Slobodna Bosna 928

SRBIJA I EMIRATI: SVAKA PTICA SVOJIM JAT-om LETI
BLACK CARPET
îji li su ono Sirotanovi}i
JA BIH UMUR
ZVAO UGALJ,
DA TE NIJE,
ALIJA!
[to je tu`na Breza ta...
www.slobodna-bosna.ba
ISPRAVNA-oglasi sedmica-927:ISPRAVNA-oglasi.qxd
12.8.2014
14:04
Page 1
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd
21.8.2014
0:52
Page 3
SADR@AJ
www.slobodna-bosna.ba
10 DODIKOVO PRIZEMLJENJE 18 BOSANSKI KALIFAT

REPUBLIKA SRPSKA IZGUBILA
EKONOMSKU SUVERENOST
POVRATAK SVETIH RATNIKA
U~estali zahtjevi za sticanje politi~ke

suverenosti samo su dimna zavjesa kojom
se èli prikriti notorna ~injenica da je
Republika Srpska, pod vodstvom SNSD-a i
Milorada Dodika, uveliko izgubila
ekonomsku suverenost
14 IMENOVANJE DIREKTORA
DR@AVNIH AGENCIJA
28 ARBITRA@A U
WASHINGTONU
U posljednjih mjesec-dva u BiH se vratilo

pedesetak mudàhedina iz Sirije, koji su
ratovali u vojnim formacijama razli~itih
islamisti~kih frakcija, uklju~uju}i i zloglasne
jedinice Islamske dràve; iako su izmjenama
Kaznenog zakona BiH, u me|uvremenu,
propisane zakonske kazne za odlazak na
strana rati{ta, policijske agencije jo{ nisu
privele nijednog bosanskog ratnika, ~ak ni
na informativni razgovor
22 MODEL PRI(H)VATIZACIJE
TRGOVINA NA VELIKO I MALO
KUPI ME, PRODAJ ME, VI[E PUTA
Na dnevnom redu sjednice Vije}a ministara

BiH, koja je zakazana 21. augusta, po tre}i
}e se put na}i prijedlog imenovanja novog
direktora RAK-a, ali i rukovoditelja
BHANSA-e; me|ustrana~ki su pregovori,
me|utim, zapeli oko raspodjele funkcija u
Agenciji za dràvnu slu`bu i IDDEA-i, na
koje podjednako ra~unaju i predstavnici
SDP-a i njihovi koalicijski partneri iz SNSD-a
Dioni~arsko dru{tvo Riba-Neretva iz

Konjica preìvjelo je privatizacijski proces,
ali je u suda~koj nadoknadi vremena
ostalo riba na suhom; biv{i kupac i
vlasnik firme, nakon neuspje{ne suradnje
sa beskrupuloznom KASEMOM ]ATOVI],
slu`benicom koja je ojadila i Vladu FBiH i
Energopetrol, sudskim putem utjeruje
dugove, a njegova nekada{nja firma
bezuspje{no se prodaje po tre}i put
IN MEMORIAM
NAA DOBRA VILA ELVIRA

Pred zaklju~enje ovog broja Slobodne Bosne, stigla nam je najtu`nija vijest:
na{a kolegica Elvira Hajdarevi}, naàlost, izgubila je najva`niju, posljednju bitku umrla je rano, prerano, u 45. godini ìvota. Mnogo smo joj zahvalni za sve {to je
godinama davala Slobodnoj Bosni i neizmjerno, neizrecivo }emo àliti
{to smo ostali bez Elvire.
Uredni{tvo SB
VISOKA CIJENA DODIKOVE

BAHATOSTI
Slovenija je protiv Bosne i
Hercegovine pokrenula arbitraù u
Washingtonu i zatraìla astronomski
od{tetni zahtjev zbog toga {to
Elektroprivreda Republike Srpske u
posljednje 22 godine nije Sloveniji
isporu~ivala svaki tre}i kilovat
proizveden struje u TE Ugljevik; zbog
pokrenute arbitraè, kako za
na{ list tvrdi pravobranilac BiH
MLA\EN MANDI], koji zastupa BiH u
ovom postupku, politi~ari iz RS-a
na{li su se u te{koj panici
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI],
Nidara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI]
Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
21.8.2014. I SLOBODNA BOSNA
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd
21.8.2014
1:32
Page 4
MINI MARKET
MARIHUANA KAO
PREDIGLA
Zoran Bo{njak,
predsjednik
jedne od desetak frakcija HSP-a,
osumnji~en za
proizvodnju
opojne droge
Akcija pripadnika Federalne uprave
policije (FUP), koja je u utorak, 14.
augusta, izvedena na podru~ju [irokog
Brijega, rezultirala je pronalaskom vi{e
od 300 stabiljki marihuane i laboratorije
za proizvodnju opojne droge. U {turom
policijskom priop}enju, objavljenom
nakon zavr{etka pretresa, navedeno je
da objekat u kojem je prona|ena droga
pripada Z.B. iz mjesta Provo kod
[irokog Brijega, kao i da }e protiv njega
biti podnesena kaznena prijava. Osoba
s inicijalima Z.B. je, kako nezvani~no
doznajemo, Zoran Bo{njak,
predsjednik Hrvatske stranke prava dr.
Ante Star~evi} Herceg-Bosne, koja od
maja ove godine djeluje zajedno sa
HSP-om BiH.
Da skandal bude jo{ gori, Zoran
Bo{njak se nalazi na listi kandidata
HSP-a za oktobarske izbore, premda je,
nakon otkri}a njegovog biznisa,
uistinu te{ko povjerovati da }e, osim od
svoje klijentele, dobiti {iru podr{ku
bira~a.
(S.M.)
EVROPA KANJAVA BiH ZBOG JUNOG TOKA
Sekretarijat Evropske energetske zajednice predloio

set kaznenih mjera protiv
BiH koje e stupiti na snagu
u septembru ove godine
INSISTIRANJE NA EVROPSKIM STANDARDIMA

Evropska energetska zajednica traì od BiH da sprije~i ruski energetski monopol u BiH
Kako ni u naknadnim terminima koji su

vi{estruko pomjerani BiH nije uspjela
usvojiti odgovaraju}u plinsku legislativu
na dràvnoj razini, Sekretarijat Evropske
energetske zajednice predloìlo je set
kaznenih mjera prema na{oj dràvi koje bi
na snagu mogle stupiti ve} u septembru ove
godine. Mada je usvajanje Zakona o plinu
na dràvnoj razini zako~ila Republika
Srpska, posljedice kaznenih mjera trpjet }e
cijela BiH.
Slobodna Bosna do{la je u posjed
najnovijeg Izvje{taja Sekretarijata Evropske energetske zajednice u kojem se
konstatira da BiH nije ispunila temeljni
uvjet za liberalizaciju plinskog trì{ta a koji
podrazumijeva da vlasnik plinske
infrastrukture ne moè biti u isto vrijeme i
lokalni distributer plina. U osnovi, i u
plinskom sektoru, predlaù se sli~na
rje{anja kao u sektoru elektri~ne energije:
razdvajanje proizvo|a~a (elektroprivreda)
od distributera elektri~ne energije
(elektroprenos), jer samo u tom slu~aju
mogu}e je sprije~iti trì{ni monopol i
otvoriti prostor za slobodnu trì{nu
utakmicu.
Republika Srpska ne pristaje na ova
rje{enja, jer bi time izravno ugrozila
aran`man s Rusijom o izgradnji plinovoda
Ju`ni tok. Taj je projekat dizajniran

prema zahtjevima ruskog partnera, koji bi
se pojavio u trostrukoj ulozi: kao vlasnik
plina, kao (ve}inski) vlasnik plinske
infrastrukture i kao lokalni distributer plina!
Evropa, nasuprot Rusiji, insistira na
energetskoj liberalizaciji, a to prakti~no
zna~i zakonsko spre~avanje bilo ~ijeg
energetskog monopola.
Mada su se ~uli zahtjevi da se BiH zbog
specifi~nih okolnosti progleda kroz prste
i da joj se odredi novi rok za usvajanje
dràvnog zakona a o plinu, to se ne}e desiti.
Sekretarijat Evropske energetske zajednice
stao je na stanovi{te da BiH, kao i sve druge
~lanice ove asocijacije, mora ispuniti
preuzete obaveze i prilagoditi se
standardima Evropske unije. U protivnom,
slijede sankcije s kojima }e se BiH, gotovo
izvjesno, suo~iti ve} od septembra ove
godine, kada }e delegacija BiH u ovoj
asocijaciji izgubiti pravo glasa kod
odlu~ivanja o energetskim projektima i
kada }e EU suspendirati sve grantove
prema BiH u energetskom sektoru. Te i jo{
neke druge kaznene mjere potrajat }e 12
mjeseci, nakon ~ega }e Evropska
energetska zajednica ponovo razmatrati
stanje u BiH.
(E. Hodì})
SLOBODNA BOSNA I 21.8.2014.
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd
21.8.2014
1:20
Page 5
MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJÊVI]
SFF - sve za imid
AVANZIRAN GREGORIAN
Biv{i zamjenik
visokog
predstavnika,
Raffi Gregorijan,
napredovao u
diplomatskoj
karijeri
Nekada{nji zamjenik visokog
predstavnika, svojedobno najutjecajniji
ameri~ki diplomata u BiH, Raffi
Gregorian, koji je nakon odlaska iz
Sarajeva radio u Odjelu za europska i
azijska pitanja State Departmenta,
nedavno je promaknut na novu
du`nost. Gregorian je imenovan na
funkciju direktora Ureda za mirovne
operacije, sankcije i protuterorizam u
Birou za poslove s me|unarodnim
organizacijama State Departmenta.
Ameri~ki je diplomata, podsjetimo, iz
BiH oti{ao prije pet godina, nakon
èstokog sukoba s liderom SNSD-a
Miloradom Dodikom i medijskim
tajkunom Fahrudinom Radon~i}em,
zbog ~ega se o razlozima njegovog
povla~enja mjesecima spekuliralo.
Jednako se tako naga|alo da li je
Gregorian po povratku u SAD nagra|en
ili degradiran u slu`bi, ali posljednje
vijesti iz Washingtona potvr|uju da je,
definitivno, napredovao u karijeri.
(S.M.)
Raffi Gregorian,
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd
20.8.2014
23:14
Page 6
PREDIZBORNA VEÊR [AMPIONA:
D@EVAD POTURAK PROTIV

IZAZIVAÂ ZUKANA HELEZA
ETVRTAK,
14. AUGUST
Ne pratim SFF, presahnuo

mi je entuzijazam za
domai film ve poodavno, ali me znatielja
prisili da pitam druga
filmoljupca koji je sino
gledao film Otok ljubavi
proslavljene redateljice
JASMILE BANI.
Kakav je film?, traim
hitar odgovor. Srednja
alost, ne znam, ispario
sam se negdje na
polovini s polovinom
publike... Pa, jel
barem duhovit?,
navaljujem. Ne znam,
meni je vie smijean
nego duhovit... Aha.
6
Jedan moj drug prvi, odmah nakon

Radon~i}a, pro~ita Dnevni avaz - donose
mu ga na sabahu vrijedni kolporteri na
ku}na vrata. U ranu zoru, zoru, on me
pedantno izvijesti, u kratkim crtama, {ta se
va`no de{ava. O~ekivao sam, opravdano, da
sam ja danas li~nost dana, kad me|utim
nisam - pre{i{ao me atleti~ar Amel Tuka.
Zasluèno, priznajem. Ali, ima ne{to puno
va`nije, bizarnije, dostojno svakog
bo{nja~kog scenarija o maratoncima koji
tr~e po~asni krug. Umrla u poznim
godinama èna, Delali} se preziva(la),
familija pedantno poredala spisak
O@ALO[]ENE rodbine, ali i dodala
nepoznatu rubriku NEO@ALO[]ENI u
kojoj je evidentirano samo jedno ime, brata
preminule rehmetlijke, ali to je ve} jedna
duà i ozbiljnija pri~a; neoàlo{}eni brat
je, igraju}i za FK Sarajevo
prije
bogtepita koliko godina, opalio loptu sa
preko 40 metara i poderao mreù nominalno
najboljeg golmana na svijetu LAVA
JA[INA... Kasnije je igrao u Luksemburgu
i kad bi iz pune snage o{inuo po lopti, tvrdio
je, dje~aci koji dohvataju lopte morali su
tr~karati do obli`nje Belgije...
PETAK,
15. AUGUST
Ve~eras je u zeni~koj Areni D@EVAD

