Hadzdz PDF

1
sjever
MERVA
zapad
istok
jug
SMJER TAVAFA
IRAKI
UGAO
MEKAMI
IBRAHIM
HIDR
ULAZ
SIRIJSKI
UGAO
BA
KA
PRAVAC
SAJA
JEMENSKI
UGAO
ZEM ZEM
DIONICA KOJA
SE TRI
( oko 80 m )
HADERU-L-ESVED
SMJER TAVAFA
SAFA
TLOCRT HAREMI-ERIFA
U MEKKI
Et-Tenim
Debelu nur
(brdo svjetlosti)
Put za Medinu
sjever
Peina Hira
zapad
istok
jug
Put za Diddu
Put za Diddu
Dolin
a Min
Put
za Diddu
Muz
deli
fa
Kaba
Akaba
Mesdid Mearu-l-haram
Put za Taif
SHEMA SVETOG PODRUJA
GRADA MEKKE
3
Debelu Rahmet
(Brdo Milosti)
vi
Ar sor
ef av
at an
Mesdid Nemira
KABA MESDIDU-L-HARAM
Prvi Hram sagraen za ljude jeste onaj u Mekki, blagoslovljen je on i
putokaz svjetovima
3:96
Nevjernicima i onima to odvraaju od Allahova puta i asnoga Hrama, a Mi
smo ga namijenili svim ljudima, kako za mjetanina tako i za doljaka,
i onome ko u njemu bilo kakvo nasilje uini, daemo da patnju nesnosnu
iskusi
22:25
...i ne borite se protiv njih kod asnog Hrama, dok vas oni tu ne napadnu.
Ako vas napadnu onda ih ubijajte...,a ako se prou, pa Allah prata i
samilostan je
vidi 2:191,192
I uinili Smo Hram utoitem i sigurnim mjestom ljudima. "Neka vam
mjesto na kome je stajao Ibrahim bude prostor iza kojeg ete molitvu
obavljati!"- i Ibrahimu i Ismailu smo naredili:"Hram Moj oistite za one koji
ga budu obilazili, koji budu tu boravili i koji budu molitvu obavljali."
2:125
Allah je uinio da Kaba, asni Hram bude preporod za ljude, a tako i sveti
mjesec i kurbani, naroito oni ogrlicama oznaeni, zato da znate da je
Allahu poznato ono to je na nebesima i ono to je na zemlji, da Allah zaista,
sve zna
5:97
Zatim neka sa sebe prljavtinu uklone, neka svoje zavjete ispune i neka oko
Hrama drevnog obilaze
22:29
Safa i merva su Allahova asna mjesta, zato onaj ko Kabu hodoasti ili umru
obavi ne ini nikakav prestup ako krene oko njih. A onaj koji drage volje
uini kakvo dobro djelo, pa Allah je doista blagodaran i sve zna
2:158
AREFAT MUZDELIFA - MINA
Hadd je u odreenim mjesecima. Onom ko se obavee da e u njima
obavljati hadd nema snoaja sa enama i nema runih rijei i nema svae
u danima hadda. A za dobro koje uinite Allah zna. i onim to vam treba
za put opskrbite se. A najbolja opskrba je Bogobojaznost. i Mene se bojte, o
razumom obdareni!
2:197
Ne pripisuje vam se u grijeh ako od Gospodara svoga molite da vam
pomogne da neto steknete. A kad poete sa Arefata spominjite Allaha kod
Mearul-harama, spominjite Njega, jer vam je On ukazao na pravi put, a
prije toga ste bili u zabludi
2:198
5
Zatim krenite odakle kreu ostali ljudi i traite od Allaha oprosta jer Allah
uistinu prata i samilostan je
2:199
A kad zavrite obrede vae, opet spominjite Allaha kao to spominjete
pretke vae i jo vie Ga spominjite! Ima ljudi koji govore:"Daj ti nama
Gospodaru na na ovome svijetu!" Takvi na onom svijetu nee imati nita.
2:200
A ima i onih koji govore:"Gospodaru na, podaj nam dobro i na ovom i na
onom svijetu i sauvaj nas patnje u ognju!"
2:201
Njih eka nagrada koju su zasluili! A Allah brzo svia raun
2:202
I spominjite Allaha u odreenim danima. A ni onome ko pouri i ostane
samo dva dana nije grijeh, a nee se ogrijeiti ni onaj koji se due zadri,
samo ako se grijeha kloni. I bojte se Allaha i znajte da ete svi biti pred
Njim sakupljeni
2:203
...i oglasi ljudima Hadd-dolazie ti pjeke i na kamilama iznurenim;
dolazie ti iz mjesta dalekih, da bi koristi imali i da bi u odreene dane,
prilikom klanja kurbana, kojim ih je Allah opskrbio, Njegovo Ime spominjali.
Jedite meso njihovo, a nahranite i siromaha ubogog! Zatim neka sa sebe
prljavtinu uklone, neka svoje zavjete ispune i neka oko Hrama drevnog
obilaze
22:27-29
A kamile smo vam uinili jednim od Allahovih obreda Hadda i vi od njih
imate koristi; zato spominjite Allahovo Ime kad budu u redove poredane; a
kad padnu na zemlju, jedite ih, a nahranite i onoga koji ne prosi, a i onoga
koji prosi ; Tako smo vam ih potinili da biste zahvalni bili. Do Allaha nee
doprijeti meso njihovo i krv njihova, ali e Mu stii iskreno uinjena dobra
djela vaa; Tako vam ih je potinio da biste Allaha veliali, zato to vas je
uputio. I obraduj one koji dobra djela ine.
22:36,37
Allah e obistiniti san Poslanika Svoga da ete sigurno u Sveti Hram ui
bezbjedni, ako Allah bude htio, neki obrijanih glava, a neki podrezanih kosa,
bez straha. On je ono to vi niste znali znao i zato vam je prije toga,
nedavnu pobjedu dao
48:27
EDEB NA HADDU I UMRI

Hadd i umru radi Allaha izvravajte!
A ako budete sprijeeni, onda kurbane koji vam se nau pri ruci zakoljite,
a glave svoje, dok kurbani ne stignu do mjesta svoga, ne brijte.
A onda meu vama koji se razboli ili ga glavobolja mui, neka se postom, ili
milostinjom, ili kurbanom iskupi.
Kad budete slobodni, obavite umru do hadda i zakoljite kurbana do koga
moete lahko doi. A onaj koji ga ne nae neka posti tri dana u danima
hadda i sedam dana po povratku, to jest punih deset dana. To je za onoga
koji nije iz Mekke.
I bojte se Allaha i znajte da On teko kanjava
2:196
Hadd je u odreenim mjesecima. Onom ko se obavee da e u njima
obavljati hadd nema snoaja sa enama i nema runih rijei i nema svae
u danima hadda. A za dobro koje uinite Allah zna. I onim to vam treba
za put opskrbite se. A najbolja opskrba je Bogobojaznost. I Mene se bojte, o
razumom obdareni!
2:197
...dok obred hadda obavljate nije vam dozvoljeno da lovite...
5:1
O vjernici, ne omalovaavajte Allahove odredbe hadda, ni sveti mjesec, ni
kurbane, naroito one ogrlicama obiljeene, ni one ljude koji su krenuli ka
asnom Hramu elei nagradu i naklonost Gospodara svoga.
A kad obrede hadda obavite, onda loviti moete.
I neka vas mrnja koju prema nekim ljudima osjeate, zato to
su vam sprijeili pristup asnom Hramu, nikako ne navede da ih napadnete!
Jedni drugima pomaite u dobroinstvu i estitosti, a ne sudjelujte u grijehu
i neprijateljstvu.
I bojte se Allaha jer Allah strano kanjava!
5:2
O vjernici, Allah e vas dovoditi u iskuenje sa divljai koja e biti nadohvat
ruku vaih i kopalja vaih - da Allah ukae na onoga koji Ga se boji kad ga
niko ne vidi. A onoga ko i poslije toga nasilje uini eka bolna patnja.
5:94
O vjernici ne ubijajte divlja dok obavljate obrede hadda! Onome od vas
ko je hotimino ubije kazna je da jednu domau ivotinju, iju e vrijednost
procijeniti dvojica vaih pravednih ljudi, pokloni Kabi, ili da se iskupi time
to e, ravno tome, nahraniti siromahe ili postiti, da bi osjetio pogubnost
postupka svoga. A Allah je ve oprostio ono to je bilo. Onoga ko to opet
uradi Allah e kazniti. Allah je Silan i Strog.
5:95
Vama se doputa da u moru lovite i da ulov jedete, da se njime vi i putnici
koristite, a zabranjuje vam se da na kopnu lovite dok obrede hadda
obavljate.
I bojte se Allaha, pred Kojim ete se sabrati
5:96
7
(1.) HADD
(1.1.) SUTINA HADDA
(1.1.1.) HADD JE PUTOVANJE ALLAHU D.. U GOSTE
Gledano sa vanjske strane stvari, hadd predstavlja putovanje Allahu d.. u goste, u Njegovu
kuu tj. u Kabu. Uzvieni Gospodar u ajetima Kurana kada govori o Kabi koristi rije bejtullah, to na arapskom jeziku upravo znai Allahova kua. Isto tako i same rijei telbijje:
Lebejke-llahumme lebejk (odazivam ti se Allahu, odazivam) ..., koje je duan izgovarati svako
ko obavlja hadd ili umru, jasno govore da svaka posjeta Kabi, predstavlja posjetu Allahu d..
Allah d.., kako nam to On sam kazuje u ajetima Kurana, obiava uzeti neke subjekte kao
Svoje svetinje na zemlji. Takvi subjekti dobivaju status svetosti. To su Allahova d.. znamenja
na zemlji i tu su sputeni Njegova milost i Njegov blagoslov i bereket. U tom smislu, kroz ajete
Kurana Svemogui nam otkriva neke od tih svetinja, pa imamo:
Sveti grad (Mekka sa svojim irim podrujem u koje spadaju Arefat, Muzdelifa, dolina Mina
i ostala podruja u njenoj blizini)
Svetu planinu (Sinajska planina)
Svetu zemlju ( podruja dananje Palestine i dijelova Jordana, Sirije)
Svetu dolinu (dolina Tuva)
Sveto drvo (Maslina i moda jo i Smokva prema ajetu 95:1)
Sveti koveg (zavjetni koveg Izraelana, koji su meleki donijeli)
Svetu kamilu (kamila poslata Salihovu a.s. narodu kao Allahov znak i zbog njezina klanja je
taj narod bio i uniten)
Svete Knjige (Kuran, koji samo isti smiju doticati i ostale Allahove d.. objavljene Knjige:
Indil, Zebur, Tevrat, Suhufi Ibrahima a.s. i ostale koje su eventualno bile objavljene)
Ovo su svetinje koje se mogu otkriti iz ajeta Kurana. Hadis nam otkriva jo dvije:
Sveti grad Medinu sa Svetim mesdidom Resulullaha Muhammeda s.a.v.s.
Sveti mesdid El Aksa u Kudsu (Jerusalemu)
Nas u daljnjem tekstu interesuje Mekka sa svim svojim svetinjama i u tom smislu nju karakterie
sljedee:
(A) MEKKA JE SVETI GRAD U KOJI SE NE MOE UI BEZ DUNOG POTOVANJA
Hodoasnici obino uzimaju abdest ili se po mogunosti kupaju (gusul) prilikom stupanja u
ihram, a samo se u ihramu moe stupiti u svetu zonu oko grada Mekke. Znai ovo potovanje se
ogleda najmanje u tome to hodoasnici ne mogu prii gradu bez ihrama, a lijepo je da budu
isti. Kada je u pitanju ulazak u Mesdidul-haram (Kabu) obaveza istoe jo je izraenija.
U vezi ovoga treba se takoe i sjetiti dogaaja iz godine slona (569/570 godina po miladu)
kada je nasilni abisinijski namjesnik u Jemenu, Ebreha krenuo sa svojom vojskom u Mekku bez
dunog potovanja u namjeri da srui Kabu. Allah d.. nas obavjetava Kuranom (sura 105
El-fil odnosno Slon) o tome ta se sa njima desilo i ovaj dogaaj na najbolji nain ilustruje
kakvo je stanje onih koji nemaju dunog potovanja prema Mekki i Mesdidul-haramu, odnosno
Kabi.
8
(B) U GRADU MEKKI NAJSTROIJE JE ZABRANJENO SVAKO NASILJE

U vezi sa ovim moemo navesti sljedei ajet:
Nevjernicima i onima koji odvraaju od Allahova puta
i asnog Hrama - a Mi smo ga namijenili svim ljudima,
kako za mjetanina tako i za doljaka i onome ko u njemu
bilo kakvo nasilje uini, Daemo da patnju nesnosnu iskusi.
22:25
Prema tome vidimo da je Mekka grad u kome nema nasilja. To je grad u kome treba ivjeti u
miru sa svima i sa ljudima (ponaanje treba biti kao u dennetu, gdje nema zavisti, svae i
prepirke, gdje se samo uju rijei: Selam, Selam-kako nam je to Kuranom asnim otkriveno); i
sa ivotinjama (zna se da je za vrijeme hadda zabranjen lov na kopnu, a isto tako se mora
dobro paziti da se ne ubije niti insekt); i sa biljkama (za vrijeme hadda ne smije se sjei
drvo, otkidati granice, listove ili cvijetove). Treba napomenuti da postoji ajet koji u izvjesnim
prilikama doputa borbu u blizini Kabe:
...i ne borite se protiv njih kod asnog Hrama,
dok vas oni tu ne napadnu. Ako vas napadnu,
onda ih ubijajte! Neka takva bude kazna za nevjernike.
A ako se prou, pa Allah zaista prata i Samilostan je.
2:191,192
(C) MEKKA JE ZABRANJEN GRAD ZA NEMUSLIMANE
(POGOTOVO ZA KAFIRE I MURIKE)
Ova zabrana proizilazi iz sljedeih ajeta Kurana asnog:
...i proglas od Allaha i Njegova Poslanika ljudima na dan velikog
Hadda: Allah i Njegov Poslanik ne priznaju mnogoboce. Pa
ako se pokajete, to je za vas bolje, a ako se okrenete, znajte da
Allahu neete umai! A nevjernike obraduj kaznom nesnosnom!
9:3
O vjernici, mnogoboci su sama pogan i neka vie ne dolaze na
Hadd asnom Hramu poslije ovogodinjeg Hadda. A ako se
bojite oskudice, pa Allah e vas, ako hoe, iz obilja Svoga imunim
uiniti. Allah zaista sve zna i Mudar je.
9:28
(D) KABA JE PRVI HRAM KOJI JE SAGRAEN U SLAVU ISTINSKOG BOGA,
ALLAHA D.., JEDNOG I JEDINOG NA PLANETI ZEMLJI
Prvi Hram sagraen za ljude jeste onaj u Mekki,
blagoslovljen je on i putokaz svjetovima
3:96
Kabu je izgradio (ili po nekim miljenjima obnovio) Allahov prijatelj, Ibrahim a.s.
I dok su Ibrahim i Ismail temelje Hrama podizali oni su molili
Gospodaru na, primi od nas, jer Ti, uistinu, sve uje i sve Zna!
2:127
Iz ovog se vidi kolika je Allahova d.. milost prema Ibrahimu a.s., jer je Allah d.. uzeo
graevinu koju je Ibrahim a.s. zajedno sa sinom svojim izgradio, kao, najvjerovatnije, najvee
9
svetite na planeti Zemlji i kao prostor za obavljanje Hadda ummetu Peata vjerovjesnika
Resulullaha Muhammeda s.a.v.s., te konano kao kiblu tog ummeta.
(E) IZNAD KABE PO VERTIKALI NA NEBESIMA SE NALAZI BEJTU-L-MAMUR
(KABA MELEKA KOJA SE NALAZI NA SEDMOM NEBU)
Bejtu-l-mamur je Hram koji se nalazi na sedmom nebu i on za meleke predstavlja ono to Kaba
predstavlja ljudima na zemlji. Prema vjerodostojnim hadisima u taj Hram svakodnevno ulazi
sedamdeset hiljada meleka da slave i veliaju Allaha d.. i koji se, kada zavre jednodnevni
ibadet, vie nikada ne vraaju. Znai taj Hram je svakodnevno pun robova Milostivog koji Mu se
klanjaju. Smatra se da se upravo na ovu nebesku Kabu odnose Ajeti Milostivog iz sure Kurana
Gora (Et-Tur):
Tako mi Gore, i Knjige u retke napisane
na koi razvijenoj, i Hrama poklonika punog
52:1-4
Prema hadisima, koji se smatraju vjerodostojnim, Bejtu-l-mamur se nalazi na sedmom nebu po
vertikali tano iznad Kabe u Meki.
(F) KABA JE KIBLA UMMETU MUHAMMEDA S.A.V.S.
Kaba bi se, moda, mogla zamisliti kao jedan centar gdje je u ogromnom obimu i intenzitetu
koncentrisan Allahov d.. Nur (Svjetlo) i koje odatle sija svom snagom u svim pravcima i
obasipa lica i ulazi u srca svih klanjaa, koji su iskreno i predani Bogu stali na namaz. Da li je
ovo tano i da li moda naredba svim muslimanima da se u namazu okreu u pravcu Kabe u
svojoj osnovi ima cilj da lica i srca klanjaa budu obasuta ovim Nurom, to samo Allah Uzvieni
zna.
(G) MESDIDUL-HARAM JE SIGURNO MJESTO ZA SVE ONE KOJI SU GONJENI I KOJI
IZ BILO KOJEG RAZLOGA STRAHUJU ZA SVOJ IVOT
Ovo sasvim jasno proizilazi iz onoga to je prethodno reeno. Mesdidul haram je mjesto gdje
ovjek uiva zatitu i gdje njegov ivot ne moe biti ugroen.
I uinili smo Hram utoitem i sigurnim mjestom ljudima...
2:125
(1.1.2.) HADD JE IVOTNO IENJE DUE OD PRLJAVTINE GRIJEHA
Allah je uinio da Kaba, asni Hram bude preporod
za ljude, a tako i sveti mjesec i kurbani, naroito oni
ogrlicama oznaeni, zato da znate da je Allahu poznato
ono to je na nebesima i ono to je na Zemlji, da Allah,
zaista sve zna.
5:97
Iz ovog Ajeta jasno nam je da Hadd predstavlja jedan temeljit preporod i potpunu
revitalizaciju ovjeka, srca njegova i due njegove. Isto tako mi iz poznatih vjerodostojnih
hadisa, koji se prenose od Resulullaha s.a.v.s., znamo da je:
Dnevni namaz svakodnevno ienje due od grijeha steenih izmeu dva namaza
(Resulullah s.a.v.s. je namaz uporedio sa rijekom u kojoj se ovjek kupa pet puta na dan)
Dumua namaz sedmino ienje due od grijeha steenih od petka do petka
Post u mjesecu Ramazanu godinje ienje due od grijeha steenih od Ramazana do

