
obavjestio ! "Mjesetnik" ; srpski ".. ""'"_,....
r" (str. 327.); teskj , Pravnik" (str. 312.) i ,.Siovenski
pogrebu v. g i ! . i govorima prjgodom pogreba, osoto
semo izvjestjo dubrovatki "Srd". - dje'atnosti V. g i! i t
~kolskog savjetnika za banatsko-srijemsku kajinu don jjele su
g i i t v smrti podulji tlanak (u dva broja) na!e "Narodne