POTURAK, najbolji bosanskohercegova~ki borac u disciplini K1, èstoko
premlatio svog protivnika i postao prvak
svijeta u WAKO kategoriji (postoji li,
kojim slu~ajem, pored WAKO i NAKO
kategorija?). Poku{aj FAHRUDINA RADONÎ]A, predsjednika Saveza za bolju

budu}nost i glavnog organizatora zeni~kog
borila~kog spektakla, da Poturka okiti
{ampionskim pojasom nije nai{ao na
pretjerano razumijevanje ljubitelja plemenite vje{tine - Radon~i} je izvi`dan i
izvrije|an kao niko prije njega u povijesti
zeni~kog sportskog gostoprimstva.
Radon~i} je kasnije otkrio da mu nisu
zvi`dali obi~ni, po{teni gra|ani Zenice,
nego da je bio `rtva razularenih vehabija,
zloupotrijebljenih i navo|enih od njegovih
politi~kih protivnika.
Ovih dana je u jednom intervjuu
predsjednik SBB-a, politi~ar i industrijalac,
otkrio da se u mladosti bavio boksom, ali to
nije bio osnovni motiv {to je preuzeo
visoko pokroviteljstvo nad ve~era{njim
zeni~kim praznikom marisane: Dèvad
Poturak je ugledni ~lan njegove stranke,
visokorangirani kandidat na listi za
Parlament Federacije BiH. Biti uz svog
strana~kog kolegu, i u dobru i u zlu, nije
samo stvar liderske odgovornosti i
solidarnosti, nego i uljudnosti, pristojnosti.
Sve su to vrline koje, me|utim, ne krase
jednog drugog strana~kog lidera predsjednika SDP-a Bosne i Hercegovine
ZLATKA LAGUMD@IJU. Njegov strana~ki
kolega ZUKAN HELEZ, federalni ministar
za bora~ka pitanja i tako|er, kao i Poturak,
kandidat za federalnog zastupnika na
oktobarskim izborima, ju~er-prekju~er opet
se negdje moma~ki potukao, a da
Lagumdìja, niti bilo ko od strana~kih
kolega, nije nazo~io tom spektaklu.
Nije te{ko izra~unati, prebrojati da je
tokom ove godine ìlavi, samouki borac
(kako bi druga~ije imao sluha za pitanja
boraca?!) Helez imao vi{e okr{aja, tu~a
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd
20.8.2014
23:14
nego Dèvad Poturak i Denis Stojni}

zajedno. U Bugojnu je po~etkom godine
Helez bljesnuo - vlasnika jednog kafi}a u
prvoj rundi poslao je u carstvo snova na
obli`nju traumatologiju... Nedugo zatim u
jo{ jednom lokalnom ugostiteljskom
objektu u do kraja neizvjesnom me~u
pobijedio je na poene slabo poznatog
sparing partnera, opozicionog privatnika.
Ove je nedjelje Helez negdje na otvorenom,
na nogometnom stadionu, opet vi{e nego
uspje{no isprobao svoju gvozdenu pesnicu.
No, SDP je u medijskom mraku, za
podvige njegovog kix-borca malo se zna,
ne prenose ga javni servisi, ne komentira
njegov vrtoglavi uspon Marjan Mijailovi},
~ak se i sigurnosne kamere u kafanama,
navodno spontano, ugase kada nastupa
Kli~ko iz Bugojna, kako probirljiva
stru~na javnost tretira Zukana Heleza.
Fahrudin Radon~i} je u zeni~koj
Areni, stavljaju}i na kocku svoj neupitni
autoritet, poslovni ugled i politi~ku ~ast, ipak
stao uz svoga strana~kog kolegu Poturka;
Lagumdìja je, najblaè kazano, ravnodu{an
prema borila~kim izazovima s kojima se
suo~ava njegov (su)borac Zukan Helez.
Blago re~eno: nije fer i nije iskreno...
SUBOTA,
16. AUGUST
Evropsko atletsko prvenstvo iz Zricha

gledam na Hrvatskoj televiziji i tek pred
sami kraj takmi~enja ukapiram da je
najmanje tri frtalja prenosa progutalo
ènsko finale u bacanju diska gdje je
nastupala i, naravno, pobijedila Hrvatica
SANDRA PERKOVI]. @enski disk je, ko
i{ta zna o kraljici sportova, ako ne
najdosadnija, onda zacijelo najmanje
neizvjesna atletska disciplina - Sandra bi u
Zrichu pobijedila ~ak i da je bacala iz
Geneve. Ali, objasnili su nam komentatori,
HRT je preuzeo/zakupio unilateral, dakle
ni{ta drugo nije va`no osim Sandre i njenih
konkurentica. Gledatelji Hrvatske televizije
mogli su pogledati hitac svake puna~ke
Ukrajinke, Njemice, Ruskinje, Kazahstanke... konkurentice na{e Sandre, ali su bili
uskra}eni za trijumfe fenomenalnog Mo
Faraha na dugopruga{kim, odnosno Dafne
Schippers na sprinterskim prugama. To se,
od po~etka do kraja, moglo gledati tek na
multilateralu - Eurosportu, recimo.
Ne znam na koji je unilateral
prikop~ana doktorica NELA SR[EN,
jetromehani~arka iz italijanske klinike u
Padovi, koja veli da je Dario Kordi}
primjer pravog Hrvata. Zato {to je ~asno,
pravomo}nom presudom Tribunala u
Haagu, po{teno preleào/odleào sedamnaest godina zatvora? Doktoricu Sr{en je
bez oklijevanja podrào fra [imun [ito
]ori}, duhovni pastir raseljenih Hrvata, ~iji
je brat Valentin u Haagu nepravomo}no
osu|en na 16 godina robije. A samo je
godina-dvije Valentinu falilo da bude
Page 7
praviji Hrvat i od samog Darija Kordi}a,

{to je, priznat }ete, veliko priznanje, ali,
istovremeno i obaveza!
NEDJELJA,
17. AUGUST
Ne pratim SFF, presahnuo mi je

entuzijazam za doma}i film ve} poodavno,
ali me znatièlja prisili da pitam druga
filmoljupca koji je sino} gledao film Otok
ljubavi proslavljene redateljice JASMILE
@BANI]. Kakav je film?, traìm hitar
odgovor. Srednja àlost, ne znam, ispario
sam se negdje na polovini s polovinom
publike... Pa, jel barem duhovit?,
navaljujem. Ne znam, meni je vi{e
smije{an nego duhovit... Aha.
PONEDJELJAK,
18. AUGUST
Srbijanski/srpski mediji, barem oni pod

dràvnom kontrolom, rusofilske separtiste u
Ukrajini, ujedna~eno, standardizirano, kanonizirano nazivaju proruskim aktivistima.
UTORAK,
19. AUGUST
Negdje u vrijeme kada se raspadala

biv{a zajedni~ka dràva, kada se smrtno
ozbiljni, zabrinuti, birokratsko-ksenofobi~ni, tvrdi Beograd bio okomio na
slovena~ke be~ke konju{are, provincijske
separtiste iz Ljubljane, jedan mi je staloèni,
zabrinuti beogradski prijatelj kazao da je
poraz Milo{evi}evog reìma u obra~unu sa
slovena~kom iredentom izvjestan. ôve~e,
toliko smo nisko pali, da su ~ak i Slovenci
postali duhovitiji od nas!
U odli~nom dokumentarcu posve}enom
prvom albumu slovena~ke grupe Pankrti
nazvanom Dolgcajt, prvoj punk plo~i u
SFRJ, brojni sugovornici/svjedoci govore
kako slovena~ka zajebancija nije ba{
samonikao fenomen: Pankrta ne bi bilo
bez albuma Buldoèra Pljuni istini u o~i,
kao {to ni Laibacha ne bi bilo bez
Pankrta, MLADINE, Dijareje, Nove
revije, SLAVOJA @I@EKA.
Ovaj posljednji, Slavoj @ièk, autor je
urnebesne knjige @ièkovi vicevi koja mi je
bitno uljep{ala, razvedrila dana{nji dan, a i
sutra{nji }e, bez sumnje. Slijede}i uzgrednu
sugestiju filozofa Ludwiga Wittgensteina
prema kojem je ozbiljno i kvalitetno
filozofsko djelo mogu}e napisati tako da se u
cijelosti sastoji od viceva, @ièk upravo to i
radi ne dopu{ta svojoj filozofskoj nadmenosti
i ozbiljnosti da se digne iznad vica, humora,
{ale, sarkazma, ironije. Manje-vi{e sve sam
viceve iz @ièkove knjige davno ~uo (a
poznato je da je Abel ubio Kaina samo zato {to
je pri~ao bajate viceve!), ali organizacija
knjige, nepretenciozno lukavstvo njenog
autora je fascinantno.
Ne ustru~ava se @ièk ni masnih, ni
politi~ki i rasno/rodno nekorektnih viceva (sve

pozivaju}i se na filozofske autoritete, od Jacquesa
Marie Lacana pa do Martina Heideggera),
zajebaje se sa stereotipima o Jevrejima,
Ciganima, komunistima, Bosancima.
A jeste li ~uli onaj o Hegelu i
negaciji?, pita na naslovnici knjige Hegel
izvjesnu damu.
A jesi li ~uo za onaj kad je Cigo do{ao
kod ginekologa u gluho doba no}i?, pita
me jaran. Ni ~uo, ni vidio.
Kaè Cigo: Doktore, pomagaj, èna mi
samo {to nije rodila, eno je dolje leì u
parku, pomagaj, ko brata te molim, ljubim
ti karakter, dijete je u pitanju.
Sleti navrat-nanos, doktor u park, u
jednoj mu ruci mu baterija, u drugoj torba
sa instrumentima. Skine trudnicu, previja se
ona od trudova, osvijetli je baterijom, kad
po~e{e iz nje izlaziti djeca - jedno, dvoje,
troje, ~etvero... Jao, doktore, zavapi
Cigo, gasi bateriju, ko Boga te molim,
vidi{ da se oni skupljaju na svjetlost.
@ièk bi, da ga je ~uo, vjerovatno ovaj
vic ukrstio sa onim kojeg navodi u knjizi, o
Jevreju koji je izgubio klju~eve u mra~nom
kutku, ali ih traì na drugom mjestu, pod
svjetlom, jer je ovdje vidljivost puno
bolja. Uvijek postoji taj trik u populizmu
- on traì problem u @idovima, jer su oni
mnogo vidljiviji nego drugi sloèni
procesi, zaklju~uje @ièk. A i u Romima,
a i u Romima, dodao bi Dervo Sejdi}.
SRIJEDA,
20. AUGUST
Ne treba biti nepravedan, niti bi se smjelo

presko~iti ono {to je ta~no i zaobi}i ono {to je
va`no. Istina je da Socijaldemokratska partija
BiH zadnje ~etiri godine na vulgarno bahat,
iritantan na~in tura generala (hajd ga znadni
koje vojske, HVO-a, Armije BiH?) JASMINA
JAGANJCA na brojne javne funkcije.
Posljednja je ona koju mu je namijenio
federalni premijer NERMIN NIK[I], na ~iju
je inicijativu Jaganjac promaknut za {efa
Vladine kancelarije za pomo} poplavljenim
podru~jima. Samo da se zna: predratni je
naovski kapetan tehni~ke struke Jaganjac,
nakon klovnovske uloge u osloba|anju
Mostara, u Sarajevo je u{etao 1993. godine kao
savjetnik Alije Izetbegovi}a zaduèn za
deblokadu grada. Ni Nik{i} ni Lagumdìja za
to nisu odgovorni, prvi se krio po Konjicu, a
drugi, Lagumdìja, prikupljao nepostoje}u
pomo}, {irio istinu po Evropi, a i {ire.
Na jednoj SDP-ovoj listi nalazi se i
Salko Hasanefendi}, Lagumdìjin ro|ak iz
provincije - Vlasenica, koji je upropastio
sve ~ega se dohvatio, zadnji put ZOI 84, ~iji
radnici crkavaju od gladi i blokiraju
imovinu i objekte svoje raspale firme.
Za mnogo toga je u posljednjih dvadeset
i kusur godina odgovoran Izetbegovi}, ali
vlastitu propast SDP je birao i izabrao sam,
pod punom materijalnom, nematerijalnom,
moralnom i nemoralnom odgovorno{}u.
7
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
21.8.2014
0:55
Page 8
MINI MARKET
TI SPAVA[, TVOJI KAPCI
SU TE[KI...
Lider SDP-a
Zlatko
Lagumdìja
podvrgao se
hirur{koj
korekciji o~nih
kapaka
Kada za koju nedjelju na izbornim
plakatima osvane poznati lik lidera
SDP-a Zlatka Lagumdìje, mnogi }e
pomisliti da je njegovo podmla|eno i
zategnuto lice posljedica intervencije
photoshopa. No, nije u pitanju
kompjuterska nego stvarna hirur{ka
intervencija kojoj se prije dvadesetak
dana podvrgao lider SDP-a.
Kako smo doznali, Lagumdìja se pred
estetske hirurge pojavio sa zahtjevom
da malo zategnu njegove o~ne kapke,
na kojima se pojavio vi{ak koè u
obliku vre}ica, nabora i masnih
jastu~i}a, {to daje o~ima i cijelom licu
umoran i star izgled. Ova hirur{ka
intervencija stru~no se naziva
bleferoplastika ili korekcija o~nih
kapaka.
Oni koji su Lagumdìju vidjeli
posljednjih dana tvrde da je bleferoplastika sasvim uspjela: niko mu ne bi
dao vi{e od 40 godina! Naravno, 40
godina ìvota a ne zatvora, kako su
zlonamjerni namah pomislili
(S.B.)
Zlatko
Lagumdìja
POTROAKA KORPA SNSD-a
Zaotrava se propagandni
rat opozicije i vlasti
S pribliàvanjem
oktobarskih izbora
zao{trava se propagandni rat u kome se,
o~ito, ne}e birati
sredstva. Tako se na
dru{tvenim mreàma
pojavila fotografija
koja je razbjesnila
vrh SNSD-a: na
fotografiji je èna
koja kopa po kontejneru, a pri tome je
obu~ena u crvenu
promotivnu majicu
Saveza nezavisnih
socijaldemokrataMilorad Dodik !
Neki tvrde da je
fotografiju lansirao
~lan jedne opozicione
stranaka, drugi da je
u
pitanju
fotomontaà, dok ima i
onih koji tvrde da je
vjerodostojana i da je
navodno snimljena u
Isto~nom Sarajevu.
(B.N.)
PRAVDA JE PRESPORA
Jo nije rijeen maratonski