Ramazana
10
Slijedei ovu logiku i jo vie na bazi poznatog hadisa (Ko bez greke obavi Hadd bie ist od
grijeha kao na dan svog roenja) zakljuujemo da je Hadd generalno ienje due od
grijeha barem jednom u ivotu. Moda bi se u vezi sa ovim, boravak na Arefatu mogao zamisliti
kao stajanje ispod jednog ogromnog tua odakle sipa Allahova milost, ili bolje reeno stajanje
pod kiom Allahove milosti i Njegovog blagoslova koji pada na ljude i sapira sa njih grijehe, te
isti i puni njihova srca istinskom vjerom, ljubavlju prema Allahu d.. i Bogobojaznou. Da li je
ovo tano i da li je moda ihramski propis da hodoasnik ne smije nositi kapu niti zastirati glavu,
motivisan time da tkanina ne sprijeava kontakt ove kie Milosti i Blagoslova, to samo Allah d..
zna.
(1.1.3.) HADD JE DIHAD BEZ BORBE
Hadd je vjerska obaveza (art) imovinske prirode. To znai da zahtijeva od ovjeka troenje
izvjesnog dijela njegovog imetka na Allahovom putu. Zatim putuje se dugo i naporno (to je
naroito bilo izraeno u minulim vremenima, kada se putovalo uglavnom na jahalici ili ak
pjeice), obredi se provode u guvi, pod arkim arabijskim suncem i uz sva ihramska
ogranienja - sve su ovo odreeni napori i izvjesne rtve na Allahovom putu, pa odatle moemo
ovo smatrati i jednim vidom Dihada (zato to se arapska rije dihad osim osnovnog prevoda
borba na Allahovom putu moe prevesti i kao napor na Allahovom putu).
Sve ovo je lijepo opisano u jednom govoru hz Alija ibn Ebi Taliba r.a. koji koji je zabiljeen u
knjizi Nehdul-belaga1:
Da je Allah Uzvieni htio vjerovjesnicima Svojim, kada ih je izaslao, otvoriti riznice i rudnike
zlata, vrtove zasaene i oko njih sakupiti ptice nebeske i ivotinje zemaljske, On bi to doista
uinio. A da je On tako uinio, onda ne bi bilo iskuavanja nikakva, ni naknade, ni vijesti
radosnih. Oni koji su prihvatili ne bi zasluili naknade iskuavanih, niti bi vjernici zasluili
nagradu dobroinitelja, niti bi imena nuno slijedila znaenja svoja. Ali, Allah Uzvieni uinio je
poslanike Svoje vrstim u odlukama njihovim i dodijelio im slabanost izgleda kakav se opaa
oima, zajedno sa zadovoljstvom koje ispunjava srca i oi neovisnou i oskudicom koja nanosi
bol oima i uima.
Da su vjerovjesnici imali mo koja ne bi mogla biti napadnuta, ili ast kojoj se ne bi mogla
nanijeti teta, ili vlast prema kojoj bi se okretali vratovi ljudi i usmjeravala sedla konja jahaih,
bilo bi ljudima vrlo lahko uzeti pouku, a sasvim teko osjeati oholost. Oni bi onda zasigurno
prihvatili vjerovanje iz straha koji bi ih tjerao ili iz elje koja bi ih vukla, te bi namjere bile
zajednike a dobra djela razdijeljena. Ali Allah Uzvieni je odredio da slijeenje poslanika
Njegovih, priznavanje poslanica Njegovih, poniznost pred licem Njegovim, pokoravanje
zapovijedi Njegovoj, i potpuna predanost Njemu bude ono to je samo Njemu namijenjeno, u
emu ne smije biti ni najmanje estice bilo ega drugog. I to god su iskuenja i ispitivanja vea
nagrada i nadoknada bivaju obilnije.
Zar ne vidite da zaista Allah Uzvieni iskuava prve ljude od Adema blagoslov Boiji neka je na
nj! pa do posljednjih na svijetu ovome kamenjem koje niti teti, niti koristi i koje niti vidi, niti
uje? On je to kamenje ugradio u asni Hram Svoj, kojega je uinio da bude oivljenje za ljude.
On ga je postavio u najkrevitijem kamenitom predjelu Zemlje i na tlu brdovitom, s neznatnou
zemlje na njemu, u dolinama tijesnim, meu brdima surim, izmeu pjeskovitih prostranstava
mehkih, s izvorima oskudnim i naseljima rasprenim, gdje ni deve, ni konji i njima slini, ni
krave, ni ovce ne mogu napredovati. Onda je On naredio Ademu i sinovima njegovim da
usmjere klanjanja svoja prema njemu. Tako je on postao sreditem putovanja njihovih i krajnjim
stjecitem tovarnih ivotinja njihovih. Njemu tee plodovi srca iz dalekih pustinja bezvodnih,
dubokih dolina irokih i otoka rasprenih u morima, da bi potresli plea svoja u poniznosti
izgovarajui glasno oko njega odzivanje svoje Bogu, da bi mehko koraali prema njemu, kosa
raskutranih i pranjavi. Oni prebacuju svoje komade platna preko lea svojih, porunjuju
ljepotu izgleda svojih time to zaputaju kose. A to je kunja velika, ispit teak i provjeravanje
1
Nedu-l-Belaga (Staza rjeitosti); govori, pisma, izreke Alija Ibn Ebi Taliba koje je sabrao
es-Sejjid eerif er-Radi; prijevod Rusmir Mahmutehaji i Mehmedalija Hadi; izdava: Islamska zajednica, Zagreb;
tampano 1994 godine; str. 155, 156
11
jasno! Budui da je to iskuavanje ozbiljno, Allah ga je uinio sredstvom za dodjelu milosti Svoje
i pristupom Dennetu Svome.
Da je Allah Uzvieni htio postaviti asni Hram Svoj i velika sveta znamenja Svoja meu
vrtovima, rijekama, blagim i ravnim nizinama, mnotvom drvea, obiljem plodova, kuama
gustim, naseljima zbijenim, nasadima zelenim, predjelima plodnim, ravnicama navodnjenim,
vonjacima cvjetnim i putima prepunim, onda bi se zasigurno smanjila vrijednost nagrade
srazmjerno lahkoi iskuenja. Da su temelj na kojem je Hram izgraen i kamenje kojim je izidan
bili od dragulja zelenih i crvenih, i tu postojali svjetlost i blistavost, onda bi to slabilo djelovanje
sumnje u grudima, odbijalo od srca uinak truda Iblisova i prijeilo talasanje slutnji zlih u
ljudima. Ali, Allah iskuava robove Svoje tekoama raznim, odreuje im da slue kroz napore
raznovrsne i iskuava ih neugodnostima razliitim, sve to da bi istjerao oholost iz srca njihovih,
da bi nastanio poniznost u due njihove i da bi sve to uinio kapijama otvorenim za dobrotu
Svoju i sredstvima prikladnim oprosta Svoga.
(1.2.) ELEMENTI HADDA I UMRE
tavafi kudum
(pozdravni tavaf)
(a) IHRAM
tavafi ifada
(glavni tavaf)
(b) TAVAF I SAJ
Tavafi veda
(oprosni tavaf)
(c) AREFAT-MUZDELIFA-MINA
(a)+(b)
Umra
(a)+(b)+(c)
Hadd
Po hanefijskoj pravnoj koli ovi elementi Hadda i Umre su, u smislu artova i vadiba,
rasporeeni na sljedei nain:
HADD:
arti Hadda su:
Ihram
Arefat
Tavafi ifada (glavni tavaf)
Vadibi Hadda su:
Saj
Muzdelifa-Mina
Oprosni tavaf (poto je brijanje&ianje glave vadib Umre, mogue je to i vadib Hadda)
Sunnet Hadda je:
Tavafi kudum (pozdravni tavaf)
Bez arta nema Hadda, a bez vadiba Hadd vrijedi, ali jedino ako se izvri kefaret (otkup).
Drugaije reeno izostanak vadiba bez kefareta kvari Hadd. Kefaret (otkup) se vri za svaki
izostavljeni vadib Hadda posebno, a propisan je kako slijedi:
Zaklati mali kurban (ovca ili brav i sl.),
Nahraniti est siromaha,
Postiti tri dana.
ili ko to ne moe i ne nae

12
Ovo je standardni kefaret za izostanak nekog od vadiba bilo Hadda, bilo Umre prema
hanefijskoj pravnoj koli. Meutim tradicionalno se svi elementi Hadda & Umre neizostavno
obavljaju i tako u svakom sluaju treba uiniti, jer bi velika teta bila namjerno izostaviti neki
vadib, pa makar ga i pokrili kefaretom.
UMRA:
artovi Umre su:
Ihram
Tavaf i saj
Vadib Umre je:
Brijanje&ianje glave
Nakon brijanja & ianja skidaju se ihrami Umre i to je znak da je Umra zavrena. Poto je
brijanje & ianje vadib, eventualni izostanak ovog obreda zahtijeva standardni kefaret za
vadib (objanjen je na str. 11), osim ako glava ve nije obrijana pri prethodnom obredu tako
da kosa nije imala vremena da naraste (naprimjer ovjek nanijeti ifrad i obrije glavu na Mini pri
obavljanju Hadda, jasno je tada da par dana kasnije kad obavi umru nee imati ta da obrije
ili oia).
Kada govorimo o vremenu u kojem se obavljaju obredi Hadda & Umre, situacija je sljedea:
UMRA je u stvari obred posjete Kabi i ona se ini u svako doba godine.
HADD se ne moe obaviti u svako doba, ve se iskljuivo obavlja u svetom mjesecu
Zulhiddetu, a to po njegovim elementima izgleda ovako:
AREFAT: obredi na Arefatu se obavljaju 9. Zulhiddeta (skraeno 9.zh) i taj dan se naziva
dan Arefata-jevmu Arefe. art je biti na Arefatu od podneva 9.zh do malo iza akama
9.zh na 10.zh.
MUZDELIFA: obredi na Muzdelifi obavljaju se u noi 10.zh. Najbolje bi bilo itavu no biti na
Muzdelifi, a po nekim uenjacima vadib je boraviti na Muzdelifi do barem malo iza ponoi
(znai da nikako ne bi valjalo napustiti Muzdelifu prije ponoi 10.zh.).
MINA: obredi na Mini obavljaju se u danima Kurban bajrama (10.zh, 11.zh, 12.zh i
eventualno i 13.zh)
TAVAFI IFADA (GLAVNI TAVAF): teoretski se moe obaviti bilo kada nakon obavljenog
Arefata, ali se tradicionalno obavlja u jednom od dana Kurban bajrama.
Ovo bi bio tradicionalni erijatski stav o vremenu obavljanja Hadda i Umre i tu nema razlike
izmeu mezheba ili izmeu Sunnita i ija. Stoga se moe rei da je ovo zasnovano na Kuranu i
Sunnetu, ali ne treba zaboraviti niti sljedei Ajet:
Pitaju te o mlaacima. Reci: Oni su oznake ljudima
o vremenu i za Hadd...
2:189
Naravno da ovo ne treba odmah i brzopleto shvatiti da nije ispravan tradicionalni erijatski stav
o vremenu Hadda, ve treba istraiti povode i ispitati hadise u vezi sa ovim Ajetom. Za sada bi
se moglo napomenuti da bi trebalo obratiti posebnu panju i na period od 1.zh pa do dana
jevmu Arefe (9.zh). Moda tada treba stupiti u ihram, ili krenuti na put (kome to udaljenost
doputa), ili ui u svetu zonu Mekke, ili zapoeti duhovne pripreme za Hadd...u svakom
sluaju treba se potruditi da se sazna i slijedi sunnet Resulullaha s.a.v.s. po ovom pitanju.
13
U vezi sa ovim moe se spomenuti hadis koji prenosi Aia r.a., a koji biljei Buharija2, gdje je
ona rekla da su ashabi predvoeni Resulullahom s.a.v.s. poli iz Medine na Hadd okrenuti
mlaaku Zulhiddeta (vjerovatno su poli krajem Zulkadeta i poetkom Zulhiddeta).
Poto je vrijeme Umre itava godina, a vrijeme Hadda prva polovina svetog mjeseca
Zulhiddeta (zh), to znai da se u prvoj polovini Zulhiddeta isprepliu Umra i Hadd.
erijat je prihvatio ovo ispreplitanje i u tom smislu ponudio sljedee mogunosti:
IFRAD (HADD DO UMRE)-to znai da se na mikatu nanijeti Hadd, pa se on u cjelosti

obavi i nakon toga se ponovo ulazi u ihram za Umru pa se onda i ona obavi
TEMMETU (UMRA DO HADDA)-to znai da se na mikatu nanijeti Umra, pa se ona u

cjelosti obavi i potom se ue u ihram za Hadd, pa se on obavi
KIRAN (UMRA I HADD SPOJENO)-to znai da se na mikatu nanijeti istovremeno Umra i

Hadd i obavljaju se istovremeno i spojeno
Ko nanijeti temmetu i kiran obavezan je zaklati haddski kurban, a ko nanijeti ifrad nema
obaveze klanja kurbana, ali je vrlo, vrlo pohvalno to uiniti.
. . .
Sada emo, ako Allah da, prvo obraditi svaki element Hadda & Umre posebno svaki za sebe,
a potom objasniti proces obavljanja Hadda & Umre po ifradu, temmetuu i kiranu.
(1.3.) IHRAM
Ihram u irem smislu rijei znai propisani nain ponaanja hodoasnika koji je nanijetio Hadd
& Umru u vrijeme dok obavlja obrede. Taj nain ponaanja ima svoja pravila, koja bi se mogla
klasificirati kako slijedi:
Pravila oblaenja
Pravila vezana za tijelo
Pravila ponaanja
Ihram u uem smislu rijei znai dva komada bijelog platna (moe i platno neke druge boje, ali
je bijelo uobiajeno i smatra se najboljim) kojima hodoasnik omotava svoje golo tijelo.
(1.3.1.) STUPANJE U IHRAM
Hodoasnik koji stupi u ihram se zove muhrim, a mjesto na kojem se stupa u ihram se zove
mikat. U ihram se moe stupiti i prije mikata, ali hodoasnik mikat ne smije proi bez stupanja u
ihram.
Stupanje u ihram se u tehnikom smislu obavlja na sljedei nain:
(1) Podreu se nokti, brkovi i obrije ono to se inae brije
(2) Uzme se abdest ili po mogunosti gusul
(3) Obue se ihram tj. ogrne se golo tijelo sa dva komada bijelog platna. Jednim platnom ogre
se i zastire donji dio tijela, a drugim platnom zastire se gornji dio tijela.
(4) Klanjaju se dva rekata tzv. ihramskog sunneta (u priruniku A. Hukia o obavljanju hadda
navedeno je da se na prvom rekatu obino ui sura 109 El Kafirun, a na drugom sura 112
El Ihlas)
2
Sahihu-l-Buhari 3 knjiga, prevod Hasan kapur, str. 20
14
Sve ove radnje obino se vre u posljednjem velikom gradu prije mikata. Dodue, najljepe bi
bilo klanjati ihramski sunnet na samom mikatu, naravno ako je to u sadanjoj guvi uopte
mogue. Preostale dvije radnje vre se na mikatu i nikako se ne mogu obaviti prije:
(5) Donese se nijet pri emu se obavezno naznai koji nain Hadda se eli obaviti (ifrad,
temmetu ili kiran)
(6) Poinje se izgovarati telbijja

Nakon to se izgovori prvi put telbijja tada hodoasnik postaje muhrim (ulazi u ihram) i to znai
da od tog trenutka za njega vae ihramska pravila. Oblaenje ihrama, nijjet (uz
naglaavanje naina obavljanja hadda) i telbija (najmanje jedanput izgovorena)
su arti stupanja u ihram, a ostalo su sunneti.
Telbijja glasi:
LEBBEJKELLAHUMME LEBEJK
Odazivam Ti se Boe, odazivam
LEBBEJKE LA ERIKE LEKE LEBEJK
Odazivam Ti se, Ti nema druga, odazivam
INNEL HAMDE VEN-NIMETE LEKE VEL MULK
Tebi je hvala i tvoja je blagodat i vlast
LA ERIKE LEK.
Ti druga nema.
Telbijja se ui glasno i nju treba to ee uiti, a naroito:
Pred zoru
Iza redovnih namaza
Na putovanju iz jednog mjesta u drugo (mikat-Mekka; Mekka-Muzdelifa-Arefat-Muzdelifa
Mina)
Treba dobro paziti da se ne proe mikat, a da se ne ue u ihram. Ako bi se to desilo, prema

hanefijskoj pravnoj koli moe se postupiti na jedan od sljedea dva naina:
Vratiti se na mikat, pa tamo ui u ihram
Stupiti u ihram unutar svete zone iza mikata i iskupiti se klanjem kurbana (vjerovatno
klanjem malog kurbana).
(1.3.2.) PRAVILA IHRAMA
PRAVILA OBLAENJA
PRAVILA IHRAMA
PRAVILA VEZANA ZA TIJELO

PRAVILA PONAANJA
15
(1.3.2.1.) PRAVILA OBLAENJA (samo za mukarce)

PRAVILO PRVO:
NE SMIJE SE NOSITI NA TIJELU NITA TO JE KROJENO ILI IVANO, NITI TO NA
SEBI IMA DUGME, DEP ILI RAJFERLUS.
Dakle samo se golo tijelo umota sa dva komada bijelog platna (ihram u uem smislu rijei).
Ovdje se javlja pitanje uvrenja ihrama i to naroito donjeg dijela. Dodue kada se pravilno
omota donji dio ihrama (vie puta oko sebe, pa onda se uvija odozgo ka dole, ime se stee oko
pasa), on dosta vrsto stoji oko tijela i ini se da bi se moglo i izbjei koritenje pojasa.
Meutim, u dananjem vaktu u vrijeme Hadda Meku hodoasti izuzetno veliki broj ljudi, pa je
redovna i neizbjena pojava da se obredi obavljaju u velikoj guvi i stisci. U takvim uslovima
lahko bi se moglo desiti da se odmota donji dio ihrama ili ga neko, gurajui se strgne, ime bi
dotini hodoasnik mogao doi u veoma neugodnu situaciju. Zbog ovog razloga, a i zbog toga
to hodoasnik nosi uz sebe novac, dokumente i druge sitne potreptine, najvei broj
hodoasnika koristi kone pojaseve sa pretincima za novac, kojima uvruje donji dio ihrama.
Takoe je redovna pojava da se koriste balije (zihernadle) za uvrenje i gornjeg i donjeg
dijela ihrama.
Moglo bi se postaviti pitanje da li se koritenjem balija i pojaseva de facto kri ovo pravilo?
Kada je autor ovog teksta iao na Hadd, pokuao je da izbjegne koritenje pojasa tako to je
umjesto njega koristio gurtnu koju je uvrivao putem vezivanja u vor, a novac je umotavao u
maramice koje je onda, vezao u vor i njihovim slobodnim krajevima ih poslije opet vezivao za
gurtnu. Meutim na Haddu se brzo uvjerio da je ovako prilino komplikovano uzimati i vraati
novac (a da ne govorimo o drugim sitnim potreptinama) i vidjevi da gotovo svi hodoasnici
koriste pojaseve, pouzdao se u Allahovu d.. Milost i nabavio sebi koni pojas koji je koristio do
kraja Hadda.
Naravno da je ovdje primarni razlog elja da se izbjegne ili umanji opasnost od iznenadnog
spadanja ihrama na javnom mjestu. Pitanje stida i sakrivanja stidnih mjesta u Islamu je
opepoznato, a isto tako se ovdje mogu navesti i hadisi koje nalazimo u Buharijinoj zbirci gdje
se navode primjeri da je Resulullah s.a.v.s. rekao da onaj ko nema donje haljine (misli se na
donji dio ihrama) obue gae. Iz ovoga se vidi da sakrivanje stidnog mjesta ima prednost nad
formalnom sprovodbom propisa o ihramu.
PRAVILO DRUGO:
NA GLAVI SE NE SMIJE NOSITI NIKAKVA KAPA NITI BILO KAKVA POKRIVKA, TJ.
NIIM SE NE SMIJE POKRIVATI NITI GLAVA, NITI LICE DIREKTNIM KONTAKTOM,
ALI SE MOE KORISTITI SUNCOBRAN ILI STATI U HLAD NEKOG OBJEKTA
PRAVILO TREE:
NA NOGAMA SE NE SMIJE NOSITI OBUA KOJA POKRIVA STOPALO
LANAKA
IZNAD
Znai moe se nositi plitka obua koja ne pokriva lanke nogu. Postoje miljenja da obua
takoe ne smije biti ivana ve samo ljepljena. Meutim isto tako postoje miljenja da ti propisi
nisu adekvatno prevedeni sa arapskog jezika i da se to odnosi samo na to da odjea (a ne pojas
i obua) ne smije biti ivana.
Preporuili bismo ovom prilikom noenje papua, sandala ili patika.
Naveemo inAllah jo neke injenice vezane za oblaenje muhrima na bazi hadisa iz
Buharijine zbirke (druga knjiga):
Ihram ne smije biti namirisan (reeno je da muhrim ne smije nositi nita to je dotakao
afran (kaun) ili vers, a to se odnosi kako na mukarce tako i na ene)
16
U uslovima evidentne i realne opasnosti od napada neprijatelja muhrim moe nositi opasano
oruje (ovo bi se moglo povezati i sa Ajetima Kurana kojima se doputa vjernicima odbrana
u podruju Svetoga Hrama tj. Kabe, ali samo ako budu prvi napadnuti)
...i ne borite se protiv njih kod asnog Hrama,

dok vas oni tu ne napadnu. Ako vas napadnu,
onda ih ubijajte! Neka takva bude kazna za nevjernike.
A ako se prou, pa Allah zaista prata i Samilostan je.
2:191,192
(1.3.2.2.) PRAVILA IHRAMA VEZANA ZA TIJELO
PRAVILO PRVO:
SVE TO RASTE NA TIJELU (DLAKE, NOKTI) TREBA PUSTITI DA RASTE
Znai zabranjeno je rezati nokte, odnosno rezati ili upati dlake (ne samo dlake sa kose ili
brade, ve sve dlake koje rastu na bilo kojem dijelu tijela).
PRAVILO DRUGO:
NEMA MIRISANJA NITI BILO KAKVE KOZMETIKE TIJELA
Znai zabranjeno je mazanje tijela bilo kakvim uljima ili kremama za njegu ili bilo kakvim drugim
kozmetikim sredstvima, odnosno mirisanje tijela mirisima. Takoe je zabranjeno bojenje kose
ili brade (kna) ili pak podvlaenje surme.
PRAVILO TREE:
DOZVOLJENO JE PRANJE TIJELA VODOM UZ UPOTREBU OBINOG, NEMIRILJAVOG
SAPUNA, ALI NIUKOM SLUAJU NIJE DOZVOLJENA UPOTREBA MIRILJAVOG
SAPUNA, AMPONA ILI NEKIH KOZMETIKIH SREDSTAVA ZA IENJE
Treba paziti da se prilikom pranja tijela ili glave isti polagano trljaju kako bi ispadanje dlaka bilo
svedeno na najmanju mjeru (ovdje se vidi Haddski sabur).
PRAVILO ETVRTO:
Studirajui Buharijinu zbirku hadisa3, moglo bi se ovdje izvui jo jedno pravilo, koje se danas,
barem koliko autor ovog teksta zna, ne primjenjuje, ali smo se, zato to postoje sahih hadisi koji
tako govore, odluili da i njega na ovom mjestu navedemo.
Ovo pravilo glasi: KOSA BI SE TREBALA MALO UPLESTI I ULIJEPITI (SMOLOM ILI
NEIM SLINIM) I DA OSTANE U TAKVOM STANJU (ULJEPLJENA I UPLETENA BEZ
ELJANJA) ZA VRIJEME IHRAMA.
Treba napomenuti da ima uenjaka koji istiu da onaj ko uplete i/ili ulijepi kosu mora na Akabi
(kada se u prvom stepenu oslobaa od ihrama) obrijati glavu (znai po njima se ne moe izvriti
ianje kao zamjena). Meutim mnogi drugi, a meu njima i Ebu Hanifa prihvataju i u ovom
sluaju tradicionalnu zamjenu brijanja glave-ianje kose.
. . .
Sahihu-l-Buhari 2 knjiga, prevod Hasan kapur str. 534, 654, 655, 656, 657 (u fusnoti)
17
Pravila oblaenja i pravila vezana za tijelo i ihramu imaju karakter vadiba Hadda, a to znai
da je za krenje ovih pravila predvien po erijatu standardni kefaret za prekraj haddskog /
umranskog vadiba:
Zaklati mali kurban (ovca ili brav i sl.),
Nahraniti est siromaha (kae se da treba podijeliti 3 saa hrane (1 sa odgovara
masi od 2,2 kg). Isto tako treba rei da u Buharijinoj zbirci nalazimo hadis u kojem se
kae da se esterici ljudi dijeli ukupno 1 ferak (to je jednako 3 saa) hrane),
Postiti tri dana.
U vezi ovoga treba jo istai neke postupke Resulullaha s.a.v.s. koji su zabiljeeni u sljedeim
hadisima iz Buharijine zbirke:
Neki je ovjek u ihramu stavio miris afrana na sebe i obukao ogrta, te je pitao Resulullaha
s.a.v.s. o tome, a ovaj mu je rekao da miris sapere 3 puta i skine ogrta (kako se da
zakljuiti iz teksta hadisa Resulullah s.a.v.s. ovom prilikom nije spominjao nikakav otkup)4
Neki ashabi su lijeili ranice na koi mazanjem koe, ali su mazanje vrili samo neim to se
jede (to je hrana a ne kozmetika, kao to je jestivo ulje, maslo, loj i slino)5. Lijeenje u
ihramu je inae dozvoljeno (zna se da se Resulullah s.a.v.s. lijeio putanjem krvi i kad je
bio u ihramu).
. . .
Ebu Hanifa je izvrio podjelu prekraja pravila ihrama u dvije kategorije i to prema intenzitetu.
Te dvije grupe mogli bismo definisati kako slijedi:
(I)
kategorija: prekraj pravila ihrama koji je uinjen u veem intenzitetu (naprimjer