sudski spor Raida Palia i
SIPA-e
Pro{lo je pola godine otkako je Sud
BiH donio prvostupanjsku presudu kojom
je biv{i {ef Regionalnog ureda Dràvne
agencije za istrage i za{titu (SIPA) Ra{id
Pali} vra}en na posao, ali kona~na sudska
odluka jo{ nije donesena. Nakon {to je
Sud BiH 14. februara presudio u Pali}evu
korist, pravni zastupnici SIPA-e uloìli su
àlbu, no sudski spor nije rije{en ni do
danas. Prema nepravomo}noj presudi,

podsjetimo, osim vra}anja na radno
mjesto sa kojeg je nezakonito istjeran,
Ra{idu Pali}u je trebala biti ispla}ena i
nov~ana naknada. No, u i{~ekivanju
kona~ne sudske odluke, taj je policajac
ve} godinu i pol dana i bez posla i bez
para.
(S.M.)
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
21.8.2014
0:55
Page 9
MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}
PANDEMIJA AKADEMIJA
PRO ET CONTRA
Nakon {to je
ekspresno
diplomirao u
{estoj deceniji
ìvota, predsjednik Srbije
Tomislav Nikoli}
postao
akademik
Podravate li odluku visokog predstavnika

Valentina Inzka da ukine zabranu obavljanja
javnih funkcija za trideset osoba?
ALMIR TERZI]
Politi~ki
analiti~ar
DA/NE
Mo`da bi odluke OHR-a bile i
prihvatljive da imamo neke
druge njihove aktivnosti. BiH
se nalazi u te{koj politi~koj
komi, a iz OHR-a o~ekuju da
to rije{e doma}i politi~ki akteri
koji su, o~ito, nesposobni.
Nije valjda da nam OHR ukidanjem odluka o zabrani
obavljanja javnih du`nosti
osobama koje su sankcionirane èle poru~iti da smo
sposobni samostalno donositi
rje{enja. Pomo} nam je
potrebnija vi{e nego ikada.
ALEKSANDRA
PANDUREVI]
Poslanik SDS-a u
Predstavni~kom
domu
DA
Sramota je da dràva u 21.
vijeku nije bila u stanju
za{tititi svoje gra|ane,
kojima je jedan ~ovjek u

liku visokog predstavnika,
bez suda i optu`nice,
presu|ivao i oduzimao im
elementarna ljudska prava.
ADIS ARAPOVI]
bacije na bh. politi~koj sceni.
ESAD HRVAÎ]
Advokat
NE
Politolog
DA
Kao {to je diskutabilno
nemije{anje OHR-a u vlastiti
posao ve} nekoliko godina,
diskutabilne su i ranije
odluke OHR-a o oduzimanju
temeljnih politi~kih prava.
Ne podràvam odluku Valentina

Inzka da ukine zabranu
obavljanja javnih funkcija za
trideset osoba jer smatram da
svi oni koji su se ogrije{ili o ovu
dràvu, njene zakone i zakonodavstvo ne smiju da obna{aju
javne funkcije.
HANKA VAJZOVI]
VUK BAÂNOVI]
Novinar
magazina
Dani
DA/NE
Apsurdna je sama ~injenica

da ìvimo u tako bijednoj,
truloj dràvi u kojoj me|unarodni prokurator odre|uje ko
smije, a ko ne smije biti u
javnom ìvotu. S druge
strane, lista imena je vrlo
indikativna s obzirom na
skora{nje najavljene pretum-
Profesor
FPN-a
Predsjednik Srbije Tomislav Nikoli}

navodno je postao ~lan Evropske
akademije nauka i umetnosti, otkriva
beogradski Kurir. Nikoli}a je kandidirala
Srpska akademija nauka i umetnosti
(SANU), koja je i obrazloìla svoj
prijedlog pred kolegama iz Evrope.
Nikoli} }e, naime, naredne ~etiri godine
obavljati du`nost patrona EANU, koji
ima oko 1.500 ~lanova, vrhunskih
nau~nika i umjetnika, me|u kojima je i
29 nobelovaca.
Nikoli} je visoko{kolsku diplomu dobio
tek prije ~etiri godine, pod krajnje
sumnjivim okolnostima.
Nakon {to je Univerzitet Bra}a Kari}, u
vlasni{tvu Bogoljuba Kari}a, 2010.
godine promijenio ime u Alfa univerzitet,
u ovu visoko{kolsku ustanovu dolaze
kadrovi i tazbina Tomislava Nikoli}a,
aktuelnog predsjednika Srbije. Dotada{nji
rektor i ostali za jedan dan su istjerani sa
univerziteta, a na mjesto rektora dolazi
profesor Milan Ba~evi}, ~ija je }erka
udata za sina Tome Nikoli}a.
Tek nakon ovih kadrovskih promjena,
Nikoli} je odlu~io zagrijati stolicu.
Uspjeh nije izostao - diplomirao je
ekspresno u roku od nepunih mjesec
dana!
(A.M.)
DA/NE
Te{ko se odlu~iti da li je
Inzkova odluka da ukine
zabranu obavljanja javnih
funkcija za trideset osoba
dobra ili lo{a. Ova odluka se
desila pred same op}e
izbore, a samim tim to vu~e
pitanje {ta je s onima koji u
me|uvremenu otvoreno i
agresivno rade protiv dràve.
Tomislav Nikoli}
asim:TEKST osnova.qxd
21.8.2014
1:22
Page 10
DODIKOVO PRIZEMLJENJE
Uestali zahtjevi za sticanje politike suverenosti samo su dimna zavjesa kojom se

eli prikriti notorna injenica da je Republika Srpska, pod vodstvom SNSD-a i
Milorada Dodika, uveliko izgubila ekonomsku suverenost
IZA DODIKOVE VLASTI OSTAJE

EKONOMSKA PUSTO[ I REKORDAN
DUG OD PREKO PET MILIJARDI KM!
Pi{e: ASIM METILJEVI]
ktuelna vlast Republike Srpske,

predvo|ena SNSD-om Milorada
Dodika, jo{ od 2006. godine
forsira nacionalisti~ku retoriku i
politiku dokazivanja da je BiH
nemogu}a dràva i okov za Republiku
Srpsku i njen svekoliki razvoj. Institucije na
nivou dràve tretiraju se kao parazitska
struktura koja samo tro{i novac i gu{i bolji
dio BiH, ujedno i jedini samoodrìvi dio
BiH.
Prema mi{ljenju profesora Fakulteta
politi~kih nauka u Banjoj Luci Aleksandra
Savanovi}a, u~estali zahtjevi za sticanje
politi~ke suverenosti samo su dimna
zavjesa kojom se èli prikriti notorna
~injenica da je Republika Srpska, pod
vodstvom SNSD-a i Milorada Dodika,
uveliko izgubila ekonomsku suverenost, to
jest jedinu suverenost koju je realno imala u
okviru postoje}eg Ustava BiH. Ovu
zanimljivu tezu profesor Savanovi} je
potkrijepio {okantnim podacima o rastu
zaduènosti RS-a i nepokrivenim gubicima
fondova penzionog i zdravstvenog
osiguranja, te rasprodaji nacionalnih
resursa, kao i kontinuiranom rastu gubitaka
u realnom sektoru.
SKUPI PRIVID BLAGOSTANJA
Rast potronje deset puta vei od

rasta GDP-a
U razdoblju od 2009. do 2014. godine
utrostru~en je dug op{tina i Vlade RS-a
prema komercijalnim bankama. U 2009.
godini, ukupni dug iznosio je podno{ljivih 310
miliona KM, no ve} slijede}e godine porastao
je na 625 miliona KM, da bi u po~etkom ove
godine dostigao vrtoglavi iznos od 957
miliona KM! Na sli~an na~in porasla je i
zajedno! Uz to je spiskala i sav novac

zara|en od prodaje dva vrijedna nacionalna
resursa - telekomunikacija i naftne
industrije - u iznosu od 1,5 milijardi KM!
No, u kasi ovog fonda te{kog 1,5
INO DUG UVE]AN 400 POSTO

Profesor Savanovi} navodi malo
poznati podatak da je ukupna zaduènost
Republike Srpske prije osam godina, kada
je SNSD preuzeo vlast, iznosila tek ne{to
vi{e od jedne milijarde KM, a da je danas
uveliko prema{ila 5 milijardi KM, {to }e
re}i da je Dodikova vlast pet puta vi{e
zaduìla RS nego sve prethodne vlasti
KRITIÂR DODIKOVE VLASTI

Profesor banjalu~kog FPN-a Aleksandar
Savanovi}
inostrana zaduènost Republike Srpske, koja

trenutno prema{uje 5 milijardi KM.
Ekonomski stru~njaci su izra~unali da
je u mandatu Milorada Dodika GDP
Republike Srpske u prosjeku rastao 0,9
posto godi{nje, no budètska potro{nja
rasla je deset puta brè - po stopi od 9
posto godi{nje!
milijardi KM nije ostala ni prebijena para,

ali su ostali golemi problemi koje }e
naredne vlasti RS-a rje{avati decenijama. U
takve, te{ko rje{ive probleme, svakako
spada i problem nesrazmjerno velikog broja
penzionera spram broja uposlenih radnika,
koji je nastao kao izravna posljednica
nevje{te intervencije vlasti tokom
posljednjih pet-{est godina. Prema
podacima za juli ove godine, broj
penzionera u Republici Srpskoj za 10.000
prema{io je broj zaposlenih radnika, {to je
problem s kojim se do sada u tako
drasti~nom obliku nije suo~io ni jedan
penzioni fond na Balkanu. Ni u Federaciji
BiH stanje nije veselo, no broj uposlenih
jo{ je uvijek znatno ve}i od broja
penzionera (broj uposlenih - 443 hiljade,
broj penzionera - 362 hiljade).
PREBACIVANJE TERETA
NA PENZIONI FOND
Kada je 2006. godine Milorad Dodik
stao na ~elo Vlade, u Republici Srpskoj bilo
Republika Srpska jedina na Balkanu ima

vi{e penzionera nego uposlenih radnika
10
21.8.2014
1:25
Page 11
REPUBLIKA SRPSKA IZGUBILA EKONOMSKU SUVERENOST
KONTINUITET
PROPADANJA
Premijeri SNSD-a
2006.-2014.: Dodik,
Dòmbi} i
Cvijanovi}
11
21.8.2014
1:25
Page 12
DODIKOVO PRIZEMLJENJE
je oko 194 hiljade penzionera, {to je bilo za
oko 40 hiljada manje od tada{njeg broja
uposlenih radnika.
Ova proporcija zadràna je sve do
prodaje telekoma i naftne industrije, kada je
Vlada na ~elu s Dodikom dobila ekstra fond
u iznosu od oko 1,5 milijardi KM. U
namjeri da prikrije realno stanje ekonomije
i prikaè RS kao stabilniji, bolji i
funkcionalniji dio BiH, Dodikova vlada
odrije{ila je kesu i po~ela masovno
kupovati
(reprivatizirati)
posrnula
preduze}a kojima je prijetio ste~aj. U ovaj
sumanuti projekat investirala je pribli`no
180 miliona KM, a sva intervencija u
osnovi se svela na slanje prekobrojnih
radnika u prijevremenu penziju. U namjeri
da rasterete posrnula preduze}a, Vlada je
svakom prekobrojnom radniku dokupila
sta` i poslala ga u penziju, ne vode}i ra~una
da bi ovaj balast mogao sru{iti Penzioni
fond koji je ionako stajao na staklenim
nogama. U 2009. godini, priliv novih
penzionera pove}an je za 100 posto,
odnosno za ravno 10.000, a taj trend
PENZIONI FOND PRED PUCANJEM

Broj penzionera u RS-u ve}i je za 10.000 od broja uposlenih radnika
potrajao je jo{ nekoliko narednih godina,

sve dok Dodikova vlada nije na isti na~in
sanirala i posljednje reprivatizirano
NETRANSPARENTNA PRODAJA
Naftnu industriju RS-a preuzela je ruska firma Njeftgazinkor
preduze}e. Od 2009. do 2012. godine, broj

penzionera pove}an je za oko 50.000, dok
je na drugoj strani broj uposlenih radnika
smanjen za oko 40.000! Tako se Penzioni
fond Republike Srpske, prvi na Balkanu,
suo~io s ~injenicom da ima vi{e penzionera
nego uposlenih radnika. U julu 2014.
godine bilo je 247 hiljada penzionera i 237
hiljada radnika!
RASPRODAJA NACIONALNIH RESURSA
DU@NI^KA SPIRALA
Rekordan minus penzionog i

zdravstvenog fonda
Penzioni i zdravstveni fond Republike
Srpske trenutno se suo~avaju s neizmirenim
kratkoro~nim obavezama u iznosu od oko
220 miliona KM, bez ikakve {anse da ovaj
manjak nadoknade pove}anim prilivom
redovnih uplata. Broj radnika u RS-u danas
je manji nego prije pet godina, tako da se
12
nastale rupe mogu ze~epiti samo na jedan

na~in: novim kreditnim zaduìvanjem.
Unazad dvije godine, kada je potro{ena i
posljednja marka zara|ena prodajom
nacionalnih resursa, Republika Srpska
krenula je putem bezglavog zaduìvanja pod
sve nepovoljnijim uvjetima.
Profesor Savanovi} smatra da je

komparativna prednost Federacije BiH u
odnosu na Republiku Srpsku ba{ u tome
{to je u vlasni{tvu sa~uvala najvrednije
resurse i najprofitabilnija preduze}a,
osobito ona iz sektora energetike i
telekomunikacija. U manjem bh. entitetu,
skoro 70 posto svih rudnika uglja
Dodikova vlada prepustila je inostranim
koncesionarima. Privatna kompanija iz
Beograda, u vlasni{tvu Vuka Hamovi}a,
ve} naredne godine proizvodit }e vi{e
elektri~ne
energije
nego
obje
termoelekrane (Ugljevik i Gacko) u
vlasni{tvu
Vlade
RS-a.
Inostrani
koncesionari preuzeli su i ve}i dio
hidropotencijala RS-a, a kako je ranije
Srbija preuzela telekomunikacije, a Rusija
naftnu industriju, Vladi Republike Srpske
nije ostalo skoro ni{ta vrijedno pa`nje.
Profesor Savanovi} citira jednu studiju
Svjetske banke iz 2001. godine koja se bavi
fenomenom siroma{nih dràva. U toj
studiji, Svjetska banka je kao glavni uzrok
siroma{tva navela gubljenje vlasni{tva nad
prirodnim resursima i redukciju politi~ke
samostalnosti koja se javlja kao posljedica
gubitka ekonomske samostalnosti.
Dodik je i{ao suprotnim smjerom:
njemu je politi~ka suverenost bila va`nija
od ekonomske, pa }e na kraju ostati i bez
jedne i bez druge.
Skandal:Skandal.qxd
20.8.2014
17:32
Page 13
SKANDAL NEDJELJE
PRAVNA DRAVA POSLIJE IZBORA
Ministrica turizma Branka uri (SDP) odbija provesti

pravomonu sudsku presudu, iako je njezina samovolja
federalni budet ve kotala 200.000 KM
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Foto: MILUTIN STOJÊVI]
ederalna ministrica okoli{a i

turizma Branka \uri} vi{e od dva
mjeseca odbija provesti pravomo}nu presudu Kantonalnog suda u
Sarajevu, kojom se nalaè vra}anje na posao stru~ne savjetnice Sande
Redì}! Slijede}i primjere svojih strana~kih
kolega iz Vlade Federacije BiH, ministara
Zorana Mikuli}a i Zukana Heleza, koji su
ve} demonstrirali koliko drè do zakona, i
ministrica je \uri} odlu~ila ignorirati
sudske presude, premda je na vrijeme
upozorena kakve bi mogle biti pravne
konsekvence njezinog ~ina. Osim najbliìh
suradnika iz Ministarstva okoli{a i turizma,
koji su Branku \uri} uputili da oko
vra}anja Sande Redì} na ranije radno
mjesto ne moè biti spora, Branku \uri} je
kontaktirao i odvjetnik Kadrija Koli},
pravni zastupnik nezakonito otpu{tene
stru~ne savjetnice za poslove turizma.
I mada su i njezini suradnici i odvjetnik
Koli} objasnili ministrici \uri} da je
neprovo|enje pravomo}ne sudske presude
ozbiljno kazneno djelo za koje je propisana
kazna zatvora od jedne do tri godine,
odnosno nov~ana kazna od 5.000 KM (dok
bi Ministarstvo moglo biti sankcionirano sa
100.000 maraka), njezin je odgovor uistinu
bio skandalozan. Ministrica Branka \uri} je,
naime, odvjetniku Kadriji Koli}u koncem
jula kazala da je, nakon primitka presude,
poslala dopise federalnom Ministarstvu
pravde, Agenciji za dràvnu slu`bu FBiH i
Visokom sudskom i tuìteljskom vije}u BiH
i od njih zatraìla tuma~enje {ta da radi s
izrekom pravosudne presude?! Premda je
odgovor mogla dobiti i od portira, ministrica
je ostala ustrajna da sudsku odluku ne}e
provesti dok ne dobije pravno tuma~enje od
institucija kojima se obratila.
Nepunih sedam dana poslije neuspjele
intervencije, Kadrija Koli} se pismenim
putem ponovno obratio ministrici Branki
\uri}, ali i njezinom {efu, federalnom
premijeru Nerminu Nik{i}u. Isti~emo da
je apsolutna la` da ste presudu Kantonalnog
suda zaprimili tek 30. jula 2014., budu}i da
u predmetnom postupku Vi imate
punomo}nika, koji je navedenu presudu
zaprimio 14. jula. Iz Va{eg postupanja
BEZAKONJE PRIJE SVEGA

Federalni premijer Nermin Nik{i} i ministrica Branka \uri} upozoreni su na pravne posljedice
zbog nepo{tivanja zakona
proizilazi da Vi, zapravo, zloupotrebljavate

Va{a slu`bena ovla{tenja. Budu}i da ne
èlite dobrovoljno izvr{iti predmetnu
odluku, takvim postupkom svjesno
nanosite {tetu budètu Federacije BiH,
zbog ~ega }emo, pored prijedloga za
prinudno izvr{enje, nadle`nom tuìla{tvu
podnijeti i krivi~nu prijavu protiv Vas,
naveo je odvjetnik Koli} u dopisu na koji,
ni petnaest dana kasnije, nije dobio
odgovora.
Stru~na savjetnica za poslove turizma
Sanda Redì} pokrenula je sudski spor u
aprilu 2011., nakon {to je tada
novoizabrana ministrica Branka \uri}
ostavila bez posla. Kako su svi argumenti
bili na strani otpu{tene dràvne slu`benice,
Op}inski sud u Sarajevu je u februaru 2013.
donio presudu u korist Redì}eve, ali je
pravni zastupnik Ministarstva okoli{a i
turizma Hakija Kurtovi}, po nalogu
ministrice \uri}, uloìo àlbu, dakako, bez
ikakvih izgleda. Epilog vi{egodi{nje sudske
trakavice je da se, prema drugostupanjskoj
presudi sarajevskog Kantonalnog suda koja
je donesena 9. juna, Sanda Redì} mora
vratiti na svoje radno mjesto, s tim da je
obveza Ministarstva da joj isplati 41 pla}u
(uz dodatno obra~unate kamate), kao i
doprinose za mirovinsko i zdravstveno
osiguranje. Pored oko 170.000 KM za

otpu{tenu slu`benicu, federalno Ministarstvo okoli{a i turizma mora platiti i blizu
10.000 maraka honorara odvjetniku Kadriji
Koli}u, dok tro{kovi njihovog pravnog
zastupnika nisu poznati. No, i bez njih je
jasno da }e samovolja ministrice Branke
\uri}, njezino bahato pona{anje i
nepo{tivanje zakonskih propisa, federalni
prora~un ko{tati blizu 200.000 KM!!!
Za trajanja sudskog procesa koji je
pokrenula Sanda Redì}, u korist ministrice
Branke \uri} svjedo~ila su dva dràvna
slu`benika, jednako upitnog kredibiliteta.
Prvi je federalni upravni inspektor Ismet
Pelak, suprug ozlogla{ene sarajevske
prevarantice Mihrije Pelak, a druga tajnica
Ministarstva okoli{a i turizma Kasema
]atovi}, protiv koje je podignuta optu`nica
u predmetu nezakonite dokapitalizacije
Energopetrola. Iako se Kasema ]atovi}
tereti za te{ko kazneno djelo, ministrica
\uri} svoju odanu suradnicu ni do danas
nije suspendirala, premda je prema Zakonu
o dràvnoj slu`bi FBiH to morala u~initi
~im je optu`nica potvr|ena (21. marta). No,
umjesto suspenzije tajnice Ministarstva,
ministrica je suspendirala pravnu dràvu,
zbog ~ega joj do kraja mandata prijeti jo{
jedna kaznena prijava.
13
suzana:TEKST osnova.qxd
20.8.2014
22:57
Page 14
IMENOVANJE DIREKTORA DR@AVNIH AGENCIJA
Na dnevnom redu sjednice Vijea ministara BiH, koja je zakazana 21. augusta, po
trei e se put nai prijedlog imenovanja novog direktora RAK-a, ali i rukovoditelja
BHANSA-e; meustranaki su pregovori, meutim, zapeli oko raspodjele funkcija
u Agenciji za dravnu slubu i IDDEA-i, na koje podjednako raunaju i
predstavnici SDP-a i njihovi koalicijski partneri iz SNSD-a
SDP @ELI KONTROLU NAD

DR@AVNOM SLU@BOM I OSOBNIM
PODACIMA GRA\ANA
Foto: MILUTIN STOJÊVI]
ktualni saziv Vije}a ministara BiH

jo{ nije donio odluku o raspisivanju konkursa za imenovanje
~elnika desetak dràvnih agencija,
~ijim je dosada{njim direktorima
istekao mandat, niti se nazire politi~ki
dogovor oko izbora novih-starih kadrova.
Premda se o~ekivalo da }e vi{emjese~na (u
nekim slu~ajevima i vi{egodi{nja) blokada
biti rije{ena odabirom novog direktora
Regulatorne agencije za komunikacije
(RAK), ~injenica da predloèni kandidat
Sr|an Raj~evi} nije imenovan ni nakon dva
i pol mjeseca upu}uje da predstavnici
vladaju}ih politi~kih stranaka jo{ nisu
utvrdili pazar. Raspodjela je funkcija, kako
nezvani~no doznajemo, zapela na tri
najatraktivnije pozicije - ~elnika Agencije
za pruànje usluga u zra~noj plovidbi
(BHANSA), Agencije za identifikaciona
dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka
(IDDEEA) i Agencije za dràvnu slu`bu
(ADS), za koje su jednako zainteresirani i
ministri iz SDP i njihove kolege iz SNSD-a.
PRIPAZI, ZETE, NA MOJE DIJETE

Predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH
Vjekoslava Bevandu i HDZ-ove ministre,
pak, za sada jedino zanima funkcija
direktora BHANSA-e, budu}i da je to
mjesto odranije rezervirano za Davorina
Primorca, zeta njihovog strana~kog {efa
Dragana ôvi}a.
Iako je Ministarstvo komunikacija i

prometa BiH za narednu sjednicu Vije}a
ministara (zakazanu za ~etvrtak, 21.
augusta) delegiralo prijedlog odluke o
razrje{enju dosada{njeg vr{itelja du`nosti
direktora BHANSA-e i dva zamjenika, te
prijedlog za imenovanje njihovih
nasljednika, osim neizvjesne politi~ke
podr{ke, i sama je procedura izbora
kandidata krajnje upitna. Savjetnik
dràvnog ministra komunikacija i prometa
Damira Hadì}a za civilnu avijaciju i
predsjedavaju}i Vije}a BHANSA-e Omer
Kuli} potvrdio je kako je za novog vr{itelja
du`nosti direktora BHANSA-e predloèn
ôvi}ev zet Davorin Primorac, dok bi
njegovi zamjenici trebali biti Amer
Kapetanovi} i Damir ]opi}, koji se, ina~e,
na toj du`nosti nalazi od ranije. Kuli} je u
kratkom razgovoru za Slobodnu Bosnu
kazao da je posrijedi kompromisno
rje{enje, budu}i da se ~lanovi dvije
Komisije, koje su formirane u proteklih
godinu dana, nisu mogli usuglasiti oko
kandidata.
Pojasnimo da su problemi nastali nakon
{to je pro{le godine raspisan konkurs za
izbor direktora i dva zamjenika, kada su
~lanovi Vije}a BHANSA-e inzistirali da
budu u konkursnoj komisiji. Tada je
formirana prva komisija, a poslije
primjedbi da su njezini ~lanovi u sukobu
interesa i druga, ovoga puta prema odluci
Vije}a ministara BiH, a na prijedlog
Ministarstva komunikacija i prometa.
^lanovi ove Komisije, opet, nikada nisu
zavr{ili svoj posao - nisu ~ak ni pregledali
Dva mjeseca prije izbora, ministri iz