namirisao je cijelu ruku namjerno ili nenamjerno svejedno bitno je da je cijela ruka
namirisana i slino tomu) i/ili u duem vremenu (naprimjer nosio je kapu ili
pokriva na glavi cio dan). Ovakvi prekraji zahtijevaju kefaret.
(II)
kategorija: prekraj pravila ihrama bio je uinjen u manjem intenzitetu (naprimjer

namirisao je manji dio ruke ili tijela-ne itav organ ili tijelo ve samo manji dio) i/ili u
kraem vremenu (naprimjer nosio je kapu na glavi dio dana ili je u zaboravu stavio pa
kratko nakon toga skinuo i slino). Ovo zahtjeva da se podijeli sadaka, jasno u
manjem iznosu nego to je propisano kefaretom.
Ovako se mogu otprilike shvatiti generalno fikhska pravila, koja se mogu izvui iz literature o
Haddu, zasnovane na hanefijskom mezhebu. Jasno je i to da ima i drugaijih miljenja
uenjaka. Uglavnom treba se dobro paziti da se ne prekre propisi, a ako se to ipak desi,
preporuili bismo da se postupa sa to veim strahom od Allaha d.. koliko ovjek moe
osjetiti, pa ako se moe ii na kefaret, ako ne moe ii na sadaku i to vie tevbu (pokajanje)
initi i uzdati se u Allahovu Milost.
. . .
(1.3.2.3.) PRAVILA PONAANJA

4
5
Sahihu-l-Buhari 2 knjiga, prevod Hasan kapur str. 531

Sahihu-l-Buhari 2 knjiga, prevod Hasan kapur str 532, 533
18
Navodimo Ajete Kurana asnog koji govore o ovoj temi:

Hadd je u odreenim mjesecima. Onom ko se obavee da e u njima obavljati
hadd nema snoaja sa enama i nema runih rijei i nema svae u danima
hadda. A za dobro koje uinite Allah zna. i onim to vam treba za put opskrbite se.
A najbolja opskrba je Bogobojaznost. i Mene se bojte, o razumom obdareni!
2:197
U literaturi je zabiljeeno da je povod objave ovog Ajeta bio taj to su neki ashabi poli na
Hadd odnosno Umru, a da nisu htjeli nositi sa sobom nikakvu opskrbu ve su govorili: Mi
idemo Allahu d.. u goste samo se na Njega oslanjamo!, a poslije su na Haddu prosili, pa je
Allah d.. objavio gornji Ajet.
Iz ovog Ajeta mogu se izvui dvije pouke:
1. Hadd i Umra su arti imovinske prirode i to znai da nije duan i ne treba ii onaj ko ne
moe finansirati put - za put se treba materijalno opskrbiti
2. Najbolja je opskrba - Bogobojaznost to znai da osim to ovjek treba paziti ta e i koliko

od materijalne opskrbe ponijeti na put, on mora jo vie i preciznije voditi rauna
kako e se na tom putovanju ponaati kako se Hadd ne bi pretvorio (sauvao nas
dragi Allah d.. toga) u obini turizam.
Vanost i znaaj ispravnog ponaanja na Haddu i Umri vidi se i iz sljedeeg Ajeta:
O vjernici, ne omalovaavajte Allahove odredbe hadda, ni sveti mjesec, ni kurbane,
naroito one ogrlicama obiljeene, ni one ljude koji su krenuli ka asnom Hramu
elei nagradu i naklonost Gospodara svoga.
A kad obrede hadda obavite, onda loviti moete.
I neka vas mrnja koju prema nekim ljudima osjeate, zato to
su vam sprijeili pristup asnom Hramu, nikako ne navede da ih napadnete!
Jedni drugima pomaite u dobroinstvu i estitosti, a ne sudjelujte u grijehu i
neprijateljstvu.
I bojte se Allaha jer Allah strano kanjava!
5:2
Postoje dvije predaje u Islamskoj literaturi vezane za povod prednjeg Ajeta. Po jednoj predaji
kae se da su neki Ashabi htjeli da presretnu jednog munafika koji je bio poao da prodaju robu
hadijama i da mu oduzmu svu robu. Meutim na bazi teksta Ajeta mi ovdje smatramo da je
ispravna druga predaja po kojoj je reeno da su ashabi po povratku sa Hudejbije, gdje su im
prethodno murici onemoguili da te godine uu na sveto podruje Mekke, sreli jednu drugu
grupu murika koji su bili na putu za Mekku i htjeli su da za uzvrat i oni ove sprijee pristupu
Mekki, ali je objavljen prethodni Ajet.
Takoe moemo navesti i neke hadise koji govore o pitanju naina ponaanja hodoasnika u
Mekki.
Prvo emo spomenuti hadise6 koji govore o hutbi Resulullaha s.a.v.s. na Arefatu prilikom
oprosnog Hadda. U vie hadisa se govori o toj hutbi i mi je ovom prilikom neemo citirati ve
emo samo podsjetiti na neke njene vane elemente:
Resulullah s.a.v.s. je prvo istaknuo da je to sveti dan (jevmu arefe) u svetom mjesecu
(Zulhiddetu) na svetom mjestu (Arefat), a onda je nastavio da je svakom muslimanu
ivot, ast i imetak njegovog brata muslimana jednako svet kao to je svet taj dan, taj
mjesec i to mjesto.
Sahihu-l-Buhari 2 knjiga, prevod Hasan kapur str. 664, 665
19
Prethodno navedno je Resulullah s.a.v.s. ponovio vie puta i rekao da ovo vai sve do
Sudnjeg Dana i na kraju je rekao da oni koji su bili prisutni to prenesu onima koji su tada
odsustvovali i jo jednom naglasio da ljudi nakon njega nikako ne dozvole da se ponovo
vrate u nevjerovanje (kufr) tako to e se meusobno ubijati.
Zatim navodimo jo neke hadise7 u kojima je Resulullah s.a.v.s. govorio o svetosti samog grada
Mekke u vrijeme njegovog oslobaanja od murika. U tim hadisima se govori uglavnom
sljedee:
Allah d.. je uinio Mekku svetim podrujem jo od samog stvaranja nebesa i zemlje i ona
ostaje svetom sve do Sudnjeg Dana
Da je oduvijek (od stvaranja nebesa i zemlje) i zauvijek (do Sudnjeg Dana) u Mekki bila
zabranjena borba i proljevanje krvi i da je jedino Allah d.. dopustio njemu (Resulullahu
Muhammedu s.a.v.s.) voditi borbu u Mekki i to samo u odreeni dan (dan oslobaanja
Mekke od murika), u stvari ne ni itav dan ve samo dio dana. Nakon toga je Mekka
ponovno poprimila svoju svetost, koja ostaje na snazi sve do Sudnjeg Dana i da ono to je
bilo doputeno Resulullahu s.a.v.s. (borba u Mekki) nee biti doputeno nikom poslije
njegaMi ovdje ne moemo izbjei citiranje sljedeeg Ajeta:i ne borite se protiv njih
kod asnog Hrama, dok vas oni tu ne napadnu. Ako vas napadnu onda ih
ubijajte, a ako se prou, pa Allah prata i Samilostan je (vidi 2:191, 192), a Allah
d.. najbolje zna. Uglavnom poznato je da je Mekka osloboena bez ikakvih veih i
znaajnih bitaka, odnosno da je bila osloboena mirnim putem, pa tako ni ova borba za
koju se u ovim hadisima govori da je bila doputena Resulullahu s.a.v.s. , nije, u stvari niti
uzela nikakvog znaajnijeg uea u zbivanjima na dan osloboenja Mekke.
Nijednom ovjeku koji vjeruje u Allaha d.. i Sudnji Dan nije doputeno u Mekki proliti krv
(ljudi i ivotinja, osim naravno kurbana), sjei drvee i trnje, upati travu, razgoniti divlja
koja se kree na tom prostoru, niti uzeti izgubljenu stvar bez prethodnog oglaavanja i
ekanja da se javi njezin vlasnik. Prenosioci ovih hadisa dodaju da se razgonjenjem divljai
Mekke smatralo ak i to da se pomaknu ivotinje iz hlada kako bi ovjek sjeo u taj hlad
Na kraju moemo navesti i hadise8 koje govore o tome koje ivotinje je doputeno ubiti u svetoj
zoni grada Mekke. To su prema tim predajama: vrana, kobac, mi, pas koji napada ljude,
korpija i zmija otrovnica. Ove ivotinje mogu biti ubijene i od strane muhrima i od strane onoga
ko nije u ihramu. Ostale ivotinje mogu biti ubijene samo sa razlogom (lov-ali samo za onoga ko
nije u ihramu, klanje domaih ivotinja, samoodbrana od zvijeri i slino).
. . .
Pravila ponaanja muhrima (ovjeka koji je u ihramu) mogu se razvrstati kako slijedi:
KLONITI SE ENA
PRAVILA PONAANJA
BOGOBOJAZNOST, SABUR I ISLAMSKI EDEB

SELAM (MIR) SA SVIM ALLAHOVIM
STVORENJIMA
(LJUDIMA, IVOTINJAMA I BILJKAMA)
7
8
Sahihu-l-Buhari 3 knjiga, prevod Hasan kapur str. 55, 56, 57

Sahihu-l-Buhari 3 knjiga, prevod Hasan kapur str. 53, 54
20
(1.3.2.3.1.) KLONITI SE ENA :

Ovo pravilo moemo prikazati kao slijed narednih naredbi koje bi muhrim trebao potovati:
NE GLEDAJ ENE STRASNO
NE MATAJ NITI MISLI O ENAMA STRASNO
NE RAZGOVARAJ O ENAMA I SA ENAMA SA STRAU
NE DODIRUJ ENE SA STRAU
NEMOJ SPOLNO OPITI SA SVOJIM ENAMA I ROBINJAMA
Ako pokuamo sve gornje principe vezane za ovo pravilo ponaanja u ihramu saeti u jednu
reenicu, ona bi mogla glasiti otprilike ovako: Dok si u ihramu pokuaj zaboraviti da ene
kao bia uope postoje. Naravno da ovo ne treba shvatiti u vulgarnom smislu ili pak u
smislu potcjenjivanja ene i njezine linosti. Rije je samo o tome da muhrim svoju strast treba
nastojati to je mogue vie uspavati i umiriti dok traje vrijeme ihrama. Ovo, naravno ne
znai da je zabranjeno uope kontaktirati sa enama, naprotiv kontaktirati se moe i
dok si u ihramu, ali taj kontakt ne smije biti praen strau. Dokaz za ovo je hadis9 gdje
je zabiljeeno da je Resulullah s.a.v.s. vjenao jednu od svojih ena dok je bio u ihramu.
Meutim postoje i miljenja uenjaka da je sklapanje braka u ihramu prekraj koji zahtijeva
kefaret. Mi smo ovdje naveli gornji hadis ne sa eljom da polemiziramo sa tim uenjacima
(uostalom vrlo je mala vjerovatnoa da e se neko eniti ba za vrijeme dok je u ihramu, ali je
dobro znati da spomenuti hadis postoji), ve kao dokaz da ovjek moe kontaktirati sa enama i
sklapati sa njima ugovore kada se nalazi u ihramu, ali, jasno samo uz uslov da moe kontrolisati
svoju strast.
Ovo pravilo je vadib Hadda i Umre, a onaj dio koji zabranjuje spolni odnos
prestavlja ak i art (rukn) Hadda i Umre:
Hadd je u odreenim mjesecima. Onom ko se obavee da e u njima obavljati
hadd nema snoaja sa enama i nema runih rijei i nema svae u danima
hadda. A za dobro koje uinite Allah zna. i onim to vam treba za put opskrbite se.
A najbolja opskrba je Bogobojaznost. i Mene se bojte, o razumom obdareni!
2:197
Ako neko obavi spolni odnos sa enom prije nego li je definitivno osloboen ihrama pokvaren je
Hadd i uinjen teak grijeh, jer je prekrena naredba Allaha d.. navedena u gornjem Ajetu.
Prema hanefijskom mezhebu kae se da ako se odnos desi prije nego to se zavre obredi na
Arefatu nema Hadda i nikakav otkup ne vrijedi, a ako se desi nakon Arefata, a prije tavafi
ifade (glavnog tavafa), kau da se moe otkupiti klanjem velikog (iskljuivo velikog) kurbana
(deva ili govee). Ovo bi bilo ono to je vezano za spolni odnos.
to se tie ostalih naredbi vezanih za ovo pravilo ponaanja u ihramu (pravilo ena) koje su
prethodno navedene one, kao to smo ve rekli, imaju karakter vadiba i ako se prekre
potreban je standardni kefaret (mali kurban ili nahraniti est siromaha ili tri dana posta).
Smatra se da je ovo pravilo ponaanja u ihramu prekreno u sljedeim sluajevima:
1. Ako doe do spolnog odnosa (odnosom se smatra i sam dodir spolnih organa)
2. Ako doe do ejakulacije zbog dodira, rijei, misli ili pogleda
3. Ako doe do erekcije sa i bez mezijje (sekret koji izlazi iz penisa prilikom spolnog uzbuenja
prije ejakulacije) zbog dodira, rijei, misli ili pogleda
Ako do ovoga doe u snu to se uope ne smatra prekrajem.
9
21
Ovdje se postavlja pitanje ta biva kada se doivi spolno uzbuenje u ihramu, ali ne tako jakog
intenziteta da bi dolo do erekcije i ejakulacije. O ovome u literaturi nalazimo sljedee: Hadija
je duan zaklati veliko brave ako bi sa razjarenom strasti makar se i dotakao ene, a pogotovu
ako je bilo ta vie10 ; ili na drugom mjestu: Bie duan (hadija) kefaret uiniti: kad bude
seksualno nadraen, tj. kao kad naprimjer ljubi enu i sl., bez obzira da li je ejakulirao ili ne.11
Na treem mjestu se pak kae da mali kurban kao kefaret zahtijeva ljubavna igra kao to je
poljubac i slino.12
ta tano znae rijei razjarena strast ili seksualno nadraen tano? Da li se to odnosi samo
na erekciju (sa ili bez mezijje) ili se to odnosi ak i na manji osjeaj uzbuenja koji se uspije
suzbiti prije pojave erekcije? Gdje je dakle granica koja zahtijeva kefaret-sudei prema gornjim
navodima stvar je veoma stroga i to je razlog vie da se ovjek dobro pripazi ena dok se nalazi
u ihramu i uzda se u Allahovu Milost.
(1.3.2.3.2.) BOGOBOJAZNOST, SABUR I ISLAMSKI EDEB:
strah od Allaha d.. bjeanje od svih runih i zlih misli, rijei i djela bjeanje od svih
grijeha (ak i od onih sitnih) najljepe misli, rijei i djela ljubav i samilost prema svim
ljudima i svim ostalim Allahovim stvorenjima strpljenje bez granica pod ihramskim
ogranienjima, u guvi i pod arkim arabijskim suncem
(1.3.2.3.3.) SELAM (MIR) SA SVIM ALLAHOVIM STVORENJIMA
(LJUDIMA,IVOTINJAMA BILJKAMA)
SELAM LJUDIMA Hadd je u svetom mjesecu (Zulhiddetu) kada je inae zabranjeno

ratovanje i kada se ne smije sudjelovati u grijehu i neprijateljstvu ve se treba pomagati u
dobroinstvu i estitosti (ovo je inae dunost u svim svetim mjesecima na svim mjestima, a
ne samo za vrijeme Hadda). Isto tako Hadd se obavlja u svetoj zoni grada Mekke,
grada koji je Allah d.. od samog poetka stvaranja svijeta odredio svetim i koji takav
ostaje sve do Sudnjeg Dana i u kojem je zabranjeno uiniti nasilje ili proliti krv ili uiniti
neku tetu bilo kakvom ivom biu (o ovome smo ve govorili). Prema tome iz ovoga je
sasvim jasno da svo ophoenje sa ljudima u ihramu mora biti ispunjeno ljubavlju,
dobroinstvom, milou, blagou i strpljenjem. Sa ljudima zaista tada treba biti u miru
(selamu)
SELAM IVOTINJAMA nijednoj ivotinji za vrijeme obavljanja Hadda u zoni svetog

grada Mekke (osim naravno kurbana) ne smije biti proljevena krv, ne smije se svjesno i
namjerno niti insekt ubiti. Po hanefijskom mezhebu13 ako se ubije insekt u haremu Mekke
treba uiniti kefaret sadakom pa makar i u simbolinom iznosu. Za vrijeme obavljanja
Hadda najstroije je zabranjeno loviti na kopnu dok je lov u moru dozvoljen:
...dok obred hadda obavljate nije vam dozvoljeno da lovite...
5:1
O vjernici, Allah e vas dovoditi u iskuenje sa divljai koja e biti nadohvat ruku
vaih i kopalja vaih - da Allah ukae na onoga koji Ga se boji kad ga niko ne vidi.
A onoga ko i poslije toga nasilje uini eka bolna patnja.
5:94
O vjernici ne ubijajte divlja dok obavljate obrede hadda! Onome od vas ko je
hotimino ubije kazna je da jednu domau ivotinju, iju e vrijednost procijeniti
10
Muhamed Seid Serdarevi Fikhu-l-ibadat, peto izdanje; Sarajevo, 1994. str. 121
Abdurahman Huki Kako u obaviti Hadd, peto izdanje; Sarajevo, 1989. str. 76
12
Ali bin Ferid el Hindi Skraena zbirka fikhskih propisa, organizacija preporoda islamske tradicije Kuvajt,
odbor za BiH; str. 92
13
11
22
dvojica vaih pravednih ljudi, pokloni Kabi, ili da se iskupi time to e, ravno
tome, nahraniti siromahe ili postiti, da bi osjetio pogubnost postupka svoga. A
Allah je ve oprostio ono to je bilo. Onoga ko to opet uradi Allah e kazniti. Allah
je Silan i Strog.
5:95
Vama se doputa da u moru lovite i da ulov jedete, da se njime vi i putnici
koristite, a zabranjuje vam se da na kopnu lovite dok obrede hadda obavljate.
I bojte se Allaha, pred Kojim ete se sabrati
5:96
SELAM BILJKAMA u Mekki je inae, a pogotovu u vrijeme obavljanja Hadda zabranjeno:

Sjei drvee
Sjei trnje
Brati cvijee, otkidati lie, upati travu, lomiti granje i sl.
U vezi sa ovim elimo napomenuti da muhrim moe jesti meso ulovljenje divljai (koja je
ulovljena za vrijeme Hadda), ali samo pod sljedeim uslovima:
Divlja mora biti ulovljena od strane nemuhrima (osobe koja nije u ihramu)
Niko od muhrima (osoba koje su u ihramu) nikako nije smio na bilo koji nain sudjelovati u
ulovu (ak ni tako da samo pokae gdje se ivotinja nalazi)
O ovome se govori u III knjizi Buharijine zbirke hadisa14. Takoe niko od muhrima ne smije
primiti na poklon ivu ulovljenu divlja. Spomenuemo hadis15 u kome se kae da je neki ovjek
htio pokloniti ivog, ulovljenog divljeg magarca Resulullahu s.a.v.s., ali je on to odbio primiti
zato to je bio u ihramu.
Isto tako napominjemo da muhrim moe trgovati za vrijeme hadda, ali pod uslovom da ne
trguje sa ulovljenom divljai, njezinim mesom, koom i slino (ne smije trgovati ni sa ime to
mu je kao muhrimu zabranjeno). Navodimo predaju16 od Ibn Abbasa r.a. da je rekao: Ukaz,
Medinne i Zu-l-Medaz su bile pijace u vrijeme dahilijjeta, pa su (muslimani) osjetili
nelagodnost da trguju za vrijeme Hadda, pa je siao Ajet koji govori o haddskom mevsimu
(sezoni): Nije vam grijeh da traite dobrote (trgovinom) od vaeg Gospodara.
(2:198).
(1.3.3.) PRESTANAK IHRAMA
Ihram Hadda prestaje postepeno u dvije faze:
Kada se bace kamenii na Akabi (1. Dan Kurban Bajrama-10. Zulhidde) nastupa prvo
oslobaanje od ihramskih obaveza, a to znai da se sva pravila ihrama gase osim pravila o
klonjenju od ena jedino to pravilo ostaje jo na snazi.
Kada se obavi tavafi ifada (glavni tavaf) tada nastupa definitivno oslobaanje od ihramskih
ogranienja. Tada prestaje vaiti i ovo pravilo ihrama (pravilo klonjenja od ena). Jedino ako
Saj nije prethodno obavljen kod pozdravnog tavafa (tavafi kudum), tada se isti mora obaviti
nakon tavafi ifade i u tom sluaju tek kada se i Saj obavi onda prestaje i vaiti i ovo posljednje
pravilo ihrama.
Ovako su ove stvari formulisane prema hanefijskom mezhebu. Meutim postoje i drugaije
formulacije ovog pitanja kao naprimjer sljedea17:
14
Sahihu-l-Buhari 3 knjiga, prevod Hasan kapur str. 46 do 50

16
biljei je Muslim, a mi je, ovom prilikom, prenosimo iz knjige Rijadus-salihin-Vrtovi pobonih autora
Muhjuddin Jahja b. eref en-Nenevija, objavljene u Travniku 1994.; red. br.1292, str 162
15
23
Haddija skida ihrame nakon to obavi dva od sljedea tri obreda:

1. bacanje kamenia
2. brijanje (ianje) glave
3. glavni tavaf (tavafi ifada).
Kada obavi dva od navedena tri obreda sve mu je dozvoljeno osim polnog openja i sklapanja
braka, a kada obavi i trei obred onda mu je i to dozvoljeno.
(1.3.4.) SMRT MUHRIMA (KAKO SA NJIM POSTUPITI):
Odgovor na ovo pitanje moe se vidjeti iz hadisa18 u kome se kae da je neki ovjek na Arefatu
pao sa deve i slomio vrat. Tada je Resulullah s.a.v.s. rekao: Okupajte ga i zamotajte, a ne
pokrivajte mu glavu i ne stavljajte mu miomiris, jer e on biti proivljen uei telbijju.
. . .
Kao zakljuak ovog poglavlja o ihramu i njegovim ogranienjima (pravilima) interesantno je
izvriti sljedeu usporedbu i izvui sljedei zakljuak:
Ako uzmemo u obzir da je Hadd ivotno ienje od grijeha i da onaj ko ga bez greke obavi
biva ist od grijeha kao na dan svog roenja i ako zatim to uporedimo sa postom koji
predstavlja godinje ienje od grijeha i koji je nareen ljudima da bi se grijeha klonili (O
vjernici! Propisuje vam se post, kao to je propisan onima prije vas, da biste se
grijeha klonili 2:183), mi vidimo da i ihram (kao srika obreda tokom Hadda i Umre) i post
imaju zajedniki element odricanja od dunjalukih uitaka i da je to odricanje na neki nain
povezano sa ienjem ljudskog srca od grijeha. Ako jo uzmemo u obzir i naprijed citirani
govor hz Alija ibn Ebi Taliba r.a. o Haddu i Umri, mi moemo vidjeti kako je zaista korijen
svih ljudskih grijeha u njihovim eljama, prohtjevima i strastima vezanim za
dunjaluk kao i u elji za isticanjem svoga Ja (kiburu-oholosti), te da ne moe doi do
ienja od grijeha ili njihova izbjegavanja bez uspostavljanja vlasti i kontrole nad strastima
odatle se vidi i sama srika vjere Islama openito - OSLOBODITI SE ROBOVANJA SEBI KAKO
TVOJE STRASTI NE BI BILE TVOJI BOGOVI VE TVOJI ROBOVI I KAKO BI ONDA IMAO
PROSTORA DA ROBUJE BOGU ISTINSKOME, ALLAHU D.. KOJI DRUGA NEMA
(1.4.) TAVAF I SAJ
TAVAF je obilaenje oko Kabe u sedam krugova, a SAJ je hodanje i tranje od Saffe do Merve
sedam puta, pri emu prvo hodanje i tranje poinje sa Saffe a sedmo zavrava na Mervi.
Osnovno je pravilo da se saj ne moe obaviti a da prethodno nije obavljen tavaf i
zato ovdje ta dva obreda obraujemo zajedniki. Prema tome saj se uvijek vri iskljuivo nakon
obavljenog tavafa, s time to se moe napraviti vremenska pauza izmeu ova dva obreda, ali je
najbolje saj obaviti odmah nakon tavafa.
Saj se ne mora obavljati nakon svakog tavafa, ali se ne moe obavljati ako prethodno nije
obavljen tavaf. Drugaije reeno tavaf nije uslovljen sajem, ali saj jeste uslovljen prethodnim
tavafom.
(1.4.1.) TAVAF
17
18
24
Tavaf je obilaenje oko Kabe koje se ini u sedam krugova tako da se Kabi bude okrenuto
lijevim ramenom (smjer tavafa je suprotan smjeru kazaljke na satu). Zajedno sa Kabom se
obilazi i polukruni prostor do sjeverozapadnog zida, omeen polukrunim, niskim zidom, koji se
zove Hidr. Taj prostor se obilazi zbog toga to je to de facto dio Kabe. Naime originalna
graevina nije bila u obliku kocke ve je imala polukruni dio prema sjeverozapadu, odnosno
prema svetoj zemlji na podruju dananje Palestine i (moda) dijelova dananje Sirije i Jordana,
koju je Allah d.. blagoslovio i dao Ibrahimu a.s. i njegovim potomcima da tamo borave. Kada
se vrila obnova Kabe nakon nekog ruenja, Kurejije nisu imali dovoljno sredstava da obnove
kompletnu Kabu tako da je ona obnovljena u dananjem obliku. Kasnije je Resulullah s.a.v.s.,
nakon osloboenja Meke, razmiljao o tome da Kabu preuredi u originalni oblik, tako da Hidr
doda Kabi, da spusti vrata na sjeveroistonom zidu i otvori vrata na suprotnom, jugozapadnom
zidu; ali je od toga odustao zato to se (po naem miljenju) bojao da narod jo nije dovoljno
islamski sazreo i da bi njegove prepravke pogreno shvatio kao svetogre, pa bi mu se mogao
suprostaviti i zapasti u grijeh. O ovome govore vjerodostojni hadisi koje nalazimo u Buharijinoj
zbirci.19 Takoe moemo navesti i to da se u islamskoj literaturi nalaze i izjave da je Ismail a.s.
ukopan u prostoru Hidra (govori se da je tu i Hadera r.a. ukopana), a samo Allah d.. sve
zna.
U sklopu obreda Hadda obavljaju se sljedei tavafi:
TAVAFI KUDUM (POZDRAVNI TAVAF) obavlja se po dolasku u Mekku pa do izlaska na
Arefat.
TAVAFI IFADA (GLAVNI HADDSKI TAVAF) obavlja se nakon Arefata pa, teoretski,
do kraja ivota, a u stvarnosti obavlja se u jednom od dana Kurban-Bajrama (KB). Najbolje ga
je obaviti 1. dan (KB) nakon klanja kurbana i brijanja/ianja glave.
TAVAFUL VEDA (OPROSNI TAVAF) obavlja se pred sami odlazak iz Mekke (nikako ne prije
toga).
TAVAFI IFADA je art Hadda i nikakav kefaret ga ne moe nadoknaditi, to znai da je
onome, ko izostavi tavafi ifadu, Hadd nitavan.
TAVAFI KUDUM I TAVAFUL-VEDA su prema miljenjima nekih alima sunneti Hadda pa prema
njima nije potreban kefaret ako se izostave. Meutim prema hanefijskom mezhebu tavafi
kudum se takoe smatra sunnetom, ali se tavafi veda (oprosni tavaf) smatra vadibom svima
osim stanovnicima grada Mekke. Dakle prema hanefijskom mezhebu eventualno izostavljanje
oprosnog tavafa zahtijeva kefaret (otkup). Ovdje je bitno napomenuti da prema hanefijama
postoji mogunost da se tavafi veda (oprosni tavaf) zamijeni obavljanjem bilo kojeg
drugog tavafa (ak i nafile) koji se obavi malo prije odlaska iz Mekke. Smatramo da je
ispravnije smatrati tavafi veda vadibom s obzirom na vjerodostojnu predaju20 da je Ibn Abbas
r.a. rekao: Ljudima je nareeno da posljednja njihova obaveza bude Kaba (tavaf oko nje),
samo to je to olakano (neobavezno) osobi sa menstruacijom.
Vezano za temu tavafa elimo jo spomenuti i hadis21 u kome se kae da je Resulullah s.a.v.s.
po dolasku u Mekku obavio tavaf i saj i da se nakon toga nije pribliavao Kabi sve dok se nije
vratio sa Arefata.
Miljenja smo da bi se ovaj hadis mogao shvatiti kao elja Resulullaha s.a.v.s. da ljudima to
vie olaka obrede Hadda i Umre (poznato je da su svi njegovi postupci uzimani, a i danas se
uzimaju kao izvjesna dunost za sve muslimane), a to zaista u dananjim uslovima i jeste veliko
olakanje, jer u sluaju da je Resulullah s.a.v.s. vie puta obavljao tavaf nakon pozdravnog
tavafa a prije Arefata, to bi neki smatrali obavezom. Meutim vjerujemo da se ovakav postupak
ne bi smio shvatiti u tom smislu da ljudi ne trebaju da obavljaju nafila-tavafe i prije odlaska na
Arefat. ak tavie miljenja smo da je jako lijepo i korisno za ljude da obavljaju nafila-tavafe
19
20
21
Sahihu-l-Buhari 2 knjiga, prevod Hasan kapur str. 565,566

25
to vie mogu, ali se to ne smije shvatati kao dunost. To je, po nama, svrha ovakvog
Resulullahovog s.a.v.s. postupka, pogotovu zbog toga to nama nije poznato da postoji ikakav
dokaz za to da je pokueno ili zabranjeno obavljanje tavafa-nafile, dok sa druge strane imamo
mnogobrojne i nepobitne dokaze i kroz Ajete Kurana i kroz vjerodostojne hadise o tome koliki
je znaaj Kabe i koliko su veliki fadileti boravka u njezinoj blizini.
(1.4.1.1.) UVJETI TAVAFA
Zatim neka sa sebe prljavtinu uklone, neka svoje
zavjete ispune i neka oko Hrama drevnog obilaze
22:29
Ovim Ajetom je tavaf potvren kao art Hadda. Isto tako mi iz njega saznajemo da su istoa
tijela i istoa odjee uvjeti obavljanja tavafa. Prema tome da bi neko obavio tavaf on mora
imati taharet (abdest i gusl), mora pokriti one dijelove tijela koje mora pokriti u salatu (namazu)
i naravno odjea mora biti ista. Vidimo dakle da su uvjeti tavafa, u smislu istoe i odjee, isti
kao i uvjeti salata.
Meutim u hanefijskom mezhebu postoji stav da se taharet tavafa smatra samo vadibom i tako
se doputa mogunost obavljanja tavafa i bez tahareta (odnosno ako se on izgubi), ali uz
obavezni kefaret (otkup). Hanefijski fakihi te kefarete navode kako slijedi:
TAVAFI IFADA (GLAVNI TAVAF)
TAVAFUL VEDA (OPROSNI TAVAF)
ako ga obavi dunup kefaret je veliki kurban

(deva, govee i slino)
ako ga obavi bez abdesta kefaret je mali kurban
(ovca i slino)
ako ga obavi dunup kefaret je mali kurban
ako ga obavi bez abdesta kefaret je sadaka

u visini sadekai fitra
Nije nam poznato na bazi ega je Ebu Hanifa doao do ovakvog miljenja (u njegov idtihad
zaista neemo da sumnjamo), ali je nae miljenje, zasnovano na naprijed citiranom Ajetu
Milostivog (neka sa sebe prljavtinu uklone), da se treba vrsto drati stava da je
taharet (abdest, gusl) art tavafa. Isto takvo je i miljenje nekih drugih alima.22 A ako stvari
pogledamo i sa njihove praktine strane, jasno nam je uoiti da je mnogo lake uzeti abdest ili
gusl, nego li ispunjavati sve one, naprijed navedene uvjete. Znai treba se drati sljedeeg
pravila: Nema ulaska u Mesdidul haram bez tahareta, a ako ga unutra izgubi, izai i
obnovi ga. Ako zbog guve zaista nema mogunosti da izae i obnovi abdest (taharet), a
nema vremena da iste ibadete obavi kasnije u stanju istoe, sjeti se Allahovih rijei: Allah
nikoga ne optereuje preko mogunosti njegovih (2:286) i zamoli Ga za oprost, te
onda dovri zapoete obrede i uzdaj se u Njegovu neogranienu milost. U ovom sluaju moda
moe (ako si u mogunosti) izvriti one kefarete koji se spominju u hanefijskom mezhebu.
(1.4.1.2.) PRAVILA TAVAFA
PRAVILO PRVO:
MORA ISPUNITI UVJETE TAVAFA (IMATI TAHARET I POKRITI STIDNA MJESTA NA
ERIJATOM PROPISANI NAIN)
Ako si u ihramu sunnet je otkriti desno rame, a pokriti lijevo.
PRAVILO DRUGO:
SVAKI KRUG OBAVEZNO POINJE OD HADERU-L-ESVEDA (CRNOG KAMENA)
22
26
U stvari svaki krug bi trebalo zapoeti sa istilamom, odnosno obredom ljubljenja Haderu-lesveda (bismilla; tekbir - Allahu Ekber; tehlil La ilahe il-Allah i na kraju poljubac).
Meutim poto je ovo prosto neizvodivo u guvi koja vlada oko Haderu-l-esveda u dananje
vrijeme, primjenjuju se sljedee zamjene za poljubac: pokuati rukom dotai Haderu-l-esved
pa poljubiti taj dio ruke; ako se ne moe onda pokuati dotai Haderu-l-esved nekim
predmetom (tapom ili neim slinim) pa poljubiti taj predmet po povrini dodira; a ako ne
moe niti ovo onda se zastane malo u pravcu Haderu-l-esveda (taj pravac je oznaen tamnom
bojom poploanog kamena - za razliku od ostalog poploanog bijelog kamenja, a i drugim
vidnim oznakama tako da ne bi trebalo biti zabune), pokae se sa ispruenim dlanovima prema
Haderu-l-esvedu i potom se poljube dlanovi (ovaj simboliki poljubac je jedino to, danas,
najvei broj hadija moe uraditi kada je u pitanju istilam). Jasno i kod obavljanja bilo koje od
ovih zamjena za poljubac potrebno je prouiti bismillu, tekbir i tehlil.
PRAVILO TREE:
PRAVI SEDAM KRUGOVA OKO KABE I TO HODAJUI, TAKO DA TI KABA BUDE SA
LIJEVE STRANE
Ne smije se praviti ni manje ni vie od sedam krugova u jednom tavafu. Pravilo je da se tavaf
obavlja hodajui, ali oni koji su iznemogli, invalidi ili bolesni mogu obaviti tavaf tako da ih se
nosi u nosiljci ili vozi u invalidskim kolicima. Kabi se, prilikom tavafa, mora biti okrenut svojim
lijevim bokom (tavaf se obavlja u smjeru suprotnom od smjera kazaljke na satu).
PRAVILO ETVRTO:
SUNNET JE U NEKIM23 TAVAFIMA NA PRVA TRI KRUGA INITI REML II URNO
KRATKIM KORACIMA I TRESKAJUI RAMENIMA DOK SE OSTALA ETIRI KRUGA
IDU NORMALNIM HODOM
U literaturi24 nalazimo hadise o remlu u kojima se govori uglavnom sljedee:
Resulullah s.a.v.s. je sa ashabima jednom prilikom obavljao tavaf, a murici su ih ismijavali i

govorili da su iscrpljeni groznicom Jesriba (Medine)25 i tada je Resulullah s.a.v.s. naredio da
se ide trkarajui (reml) u prva tri kruga tavafa, a da se u preostala etiri kruga ide
normalnim hodom i samo je kako to govori jedan od prenosilaca hadisa samilost prema
ashabima sprijeila Resulullaha s.a.v.s. da ne naredi reml u svim krugovima tavafa.
U komentarima ovih hadisa navode se rijei Ibn Abbasa, koje je on izrekao u kasnijem
periodu nakon preseljenja Resulullaha s.a.v.s., gdje je rekao da ko hoe neka ini reml, a ko
hoe neka ga ne ini, jer je to Resulullah s.a.v.s. svojevremeno naredio muslimanima samo
zato da bi oni pred muricima pokazali svoju snagu i odvanost iako su bili iscrpljeni od
dugog puta iz Medine
Takoe se u komentarima govori da mnogi uenjaci istiu neobaveznost remla (u stvari tu
nije navedeno da je ijedan uenjak rekao da je reml u dananjim uslovima obaveza) i da po
nekima od njih reml u dananjem vaktu vie i nema smisla jer danas Elhamdulillahi nema
murika (mnogoboaca) u Mekki.
Prema tome reml se smatra sunnetom i haddskih i umranskih tavafa, te se preputa haddiji
na volju hoe li ga obavljati ili ne. U dananjem vaktu treba svakako voditi rauna i o velikim
guvama koje vladaju na Haddu i o tome da se ne smije smetati drugim haddijama.
PRAVILO PETO:
23
Po hanefijskom mezhebu reml se vri kod tavafi kuduma, a ako tada nije obavljen onda kod tavafi ifade.
Drugi opet kau (vidi Ali bin Ferid el Hindi Skraena zbirka fikhskih propisa, organizacija preporoda
islamske tradicije Kuvajt, odbor za BiH; str. 93) da se reml ini samo kod tavafa iza kojih slijedi saj kao to
su tavafi kudum ili tavafi ifada
24
25
rije je o groznici od koje je hronino oboljevalo stanovnitvo tog podruja i to je sve trajalo dok jednom
prilikom Resulullah s.a.v.s. nije zamolio Allaha d.. da ih oslobodi te groznice i ta mu je dova ispunjena
27
KADA SE UPOTPUNI SVIH SEDAM KRUGOVA TAVAFA OBAVEZNO SE KLANJAJU DVA