SDP-a, SNSD-a i HDZ-a razmje{taju
svoje kadrove u dràvnim institucijama
14
20.8.2014
22:58
Page 15
TRGOVINA NA VELIKO I MALO
ME\USTRANA^KA RASPODJELA DIREKTORSKIH POZICIJA
prijave kandidata, navodno, zbog bojkota

predstavnika iz Republike Srpske. Mi sada
imamo situaciju da je direktor BHANSA
Marin Raspudi} u isto vrijeme i direktor
Zra~ne luke Mostar, a njegov zamjenik
\elal Hase~i} je i zamjenik direktora
Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH, {to
je sukob interesa. Zato smo predloìli
imenovanje novih vr{ioca du`nosti,
obja{njava Omer Kuli}. On napominje da
je, pored Davorina Primorca i Damira
]opi}a, i tre}i kandidat za zamjenika
direktora Amer Kapetanovi} jednako
stru~an - glavni je inènjer u kontroli
letenja.
Na na{e pitanje ho}e li, poslije
vi{emjese~ne trakavice, konkurs za izbor
nove uprave BHANSA-e biti ponovno
raspisan, Kuli} je odgovorio kako misli da
ne}e, premda nije negirao da su za
Vije}e ministara BiH jo{ nije donijelo odluku o raspisivanju konkursa za izbor
~elnika dràvnih agencija, ~eka se da lideri SNSD-a i SDP-a Milorad Dodik i
Zlatko Lagumdìja utvrde pazar
15
20.8.2014
23:13
Page 16
IMENOVANJE DIREKTORA DR@AVNIH AGENCIJA
STRANA^KA I RODBINSKA PREPORUKA

Dràvni premijer Vjekoslav Bevanda traìo je da na mjesto direktora
BHANSA-e bude postavljen Davorin Primorac, zet njegovog
strana~kog {efa Dragana ôvi}a
rukovode}e mjesto u BHANSA-i jednako

zagrijani i ministri iz HDZ-a i njihove
kolege iz SNSD-a. Za pretpostaviti je,
me|utim, da }e imenovanje ~elnika
BHANSA biti rije{eno u paketu s direktorom
RAK-a, koji je, nezvani~no, kadar SNSD-a.
Sr|ana Raj~evi}a su, podsjetimo, uz sve
prigovore na njegovu stru~nost, poslije
regularne zakonske procedure, izabrali
~lanovi Vije}a RAK-a, jo{ 30. maja, dok }e
privremena uprava BHANSA-e biti
imenovana po izravnoj politi~koj preporuci.
podataka, jer su dosada{njim direktorima

Nevenu Ak{amiji i Sini{i Macanu istekli
mandati. Budu}i da su u dosada{njoj praksi
na ~elnu poziciju u ADS-u bili birani
predstavnici iz reda ostalih naroda (prije
Ak{amije je na toj du`nosti bio Jakob
Finci), i u SDP-u i u SNSD-u, navodno,
imaju spremne kandidate. U tom su smislu
ministri iz SNSD-a upozorili da su direktori
ADS-a do sada birani iz Federacije BiH i da
bi tre}i rukovoditelj Agencije za dràvnu
slu`bu BiH morao biti iz Republike Srpske.
Jednako se tako naga|a da je predsjednik
SDP-a i ministar vanjskih poslova Zlatko
Lagumdìja kolegama u Vije}u ministara
ve} poru~io kako njegova stranka ra~una na
IMENA KANDIDATA
POZNATA I PRIJE KONKURSA
Prema spekulacijama iz izvora bliskih
Vije}u ministara BiH, ministri iz SDP su
podr{ku kandidatu za direktora RAK-a
uvjetovali izborom njihovih kadrova na
rukovode}e pozicije u Agenciji za dràvnu
slu`bu i Agenciji za identifikaciona
dokumenta, evidenciju i razmjenu
KANDIDATI NA ÊKANJU
Omer Kuli}, savjetnik ministra Damira
Hadì}a, priznaje da ne zna kada }e se
zavr{iti konkursna procedura za novu
upravu BHANSA-e
IZBORI NAKON IZBORA
Direktorima deset dravnih

agencija istekli mandati
Iako se me|ustrana~ka bitka vodi za
~elne pozicije u ADS-u i IDDEEA-i, na listi
direktora dràvnih agencija kojima je
istekao mandat nalazi se jo{ osam imena.
Prvi je, prema direktorskom staù, @arko
Petrovi}, koji od 2003. rukovodi Institutom
za akreditiranje, potom slijede Lenka
Kozi}, direktorica Agencije za nadzor nad
trì{tem, i Monika Miji}, agentica BiH
pred Sudom u Strasbourgu, koje su
imenovane 2006. godine. Direktorica
Direkcije za europske integracije Nevenka
Savi} i direktor Agencije za nuklearnu
16
sigurnost Jovica Bo{njak na tim se

du`nostima nalaze od 2009., ali im je
mandat istekao, jednako kao i direktorici
FIPA-e Jelici Gruji}, odnosno ~elniku
Agencije za rad i zapo{ljavanje Adnanu
Deli}u i koordinatorici za reformu javne
uprave Semihi Borovac, koji su
imenovani prije ~etiri godine. No, budu}i
da su posrijedi dràvne agencije i
institucije koje ne raspolaù visokim
budètima, izbor njihovih ~elnika bit }e
obavljen nakon {to bude poznata nova
postava u Vije}u ministara BiH.
direktorsku poziciju u IDDEEA-i i da je

kazao da ta funkcija ubudu}e treba pripasti
Bo{njacima. No, nakon {to je razotkriven
poslovni aran`man njegovog bliskog
prijatelja Miodraga [krbi}a s ovom
Agencijom, odnosno, milijunski ugovori za
usluge {tampanja osobnih dokumenata,
prije }e biti da je Lagumdìja vi{e vodio
ra~una o osobnim interesima svojih
kumova nego o ravnomjernoj nacionalnoj
raspodjeli fotelja. Kako, me|utim, konkursi
za izbor direktora u ADS-u i IDDEEA-i jo{
nisu ni raspisani, uistinu je malo vjerojatno
da }e, barem redovnim putem, nasljednici
Ak{amije i Macana biti izabrani do oktobra.
Dodajmo tome da prolongiranje imenovanja Sr|ana Raj~evi}a, tako|er, ide u
korist SDP-ovcima, jer im je dugogodi{nji
direktor RAK-a K emal Huseinovi},
ipak, puno bliì od SNSD-ovca
Raj~evi}a.
19.8.2014
14:24
Page 3
fojnica:TEKST osnova.qxd
20.8.2014
23:19
Page 18
BOSANSKI KALIFAT
ARMIJA TERORISTA KOJA JE

ZABRINULA CIJELI SVIJET
Vojne formacije Islamske dràve broje
vi{e od 20.000 pripadnika
U posljednjih mjesec-dva u BiH se vratilo pedesetak mudahedina iz Sirije,

koji su ratovali u vojnim formacijama razliitih islamistikih frakcija, ukljuujui i
zloglasne jedinice Islamske drave; iako su izmjenama Kaznenog zakona BiH, u
meuvremenu, propisane zakonske kazne za odlazak na strana ratita, policijske
agencije jo nisu privele nijednog bosanskog ratnika, ak ni na
informativni razgovor
NA PUTU PREMA DOLJE
MOJ UMMETE
Emrah Fojnica se raznio eksplozivom na pijaci u
Bagdadu, ubio je 24 nevine osobe, me|u njima
jedanaest èna i {estero djece!!!
18
20.8.2014
23:20
Page 19
POVRATAK SVETIH RATNIKA

ilo je rano jutro 7. augusta kada

su se 23-godi{nji Emrah Fojnica i
dvojica njegovih suboraca jedan pristigao iz Saudijske
Arabije a drugi iz Libije, sastali u
predgra|u Bagdada. Na sebe su stavili
samoubila~ke pojaseve, napunjene razornim eksplozivom, jo{ jednom utana~ili sve
detalje akcije, a potom su iz tri razli~ita
smjera krenuli ka jednoj od pijaca na rubu
glavnog ira~kog grada. Nakon {to su se
umije{ali me|u mnogobrojne kupce,
bomba{i samoubojice su, prema ranijem
dogovoru, aktivirali eksploziv u isto
vrijeme. Trojica su {ehida tog dana ubili
24 osobe, me|u njima jedanaest èna i
{estero djece, od kojih dvije bebe stare tek
nekoliko mjeseci, i ranili stotinjak
nesretnih Ira~ana.
AKO SE, BABO, NE VRATIM

Slu`beno je vijest o juna~koj pogibiji
Emraha Fojnice, zvanog Hattab, bosanskog ratnika samoprogla{ene Islamske
dràve, potvr|ena pet dana kasnije, na
internet portalu Vijesti Ummeta, ali bez
objavljivanja detalja o mjestu i
okolnostima njegovog brutalnog ~ina. O
tome je prijateljima posvjedo~io Emrahov
otac Hamdo Fojnica, koji je u selu O{ve
kod Maglaja, slave}i mu~eni~ku smrt
sina, govorio o njegovom herojstvu.
Navodno je oàlo{}eni otac obe}ao da }e,
~im dobije snimak samoubila~kog napada,
uz pomo} prijatelja montirati video-spot,
kako bi i druge mladi}e motivirao da se
priklju~e borbama za islamski kalifat.
Emrah
Fojnica
se,
podsjetimo,
pobunjenicima u Siriji pridruìo odmah
poslije izlaska iz pritvora, upravo na
nagovor oca Hamde s kojim je, do
hap{enja, ìvio u Gornjoj Mao~i. Prije
TOP LISTA TERORISTA
Fojnica i Ahmetspahi, vojnici

Islamske drave u Iraku, na Sudu
BiH osloboeni krivnje za terorizam
Iako je Tuìteljstvo BiH optuìlo
Emraha Fojnicu da je, zajedno s
Mevlidom Ja{arevi}em i Munibom
Ahmetspahi}em, organizirao teroristi~ku
grupu i dovezao Ja{arevi}a pred
Ambasadu SAD-a u Sarajevu (28. oktobra
2011.), ~lanovi Sudskog vije}a pod
predsjedavanjem suca Branka Peri}a
oslobodili su ga krivnje. Fojnica je u
odlaska na put u Siriju, s kojeg se nikada

ne}e vratiti, Fojnica se oènio sa tada 16godi{njom Enesom Dìni}, a s njim je u
sveti rat oti{ao i punac Amir Dìni}.
Iako su nedavno usvojenim izmjenama i
pritvoru proveo vi{e od godinu dana, a

nakon {to je pu{ten na slobodu, napustio
je BiH i oti{ao u Siriju. Zajedno s
Munibom Ahmetspahi}em pridruìo se
jedinicama Islamske dràve, pod
komandom Bajre Ikanovi}a, koji je ranije
na Sudu BiH, tako|er osu|en zbog
terorizma, istina simboli~no, na ~etiri
godine zatvora.
dopunama Kaznenog zakona BiH propisane

kazne do deset godina zatvora za
sudjelovanje u vojnim i paravojnim
formacijama drugih dràva, kao i sankcije
za propagiranje i vrbovanje dràvljana BiH
[EHIDSKI RASTANAK
Bosanskim mudàhedinima komanduje
Bajro Ikanovi} (gore u dru{tvu s Omarom
ê~enijem), posljednji {ehid iz BiH koji
je stradao u Iraku je Emrah Fojnica (dolje
drugi slijeva)
za odlazak na strana rati{ta, reakcija

nadle`nih institucija za sada je izostala.
Prema, istina neprovjerenim informacijama,
na podru~ju Sirije i Iraka trenuta~no se
nalazi oko 70 mudàhedina iz BiH, njih
pedesetak se, u me|uvremenu, vratilo ku}i,
dakako, bez ikakvih posljedica. Istodobno
su neka`njeno pro{li i sve u~estaliji javni
istupi vehabijskih vo|a u BiH koji daju
otvorenu podr{ku samoprogla{enom kalifi
Ebu Bekr al-Bagdadiju, zapovjedniku svih
jedinica Islamske dràve, unato~ svakodnevnim dokazima stravi~nih zlo~ina koje
su njegovi vojnici po~inili u Siriju i na
podru~ju sjevernog Iraka. Posljedni je to
u~inio Bilal Bosni}, selefijski prvak iz
Krajine, ali i njegovi sljedbenici Senad
ôlakovi}, Alis Zukanovi}, Omar \apo,
19
20.8.2014
23:20
Page 20
BOSANSKI KALIFAT
Senad ûri}, Enes âu{evi} (brat Harisa
âu{evi}a Oksa, koji je osu|en na 45
godina zatvora zbog teroristi~kog napada na
policijsku stanicu u Bugojnu), koji
karizmati~nog vo|u veli~aju na
dru{tvenim mreàma i vjerskim sijelima.
Znakovito je, me|utim, da su se Bilal
Bosni} i njegove prista{e oglasili poslije
poruke koju je bh. vehabijama iz Sirije
poslao Nusret Imamovi}, u ~ijem je
aran`manu, podsjetimo, posljednih
godina u tu gra|anskim ratom razorenu
dràvu oti{lo desetine zalu|enih mladi}a.
VJERSKA POLICIJA
Vehabija Damir Deli u Sarajevu

napao djevojku jer je nosila kratku
suknju
ZLOÎNCI, A NE MUSLIMANI
Nakon {to je u sirijskoj pokrajini Allep
proveo vi{e od pola godine, doskora
neprikosnoveni autoritet me|u bosanskim
vehabijama poslao je dramati~no
upozorenje bra}i koja podràvaju kalifat.
Imamovi} je, izme|u ostalog, naveo da
pripadnici Islamske dràve nisu muslimani
koji se bore za islam i {erijatsku dràvu,
nego zlo~inci, plja~ka{i i silovatelji, koji se
nemilosrdno obra~unavaju sa svojim
protivnicima. Imamovi}evo je upozorenje,
me|utim, stiglo prekasno, budu}i da se u
formacijama Islamske dràve ve} bori
dvadesetak Bosanaca, dok je njihov
zapovjednik Bajro Ikanovi} iz Hadì}a kod
Sarajeva visoko uznapredovao u vojnoj
hijerarhiji najozlogla{enije teroristi~ke
organizacije u svijetu. Rame uz rame s
Ikanovi}em se bore Mirzet Mahmutovi} iz
Jasmin
Keserovi}
iz
Srebrenika,
Zavidovi}a, Edin Kahriman iz Maglaja,
Abdullah Ibradì} i Aldin Aliba{i} iz
Sarajeva, Amir Dìni} i njegovi sinovi
SVETI RATNICI U POHODU NA IRAK

Bosanska ~eta koja ratuje za Islamsku dràvu
20
Damir Deli}
Odlukom Kantonalnog suda u

Sarajevu nasilnik Damir Deli}, koji je 2.
augusta izazvao pravi kaos u gradu,
nakon {to je pucao na policiju, provest }e
u pritvoru najmanje mjesec dana. Deli}a
je, podsjetimo, tog dana djevojka N.G. u
sarajevskom naselju Grbavica prijavila za
napad, nakon ~ega su ga policajci presreli
na Vilsonovom {etali{tu. No, prilikom
poku{aja legitimiranja, Damir Deli} je
izvadio pi{tolj, opalio pucanj upozorenja,
a potom je razoruào policajce i uzeo
Almir i Amer iz sela O{ve, bra}a Mevludin

i Munib Ahmetspahi}, Sejdin Omerdi} i
njihov slu`beni automobil, odjuriv{i

prema centru grada. Kao na
filmskoj traci, Deli} je u policijskom
vozilu na Skenderiji preprije~io put
drugom automobilu i pod
prijetnjom pi{toljem istjerao
voza~a, da bi u me|uvremenu
pucao na policajce i u centru
grada. Policijska je potjera za
Damirom Deli}em okon~ana na
Obali Kulina bana, nakon {to su
ga policajci, u samoobrani, upucali
u nogu.
Prema informacijama iz izvora bliskih
istrazi, djevojka koja je prva prijavila
razbojnika kazala je policajcima da je
napao samo jer je nosila kratku suknju?!
Naknadno se, ispostavilo, da N.G. nije
bila i jedina Deli}eva `rtva, te da se on i
ranije agresivno obra~unavao sa
djevojkama zbog njihovog stila obla~enja.
Damir Deli} je, ina~e, sljedbenik
selefijskog pokreta, a prije nego {to se
posvetio vjeri bio je ogrezao u
kriminalnim poslovima.
Haris Sivac iz Zenice, Almedin Muji} iz

Te{nja, Jasmin Grabus i Azur Karasulji} iz
Br~kog...
Lavdrim Muhadèri, jedan od bliìh
Bagdadijevih suradnika, pozvao je
nedavno svoje sljedbenike na Kosovu i u
Makedoniji da po~nu s akcijama u
domovini, ali ga je preduhtrila brza
reakcija kosovske policije, koja je
pro{log tjedna uhapsila ~etrdesetak
selefija, pod optu`bom da su spremali
teroristi~ki
napad.
Sli~ni
pozivi
simpatizerima Islamske dràve u BiH jo{
nisu upu}eni, iako se u posljednjih
nekoliko mjeseci vratilo vi{e ratnika iz
Sirije i Iraka. Policijski izvori tvrde da se
me|u njima nalaze i pripadnici Islamske
dràve Safet Brki} iz Olova, Mehmed
Tutni} iz Nemile, K enan Bijedi} iz
Visokog, E duard Durguti iz Gornje
Mao~e, N edàd Muji} iz [epka kod
Zvornika... No, kako glavni dràvni
tuìtelj G oran Salihovi} u svojstvu
predsjedavaju}eg Udarne grupe za borbu
protiv terorizma mjesecima nije sazvao
sastanak ~elnika policijskih i sigurnosnih
agencija, tako jo{ uvijek nije poznato
ho}e li, i kada }e biti uhap{eni i
veterani sirijskog rata iz BiH.
portal slobodne bosne
najveca tvornica
dnevnih vijesti u bIh

www.slobodna bosna.ba
konjic:TEKST osnova.qxd
20.8.2014
22:53
Page 22
MODEL PRI(H)VATIZACIJE
Dioniarsko drutvo Riba-Neretva iz Konjica preivjelo je privatizacijski proces,

ali je u sudakoj nadoknadi vremena ostalo riba na suhom; bivi kupac
i vlasnik firme, nakon neuspjene suradnje sa beskrupuloznom KASEMOM
ATOVI, slubenicom koja je ojadila i Vladu FBiH i Energopetrol, sudskim
putem utjeruje dugove, a njegova nekadanja firma bezuspjeno
se prodaje po trei put
RIBA RIBI GRIZE REP

Pi{e: MIRSAD FAZLI]
Foto: MARIO ILIÎ]
svojoj kratkoj poslovnoj historiji

RibaDioni~arsko
dru{tvo
Neretva iz Konjica prodaje se po
tre}i put. Jedanaest uposlenika
skoro tri godine nisu primili
pla}u, firma posluje sa gubitkom i njene
obaveze procijenjene su na vi{e od 700
hiljada KM, a budu}i vlasnik za njenu
kupovinu trebao bi ke{irati 430 hiljada
KM. Firmu Riba-Neretva za isti iznos
2001. kupio je Sulejman ]atovi}. Sedam
godina kasnije Agencija za privatizaciju
Hercegova~ko-neretvanskog kantona (HNK)
na ~elu sa Alijom Tipurom raskinula je
kupoprodajni ugovor u januaru 2008.,
]atovi} se iz Riba-Neretve povukao u
novembru 2010., a u aprilu ove godine
direktor Agencije za privatizaciju HNK-a Ismet âmpara u telefonskom razgovoru
rekao je ]atovi}u da je ponovo raspisan
konkurs za prodaju Riba-Neretve. Volio
bih da ti to uzme{, jer si ti to i napravio, ali
mora{ ponovo platiti, rekao je âmpara na
{ta ]atovi} o~ekivano nije pristao.
registrovane u Sarajevu, prvi kontakt sa

Riba-Neretvom ostvario je 1997. godine.
General Fikret Prevljak zamolio je
]atovi}a da pomogne firmi kojoj je ]atovi}
ve} dostavio riblju hranu u vrijednosti od
desetak hiljada KM. êtiri godine kasnije
]atovi} je na nagovor direktora RibaNeretve Faruka Hadìme{i}a u{ao u
UPAD U NEPOZNATO
Me|utim, pri~a o kupovini i prodaji
Riba-Neretve, usponu i padu iste, sudskim
procesima i tu`bama koje tek slijede daleko
je komplikovanija od {turog uvoda u nju.
No, krenimo redom. Sulejman ]atovi},
ina~e vlasnik kompanije Magazin Maprim
PRODAJA PRODATOG
Oglas Agencije za privatizaciju HNK za tre}u
prodaju Riba-Neretve
pregovore sa Agencijom za privatizaciju

HNK za kupovinu spomenute firme.
Prema navodima Sulejmana ]atovi}a,
on je za kupovinu Riba-Neretve podigao
kredit u tada{njoj Univerzal, a sada
UniCredit banci sa godi{njom kamatom od
17 posto. Ja sam Riba-Neretvu kupio
gotovinom, a u firmu sam investirao 190
hiljada KM. Proizvodnju sam sa deset
podigao na 200 tona godi{nje. Kupio sam i
dva kamiona, klasirnicu, riblju hranu,
organizovao trì{te i sve je i{lo kako treba
do kraja 2007. godine, prisje}a se ]atovi}.
Problemi su, prema njegovim rije~ima,
po~eli kada je poku{ao da investira u firmu
Riba-Neretva preko svoje mati~ne firme
Magazin Maprim. Prema poslovnom planu,
]atovi} je bio obavezan otvoriti pogon u
Pazari}u, otvoriti pet maloprodajnih
objekata u Sarajevu i zaposliti ljude koji }e
prodavati ribu Riba-Neretve.
U Pazari}u, ]atovi} je ~ekao izdavanje
gra|evinske i upotrebne dozvole nakon
~ega bi objekat bio zaveden u poslovnim
knjigama Riba-Neretve, maloprodajni
objekti su bili kupljeni, a radnici zaposleni.
Zove me tada{nji uposlenik Agencije, a
sada{nji direktor iste âmpara i govori mi
kako se na~elnik Op}ine Konjic Emir
Bubalo sastaje sa mojim direktorom
Hadìme{i}em i da {to prije po{aljem
papire. Ubije|en sam da je postojala
direktna sprega izme|u na~elnika Bubala,
direktora Agencije Tipure i mog direktora
Hadìme{i}a. Krajem januara 2008. ja im
{aljem papire, a oni su ve} polovinom
Kasema ]atovi} Sulejmanu ]atovi}u: Sve }u ti ja

zavr{iti, ali takve poslove ja ne radim dàba; ho}u da
budem predsjednik Nadzornog odbora firme uz mjese~nu
naknadu od 1.200 KM
22
20.8.2014
22:54
Page 23
KUPI ME, PRODAJ ME, VI[E PUTA
SLU@BA I
DRU@BA
Kasema ]atovi},
od slu`be, preko
dru`be, do
optu`nice
23
20.8.2014
22:54
Page 24
MODEL PRI(H)VATIZACIJE
SVI NA SVOJE
Ribnjak firme Riba-Neretva iz Konjica i skromna vikend - ku}a Kaseme ]atovi} u Pazari}u, u koju je ugra|ena i drvena gra|a iz prijateljske
nam zemlje s afri~kog kontinenta
mjeseca raskinuli kupoprodajni ugovor,

kaè ]atovi}. Direktor Agencije za
privatizaciju Alija Tipura nije htio ni da
primi ]atovi}a na razgovor, a njegov
pomo}nik Mihajlo Butigan doslovno je
rekao ]atovi}u: Mi (Hrvati, op.a.) Aliji
potpisujemo, ne gledaju}i {ta potpisujemo,
a tako isto i on nama.
KR^MA BEZ KR^MARA

Slijedili su sudski sporovi, prvostepeni op}inski, drugostepeni - Kantonalni i
Vrhovni sud Federacije BiH, ~ijim je
presudama Riba-Neretva vra}ena Agenciji
za privatizaciju HNK-a, a Agencija je firmu
vratila u vlasni{tvo Op}ine Konjic.
Vje{taci koje je angaòvao sud i Agencija,
Vahida Humo i Slavica An~i}, pregledale

su kompletnu dokumentaciju i ustanovile
su da sam ispunio sve obaveze i da sam u
firmu Riba-Neretva investirao 1,91 milion
KM, obja{njava ]atovi}, koji od raskida
kupoprodajnog ugovora poku{ava izvr{iti
reorganizaciju firme i sre|ivanje dokumentacije.
Preko prijateljskih veza ]atovi} dolazi
do Kaseme ]atovi}, koja na sebe preuzima
odgovornost da }e mu zavr{iti sve poslove
oko Riba-Neretve. Ja }u ti to zavr{iti, ali
ja takve poslove ne radim dàba. Ho}u da
budem predsjednik Nadzornog odbora
firme uz mjese~nu naknadu od 1.200
KM, bila je kratka i jasna ]atovi}ka.
]atovi} pristaje na ponudu svoje
IME MOJE DRAGE
Kasema atovi, javna slubenica s

ambicijama u privatluku
Kao {to je poznato, ime Kaseme
]atovi} na{lo se na optu`nici u slu~aju
Energopetrol. U vrijeme pravljenja
spornog ugovora o dokapitalizaciji
Energopetrola ona je obna{ala du`nost
pomo}nice federalnog ministra energije,
industrije i rudarstva Vahida He}e. Kao
pravni ekspert, po~etkom 2006.,
imenovana je u Vladinu Komisiju za
dokapitalizaciju Energopetrola. Nakon
ostavke Re{ada @uti}a na mjesto
predsjednika spomenute Komisije, krajem
aprila te godine na njegovo mjesto
imenovana je Kasema ]atovi}. Krajem
augusta iste godine, ona je imenovana i
za opunomo}enika dràvnog kapitala u
Skup{tini dioni~ara Energopetrola. Dakle,
Kasema ]atovi} pravila je ugovor za
prodaju kompanije u kojoj je istovremeno
24
predstavljala ve}inskog, 67-postotnog