REKATA TAVAFSKOG SUNNETA I TO PO MOGUNOSTI NA PROSTORU IZA MEKAMI
IBRAHIMA
U literaturi26 se navodi da se na prvom rekatu ui sura El-kafirun, a na drugom rekatu sura Elihlas, to je najvjerovatnije sunnet Resulullaha s.a.v.s. (zato bi drugaije bilo navedeno u
ozbiljnoj islamskoj literaturi).
I uinili Smo Hram utoitem i sigurnim mjestom ljudima. "Neka vam mjesto na
kome je stajao Ibrahim bude prostor iza kojeg ete molitvu obavljati!"- i Ibrahimu i
Ismailu smo naredili:"Hram Moj oistite za one koji ga budu obilazili, koji budu tu
boravili i koji budu molitvu obavljali."
2:125
Ovaj Ajet govori o mjestu na kome je stajao Ibrahim odnosno o mekami - Ibrahimu. Rije je
o jednom kamenu na kojem je stajao Halilullah (Allahov prijatelj) Ibrahim a.s. i na kome su
ostala udubljenja od njegovih stopala. Taj kamen se nalazi dvadesetak metara udaljen od
sjeveroistonog zida Kabe. Pravilo je da se dva rekata tavafskog sunneta klanjaju u prostoru iza
mekami Ibrahima. Nas ovom prilikom interesuje pitanje da li je valjano da ljudi klanjaju
namaze ispred mekami Ibrahima, odnosno na prostoru izmeu njega i Kabe?! O ovome emo
u tekstu koji slijedi, in-Allah, pokuati neto rei.
Prvo treba napomenuti da se rijei Allaha d.. koje govore o mekami Ibrahimu razliito
prevode na bosanski jezik. Tako auevi-Panda ove rijei prevode: uzmite Ibrahimovo
mjesto Hramom (za klanjanje); a Mustafa Mlivo iste rijei prevodi: uzmite mjesto
Ibrahimovo musallom (mjestom za klanjanje) Ove rijei (tanije reeno posebno
prevod auevia i Pande) bi se mogle shvatiti tako da vjernici mogu i trebaju svugdje po
mjestu Ibrahimovu (u ovom kontekstu to bi bio itav Mesdidu-l-haram) initi seddu Allahu
d... Meutim, Besim Korkut iste rijei prevodi: neka vam mjesto na kome je stajao
Ibrahim bude prostor IZA kojeg ete molitvu obavljatiPrema ovom prevodu bi ispalo
da niti jedan vjernik ne treba da klanja ispred mekami Ibrahima, ve samo iza njega. Poznato
je da se Besim Korkut u svom prevodu najvie drao Zamaherijevog tefsira i da je neke Ajete
prevodio u skladu sa tim tefsirom, ponekad odstupajui od direktnog znaenja rijei. Da li je to i
ovdje sluaj?! Da li se ovi Ajeti mogu shvatiti tako da muslimani u Mesdidu-l-haramu ne smiju
klanjati ispred mekami Ibrahima, ve samo iza njega?!Ovo, zaista treba dobro istraiti i
ispitati kroz tefsire i vjerodostojne hadise. Nae miljenje o ovome, prema znanju kojim
trenutno raspolaemo, jeste da ne bi trebalo (barem sa sjeveroistone strane Kabe) klanjati
ispred mekami Ibrahima, ve samo iza. Ovo miljenje zasnovali smo na Ajetu (2:124) gdje,
izmeu ostalog, Allah d.. svome poslaniku i prijatelju Ibrahimu a.s. kae: Uiniu da ti
bude ljudima imam(Besim Korkut ove rijei prevodi Uiniu da ti bude ljudima u
vjeri uzor;meutim originalni tekst na arapskom jeziku glasi: qale inni dailuke lin-nasi
imama i zato mi smatramo da je prvi prevod valjan). Kada ovo uzmemo u obzir i kada
znamo da se inae prilikom obavljanja salata, nikada ne klanja ispred imama, ve samo iza
njega; dolazimo do temelja na kome smo utemeljili na, gore navedeni stav. Meutim samo
Allah zna pravu istinu i ne samo ovo, ve i svako drugo miljenje bilo koga o bilo emu tano je
samo onoliko koliko je u skladu sa unutarnjim shvatanjem i vanjskih prakticiranjem Resulullaha
Muhammeda s.a.v.s. Moda bi se hadisi27 u kojima se prenosi da je Resulullah s.a.v.s. klanjao
dva rekata tavafskog sunneta IZA mekami Ibrahima, mogli uzeti kao dodatni i veoma jak
argument ovom miljenju.
kada se klanjaju dva rekata tavafskog sunneta, tavaf je zavren. Treba naglasiti da sva
navedena pravila tavafa (osim remla-trkaranja) treba smatrati artom tavafa ili
barem u najmanju ruku vadibom. Po hanefijskom mezhebu predvieno je da se prekraj
ovih pravila treba iskupiti standardnim kefaretom za prekraj haddskih vadiba, da bi tavaf
vaio, ili treba obnoviti tavaf ispravno.
to se tie uenja tokom kruenja oko Kabe nije nam poznato da postoje ikakvi propisani
tekstovi koje je nuno uiti. U literaturi se moe nai raznih dova koje ovaj ili onaj autor
preporuuje uiti, ali mi nigdje nismo nali neke svete tekstove za koje je reeno da ih je
26
27
28
obavezno uiti. Znai to je sve, vjerovatno, ostavljeno na lini izbor. Jedino to sada moemo
rei o tome jeste da treba nastojati tavaf to vie srcem osjetiti i proivjeti, odnosno nastojati
to vie poveati vlastitu Bogobojaznost, ljubav i enju za uzvienim Gospodarom i to iskazivati
iz srca spominjanjem (zikrullah), kajanjem (tewba) i dovama, ve prema stanju (halu) u kojem
se nalazi pri tavafu.
Na kraju ovog poglavlja o tavafu elimo jo spomenuti neke hadise koje govore o ovoj temi.
Prvo navodimo hadis28 gdje se navodi da su ene vrile tavaf skupa sa mukarcima, ali bez
mijeanja sa njima. One su ile po strani, odnosno vanjskim dijelom kruga malo udaljene od
mukaraca i nisu prilazili Haderu-l-esvedu.
Zatim navodimo hadis29 gdje se navodi da je Resulullah s.a.v.s. vrei tavaf naiao na nekog
ovjeka koji vodio drugog ovjeka vukui ga za kai kojim su im bile zavezane ruke jedna za
drugu. Resulullah Muhammed s.a.v.s. je tada prekinuo taj kai i glasno rekao: Vodi ga za
ruku! Odavde bi se moda moglo zakljuiti da glasno izgovorena rije pri tavafu isti ne kvari, ali
je to najvjerovatnije mekruh.
Na kraju jo navodimo i hadis30 u kojem se prenosi da je Resulullah s.a.v.s. osim Haderu-lesveda znao doticati i jemenski ugao Kabe. U komentarima tog hadisa reeno je da je stav
najveeg broja uenjaka taj da se sjeverni iraki ugao (er-rukn el-iraqi) i zapadni sirijski
ugao (er-rukn e-ami) ne dotiu31; a da se istoni, sa ugraenim Haderu-l-esvedom (er-rukn
el-eswed), i juni jemenski (er-rukn el-yamani) ugao dotiu.
(1.4.2.) ZEMZEM VODA
U predajama (hadisima) koje se prenose od Resulullaha s.a.v.s. istie se da je Zem-Zem voda:
Blagoslovljena
Ljekovita
Hranjiva
Iz ovoga se vidi koliko je ta voda korisna i blagotvorna za ovjekovo srce, duu i tijelo. Jasno je
dakle da tu vodu treba nastojati piti to se vie moe. Lijepo je prilikom pijenja te vode sjesti ili
barem unuti, prouiti bismillu i obratiti se Allahu d.. sa nekom prigodnom dovom i naravno
zahvalom i piti je u tri daha. Pijenje vode sjedei i u tri daha, naravno uz bismillu i zahvalu
(hamd) Allahu d.. sunnet je Resulullaha s.a.v.s. koji se odnosi na vodu uope, pa jasno i na
Zem-Zem vodu.
to se tie sunneta Resulullaha s.a.v.s. vezanog za Zem-Zem vodu prilikom obavljanja
umranskog ili haddskog tavafa on se sastoji u tome da se nakon klanjanja dva rekata
tavafskog sunneta (ime se zavrava tavaf) ode do Zem-Zem izvora i napije se, pa se jo
jednom ode do Haderu-l-esveda i uini istilam i tek onda se ode na Saffu za poetak obreda
Saja. Meutim danas se, zbog guve, prakticira tako da se nakon klanjanja dva rekata, napije
Zem-Zem vode i nakon toga ide na Saffu.
(1.4.3.) SAJ (HODANJE I TRANJE IZMEU SAFFE I MERVE)
28

30
31
interesantno je miljenje da je to zato to prostor Hidra pripada Kabi i da ta dva ugla i nisu vanjski, ve
pripadaju unutranjosti Kabe
29
29
Saj je obred hodanja i tranja izmeu Saffe i Merve, dva stjenovita breuljka koji se nalaze
nedaleko od Kabe na njezinoj istonoj strani. Ova dva breuljka kao i Zem-Zem izvor veu se za
linost Hadere robinje Ibrahima a.s. i majke njegovog starijeg sina Ismaila a.s. Kada je Ibrahim
a.s., po Allahovoj naredbi, doveo njih dvoje u dolinu u kojoj se nita ne sije tj. u dolinu Mekke,
koja je tada bila potpuno suha, beivotna i naravno pusta, on im je ostavio mjeinu vode i neto
hurmi i potom se vratio u svetu zemlju na sjeveru. Hadera i Ismail a.s. su ostali sami. Kada se
voda istroila majka, uplaena za ivot svoga sina, oajno je trala as na jedan kameniti
breuljak koji se nalazio u blizini da bi se popela i vidjela ima li ikoga na vidiku da pomogne, as
na drugi kameniti breuljak neto dalje. Ona je tako trala izmeu breuljaka vie puta sve dok
nije stigla Milost njezinog Gospodara i Stvoritelja u vidu jakog izvora svjee vode koji se velikim
udom pojavio tamo gdje nema nikakvih prirodnih uslova za to, neposredno u blizini mjesta
gdje je dijete lealo. Hadera je tada, vjerovatno u strahu da ih velika voda ne potopi, vie puta
izgovorala rijei: Zum, zum! elei da ona stane, i tako je ova voda dobila ime Zem-Zem
voda. U jednom vjerodostojnom hadisu prenosi se da je Resulullah s.a.v.s. rekao da bi Zem
Zem bio rijeka da ga Hadera nije zaustavila svojim rijeima. Dva kamenita brda izmeu kojih je
trala uzbuena i uplaena majka su Saffa i Merva. Obred saja je podsjeanje na ovaj dogaaj.
Umranski saj se obavlja nakon umranskog tavafa. to se haddskog saja tie, on se obavlja
nakon tavafi ifade (glavnog tavafa), ali se (barem prema hanefijskom mezhebu) moe obaviti i
nakon tavafi kuduma (pozdravnog tavafa). Odnosno prema hanefijskom mezhebu onaj ko je
obavio saj nakon tavafi kuduma nije ga duan obaviti nakon tavafi ifade, ali u protivnom jeste.
Kako ostali mezhebi rjeavaju ovo pitanje, nije nam poznato, ali u literaturi32 nalazimo da se
reml (trkaranje) prilikom tavafa spominje kao sunnet samo u onim tavafima poslije kojih
dolazi saj kao to su tavafi kudum ili tavafi ifada, to je u skladu sa ovim miljenjem Ebu
Hanife i njegovih uenika.
Safa i merva su Allahova asna mjesta, zato onaj ko Kabu hodoasti ili umru obavi
ne ini nikakav prestup ako krene oko njih. A onaj koji drage volje uini kakvo dobro
djelo, pa Allah je doista blagodaran i sve zna
2:158
Istie se da je povod objave ovog Ajeta bio taj to su u doba neznanja (dahilijjeta), odnosno u
vrijeme prije poslanstva Resulullaha Muhammeda s.a.v.s., na Saffi i Mervi bili postavljeni kipovi
boanstava kojima su se murici klanjali i hodoastili ih; pa su se neki ashabi ustruavali da
prilikom Hadda ili Umre obiu ova dva mjesta. Tada je objavljen ovaj ajet kako bi ta
nepotrebna ustruavanja prestala.
Ovdje je interesantno navesti i jednu vjerodostojnu predaju33 od majke vjernika Aie r.a., koja
je, na primjedbu njezinog sestria da gornji Ajet znai to da nikome nije grijeh da NE obie
Saffu i Mervu (iz ega bi se moglo zakljuiti da se saj moe izostaviti), odgovorila da se ovim
Ajetom htijela razbiti predrasuda neobilaenja ta dva mjesta i da se to ne moe shvatiti kao da
ne postoji potreba i obaveza obilaska Saffe i Merve (saja). Odnosno na bazi ove predaje moe
se rei da je ispravno shvatanje to da nije grijeh obii Saffu i Mervu (iako su tu ranije bili
kipovi), ali da to ne znai da to ne treba initi, naprotiv to je sunnet Resulullaha s.a.v.s. (jer on
saj nije nikad izostavljao ni pri Haddu ni pri Umri) i svi muslimani su ga duni izvravati.
(1.4.3.1.) PRAVILA SAJA

Pravila obavljanja saja su sljedea:
32
33
30
PRAVILO PRVO:
SAJ SE TREBA OBAVLJATI SA TAHARETOM
Saj treba obavljati sa abdestom ili gusulom. Meutim taharet ovdje nije art, kao kod tavafa,
ve se smatra sunnetom. Dakle ako se izgubi abdest prilikom obavljanja saja nije nuno
obnavljati ga niti davati kefaret. Dovoljno je nastaviti obred koji e in-Allah biti punovaan (ovo
nije osporeno nigdje u literaturi do koje je autor ovog teksta doao). ak ta vie i ena u stanju
hajza i nifasa moe obaviti saj (dok, naravno tavaf nikako ne moe - vidjeti o ovome na strani
43 ovog teksta).
Meutim ako je u pitanju saj od Umre, on se smatra vadibom i ako se izgubi abdest
tokom saja ili se isti mora obnoviti, ili se mora dati standardni kefaret za prekeni
vadib (zaklati mali kurban ili nahraniti est siromaha ili tri dana posta-vidi str. 11).
PRAVILO DRUGO:
SAJ MORA BITI NAKON TAVAFA I BEZ VREMENSKE PAUZE IZMEU NJIH
Saj se mora obaviti nakon nekog od tavafa (to je art), a sunnet je da se to uini odmah (bez
vremenskih pauza). Ako bi se pravila pauza izmeu tavafa i saja, tada bi, po hanefijskom
mezhebu, saj vrijedio (jer je obavljen nakon tavafa), ali bi se sunnet izgubio.
PRAVILO TREE:
ONAJ KO OBAVLJA SAJ MORA BITI PROPISNO POKRIVEN (ISTO KAO KOD
NAMAZA).
PRAVILO ETVRTO:
SAJ OBAVEZNO POINJE SA SAFFE I ZAVRAVA SE NA MERVI
Zabiljeeno je da je Resulullah s.a.v.s. rekao da treba zapoeti sa onim ime je i Allah zapoeo,
mislei na Ajet Safa i merva su Allahova asna mjesta(2:158)
PRAVILO PETO:
SAJ SE INI HODAJUI (naravno izuzetak su bolesni, iznemogli i invalidi) U SEDAM
ODLAZAKA (Saffa-Merva 1. put; Merva- Saffa 2. put itd. sve do sedmog puta koji
zavrava na Mervi) BEZ PAUZE (PREKIDA) IZMEU OBILAZAKA.
Pravila koja su do sada navedena (svih pet) imaju karakter arta i vadiba, dok preostala dva
koja in-Allah slijede su sunnet (to znai da ako se oni prekre saj vrijedi i ne treba kefaret):
PRAVILO ESTO:
SVAKI PUT KADA SE DOE BILO DO SAFFE BILO DO MERVE TREBALO BI SE MALO
NA NJIH POPETI, ZATIM SE OKRENUTI PREMA KABI I MALO RUKOM POKAZATI
PREMA HADERU-L-ESVEDU, PA POTOM UITI TEKBIR (Allahu ekber), TEHLIL (la ilahe
il Allah), SALAVAT I NA KRAJU UPUTITI DOVU (ovo je potvreni sunnet Resulullaha
Muhammeda s.a.v.s.)
Jasno prvi put na Saffi e se prije ovoga svega donijeti nijjet saja
PRAVILO SEDMO:
IZMEU DVA ZELENA OBILJEJA (duina je oko 80 metara) SVAKI PUT TREBA MALO
POTRATI ILI BRE HODATI
31
ene ovo ne trebaju initi.

Nije nam poznato da i u sluaju saja ima neki propisani sveti tekst koji treba uiti. Znai i ovdje
je kao kod tavafa ostavljeno pojedincu na volju. ini se da je najbolje uiti neke krae i
jednostavnije zikre (tehlil, tekbir i slino) ili dove zbog toga to se ovjek moe umoriti i zadihati
na saju. Naroito je lijepo uiti Ajet koji govori o saju koji je naprijed citiran (2:158).
(1.5.) AREFAT-MUZDELIFA-MINA
Obredi tavafa i saja vre se u gradu Mekki, a ostali obredi Hadda vre se u irem prostoru
grada Mekke (sve je to unutar svetog podruja) i to u kontinuitetu, jedan za drugim i zato su
ovdje skupno obraeni. Mekka se naputa 8. Zulhiddeta i nema u nju povratka dok se obredi
ne zavre (izuzetak je tavafi ifada kada se dolazi u Mekku samo zato da bi se ovaj, glavni tavaf
obavio).
art je na Arefatu boraviti 9. Zulhiddeta od podneva do malo iza akama
Vadib je boraviti na Muzdelifi u noi 9./10. Zulhidde (barem do malo iza ponoi)
Na Mini se boravi u dane Kurban Bajrama i to uglavnom prva tri dana (10., 11., 12.
Zulhidde), uz to da se u tom periodu skokne do Mekke da se obavi glavni tavaf (tavafi
ifada). Po tradiciji se etvrti dan Kurban Bajrama (13. Zulhidde) ne boravi na Mini ve se
definitivno silazi u Mekku, ali se moe ostati i taj dan na Mini, s tim da se onda i u tom danu
moraju obaviti uobiajeni obredi koji su se obavljali u prethodnim danima. Za vrijeme za
koje se na Mini boravi sunnet je na njoj konaiti.
(1.5.1.) AREFAT
Mekka se naputa 8. Zulhiddeta. Sunnet je zanoiti 8./9. Zulhidde na Mini i tu klanjati sabah
9. Zulhiddeta, pa onda prije podne ii na Arefat. Tako se, po tradiciji na Arefat stizalo oko
podneva.
Meutim u savremenim uslovima zbog ogromne guve i tjeskobe doline Mina obiava se iz
Mekke ii direktno na Arefat tako da tada hadije na Arefatu osviu 9. Zulhiddeta i tu klanjaju
sabah.
Jedini propisani Haddski obred, vezan za Arefat, jeste sam boravak na toj visoravni i to
obavezno u vremenu od podneva 9. Zulhiddeta (jevmu arefe dan Arefata) do malo iza
akama (15-tak minuta iza akama) istog dana. U dananjim uslovima se praktino boravi itav
dan na Arefatu.
Po tradiciji vukuf (boravak) na Arefatu se inio jaui na jahalicama (devama ili konjima) po
prostoru visoravni. Danas se pak boravak na Arefatu obavlja u atorima u kojima su haddije
smjetene.
Smatra se da je pri boravku na Arefatu bolje stajati nego sjediti i bolje sjediti nego leati.
to se ibadeta na Arefatu tie, imaju tri kolektivna ibadeta i to:
Klanjanje podneva i ikindije u dematu skraeno i spojeno sa jednim ezanom i dva ikameta
u podnevskom vaktu. Ovo je sunnet Resulullaha s.a.v.s. i to vai za sve haddije i one koji
ive u Mekki i sve ostale koji su musafiri. Tada se odri hutba (prvo hutba pa onda salat).
Obilazak Debbelur-rahmeta ( brda Milosti ). To je jedan breuljak na Arefatu gdje su se,

prema predanju, susreli otac i majka ovjeanstva, Adem a.s. i Havva r.a. nakon to su
sputeni na Zemlju; i sa kojega je Resulullah s.a.v.s. drao govor na oprosnom Haddu.
Ovo je neobavezan in.
32
Zajednika dova pred zalazak sunca
Sav ostali ibadet na Arefatu je individualne prirode i svaki hadija treba da se potrudi da to vie
provede u zikrullahu, tewbi i drugim ibadetima, ve onako kako on sam sebi programira. Pri
ovome, naravno, NIKAKO NE TREBA ZABORAVITI TELBIJJU.
Arefat se naputa 15-tak minuta nakon zalaska sunca. AKAM SE NE KLANJA NA AREFATU i
prema tome visoravan se naputa bez klanjanja akam namaza. U skladu sa Sunnetom
Muhammeda Resulullaha s.a.v.s. akam se klanja na Muzdelifi skraeno i spojeno sa jacijom.
Ovakav postupak se prema hanefijskom mezhebu smatra vadibom i predvien je standardni
kefaret ako se ovo prekri.
(1.5.2.) MUZDELIFA
Prostor Muzdelife nalazi se izmeu Arefata i Mine, odnosno na putu od Arefata prema Mini.
Nakon to se po akamu 9./10. Zulhiddeta polazi sa Arefata, na Muzdelifu se stie obino u
jacijskom vaktu i tada se tu skraeno i spojeno sa jednim ezanom i dva ikameta, naravno
dematile klanjaju akam i jacija.
Isto kao i u sluaju boravka na Arefatu, jedini propisani obred na Muzdelifi jeste sam boravak na
njoj. Boravak na Muzdelifi haddski je vadib i stoga se nikako ne izostavlja.
to se tie individualnog ibadeta na Muzdelifi nema nita posebno propisano. Prema tome i u
ovom sluaju je preputeno hadiji da sam sebi odredi ta e uiti. Preporuka je to vie
zikrullaha, tewbi, dova i naroito telbijje. Ovo je zato to uenje telbijje prestaje na Mini, koja
neposredno slijedi nakon Muzdelife, pa se istie da bi to vie trebalo uiti telbijju na Arefatu i
Muzdelifi i takoe na putu od Arefata ka Muzdelifi i od Muzdelife ka Mini. Dodue u literaturi se
istie jo i to da se zna prouiti zajednika dova prije polaska na Minu.
Sunnet je Resulullaha s.a.v.s. da se na Muzdelifi boravi itava no 9./10. Zulhidde i da se tu
klanja sabah 10. Zulhiddeta na poetku njegova vakta (jo za sumraka zore) i polazi na
Minu jo prije nego li sunce izae.
Ovdje moemo spomenuti hadise34 u kojima su zabiljeene rijei Resulullaha Muhammeda
s.a.v.s. da su akam i sabah pomjerani iz svojih uobiajenih termina jedino u to vrijeme (no
9./10. Zulhidde) i jedino na tom mjestu (Muzdelifa), tako da se akam klanja u jacijskom
vaktu, a sabah ranije nego li uobiajeno, odnosno samo to zora zarudi.
Radi svega ovoga neki uenjaci boravak na Muzdelifi itavu no smatraju vadibom. Mada neki
uenjaci smatraju da je taj vadib zadovoljen ako se na Muzdelifi ostane barem malo iza
ponoi35, mi ipak smatramo da treba nastojati, to se moe vie, ispotovati Sunnet i na
Muzdelifi nastojati ostati itavu no 9./10. Zulhidde, ako je to zbog guve mogue. Ako nije
mogue ostati itavu no, onda mislimo da nikako ne treba naputati Muzdelifu prije ponoi, ma
kolika guva bila, da se ne bi morao initi kefaret za prekraj haddskog vadiba.
Mada je jedino vano da se no 9./10. Zulhidde provede bilo gdje na prostoru Muzdelife, ipak
se istie jedno mjesto koje se zove El mearul haram. Trebalo bi, po mogunosti boraviti na
njemu ili barem to blie njemu. Danas je na Muzdelifi, vjerovatno na tom mjestu, sagraen
mesdid koji se tako i zove. Ovo sve je zbog toga to se naziv El mearul haram javlja u
narednim Ajetima Kurana koji govore o Haddu:
Ne pripisuje vam se u grijeh ako od Gospodara svoga molite da vam pomogne da
neto steknete. A kad poete sa Arefata spominjite Allaha d.. kod Mearulharama, spominjite Njega, jer vam je On ukazao na pravi put, a prije toga ste bili u
zabludi
2:198
34
35