vlasnika, odnosno Federaciju BiH! Ugovor
o dokapitalizaciji, odnosno prodaji
Energopetrola Konzorciju Ina/MOL,
potpisan je po~etkom septembra 2006., a
prethodno je glas Kaseme ]atovi} na
Skup{tini dioni~ara Energopetrola bio
presudan za zaklju~ivanje spornog
ugovora. Kasema ]atovi} traìla je
kompenzaciju i u vidu ~lanstva u
Upravnom odboru Agencije za
privatizaciju FBiH, no ta joj èlja ipak
nije ispunjena. Nakon kratkog,
uspje{nog i navodno unosnog
anga`mana oko dokapitalizacije
Energopetrola, Kasema ]atovi}
prekomandovana je na mjesto sekretara
u federalnom Ministarstvu okoli{a i
turizma.
prezimenjakinje vjeruju}i kako je

napravio dobar posao. Prvi zadatak koji je
Kasema ]atovi} uspje{no obavila bila je
smjena dotada{njeg direktora RibaNeretve Faruka Hadìme{i}a, kojeg je
naslijedio Dragan Stojanovi}. Vidim
èna zmaj, svakog ìvog zna, od ~lanova
Komisije za vrijednosne papire, preko
ministara, savjetnika... Kaè mi ovo }ete
ko{tati 10 hiljada KM. Odgovorim joj da
ja tih para nemam, a mi se vozimo u
njenom nekom malom mercedesu. Ovo
auto, kaè mi ona, dobila sam za usluge
koje sam pruìla, a sli~ne su uslugama
koje pruàm tebi. Vidim, odnio vrag {alu.
Skupim {est hiljada KM i odnesem joj,
veli ]atovi}.
Me|utim, ]atovi}ev optimizam bio je
kratkog daha s obzirom da se njegova
prezimenjakinja brzo povezala sa
direktorom Stojanovi}em, koji je opet vrlo
brzo izgradio vi{e nego prijateljske odnose
sa konji~kim na~elnikom Bubalom. Nije
mi preostalo ni{ta drugo nego da je
skinem s mjesta predsjednika Nadzornog
odbora. Ali, zbog njenih veza u Komisiji za
vrijednosne papire nisu htjeli da je bri{u iz
registra. Dva puta sam sjedio sa Hasanom
]elamom, predsjednikom Komisije, koji
mi je rekao da mu je ào i da }e valjda
nekad pravda dobaciti i do mene,
obja{njava ]atovi}, navode}i kako je
direktor Stojanovi} i nakon smjene Kasemi
]atovi} nastavio ispla}ivati dvije hiljade
KM mjese~no. Biv{i vlasnik Riba-Neretve
iz posjeda je iza{ao u novembru 2010., a
u me|uvremenu je nestalo 70 tona ribe
vrijedne 1,5 miliona KM, jedanaest
uposlenih je bez pla}e skoro tri godine, a
firma je u dugu vi{e od 700 hiljada KM. U
me|uvremenu, Op}ina Konjic firmu RibaNeretva vratila je u privatizacijski paket, a
direktor Agencije Ismet âmpara istu firmu
poku{ava prodati istom ~ovjeku po drugi
put!
erbo:TEKST osnova.qxd
20.8.2014
22:45
Page 25
INTERNETU KRAJA NEMA
Znaajan porast broja korisnika interneta i stope penetracije nisu u skladu sa

onim to pruaju (ne)zvanini operateri pruanja internet usluga
TO BRE, A JEFTINIJE
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
okom 2013. godine zabiljeèn je

zna~ajan porast broja korisnika
interneta i stope penetracije, u
odnosu na prethodne godine. U
ove rezultate je uklju~ena i
analiza osoba koje internet koriste putem
mobilnih telefona. Me|utim, najve}i broj
korisnika internet usluga pretpla}en je
(ne)opravdano na DSL.
Uprkos porastu broja internet korisnika,
prema zadnjem izvje{taju Regulatorne
agencije za komunikacije (RAK) u
posljednjih pet godina BiH po brzini
pristupa internetu i dalje zvani~no zaostaje
za razvijenim zemljama Europske unije,
kao i po mogu}nosti izbora vi{e pruàtelja

usluga na {irem podru~ju zemlje. Prema
statisti~kim podacima, 58 posto korisnika
interneta usluge pristupa www-u koristi
putem DSL-a, 29 posto putem kablovskih
operatera, dok znatno manji broj korisnika
interneta ovu uslugu koristi putem mobilih
operatera, odnosno BH Telecoma, Eroneta i
M:tela. Ovi podaci sasvim su razumljivi
obzirom da je cijena usluga mobilnih
operatera, s obzirom na brzinu, previsoka.
Tako BH Telecom internet paket napla}uje
skoro 30 KM, M:tel skoro 59, a Eronet
skoro 100 KM. Kada se ovi podaci uporede
sa drugim zemljama, pogotovo ~lanicama
EU-a, BiH je u zna~ajnom zaostatku s
obzirom da internet pristup koristi 13 posto,
u pore|enju sa EU ~iji je prosjek 29 posto.
Kablovski operateri, prema podacima
RAK-a, opsluùju manje od tre}ine

korisnika internet usluga u BiH, uprkos
~injenicu da su brì i efikasniji od
slu`benih provajdera. Iako je mo}
tradicionalnih telekoma pro{irena ulaskom
na distribuciju TV mreà, kablovski
operateri spremni su na dalje investicije u
tehnologiju i infrastrukturu kako bi pro{irili
svoju pokrivenost i pokrili trì{te
pruànjem TV usluga, {irokopojasnog
interneta i fiksne telefonije. Me|utim, oni
su u prodoru na lokalno bh. trì{te suo~eni
sa brojnim barijerama, kako u dobijanju
potrebnih dozvola za pro{irenje mreè, tako
u nejadnakim uslovima, do oteàvanja
daljih investicija zbog politi~ke pozadine.
Bh. institucije svemu tome trebaju odlu~no
stati u kraj zbog dobrobiti gra|ana,
korisnika usluga.
Kablovski operateri spremni su na dalje investicije u

tehnologiju i infrastrukturu kako bi pokrili trì{te
pruànjem TV usluga, {irokopojasnog interneta
i fiksne telefonije
25
19.8.2014
14:23
Page 6
19.8.2014
14:24
Page 7
ugljevik:TEKST osnova.qxd
21.8.2014
1:14
Page 28
ARBITRA@A U WASHINGTONU
Slovenija je protiv Bosne i Hercegovine pokrenula

arbitrau u Washingtonu i zatraila astronomski
odtetni zahtjev zbog toga to Elektroprivreda
Republike Srpske u posljednje 22 godine nije
Sloveniji isporuivala svaki trei kilovat proizveden
struje u TE Ugljevik; zbog pokrenute arbitrae, kako
za na list tvrdi pravobranilac BiH MLAEN
MANDI, koji zastupa BiH u ovom postupku,
politiari iz RS-a nali su se u tekoj panici
Pi{e: MIRHA DEDI]
ada je 1982. po~ela izgradnja TE

Ugljevik, Slovenija je uloìla
svaki tre}i dinar, pod uslovom da
dobije svaki tre}i kilovat
proizvedene struje. Obaveza TE
Ugljevik da Slovena~koj Elektroprivredi
isporu~uje proizvedenu energiju u skladu sa
udruènim sredstvima zapo~eta njenim
pu{tanjem u rad, obustavljena je po~etkom
1992. godine zbog rata u BiH.
JALOVI SASTANCI SA DODIKOM I

KOVAÊVI]EM
Neposredno prije po~etka rata zapo~eta
je izgradnja drugog bloka TE Ugljevik.
Najve}i dio opreme, od generatora pa do
postrojenja, stigao je iz Slovenije, ali zbog
ratnih zbivanja druga faza nikada nije
izgra|ena, a kompletna oprema vremenom
je preba~ena u Gacko za rezervne dijelove
TE Gacko.
U me|uvremenu, predstavnici Elektroprivrede Slovenije traìli su od predstavnika RS-a da se isporuka struje po prijeratnom reìmu nastavi i da se kontinuiranom
isporukom dug od nekoliko desetina miliona maraka isplati. Slovenci su svoje zahtjeve intenzivirali od 2007. godine.
Delegacija Elektroprivrede Slovenije, je
kako na{ list saznaje, dolazila u Banju Luku
~etiri puta, gdje se sastajala se sa resornim
ministrom @eljkom Kova~evi}em i
tada{njim premijerom, a zatim predsjednikom Miloradom Dodikom. Slovenci su
traìli regulisanje me|usobnih odnosa kao i
nastavak izgradnje bloka Ugljevik 2.
Me|utim, kako tvrdi na{ izvor iz Vlade
RS-a, Dodik je slovena~ke zahtjeve uporno
odbacivao pod izgovorom da je do{lo do
statusnih promjena i da Elektroprivreda
nema pravnog nasljednika.
înjenica je da su izgradnju TE
Ugljevik finansirali udruènim sredstvima
ZBOG DODIKOVIH PROPUSTA

SLOVENIJA OD BiH ZA
TE UGLJEVIK TRA@I
TRI MILIJRDE MARAKA!
Predstavnici Elektroprivrede Slovenije imali su ~etiri
sastanka sa Miloradom Dodikom u Banjoj Luci, ali on
je sve njihove zahtjeve ignorisao
28
21.8.2014
1:14
Page 29
VISOKA CIJENA DODIKOVE BAHATOSTI
DODIKOV MILIJARDER
OD JAVNOG INTERESA
Ruski milijarder Ra{id
Serdarov planira izgraditi
TE Ugljevik 3 i proizvoditi
elektri~nu energiju
koriste}i lokalni ugalj
elektroprivrede tada{njih republika SFRJ,

BiH i Slovenije i to u omjeru 2/3
Elektroprivreda BiH i jednu tre}inu
Elektroprivreda Slovenije, Dodik je potpuno ignorisao.
Kako od dogovora nije bilo ni{ta,
Elektroprivreda Slovenije je 2009. godine
protiv TE Ugljevik podnijeli tu`bu
Osnovnom sudu u Bijeljini. Tom tu`bom
Elektroprivreda Slovenije je za neisporu~enu struju i obra~unate zatezne
kamate na vrijednost neisporu~ene struje od
1995. godine zatraìla ukupno 69,9 miliona
maraka.
Me|utim Okru`ni privredni sud u
Bijeljini se rje{enjem od 7. marta 2012.
godine proglasio nenadle`nim za postupanje u ovom predmetu i odbacio tu`bu
Elektroprivrede Slovenije. Slovenci,
me|utim, nisu odustali i 16. marta 2012.
godine podnose àlbu Vi{em privrednom
sudu u Banjoj Luci, koja do izdavanja
finansijskih izvje{taja nije razmatrana.
Slovenci su tu`bu zasnivali na ~injenici
da su sa tre}inom novca finansirali izgradnju TE Ugljevik, dok je ostatak novca
obezbijedila Elektroprivreda BiH.
Elektroprivreda Slovenije u tu`benom
zahtjevu navodi da je u istom omjeru trebalo da bude finansirana i izgradnja drugog
bloka termoelektrane do koje nije do{lo
zbog po~etka rata.
U decembru 2012. godine uslijedila je
dopuna tu`be, pa su Slovenci zatraìli
826,52 miliona maraka od{tete za sredstva
uloèna u izgradnju RiTE Ugljevik,
523,92 miliona na ime naknade za
kori{}enje zajedni~kih sredstava i dodatnih
65,96 miliona maraka zbog neisporu~ene
struje od 1. januara 2005. do 30. septembra
2008. godine sa zateznom kamatom za period od 1. oktobra 2008. godine do dana
isplate od{tete.
Me|utim, te zahtjeve je pravosu|e RS-a
pod uticajem aktuelne vlasti u RS-u odbilo.
Nakon opstrukcije u pravosu|u RS-a,
Slovenija je odlu~ila da pravdu potraì u
Va{ingtonu putem arbitraè.
VA[INGTONSKA ARBITRA@A
Arbitra`ni postupak koji je pokrenulo
Elektrogospodarstvo Slovenije protiv BiH
zbog spora oko RiTE Ugljevik, teàk 750
miliona eura, po procjeni stru~njaka,
mogao bi baciti na koljena Elektroprivredu
RS i ozbiljno ugroziti finansijsku stabilnost
Republike Srpske.
Elektrogospodarstvo Slovenije-razvoj
i inènjering d.o.o. Maribor kao pravni
nasljednik slovena~ke Elektroprivrede je
kod Me|unarodnog centra za rje{avanje
sporova u Washingtonu (International
Centre for Settlement of Investment
Disputes-ICSID) pokrenulo arbitra`ni postupak protiv BiH. Slu~aj je kod ICSID reg-
29
21.8.2014
1:14
Page 30
ARBITRA@A U WASHINGTONU
DODIKOVI STRATE[KI PARTNERI U TE UGLJEVIK
Dodik ruskom tajkunu Raidu Serdarovu poklonio

Rudnik i Termoelektranu Ugljevik
U vrijeme dok je ignorisao
zahtjeve Slovenaca da zajedni~kim snagama izgrade drugi
blok TE Ugljevik, Dodik je
prona{ao drugog strate{kog
partnera.
Rije~ je o ruskom tajkunu
Ra{idu Serdarovu, vlasniku
firme Comsar Energy
registro-vane na Kipru, koji je
obe}ao ulaganje 400 miliona
eura u izgradnju i opremanje
tre}eg bloka Termoelektrane
Ugljevik 3.
RiTE Ugljevik, po tom ugovoru, trebalo je da ima 10 posto
vlasni~kog udjela dok }e
ruskom biznismenu i njegovoj
firmi pripasti 90 posto. Ovog
ljeta termoelektrana je trebala
biti pu{tena u rad, me|utim
Dodikov projekt vijeka jo{ nije
ni blizu zavr{etka, a kamoli
sve~anog otvaranja planiranog
u ovoj godini.
Sredinom pro{le godine
Vlada Republike Srpske je
donijela odluku da kompaniji
Comsar Energy dodijeli i koncesiju za eksploataciju uglja na
DODIK
Serdarov je jedan od va`nijih investitora u RS
leì{tu Ugljevik Istok 2 {to je

izazvalo veliko nezadovoljstvo i
proteste zaposlenih u Rudniku i
Termoelektrani Ugljevik.
Iz Vlade su poru~ili kako }e
Comsar Energy u budèt RS-a
platiti jednokratnu naknadu za
pravo na kori{tenje mineralne
sirovine u iznosu od tri miliona
maraka i da je realizacija projekta izgradnje TE Ugljevik 3
donijeti mnogo koristi i Ugljeviku
i cijeloj RS od posla za 800
istrovan 16.06.2014. pod brojem:ARB/14/13.