33
Zatim krenite odakle kreu ostali ljudi i traite od Allaha d.. oprosta jer Allah d..
uistinu prata i samilostan je
2:199
Meutim treba napomenuti da neki ak i itav prostor Muzdelife zovu El mearul haram.
. . .
JEDNA VEOMA VANA NAPOMENA: Vadib je sa Arefata stii na Muzdelifu NAKON
DOLASKA IMAMA HADDA (VOE HADDA), odnosno NIKAKO NE PRIJE NJEGA.
Ako bi se kojim sluajem na Muzdelifu stiglo prije Imama Hadda, vadib bi (barem prema
hanefijskom mezhebu) bio prekren i morao bi se initi standardni kefaret za prekraj
haddskog vadiba.
Izuzetak mogu biti slabe i nemone osobe (ene, starci, djeca) i to prema hadisima36 iz kojih se
vidi da je doputeno takvim osobama da poure prije Imama i ostalog svijeta sa Muzdelife na
Minu, kako bi obavili obrede ranije i tako izbjegnu guvu.
. . .
Po tradiciji na Muzdelifi se uzimaju kamenii koji se bacaju u obredima na Mini. Prema
hanefijskom mezhebu na Muzdelifi se uzima svih 49 kamenia koji se bacaju prilikom obreda
na Mini, s tim da ih je mogue uzeti i sa nekog drugog mjesta, ali nikako ne sa mjesta bacanja.
Opet prema selefijskom fikhu37 uzima se sa Muzdelife samo 7 kamenia potrebnih za Akabu
prvog dana Kurban Bajrama (vjerovatno da se ostali kamenii, po ovom miljenju uzimaju sa
Mine drugog i treeg dana Kurban Bajrama).
(1.5.3.) MINA
Na Minu se, prema tradiciji (Sunnetu Resulullaha s.a.v.s.) stie prije podne 10. Zulhiddeta
(prvi dan Kurban Bajrama).
(1.5.3.1.) BACANJE KAMENIA (REMJ)
Osnovni obred koji se obavlja na Mini jeste bacanje kamenia na ejtanove stubove to se
zove remj. Ovaj obred se obavlja tako to se na jedan ejtanov stub baca 7 kamenia,
svaki kameni uz tekbir. Na Mini se nalaze ukupno tri ejtanova stuba odnosno tri
demreta, kako se drugaije zovu, koji su poredani tako da iz pravca dolaska sa Muzdelife ide
prvo mali stub (malo demre), pa onda srednji stub (srednje demre), pa na kraju veliki stub
(veliko demre) koji se zove Akaba.
Bacanje kamenia na Mini se vee za sluaj kada je Ibrahim a.s. krenuo iz Mekke sa svojim
sinom Ismailom a.s. u pravcu Mine i Muzdelife u namjeri da se odazove Allahovoj naredbi i
svog sina uini kurbanom. Tada ga je ejtan prokleti tri puta presretao u dolini Mina, svaki put
nastojavi da ga odvrati od njegovog nauma i svaki put odgovor Ibrahimov a.s. bio je bacanje
kamenica na ejtana. Tako je Allahov prijatelj, Ibrahim a.s. bio upravo poao izvriti naredbu
svoga Gospodara, kada mu je javljeno da je to sve bilo velika kunja i da mu je data Milost kroz
ovna kojeg treba zaklati kao kurban umjesto voljenog sina Ismaila a.s. I otac i sin su tada na
najljepi nain poloili jedan od najveih i najteih ispita, jer je otac bio spreman prvoroenog
sina (kojeg je inae dobio u prilinoj starosti) rtvovati Allahu d.. za ljubav; a sin je bio
spreman bez ikakvog pogovora rtvovati vlastiti ivot, ak je i svoga oca ohrabrivao da uini ono
to mu je nareeno:
I Mi smo ga obradovali djeakom blage naravi.
36
Sahihu-l-Buhari 2 knjiga, prevod Hasan kapur str. 627,628 vidjeti i u fusnoti na tim stranicama
odbor za BiH; str 96
37
34
I kad on odraste toliko da mu poe u poslu pomagati,

Ibrahim ree: O sinko moj, u snu sam vidio da treba
da te zakoljem, pa ta ti misli?-O oe moj,-reeOnako kako ti se nareuje postupi, vidjee, ako Bog
da, da u sve izdrati.
37:101,102
Ovaj velianstveni in ljudske ljubavi, iskrene predanosti i pokornosti Allahu d.. je
ovjekovjeen kroz Kuran asni i ranije objavljene Allahove Knjige, te tako ostao kao pouka i
primjer i svim narednim generacijama. Takoe je obiljeen i sauvan od zaborava kroz
haddske obrede klanja kurbana i kamenovanja ejtanovih stubova na Mini (koji su podignuti
na mjestima gdje je ejtan presretao Ibrahima a.s. i odvraao ga od izvrenja Allahove
naredbe). Kada baca kamenie na demretima i tako simboliki kamenuje ejtana, hadija
mora znati da to ujedno znai i kamenovanje ejtana u samome sebi. Odnosno on
mora biti svjestan da to znai njegovo elju, trud i borbu da u samome sebi suzbije i uniti sve
one negativne osobine njegove vlastite linosti, koje su grijeh i sa kojima Allah d.. nije
zadovoljan. Prema mnogim uenjacima, naroito onima koji su sufije, ako hadija kroz
kamenovanje demreta istovremeno ne kamenuje zlo, nevjerovanje, poriv za grijehom i
neposlunou u sebi, veliko je pitanje da li je on uope obavio obred kamenovanja ejtana.
Nije dakle samo bitno fiziki izvriti kamenovanje demreta, nego je bitno i sutinski shvatiti
pravi smisao toga i kamenovati ejtana i zlo u sebi samome.
Prvi dan Kurban Bajrama (10. Zulhidde) vri se samo jedno bacanje kamenia i to na Akabi,
dok se drugi i trei dan Kurban Bajrama (11. I 12. Zulhidde) kamenii bacaju na sva tri stuba
i to redom prvo na malom demretu, potom na srednjem i na kraju na velikom demretu,
Akabi. Ovo je ukupno 49 kamenia [ 7+2(7+7+7)], a ako se odlui ostati na Mini i etvrti dan
Kurban Bajrama (13. Zulhidde), onda se i taj dan vre tri bacanja kamenia (to zahtijeva
dodatnih 21 kamenia).
Bacanje kamenia se, prema tradiciji, vri prvog dana Kurban Bajrama na Akabi prije podne
(od sabaha do podneva), a ostalih dana Kurban Bajrama na svim demretima poslije podne (od
podneva do akama).
Remj je haddski vadib i zato ga nikako ne treba izostaviti, niti pak smanjivati broj baenih
kamenia na jednom stubu. Ako bi se izostavio barem jedan remj ili se smanjio broj baenih
kamenia na jednom stubu, tada bi se obred ili trebao obnoviti ili uiniti standardni kefaret za
prekreni haddski vadib (zaklati mali kurban ili nahraniti est siromaha ili postiti tri dana).
U sluaju nude (starost, nemo, bolest i sl.) remj za jednog hadiju moe uiniti
drugi hadija. U tom sluaju prvo se bacaju kamenii za sebe, pa tek onda za drugoga. Ovo
je prema hanefijskom mezhebu.38
KADA PRESTAJE TELBIJJA?
Postoje razliita miljenja o tome i sva su zasnovana na odreenim slabijim ili jaim dokazima, a
Ebu Hanifa prihvata miljenje da se sa telbijjom prestaje sa bacanjem prvog kamenia prvog
dana Kurban Bajrama na demretu-l Akabi, kako se prenosi od Ibn Abbasa i Ibn Mesuda. U
literaturi39 se, na istom mjestu, prenosi i to da je Ali ibn Ebi Talib r.a. imao obiaj stalno
izgovarati telbijju i prestati sa njome pri nastupanju akama na Arefatu.
U vezi sa ovom temom elimo jo navesti i hadise40 u kojima se navodi da je Resulullah s.a.v.s.
nakon bacanja kamenia na malom demretu dignutih ruku, okrenut prema Kibli dugo uio
dovu, zatim iao ka srednjem demretu gdje je takoe nakon bacanja kamenia uio dovu, pa
potom iao na Akabu gdje je samo bacio kamenie i odmah odlazio bez dove.
(1.5.3.2.) OBREDI PRVOG DANA KURBAN BAJRAMA (10. ZULHIDDE)
38
39
40
Abdurahman Huki Kako u obaviti Hadd, peto izdanje; Sarajevo, 1989., str. 69
Sahihu-l-Buhari 2 knjiga, prevod Hasan kapur str. 631 (vidjeti u fusnoti)
35
Obredi na Mini prvog dana Kurban Bajrama, prema tradiciji idu sljedeim redoslijedom:
1. Prije podne, odmah po dolasku na Minu, vri se bacanje kamenia (remj) na Akabi i sa
prvim baenim kameniem, prema hanefijskom mezhebu, prestaje telbijja.
2. Potom se vri klanje kurbana. Mufrid (ko je nanijetio ifrad) nije duan zaklati kurbana, ali je
to veoma poeljno, dok su karin (ko je nanijetio kiran) i er-rutemmeti (ko je nanijetio
temmetu) duni zaklati kurban.
3. Nakon toga vri se brijanje glave ili ianje kose. Naime prema tradiciji se nakon klanja
kurbana vri brijanje glave. Prihvatljiva zamjena za brijanje glave jeste skraivanje (ianje)
kose. O ovome se govori i u Kuranu:
Allah e obistiniti san Poslanika Svoga da ete sigurno u Sveti Hram ui
bezbjedni, ako Allah bude htio, neki obrijanih glava, a neki podrezanih kosa, bez
straha. On je ono to vi niste znali znao i zato vam je prije toga, nedavnu
pobjedu dao
48:27
Iz ovoga Ajeta jasno se vidi da se moe i obrijati glava i oiati (skratiti) kosa. Meutim to
dvoje nikako nije isto. Naime u Poslanikovim biografijama se redovito biljei sluaj na
Hudejbiji kada su murici sprijeili Resulullaha s.a.v.s. i ashabe, da uu u sveto podruje
grada Mekke. Tada je Resulullah s.a.v.s. odluio zaklati svoga kurbana i obrijati svoju glavu
izvan svetog podruja. Ovakav njegov postupak je iznenadio ashabe pa su oni bili zateeni,
zbunjeni i neodluni i u takvom stanju nisu se odazvali njegovim verbalnim naredbama da
svi tako postupe. Sebi su doli i posluali Resulullaha s.a.v.s. tek kada je on lino zaklao
svoj kurban i obrijao svoju glavu. Nakon toga je Resulullah s.a.v.s. molio Allaha d.. da se
smiluje onima koji su obrijali svoje glave tri puta, a svaki put su oni ashabi koji su samo
podrezali kose traili da i njih spomene u dovi. Tek etvrti put je Resulullah s.a.v.s. u dovi
nakon onih to su obrijali glave spomenuo i one to su podrezali kose. Mada je Resulullah
s.a.v.s. na pitanje zato je tako postupio odgovorio da je to bilo zbog toga to se oni
ashabi koji su obrijali glave nisu kolebali prilikom njegove naredbe, miljenja smo da se
odavde moe zakljuiti da je brijanje glave bolje od skraenja kose. Isto zakljuujemo i
zbog toga to su u, naprijed citiranom Ajetu (48:27) prvo spomenuti oni obrijanih glava, pa
zatim oni podrezanih kosa. Uostalom ovo je i tradicionalni erijatski stav. Prema
tome zakljuujemo da je bolje obrijati glavu nego li samo skratiti kosu. Kada se bace
kamenii na akabi, zakolje kurban i obrije glava ili podree kosa, nastupa tzv. prvo
oslobaanje ihramskih ogranienja, kada prestaju vaiti sva ihramska pravila
osim pravila ena (koje ostaje na snazi sve dok se ne obavi glavni haddski
tavaf ifada). Tako da se ve na Mini prvog dana Kurban Bajrama moe ihram
zamijeniti obinom odjeom, urediti brkovi i brada i podrezati nokte.
4. Nakon brijanja glave prema sunnetu Resulullaha s.a.v.s. se odmah (odnosno jo prvog
dana Kurban Bajrama) odlazi u Mekku gdje se obavlja glavni haddski tavaf (tavafi
ifada).41 Ako je saj obavljen ranije prilikom tavafi kuduma onda se sada ne mora obavljati,
ali ako ranije nije obavljen, saj se mora obaviti poslije tavafi ifade. Jasno da je bolje obaviti
saj oba puta, ali obaveza je jednom (misli se na haddski saj, jer se saj umre nikako ne
moe izostaviti).
Nakon to se obavi tavafi ifada i saj nastupa tzv. potpuno oslobaanje ihramskih
ogranienja kada definitivno prestaje vaiti i ihramsko pravilo ena, pa se time
hadija potpuno oslobaa ihrama. Tavafi ifada se moe obaviti drugog, treeg ili etvrtog
dana Kurban Bajrama. ak, tavie erijatski stav (barem po hanefijskom mezhebu) je da se
tavafi ifada moe obaviti bilo kada nakon Arefata i akabe (teoretski do kraja ivota hadije), ali
se uvijek istie da je mekruh (pokueno) odgoditi glavni haddski tavaf do iza dana Kurban
41
Tavafi ifada ne spada u obrede koji se obavljaju na Mini, ali ga ovdje ukljuujemo zato to se on obavlja
u dane Kurban Bajrama, kada hadije, po tradiciji borave i noivaju na Mini
36
Bajrama, pogotovu zbog toga to ihramsko pravilo ena ostaje na snazi sve dok se ne obavi
tavafi ifada.
Sunnet Resulullaha s.a.v.s. je da se u danima Kurban Bajrama boravi i noiva na Mini (osim
naravno odlaska u Mekku na tavafi ifadu), a prema selefijskom fikhu to je ak i vadib, tako da
se hadije nakon obavljenog glavnog tavafa vraaju ponovo na Minu.
Openito uzevi, pitanje obaveznosti noivanja hadija na Mini u dane Kurban Bajrama razliito
se tretira. Tako moemo navesti stavove Malika, koji kae da je bezrazlono noivanje hadije u
Mekki u dane Kurban Bajrama teak prekraj i da se u tom sluaju treba kefaret uiniti klanjem
kurbana; i Ebu Hanife, koji kae da ako se hadija svaki dan vraa iz Mekke na Minu da obavi
obred bacanja kamenia, on ne ini nikakav prekraj time to noiva u Mekki u tom periodu,
tako da nikakav kefaret nije potreban. Slino Ebu Hanifinom je i miljenje Hasana el Basrija.42
Prema nekim hadisima koje nalazimo u Buharijinoj zbirci43 Resulullah s.a.v.s. je dozvolio da u
danima Kurban Bajrama u Mekki noivaju oni koji napajaju pristiue hadije Zem Zem vodom.
Isto se odnosi na stoare koji nou napasaju svoju stoku i openito za sve slabe i bolesne
hadije (radi njihova udobnijeg smjetaja).
Uglavnom moglo bi se rei da je najbolje da hadije u noima Mine (odnosno noima Kurban
Bajrama) noivaju na Mini, ako je to ikako mogue, s obzirom da je tako postupao i Resulullah
s.a.v.s. Meutim s obzirom na velike guve koje danas vladaju na Haddu, kao i na to da je,
prema naprijed spomenutim hadisima, i Resulullah s.a.v.s. doputao noivanje u Mekki onima
koji za to imaju opravdan razlog, miljenja smo da bi te guve mogle biti uzete kao opravdan
razlog da se postupi prema miljenju Ebu Hanife i Hasana el Basrija i da se noiva u Mekki i
svakodnevno ide na Minu na bacanje kamenia.
(1.5.3.3.) OBREDI OSTALIH DANA KURBAN BAJRAMA (11., 12., 13. ZULHIDDE)
U ove dane se svakodnevno, po mogunosti poslijepodne vre obredi bacanja kamenia i to na
sva tri demreta redom: prvo malo demre, zatim srednje i na kraju veliko (Akaba).
Nakon to se zavri bacanje kamenia treeg dana Kurban Bajrama (12. Zulhidde) definitivno
se silazi u Mekku. Ako neko eli da ostane i etvrti dan Kurban Bajrama (13. Zulhidde), on to
moe uiniti, ali je tada duan obaviti jo tri bacanja kamenia za etvrti dan. U vezi ovoga
moemo navesti sljedei plemeniti Ajet:
I spominjite Allaha u odreenim danima. A ni onome ko pouri i ostane samo dva
dana nije grijeh, a nee se ogrijeiti ni onaj koji se due zadri, samo ako se grijeha
kloni. I bojte se Allaha i znajte da ete svi biti pred Njim sakupljeni
2:203
Kada se zavri sa bacanjem kamenia svi obredi koji su vezani za Arefat, Muzdelifu i Minu su
zavreni i hadije se vraaju u Mekku, a time su zavreni i svi obredi vezani za Hadd.
Eventualno ostaju da se obave jo samo obredi Umre i to za one koji su nanijetili ifrad.
BITNO je obaviti sve obrede na Mini u redoslijedu koji je prethodno naveden, meutim NEMA
GRIJEHA ako se ovaj redoslijed kojim sluajem poremeti. Naime u vjerodostojnim hadisima44
govori se kako su ashabi iznosili Resulullahu s.a.v.s. sluajeve obavljanja obreda brijanja glave,
bacanja kamenia i klanja kurbana mimo tradicionalnog redoslijeda premeui jedan obred
ispred ili iza drugog (napr. prvo se obrijao pa onda zaklao kurban ili prvo zaklao kurban pa onda
bacio kamenie i sl.) i pitali ga o tome, a on im je uvijek odgovarao da u tome nema grijeha i
da ono to je izostavljeno urade naknadno. Isto tako je spomenut i sluaj nekog ashaba koji je
bacio kamenie tek poto je omrknuo (dakle u noi, nakon akama), pa je i njemu
odgovoreno da u tome nema grijeha.
42
43
44
Sahihu-l-Buhari 2 knjiga, prevod Hasan kapur str. 667 vidjeti u fusnoti

Sahihu-l-Buhari 2 knjiga, prevod Hasan kapur str. 598, 666, 667 u fusnoti
37
. . .
Vano je ovom prilikom podsjetiti na predaje45 u kojima se istie kako su neki muslimani
(najverovatnije tabini) pitali Enesa ibn Malika r.a. da im kae na kojim je tano mjestima
Resulullah s.a.v.s. klanjao pojedine namaze u danima Arefata, Muzdelife, Mine; a on im je samo
odgovarao da RADE ONAKO KAKO RADE NJIHOVI ZAPOVJEDNICI. Na ovaj nain
dolazimo do jednog veoma znaajnog pravila vezanog za obavljanje Hadda i Umre a koje kae
da su HADD I UMRA OBREDI KOJI SE OBAVLJAJU ORGANIZIRANO I POD
VODSTVOM VOE (IMAMA) HADDA I UMRE, KOJI PREDVODI SVE OBREDE I
KOJEGA SVI TREBAJU SLIJEDITI PRILIKOM OBAVLJANJA ISTIH slino kao to se
slijedi Imam prilikom obavljanja namaza u dematu. Resulullah s.a.v.s. bi uvijek, kada
on lino ne bi obavljao obrede, odreivao imama Hadda i Umre. Dokaza za ovo ima mnogo, a
jedan od njih je i sluaj kada je Ali ibn Ebi Talib dobio zadatak od Resulullaha s.a.v.s. da
prilikom Hadda obznani novopristigle Ajete 9. Sure Kurana Et-tewba, pa je pourio za
hadijama koji su ve bili napustili Medinu pod vodstvom Ebu Bekra Es-Siddika. Kada ih je
stigao Ebu Bekr ga je upitao da li je njemu reeno da preuzme vodstvo Hadda, a ovaj mu je
odgovorio da to nije u pitanju, ve mu je jedino obaveza da ljudima u svojstvu lana
Poslanikove porodice (ehli bejta), obznani naprijed navedene Ajete u kojima se kae da je taj
Hadd posljednji u kojem se tolerie prisustvo mnogoboaca i da e njima ubudue biti
zabranjen pristup asnom Hramu. Prema tome vidi se da se u doba Resulullaha s.a.v.s. Hadd
uvijek obavljao pod zapovjednitvom Imama.
. . .
U vrijeme Hadda na svetim mjestima Arefata, Muzdelife i Mine kao i prilikom klanja kurbana
treba naroito mnogo Allaha d.. spominjati, slaviti i veliati. O ovome govore Ajeti Kurana
asnog u surama El Bekara i El Hadd:
Ne pripisuje vam se u grijeh ako od Gospodara svoga molite da vam pomogne da
neto steknete. A kad poete sa Arefata spominjite Allaha kod Mearul-harama,
spominjite Njega, jer vam je On ukazao na pravi put, a prije toga ste bili u zabludi.
Zatim krenite odakle kreu ostali ljudi46 i traite od Allaha oprosta jer Allah uistinu
prata i samilostan je
2:198,199
A kad zavrite obrede vae, opet spominjite Allaha kao to spominjete pretke vae i
jo vie Ga spominjite! Ima ljudi koji govore:"Daj ti nama Gospodaru na na ovome
svijetu!" Takvi na onom svijetu nee imati nita. A ima i onih koji govore:
"Gospodaru na, podaj nam dobro i na ovom i na onom svijetu i sauvaj nas patnje u
ognju!" Njih eka nagrada koju su zasluili! A Allah brzo svia raun
2:200-202
I spominjite Allaha u odreenim danima. A ni onome ko pouri i ostane samo dva
dana nije grijeh, a nee se ogrijeiti ni onaj koji se due zadri, samo ako se grijeha
kloni. I bojte se Allaha i znajte da ete svi biti pred Njim sakupljeni
2:203
...i oglasi ljudima Hadd-dolazie ti pjeke i na kamilama iznurenim; dolazie ti iz
mjesta dalekih, da bi koristi imali i da bi u odreene dane, prilikom klanja kurbana,
kojim ih je Allah opskrbio, Njegovo Ime spominjali. Jedite meso njihovo, a nahranite
i siromaha ubogog! Zatim neka sa sebe prljavtinu uklone, neka svoje zavjete ispune
i neka oko Hrama drevnog obilaze
22:27-29
45

Kurejije (pleme Resulullaha s.a.v.s.) u predislamsko doba nisu u danima Hadda ili na Arefat, ve su
stajali na Muzdelifi. Sebe su nazivali El Hums i smatrali su da su privilegovani u odnosu na ostale ljude i da
ne trebaju ii na Arefat ( ali je Resulullah s.a.v.s. lino oduvijek iao na Arefat). Ovim Ajetom Allah d.. je
svima naredio da polaze sa Arefata.
46
38
A kamile smo vam uinili jednim od Allahovih obreda Hadda i vi od njih imate
koristi; zato spominjite Allahovo Ime kad budu u redove poredane; a kad padnu na
zemlju, jedite ih, a nahranite i onoga koji ne prosi, a i onoga koji prosi ; Tako smo
vam ih potinili da biste zahvalni bili. Do Allaha nee doprijeti meso njihovo i krv
njihova, ali e Mu stii iskreno uinjena dobra djela vaa; Tako vam ih je potinio da
biste Allaha veliali, zato to vas je uputio. I obraduj one koji dobra djela ine.
22:36,37
Iz navedenih Ajeta jasno se vidi koliko je znaajno spominjati Allaha d.., slaviti i veliati Ga i
zahvaljivati Mu u vrijeme obavljanja obreda na Arefatu, Muzdelifi i Mini.
(1.6.) IFRAD (HADD DO UMRE)
Ifrad je takav nain obavljanja Hadda i Umre da se prvo u cijelosti obavi Hadd, pa se potom
izae na mikat za Umru gdje se ponovo stupa u ihram za Umru i onda obavi Umra u cijelosti.
Onaj ko nanijeti ifrad zove se mufrid i smatra se da on nije duan zaklati kurban na Mini, ali je
to, naravno i njemu vrlo pohvalno uiniti.
(1.6.1.) PRAVAC KRETANJA PO IFRADU
Hadija na mikatu donosi nijjet za ifrad. Uz telbijju ide u Mekku i kada se tamo smjesti odmah
ide u Mesdidil Haram da obavi tavafi kudum (pozdravni tavaf). Nakon tavafi kuduma moe, ali
ne mora obaviti i saj. Poslije toga ostaje kao muhrim (u ihramu) u Mekki sve do 8. Zulhiddeta
kada izlazi na Arefat. Obavlja obrede na Arefatu, Muzdelifi i Mini i zatim u danima Kurban
Bajrama obavlja tavafi ifadu (glavni tavaf) u Mekki i ako nije obavio saj pri tavafi kudumu, sada
ga je duan uiniti. Nakon zavrenih obreda na Mini definitivno silazi u Mekku.
Na ovaj nain je mufrid u cjelosti obavio Hadd i ostaje mu jo samo da obavi Umru. Da bi to
uinio on mora da izae iz Mekke na mikat za Umru47, kako bi tamo uao u ihram za Umru.
Mikat za Umru je u mjestu Et-Tenim koje je udaljeno nekoliko kilometara od Mekke. Prema
tome mufrid izlazi iz Mekke u Et-Tenim i tamo ponovo ulazi u ihram, ali ovoga puta za Umru
(mora da donese nijjet za Umru). Zatim, uz telbijju ide u Mekku i obavlja umranski tavaf. Nakon
tavafa napije se Zem Zem vode i potom obavlja saj od Umre. Nakon izvrenog saja on brije
glavu ili ia kosu (jasno ako mu je ta od kose ostalo nakon Mine) i time je zavrena Umra.
Ostaje mu jo da definitivno skine ihram i da po odlasku iz Mekke obavi tavafi veda (oprosni
tavaf).
(1.6.2.) OPROSNI TAVAF (TAVAFI VEDA)
Ovo je tavaf koji se obavlja neposredno prije definitivnog naputanja Mekke. Obavlja se samo
tavaf bez remla (kaskanja) i bez saja, nakon ega se, naravno, klanja tavafski sunnet i napije
Zem Zem vode. Ovaj tavaf se po erijatu (barem prema hanefijskom mezhebu) smatra
vadibom za sve hadije osim stanovnika Mekke (onih ljudi koji imaju prebivalite u Mekki).
Meutim iako je ovaj tavaf vadib, on moe biti zamijenjen obavljanjem bilo kojeg drugog
tavafa (ak i nafile) samo uz uslov da se isti obavi malo prije nego to e se in-Allah definitivno
napustiti Mekka. Prema tome, vadib je u stvari da se malo prije odlaska iz Mekke obavi neki
tavaf koji time postaje oprosni. U vremenu kada se pie ovaj tekst, u praksi IZ BIH je da se
obavlja ifrad i da se malo po zavrenoj Umri definitivno naputa Mekka, pa se umranskim
tavafom redovno zamijenjuje oprosni tavaf (odnosno umranski tavaf je tada ujedno i oprosni
tavaf).
(1.7.) TEMMETU (UMRA DO HADDA)
47
Prema hanefijskom mezhebu ovo se ne moe initi u danima Kurban Bajrama, jer je prema ovoj koli
mekruh tada obavljati Umru. Prema tome po hanefijama se eka etvrti dan Kurban Bajrama (13.
Zulhidde) i na Et-Tenim se izlazi nakon ikindije tog dana. Tamo se klanja akam i potom ulazi u ihram za
Umru pa onda ide u Mekku.
39
Ovo je nain obavljanja Hadda koji je suprotan ifradu. Naime ovdje se prvo potpuno obavi
Umra, pa se potom u Mekki donese nijjet za Hadd, koji se potom u cjelosti obavi. Onaj ko
nanijeti temmetu zove se Er-rutemmeti i on je duan zaklati kurban na Mini. Ako ne moe
zaklati kurban onda je duan uiniti propisani kefaret postom i to tri dana e postiti u
toku samog Hadda OBAVEZNO48 prije prvog dana Kurban Bajrama i jo e sedam
dana postiti nakon obavljenog Hadda, a najbolje je da tih sedam dana isposti kada se
vrati svojoj kui.
Temmetu je spomenut u Kuranu asnom, a Ajet koji se vezuje za temmetu je sljedei:
Hadd i umru radi Allaha izvravajte! A ako budete sprijeeni, onda
kurbane koji vam se nau pri ruci zakoljite, a glave svoje, dok kurbani
ne stignu do mjesta svoga, ne brijte. A onda meu vama koji se razboli
ili ga glavobolja mui, neka se postom, ili milostinjom, ili kurbanom iskupi.
Kad budete slobodni, obavite umru do hadda i zakoljite kurbana do koga
moete lahko doi. A onaj koji ga ne nae neka posti tri dana u danima
hadda i sedam dana po povratku, to jest punih deset dana. To je za onoga
koji nije iz Mekke. I bojte se Allaha i znajte da On teko kanjava
2:196
Obratimo panju na dio Ajeta koji se neposredno odnosi na ovaj nain obavljanja Hadda i
Umre i gdje je i propisan naprijed spomenuti kefaret:
kad budete slobodni, obavite umru do hadda i zakoljite kurbana do koga moete
lahko doi. A onaj koji ga ne nae neka posti tri dana u danima hadda i sedam
dana po povratku, to jest punih deset dana. To je za onoga koji nije iz Mekke.
I bojte se Allaha i znajte da On teko kanjava
2:196
Mada se, openito kiran smatra vrijednijim od temmetua, a temmetu vrijednijim od ifrada, nae
je lino miljenje da ne treba nikako zanemariti injenicu da je temmetu spomenut u Kuranu
(kad budete slobodni, obavite umru do hadda2:196). Isto tako, na bazi itanja
Buharijine zbirke hadisa, ini nam se da je i Resulullah s.a.v.s. lino preferirao temmetu
(naravno ovo je samo nae miljenje i nikako nam nije cilj da omalovaavamo ostale naine
obavljanja Hadda, sauvao nas Allah d.. toga).
(1.7.1.) PRAVAC KRETANJA PO TEMMETU-u
Kada hadija stigne na mikat, on donese nijjet samo za Umru. Potom on, u ihramu i uz telbijju
odlazi u Mekku. im se smjesti u Mekki, on ide da obavi umranski tavaf49 i saj. Nakon
obavljenog saja, on dovrava svoju Umru time to e obrijati glavu ili oiati kosu. Tanije, on
e obrijati glavu ili oiati kosu samo u jednom od dva erijatom predviena sluaja;
naime erijat predvia dva mogua sluaja kod temmetu-a:
1. KADA ER-RUTEMMETI VODI KURBAN SA SOBOM

2. KADA ER-RUTEMMETI NE VODI KURBAN SA SOBOM
(1.7.1.1.) PRAVAC KRETANJA PO TEMMETU-u KADA SE VODI KURBAN SA SOBOM
Kada hadija, er-rutemmeti vodi kurban sa sobom, on, nakon obavljenog saja od Umre, nee
brijati svoju glavu niti iati svoju kosu, niti e izlaziti iz ihrama. On, dakle u ovom sluaju
ostaje u ihramu i takav eka na poetak Hadda. Iz ihrama izlazi tek nakon klanja
kurbana na Mini, odnosno kada stekne uslove za to u sklopu haddskih obreda.
48
Ako bi propustio ispostiti tri dana a nastupi prvi dan Kurban Bajrama (akam na Arefatu), tada vie ne
moe uiniti kefaret i mora zaklati kurban
49
Kada pone obavljati umranski tavaf prekida sa uenjem telbijje
40
Ovo je vezano za Ajet (2:196), odnosno njegov dio:a glave svoje, dok kurbani ne stignu
do mjesta svoga, ne brijte Znai, zakljuujemo da je ovim reeno da onaj ko vodi kurban
sa sobom treba ostati u ihramu sve dok ga ne zakolje na Mini. Odnosno da takav ne izlazi iz
ihrama sve dok njegov kurban ne dou do svoga mjesta (Mine). Naredni dio ovog Ajeta odmah
daje olakicu i otkup (kefaret) za one koji ne mogu tako dugo ostati u ihramu, ali samo iz
opravdanog razloga. Rije je o sljedeem dijelu Ajeta (2:196): a onda meu vama koji se
razboli ili ga glavobolja mui, neka se postom, ili milostinjom, ili kurbanom iskupi
Povod objave ovog dijela Ajeta naveden je u hadisima50 u kojima se navodi sluaj nekog ovjeka
koji je bio u ihramu, ali je imao problema sa vaima u kosi koje su ga muile. To je vidio
Resulullah s.a.v.s. i rekao mu da obrije glavu (naravno oni tada nisu jo bili na Mini). Tada je
objavljen ovaj ajet, a Resulullah s.a.v.s. ga je protumaio tako da je kefaret u tome da se posti
tri dana ili nahrani est siromaha51 ili zaklati mali kurban (ovcu, kozu i sl.). Odavde se i izvlai i
pravilo o kefaretu ako se prekri neko od pravila ihrama, odnosno vadibi openito, o emu se
govorilo ranije.52
Isto tako navodimo i hadis53 koji se prenosi od Aie r.a.:
Izali smo (iz Medine) sa Boijim poslanikom (s a v s) na Oprosni had i stupili u ihram za
umru. Potom je on rekao: Ko ima sa sobom kurban, neka se odlui za had i umru i nije
mu dozvoljeno da istupi iz ihrama sve dok ne izvri obadva obreda. Zatim sam dola u
Meku. Ja sam imala menstruaciju i poto smo zavrili nae hodoae, on me poslao sa
Abdurrahmanom (njezinim bratom) do Tenima i ja sam tamo stupila u ihram za umru, na
to mi je on (s a v s) rekao: To ti je umjesto tvoje izmakle umre!
Oni koji su stupili u ihrame samo za umru i potom ih se oslobodili, oni su, poto su se vratili
sa Mine, uinili jo jedno drugo obilaenje oko Kabe, a oni koji su spojili had i umru, uinili
su jedno54 obilaenje oko Kabe.
Znai ako er-rutemmeti vodi kurban sa sobom, on nee brijati glavu niti iati kosu nakon saja
od Umre, ve ostaje u ihramu i takav boravi u Mekki ekajui poetak obreda Hadda. Kada
nastupi 8. Zulhidde, on izlazi na Arefat i potom na Muzdelifu i Minu i tamo obavlja sve one
obrede koji se inae obavljaju (naravno njegov kurban je cijelo vrijeme uz njega i naravno
obiljeen, onako kako islamska tradicija ve nalae). Kada zakolje svoj kurban na Mini, on tek
tada obrije glavu ili oia kosu. Nakon toga ide u Mekku i tamo obavlja glavni haddski tavaf
(tavafi ifadu) i nakon njega obavezno55 obavlja saj. Nakon saja on definitivno izlazi iz ihrama i
vraa se na Minu da boravi tamo dane Kurban Bajrama, onako kako je propisano, i upotpuni
obrede na Mini (kamenovanje ejtanovih stubova). Kada to sve zavri er-rutemmeti definitivno
silazi u Mekku i tada je definitivno obavio sve obrede Hadda. Ostaje mu jo samo oprosni
tavaf koji obavlja malo prije nego li kani napustiti Mekku.
. . .
(1.7.1.2.) PRAVAC KRETANJA PO TEMMETU-u KADA SE NE VODI KURBAN SA SOBOM
Ako er-rutemmeti ne vodi kurban sa sobom, on, nakon to je upotpunio Umru obavljajui saj,
brije svoju glavu ili ia kosu i definitivno izlazi iz umranskog ihrama i kao nemuhrim
boravi u Mekki ekajui poetak Hadda. Kada nastupi jevmu tervije (8. Zulhidde), on u
50
Sahihu-l-Buhari 3 knjiga, prevod Hasan kapur str. 41,42,43

uenjaci uglavnom smatraju da to znai dati svakom siromahu najmanje 1,67 kg penice
52
standardni kefaret za prekraj haddskog/umranskog vadiba - vidjeti str. 11 ovog teksta
53
54
u ovom i nekim drugim hadisima se navodi da se, pri spajanju Hadda i Umre, vrio samo jedan tavaf
za oba obreda. Meutim u literaturi se navodi i to da se obavljaju dva tavafa. Znai izgleda da nema
jedinstvenog stava po ovome i zato mi, elei izbjei rizik, smatramo da je sigurnije obaviti dva tavafa i u
sluaju spajanja. Uostalom to je i vei sevap.
55
to je zato to er-rutemmeti nije imao tavafi kuduma jer ga je zamijenio umranskim tavafom
51
41
Mekki ponovo ulazi u ihram (ovog puta u haddski ihram) i ide na Arefat, Muzdelifu i Minu i
tamo normalno obavlja sve propisane obrede.
Poto er-rutemmeti mora zaklati kurban na Mini, on mora biti veoma oprezan i paziti na to da
mu se ne desi da, ako nije u mogunosti nai ili zaklati kurban, ne stigne ispostiti tri propisana
dana posta (kao kefaret) prije nastupa akama na Arefatu. On dakle mora na vrijeme znati da li
je ili nije u mogunosti nai i zaklati kurban na Mini ili ga uplatiti56 ranije u Mekki. Ako to nije u
mogunosti on mora ispostiti tri dana prije nastupa akama na Arefatu i jo sedam dana kada
se vrati kui.
Nakon klanja kurbana na Mini er-rutemmeti ide u Mekku gdje obavlja glavni tavaf
nakon nje obavezno57 i saj. On tada definitivno izlazi iz ihrama i ponovo odlazi na
upotpuni vrijeme koje treba tamo boraviti i obrede koje tamo treba obaviti. Kada sve
on je obavio sve haddske obrede i definitivno se vraa u Mekku. Malo prije nego
napustiti Mekku, on obavlja jo i oprosni tavaf (tavafi veda).
(ifadu) i
Minu da
to zavri
to misli
(1.8.) KIRAN (HADD I UMRA SPOJENO)

Kiran znai spajanje obreda Hadda i Umre, odnosno to znai da se paralelno i istovremeno
obavljaju obredi i Hadda i Umre. Onaj ko donese nijjet za kiran zove se karin i on je duan
zaklati kurban na Mini.
Temmetu je najlaki nain obavljanja Hadda i Umre, a kiran je najtei. Vjerovatno zbog toga
se kiran i smatra najvrijednijim nainom obavljanja Hadda i Umre. Mi, meutim ovdje jo
jednom elimo istai da je temmetu pomenut u Kuranu i da ga je, prema vjerodostojnim
hadisima (barem onako kako smo to mi shvatili) Resulullah s.a.v.s. lino obavljao (o ovome smo
govorili i na str. 39 ovog teksta). Teina kirana vjerovatno je najvie u tome to, zbog spajanja
obreda, u sluaju pogreke treba initi dupli kefaret, jedan za Hadd i drugi za Umru. U tom
smislu u literaturi58 nalazimo sljedee rijei: Gdje god treba mufridu jedan kurban treba karinu
dva.
(1.8.1.) PRAVAC KRETANJA PO KIRANU
Hadija na mikatu donese nijjet za Umru i Hadd skupa (kiran po erijatu znai objediniti
Hadd i Umru pod jednim ihramom). Potom on u ihramu, uz telbijju ide u Mekku i tamo prvo
obavlja tavaf i saj od Umre, nakon ega ne brije glavu niti ia kosu, odnosno ostaje i dalje u
ihramu i u Mekki eka poetak Hadda.
to se tie toga treba li karin da obavlja tavafi kudum od Hadda nakon tavafa i saja od Umre,
tu postoje razliita miljenja. Tako Muhamed Seid Serdarevi veli: Kad doe u Mekku, najprije
e poeti da obavlja Umru te e u tu svrhu obaviti tavaf i saj, a zatim e prei na poslove
Hadda, pa e obaviti tavaful kudum. Ako bi sluajno, u cilju skraenja, odmah, bez prekida
obavio oba tavafa, i onog od Umre i haddskog tavaful kuduma, kao i oba saja, dakle
etrnaest hodanja izmeu Saffe i Merve, moglo bi to vaiti, ali nije lijepo.59
Abdurahman Huki, opet veli: Treba napomenuti da u El-kiranu umranski tavaf nadoknauje
tavafi kudum, pa ga, ko zanijeti ovakav obred, ne mora obavljati.60 Znai na svakom je
karinu da lino odlui hoe li obavljati tavafi kudum nakon umranskog tavafa i saja
ili nee.
56
danas se uglavnom ne kolje kurban lino, nego se izvri uplata na za to odreenim mjestima u Mekki i
tada organizatori nabave kurban i izvre klanje istog i konzerviranje mesa koje potom alju irom svijeta
kome je potrebno. Znai treba paziti da se na vrijeme izvri uplata ili da se na vrijeme isposti tri dana posta
kao kefaret.
57
to je zato to er-rutemmeti nije imao tavafi kuduma jer ga je zamijenio umranskim tavafom
58
59
Muhamed Seid Serdarevi Fikhu-l-ibadat, peto izdanje; Sarajevo, 1994. str. 118,119
60
42
Bilo kako bilo ne vri se brijanje/ianje nakon Umre ve se kao muhrim ostaje u Mekki i eka
poetak Hadda. Na dan 8. Zulhiddeta izlazi se na Arefat, pa zatim ide na Muzdelifu i Minu i
tamo obavlja sve onako kako se inae i ini. Na Mini se obavezno mora zaklati kurban61, a ako
se to ne moe onda se mora izvriti propisani kefaret tri dana posta za vrijeme Hadda, a prije
nastupanja akama na Arefatu, i jo sedam dana po povratku kui. Nakon klanja kurbana ide se
u Mekku gdje se obavlja tavafi ifada i saj62 od Hadda. Sada je karin definitivno slobodan od
ihrama i ostaje mu jo da se vrati na Minu i boravi dane Kurban Bajrama tamo uz propisane
obrede. Kad sve to zavri onda je definitivno obavio Hadd i Umru po kiranu i vraa se u
Mekku. Ostaje jo samo da malo prije naputanja Mekke obavi oprosni tavaf.
(1.8.2.) NAKNADNA PREINAKA TEMMETUA I IFRADA U KIRAN
Prema erijatu postoji mogunost da se nijjet za kiran donese naknadno unutar svete zone (tj.
nakon prolaska mikata). Drugim rijeima postoji po erijatu mogunost da se prethodno na
mikatu nanijeeni temmetu ili ifrad, naknadno, unutar svete zone preinai u kiran. Meutim za
tako neto postoje uslovi koji moraju biti ispunjeni:
Kada mufrid eli da svoj Hadd spoji sa Umrom i tako naknadno nanijeti kiran
uslov je da se umranski tavaf obavi prije izlaska na Arefat. Znai ako je mufrid odluio
postati karin i uspio obaviti umranski tavaf sa sajem prije polaska na Arefat, onda on to
moe uiniti. Meutim ako je mufrid ve krenuo na Arefat, tada vie ne moe izvriti ovakvu
preinaku.
Kada er-rutemmeti eli svoju Umru spojiti sa Haddom i tako naknadno nanijeti
kiran mora ispuniti dva uslova:
PRVI USLOV je da nijjet za kiran (spajanje Umre sa Haddom) mora biti doneen
najkasnije prije etvrtog kruga umranskog tavafa. Drugim rijeima er-rutemmeti koji je
zapoeo etvrti krug umranskog tavafa ne moe vie izvriti spajanje, ali ako je nijet
donio prije nego to je zapoeo etvrti krug tavafa od umre, onda moe donijeti odluku
i postati karin.
DRUGI USLOV je da prethodno nije pokvario Umru tako da ona ne moe biti
popravljena kefaretom (naprimjer obavljanjem spolnog odnosa).
Na kraju treba jo napomenuti da stanovnici Mekke ne mogu nanijetiti kiran niti temmetu, osim
ako prethodno nisu izali iz Mekke prije nego li su nastupili mjeseci Hadda, pa u nju (kao i
ostali hadije) dolaze u vrijeme Hadda. Prema tome po erijatu izgleda da Mekelijama ostaje
samo ifrad kao mogunost, osim u prethodno navedenom sluaju.
. . .
(1.9.) HADD I UMRA ZA ENE

Sve to je reeno o Haddu i Umri za mukarce vai i za ene, osim izvjesnih specifinosti, koje
su sljedee:
1. SPECIFINOSTI VEZANE ZA IHRAM:
61
Koliko je nama poznato, kolje se samo jedan kurban (kurban od Hadda) to je i logino jer
se pri Umri ne kolje kurban, a dva kurbana se kolju samo kad se prekri neki vadib i to zato
to je jedan ihram za dva obreda, pa prekraj zahtijeva dupli kefaret jedan za Hadd i drugi
za Umru (barem je tako po Muhamedu Seidu Serdareviu).
62
Prema nekim miljenjima ako je prethodno obavljen tavafi kudum sa sajem ovaj saj nije
obavezno obavljati, ali je svakako lijepo. Ali ako nije obavljen saj pri tavafi kudumu, sada ga
je obavezno obaviti.
43
1.1.
ena ne dri glavu otkrivenu, ve je pokriva. Veo se ne nosi (znai lice je otkriveno) ili,
ako se hoe nositi, tada veo ne smije dodirivati lice ene.
1.2.
ene mogu nositi ivanu odjeu (haljine, ili ivane i krojene ihrame).
1.3.
ene ne ue glasno telbijju.
2. SPECIFINOSTI VEZANE ZA TAVAF I SAJ

2.1.
ene ne obavljaju reml (kaskanje) u tavafu, niti tre izmeu zelenih oznaka na saju.
2.2.
ene ne prilaze Haderu-l-Esvedu (kada ima mukaraca oko njega), ve samo pokazuju
rukom prema njemu. elimo jo jednom podsjetiti na hadise o kojima smo govorili na
str. 28 ovog teksta u kojima se navodi da se ene prilikom tavafa ile po strani,odnosno
vanjskim dijelom kruga malo udaljene od mukaraca i nisu prilazili Haderu-l-esvedu.
3. SPECIFINOSTI VEZANE ZA BRIJANJE/IANJE GLAVE:

ene ne briju glavu niti se iaju na nulu, ve samo krate kosu.
4.
SPECIFINOSTI VEZANE ZA MJESENI ODLJEV (HAJZ I NIFAS):
ena u stanju hajza i nifasa vri sve radnje Hadda i Umre normalno (naravno pazei da se
dobro podvee kako se odljev ne bi primijeivao) osim tavafa. To je zbog toga to je tada
ena u stanju neokupanosti (dunupluka) i kao takva ne moe niti ui u Mesdidil haram, a
kamo li tek prilaziti Kabi. U tom smislu navodimo hadis63 u kojem se kazuje kako je Aia r.a. za
vrijeme Hadda bila u hajzu, pa je o tome pitala Resulullaha s.a.v.s. i on joj je rekao: Radi
onako kao to radi svaki hadija osim obilaska oko Kabe, dok ne bude ista. Dakle ako eni
nastupi mjeseni odljev za vrijeme dok je na Haddu ili Umri, ona e se prvo okupati i potom,
kao sahibi-uzur, normalno obavljati sve obrede ne obraajui panju na svoje stanje, ali je
duna odgoditi tavaf (tavafi ifadu) sve dok joj odljev ne prestane. Kada joj mjeseno pranje
prestane, ena se treba okupati i naknadno obaviti tavaf.
U literaturi se navodi da, ako doe vrijeme da se definitivno naputa Mekka, a ena je jo u
hajzu; onda ona treba prvo da se okupa, potom da dobro uvrsti donji dio svog tijela (da ne
ostane kakav krvav trag na njoj) i onda obavi tavafi ifadu. Ovo, naravno, treba initi samo u
krajnjoj nudi64 i pouzdati se u Allahovu Milost, s obzirom da On nikoga ne optereuje preko
njegovih realnih mogunosti. Koliko je ovo ozbiljna stvar vidi se i po tome to je u literaturi65
navedeno da je enska osoba koja obavi tavafi ifadu u hajzu duna zaklati jo i bedenu (veliko
hajvane).
(2.) OBAVLJANJE UMRE IZVAN SEZONE HADDA

Umra je posjet Kabi u stanju ihrama uz obavljanje obreda tavafa, saja i brijanja glave. Kao to
smo ve govorili ona se moe obavljati u bilo koje doba godine (jedino po hanefijskom mezhebu
je mekruh-tahrimen tj. veoma pokueno obavljati Umru u danima Kurban Bajrama). Ve smo
kazali da se Umra, koja se eli obaviti u vrijeme Hadda, kombinuje sa Haddom na jedan od
63

Ako postoji ikakva realna tehnika mogunost da ena izostane iza grupe i u Mekki saeka prestanak
hajza i kasnije se, nakon to obavi ista tavafi ifadu, ponovo prikljui grupi; tako u svakom sluaju treba
postupiti
65
64
44
erijatom definiranih naina (temmetu, ifrad ili kiran), a mimo ovog vakta ona se samostalno
obavlja.
O elementima Umre ve smo govorili ranije na stranicama 11. i 12. i itaoca ovom prilikom
samo elimo ponovo uputiti na taj dio ovog teksta i zatim neto kazati o sutini obreda Umre i
na kraju sasvim kratko o pravcu kretanja na Umri.
(2.1.) SUTINA UMRE OPENITO
Hadd i umru radi Allaha izvravajte!
2:196
Nakon ovog plemenitog Ajeta, elimo podsjetiti i na neke hadise od Resulullaha s.a.v.s. U tom
smislu prvo navodimo hadis66 koji prenosi Ibn Abbas i gdje se kae da je Resulullah s.a.v.s.
izjavio da je Umra, obavljena u mjesecu Ramazanu ravna Haddu obavljenom sa njime lino
kao voom Hadda. Zatim navodimo hadis67 koji prenosi Ebu Hurejre i gdje se kae da je
Resulullah s.a.v.s. izjavio da Umra do Umre pokriva, onome ko ih obavlja, manje grijehe,
uinjene prema Allahu d.. u vremenu izmeu njih i da za Hadd, iskreno obavljen, bez
grijeenja i kod Allaha d.. uvaen, nema druge nagrade osim Denneta.
(2.2.) PRAVAC KRETANJA PRI OBAVLJANJU UMRE
Kada mutemir (onaj ko je nanijetio Umru) dolazei u Mekku stigne do mikata, on stupa u ihram
za Umru i uz telbijju ide ka Mekki. Po dolasku u Mekku on odlazi u Mesdidil haram i tamo
obavlja tavaf, nakon ega se napije Zem Zem vode i onda obavi saj. Nakon saja mutemir
obrije glavu ili oia kosu i time izlazi iz ihrama i tako zavrava obred Umre.
(3.) POSJEIVANJE MEKKE MIMO HADDA I UMRE
S obzirom na to da je Mekka sveti grad, postavlja se pitanje moe li se Mekka posjetiti na
obian nain (tj. bez nekih posebnih obreda) od strane doljaka, koji nema namjeru niti
obaviti Umru niti Hadd; ili se i u takvim situacijama mora nekim obredima obiljeiti njezina
svetost!?
Nae miljenje je da se i pri obinoj posjeti Mekki mora obiljeiti njezina svetost. Takav stav
temeljimo na Ajetu Kurana asnog (20:11,12) kada se Allah d.. obraa Musau a.s. i kae mu:
Ja sam, uistinu, Gospodar tvoj! Izuj zato obuu svoju, ti si, doista, u blagoslovljenoj
dolini Tuva. Na bazi ovoga mi smatramo da se ulazak u sveti grad Mekku i onda kada se to
ini iz ovosvjetskih razloga, na neki nain mora obiljeiti, ali se pitamo kako!?
Vjerujemo da je za onoga ko ivi daleko od Mekke i tako rijetko dolazi u priliku da ju posjeti,
najbolje da svaki svoj obini posjet Mekki jednostavno uini Umrom. Prema tome ako hoe
da ode u Mekku radi nekog ovosvjetskog razloga, prvo obavi Umru i nakon toga ostani u Mekki
koliko hoe svravajui poslove zbog kojih si tamo stigao. Samo ne zaboravi da malo prije
odlaska iz Mekke obavi oprosni tavaf. U ovom sluaju se svetost Mekke obiljeava Umrom i
oprosnim tavafom.
Ovo moe biti komplikovano nekome ko ivi blizu Mekke te esto i redovno tamo odlazi. Kako
takav treba da postupi?! Nae je miljenje da takav svetost grada Mekke treba obiljeiti na,
barem jedan od naredna dva naina:
1. DA U SVETU ZONU GRADA MEKKE UE SA TAHARETOM (GUSL ILI BAREM ABDEST)
66
67

45
2. DA PRVO, PO DOLASKU U MEKKU, OBAVI POZDRAVNI TAVAF (TAVAFI KUDUM) I, AKO

MOE, OPROSNI TAVAF (VEDA) MALO PRIJE ODLASKA (naravno ovo sve bez ulaska u
ihram ili brijanja/ianja, jer to spada u Umru)
Ovo je zasnovano na hadisu68 u kome se kae da je Resulullah Muhammed s.a.v.s. prije ulaska
u Mekku obavio kupanje (gusl) i klanjao sabah namaz; i zatim na sljedeoj izjavi69 majke
vjernika, Aie r.a.: Prvo to je Vjerovjesnik s.a.v.s. uinio kada je doao (u Mekku) bilo je da je
uzeo abdest i potom obiao oko Kabe, a to mu nije bila Umra.
Na kraju jo navodimo i jedan citat iz literature70 koji glasi: Ovaj obred (tavafi kudumpozdravni tavaf) preporuljiv je za svaku osobu koja doe u Mekku, ma sa kojom bilo
namjerom, ukoliko joj nee izmaknuti vrijeme klanjanja kojeg obaveznog namaza ili klanjanje
ve tu zajedniki oformljenog namaza.
. . .
LITERATURA:
Prevod Kurana Besima Korkuta
Sahihu-l-Buhari 2. i 3. knjiga, prevod Hasan kapur, drugo izdanje, Sarajevo 1996.
Nehdu-l-Belaga (Staza rjeitosti); govori, pisma, izreke Alija Ibn Ebi Taliba
koje je sabrao es-Sejjid e-erif er-Radi; prijevod Rusmir Mahmutehaji i Mehmedalija Hadi;
izdava: Islamska zajednica, Zagreb; tampano 1994 godine;
Abdurahman Huki Kako u obaviti Hadd, peto izdanje; Sarajevo, 1989.
Muhamed Seid Serdarevi Fikhu-l-ibadat, peto izdanje; Sarajevo, 1994.
Ali bin Ferid el Hindi Skraena zbirka fikhskih propisa,
organizacija preporoda islamske tradicije Kuvajt, odbor za BiH;
Rijadus-salihin-Vrtovi pobonih, autor Muhjuddin Jahja b. eref en-Nenevi, objavljeno u Travniku 1994.
. . .
SADRAJ
1.
HADD
Str 7
1.1.
SUTINA HADDA
Str 7
1.1.1.
HADD JE PUTOVANJE ALLAHU D.. U GOSTE
Str 7
1.1.2.
HADD JE IVOTNO IENJE DUE OD GRIJEHA
Str 9
68
69
70

Sahihu-l-Buhari 2 knjiga, prevod Hasan kapur str. 587 (vidi komentar u fusnoti)
46
1.1.3.
HADD JE DIHAD BEZ BORBE
Str 10
1.2.
ELEMENTI HADDA I UMRE
Str 11
1.3.
IHRAM
Str 13
1.3.1.
STUPANJE U IHRAM
Str 13
1.3.2.
PRAVILA IHRAMA
Str 14
1.3.2.1.
PRAVILA OBLAENJA (samo za mukarce)
Str 15
1.3.2.2.
PRAVILA IHRAMA VEZANA ZA TIJELO
Str 16
1.3.2.3.
PRAVILA PONAANJA
Str 18
1.3.2.3.1.
KLONITI SE ENA
Str 20
1.3.2.3.2.
BOGOBOJAZNOST, SABUR I ISLAMSKI EDEB
Str 21
1.3.2.3.3.
SELAM (MIR) SVIM ALLAHOVIM STVORENJIMA (ljudima,ivotinjama,biljkama)
Str 21
1.3.3.
PRESTANAK IHRAMA
Str 22
1.3.4.
SMRT MUHRIMA (KAKO SA NJIM POSTUPITI)
Str 23
1.4.
TAVAF I SAJ
Str 23
1.4.1.
TAVAF
Str 24
1.4.1.1.
UVJETI TAVAFA
Str 25
1.4.1.2.
PRAVILA TAVAFA
Str 25
1.4.2.
ZEMZEM VODA
Str 28
1.4.3.
SAJ (HODANJE I TRANJE IZMEU SAFFE I MERVE)
Str 29
1.4.3.1.
PRAVILA SAJA
Str 30
1.5.
AREFAT-MUZDELIFA-MINA
Str 31
1.5.1.
AREFAT
Str 31
1.5.2.
MUZDELIFA
Str 32
1.5.3.
MINA
Str 33
1.5.3.1.
BACANJE KAMENIA (REMJ)
Str 33
1.5.3.2.
OBREDI PRVOG DANA KURBAN BAJRAMA (10. ZULHIDDE)
Str 35
1.5.3.3.
OBREDI OSTALIH DANA KURBAN BAJRAMA (11., 12., 13. ZULHIDDE)
Str 36
1.6.
IFRAD (HADD DO UMRE)
Str 38
1.6.1.
PRAVAC KRETANJA PO IFRADU
Str 38
1.6.2.
OPROSNI TAVAF (TAVAFI VEDA)
Str 38
1.7.
TEMMETU (UMRA DO HADDA)
Str 39
1.7.1.
PRAVAC KRETANJA PO TEMMETU-u
Str 39
1.7.1.1.
PRAVAC KRETANJA PO TEMMETU-u KADA SE VODI KURBAN SA SOBOM
Str 40
1.7.1.2.
PRAVAC KRETANJA PO TEMMETU-u KADA SE NE VODI KURBAN SA SOBOM
Str 41
1.8.
KIRAN (HADD I UMRA SPOJENO)
Str 41
1.8.1.
PRAVAC KRETANJA PO KIRANU
Str 41
1.8.2.
NAKNADNA PREINAKA TEMMETUA I IFRADA U KIRAN
Str 42
1.9.
HADD I UMRA ZA ENE
Str 43
2.
OBAVLJANJE UMRE IZVAN SEZONE HADDA
Str 44
2.1.
SUTINA UMRE OPENITO
Str 44
2.2.
PRAVAC KRETANJA PRI OBAVLJANJU UMRE
Str 44
3.
POSJEIVANJE MEKKE MIMO HADDA I UMRE
Str 44
47

Hadzdz PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Hadzdz PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1

EDEB NA HADDU I UMRI

Svetu planinu (Sinajska planina)

Svetu zemlju ( podruja dananje Palestine i dijelova Jordana, Sirije)

Svetu dolinu (dolina Tuva)

Sveto drvo (Maslina i moda jo i Smokva prema ajetu 95:1)

Sveti koveg (zavjetni koveg Izraelana, koji su meleki donijeli)

Sveti grad Medinu sa Svetim mesdidom Resulullaha Muhammeda s.a.v.s.

Sveti mesdid El Aksa u Kudsu (Jerusalemu)

(B) U GRADU MEKKI NAJSTROIJE JE ZABRANJENO SVAKO NASILJE

Dumua namaz sedmino ienje due od grijeha steenih od petka do petka

Post u mjesecu Ramazanu godinje ienje due od grijeha steenih od Ramazana do

(b) TAVAF I SAJ

ili ko to ne moe i ne nae

IFRAD (HADD DO UMRE)-to znai da se na mikatu nanijeti Hadd, pa se on u cjelosti

TEMMETU (UMRA DO HADDA)-to znai da se na mikatu nanijeti Umra, pa se ona u

KIRAN (UMRA I HADD SPOJENO)-to znai da se na mikatu nanijeti istovremeno Umra i

Sahihu-l-Buhari 3 knjiga, prevod Hasan kapur, str. 20

(6) Poinje se izgovarati telbijja

Treba dobro paziti da se ne proe mikat, a da se ne ue u ihram. Ako bi se to desilo, prema

Vratiti se na mikat, pa tamo ui u ihram

(1.3.2.) PRAVILA IHRAMA

PRAVILA VEZANA ZA TIJELO

(1.3.2.1.) PRAVILA OBLAENJA (samo za mukarce)

...i ne borite se protiv njih kod asnog Hrama,

kategorija: prekraj pravila ihrama koji je uinjen u veem intenzitetu (naprimjer

kategorija: prekraj pravila ihrama bio je uinjen u manjem intenzitetu (naprimjer

(1.3.2.3.) PRAVILA PONAANJA

Sahihu-l-Buhari 2 knjiga, prevod Hasan kapur str. 531

Navodimo Ajete Kurana asnog koji govore o ovoj temi:

2. Najbolja je opskrba - Bogobojaznost to znai da osim to ovjek treba paziti ta e i koliko

Sahihu-l-Buhari 2 knjiga, prevod Hasan kapur str. 664, 665

BOGOBOJAZNOST, SABUR I ISLAMSKI EDEB

Sahihu-l-Buhari 3 knjiga, prevod Hasan kapur str. 55, 56, 57

(1.3.2.3.1.) KLONITI SE ENA :

NE GLEDAJ ENE STRASNO

NE MATAJ NITI MISLI O ENAMA STRASNO

NE RAZGOVARAJ O ENAMA I SA ENAMA SA STRAU

NE DODIRUJ ENE SA STRAU

NEMOJ SPOLNO OPITI SA SVOJIM ENAMA I ROBINJAMA

Sahihu-l-Buhari 3 knjiga, prevod Hasan kapur str. 59

SELAM LJUDIMA Hadd je u svetom mjesecu (Zulhiddetu) kada je inae zabranjeno

SELAM IVOTINJAMA nijednoj ivotinji za vrijeme obavljanja Hadda u zoni svetog

SELAM BILJKAMA u Mekki je inae, a pogotovu u vrijeme obavljanja Hadda zabranjeno:

Sahihu-l-Buhari 3 knjiga, prevod Hasan kapur str. 46 do 50

Haddija skida ihrame nakon to obavi dva od sljedea tri obreda:

Sahihu-l-Buhari 2 knjiga, prevod Hasan kapur str. 565,566

TAVAFUL VEDA (OPROSNI TAVAF)

ako ga obavi dunup kefaret je veliki kurban

ako ga obavi dunup kefaret je mali kurban

ako ga obavi bez abdesta kefaret je sadaka

Resulullah s.a.v.s. je sa ashabima jednom prilikom obavljao tavaf, a murici su ih ismijavali i

KADA SE UPOTPUNI SVIH SEDAM KRUGOVA TAVAFA OBAVEZNO SE KLANJAJU DVA

(1.4.3.) SAJ (HODANJE I TRANJE IZMEU SAFFE I MERVE)

Sahihu-l-Buhari 2 knjiga, prevod Hasan kapur str. 588

(1.4.3.1.) PRAVILA SAJA

ene ovo ne trebaju initi.

art je na Arefatu boraviti 9. Zulhiddeta od podneva do malo iza akama

Obilazak Debbelur-rahmeta ( brda Milosti ). To je jedan breuljak na Arefatu gdje su se,

Zajednika dova pred zalazak sunca

Sahihu-l-Buhari 2 knjiga, prevod Hasan kapur str. 629,630

I kad on odraste toliko da mu poe u poslu pomagati,

Sahihu-l-Buhari 2 knjiga, prevod Hasan kapur str. 667 vidjeti u fusnoti