Predmet arbitraè je od{tetni zahtjev u
iznosu od oko 750 miliona eura na ime
sredstava uloènih u izgradnju TE
Ugljevik, zatim na ime naknade za upravljanje udruènim sredstvima, kao i na ime
od{tete zbog neisporu~ene elektri~ne
energije. Samo na ime obra~unate kamate
od 1995. godine do danas Slovenija traì
dodatnih 69,9 miliona KM.
Po~etni od{tetni zahtjev po tu`bi
odnosi se samo na neisporu~enu elektri~nu
energiju u iznosu od 35 miliona eura da bi
dopunom tu`be, koja je pored
neisporu~ene elektri~ne energije uzela u
obzir i sredstva uloèna u izgradnju TE
Ugljevik i upravljanje udruènih sredstava, taj zahtjev sada iznosio oko 750 miliona eura.
Na gotovo identi~an na~in kao TE
Ugljevik svojevremeno je finansirana
izgradnja pojedinih blokova TE Tuzla, ali je
Elektroprivreda BiH poslije rata napravila
sporazum sa Elektroprivredom Slovenije i
svoja dugovanja izmirila kroz isporuku
30
radnika, preko angaòvanja

doma}ih gra|evinskih firmi, do
pove}anja prihoda budèta kroz
pla}anje poreza i doprinosa i,
na kraju, dodatne stabilnosti
elektroenergetskog sistema
Republike Srpske. Ugovor
Vlade RS-a, odnosno
Elektroprivrede RS-a sa kompanijom Ra{ida Serdarova nikada nije javno objelodanjen.
Svjetlo dana ugledale su,
me|utim, odredbe Ugovora
KAKO DODIK KA@E

Ministar @eljko
Kova~evi} nije
uvaìo zahtjeve
Elektroprivrede
Slovenije
prema kojima Comsar

Energy, vlasnik budu}e
Termoelektrane Ugljevik 3,
nema nikakvu obavezu snabdijevanja strujom potro{a~a u
Republici Srpskoj. Iz Comsar
Energy su ranije saop{tili da
}e svu proizvedenu struju
izvoziti na inostrana trì{ta, pa
ne}e biti konkurencija
Elektroprivredi RS.
Od samog po~etka plan je
bio da, kako tvrde ekonomski
analiti~ari, Vlada RS-a omogu}i
Serdarovu da preuzme RiTE
Ugljevik i otkupi spor sa
Slovencima.
To je sve igra da se RiTE
dovede u velike gubitke, uz
pomo} presude sa Slovencima,
koju }e sigurno izgubiti i koja je
te{ka milijardu i 700 miliona.
RiTE je ve} u gubicima i ti gubici }e toliko narasti da }e
Serdarov u jednom momentu
samo da isplati plate radnicima i
da preuzme besplatno RiTE
Ugljevik, kazao je nedavno
ekonomski analiti~ar prof. dr.
Aleksa Milojevi}.
elektri~ne energije zaklju~no sa 2009. godinom.

Slovena~kim zahtjevom, kako tvrdi na{
izvor iz Vlade RS-a, bi}e nanijeta velika
{teta ne samo Elektroprivredi RS-a, ve} i
Bosni i Hercegovini protiv koje je
Slovenija pokrenula arbitraù pozivaju}i se
na to da je sa BiH 2001. godine potpisala
me|unarodni sporazum o za{titi investicija.
Situacija sa TE Ugljevik mogla se na
vrlo jednostavan na~in rije{iti, isporukom
struje u kontinuitetu od nekoliko godina,
me|utim za to nije bilo politi~ke volje u
posljednjih sedam-osam godina. Ukoliko se
institucije Republike Srpske hitno i na profesionalan na~in ne uklju~e u ovaj slu~aj s
uvjerljivim argumentima i ukoliko se i dalje
nastavi sa ignorantskim odnosom, kako ve}
duè godina to radi aktuelna vlast RS i
Elektroprivreda RS, do}i }emo u situaciju
da se izgube zna~ajna finansijska sredstva
po osnovu pla}anja predmetnog o{tetnog
zahtjeva, kaè na{ izvor.
Slu~aj arbitraè u Washingtonu ima jo{
ve}u teìnu kada se zna da je u toku i arbitra`ni postupak pokrenut od strane ÊZ-a
21.8.2014
1:15
Page 31
VISOKA CIJENA DODIKOVE BAHATOSTI
PONUDA SAVJETU MINISTARA BiH

Direktor TE Ugljevik @ika Kruni} od
Savjeta ministara BiH traì saglasnost da
sve tro{kove postupka u Va{ingtonu snosi
termoelektrana
(ê{ka elektroprivreda) vezano za TE

Gacko, sa od{tetnim zahtjevom u iznosu od
60 miliona eura.
Na{ dobro upu}eni izvor tvrdi da je i TE
Gacko izgra|ena po istom modelu, ali je
umjesto Slovenije, tre}inu novca uloìla
Hrvatska. Pitanje je dana kada }e i Hrvatska
po istom osnovu od Elektroprivrede RS-a
zatraìti od{tetu.
Iz Elektroprivrede RS-a àle se {to
Hrvatska ne pla}a hidropotencijal
Trebi{njice, odnosno umanjuju visinu
nadoknade koju trebaju da plate, me|utim
Elektroprivreda RS-a godinama zata{kava

obaveze koje ona ima prema Hrvatskoj,
tvrdi ovaj dobro upu}eni izvor.
Astronomski od{tetni zahtjev, koji
Slovenija traì, bi}e prema upu}enim
izvorima odmjeren po vi{e osnova.
POLITIÂRI IZ RS-a
SU U TE[KOJ PANICI
Pravobranilac BiH Mla|en Mandi}, koji
vodi ovaj spor, za na{ list kaè je Republika
Srpska jedno vrijeme vodila samostalno
ovaj spor po{to je prvooptuèna, a i
NA DR@AVNOM ZADATKU
Mla|en Mandi}, dràvni pravobranilac vodi}e spor u Va{ingtonu
Termolelektrana Ugljevik je vlasni{tvo

Republike Srpske.
Osnovni sudu u Bijeljini i Vi{i sud u
Banjoj Luci su se proglasili nenadle`nim.
Nakon toga Slovenija je pokrenula
arbitraù u Spoljnotrgovinskoj komori u
Beogradu, koja jo{ traje. Prije dva mjeseca
Slovenija je pokrenula arbitraù u
Washingtonu, a da nije naglasila da se
paralelna vodi u Beogradu. Mi smo imali
rok da do 16. avgusta Washingtonu i
Sloveniji po{aljemo odgovor na arbitraù
i ja sam to u~inio 13. avgusta. Dao sam
saglasnost da se formira arbitraà od tri
suca, jednog }emo predloìti mi, drugog
Slovenci, a tre}i }e biti neutralan. Dakle,
sve procesne radnje su preduzete, sada mi
~ekamo odgovor Slovenaca, da nam oni
po{alju svog arbitra, a potom }emo mi
njima poslati svog. Istina je da je politi~are
iz Republike Srpske uhvatila te{ka panika.
Kada je do{lo pet do dvanaest, po~eli su
da me zovu i pitaju da li sam ispo{tovao
sve rokove. Ja nisam na{ao za shodno da
sa njima polemi{em jer za svoj rad
odgovaram isklju~ivo Savjetu ministara
BiH, kaè za SB pravobranilac
Mandi}.
On tvrdi da arbitraà traje dug
vremenski period i o~ekuje da }e ova koju
je pokrenula Slovenija protiv BiH mogla
potrajati najmanje ~etiri-pet godina.
Mi treba da angaùjemo advokatsku
ku}u koja }e da nas zastupa. Taj postupak
moè ~ak da radi i Pravobranila{tvo BiH,
ali ne}emo da rizikujemo. Tro{kove
postupka u Washingtonu najvjerovatnije }e
snositi TE Ugljevik. Naime, pozvao me je
direktor TE Ugljevik i traìo da oni snose
sve tro{kove, da plate advokatsku ku}i i sve
ostalo. Me|utim, ovdje je tuèna dràva
BiH i na Savjetu ministara BiH je da odlu~i
da li prihvatiti ponudu da tro{kove snosi TE
Ugljevik, otkriva Mandi}.
Slovenci na ime od{tete traè milijardu
i po maraka, ali kako tvrdi pravobranilac
Mandi} i jo{ milijardu i po za kamate, tako
da ukupni od{tetni zahtjev iznosi
nevjerovatne tri milijarde maraka.
To je ogroman novac, iznosi gotovo
kao budèt RS-a i Federacije BiH zajedno.
Me|utim, stvari ne treba politizovati, ve}
prepustiti pravnicima da rade svoj posao.
Ve} nam se javilo nekoliko renomiranih
advokatskih ku}a iz Pariza i Londona, koje
je privukao veliki od{tetni zahtjev i koje
imaju iskustvo sa arbitraàma. Ja sam
uvjeren da }e ovaj od{tetni zahtjev biti
odbijen, kaè za na{ list pravobranilac
Mandi}.
Ipak, nezvani~no saznajemo da ne}e
te}i sve tako lako. Moraju se odabrati dobre
konsultantske ku}e koje }e znati objasniti
{ta je to dru{tvena svojina, samoupravni
sporazum, dru{tveni ugovor, sukcesija te
za{tita stranih investicija.
31
poslovanje CIN:TEKST osnova.qxd
20.8.2014
22:43
Page 32
POSLOVANJE POD VISOKIM NAPONOM
Poslovi elektroprivrednih preduzea u BiH i kompanije EFT esto su pod

istragom. Meutim, to nije utjecalo na ovog trgovca elektrinom energijom koji za
dvije godine kree s proizvodnjom struje u BiH
Za dvije godine Hamoviev

EFT u BiH e proizvoditi vie
struje od Elektroprivrede
Herceg Bosne
Pi{e: Centar za istraìva~ko
novinarstvo (CIN)
iv{i rukovodioci elektroprivrednog preduze}a opekli su se

strujom koju su prodavali
grupaciji Energy Financing Team
(EFT). Postoji mogu}nost da
budu optuèni za zloupotrebu poloàja, jer
su javnom preduze}u uskratili planirani
prihod od oko 4,1 milion eura.
32
Prema podacima Finansijske policije

Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH),
~elnici Javnog preduze}a Elektroprivreda
Bosne i Hercegovine (EP BiH) iz Sarajeva
su napravili lo{ poslovni dogovor sa EFTom o prodaji vi{ka struje u 2009. godini. O
tome je po~etkom pro{le godine
obavije{teno Kantonalno tuìla{tvo u
Sarajevu, koje je i otvorilo istragu.
Ovo je jedna u nizu istraga zbog
trgovine strujom sa EFT-om, ali jedina koja
je jo{ aktivna. I ranije su vo|ene istrage
protiv
~elnika
ovog
i
drugih
elektroprivrednih preduze}a u BiH zbog
sumnje da su radili na {tetu svojih
preduze}a.
Uprkos tome, EFT je nastavio da se
razvija. Nakon vi{egodi{njeg trgovanja
uskoro po~inje sa proizvodnjom vlastite
struje u BiH. U tome ima podr{ku
institucija u Republici Srpskoj (RS).
Energy Financing Team je grupacija
koja se bavi trgovinom struje i
investicijama. Majka firma grupacije je
20.8.2014
23:11
Page 33
HAMOVI]EVO STRUJNO KOLO
ENERGETSKI GIGANT
NEZAINTERESIRAN ZA SLAVU
Vuk Hamovi}, osniva~ EFT-a, rekao je da slavu prepu{ta drugima, dok
njega zanima novac
EFT Investments PLC, firma registrovana

na Kipru. Najve}e udjele u kiparskoj
kompaniji zajedno imaju srbijanski
biznismen Vuk Hamovi} i njegov sin
Milo{.
IZGUBLJENA [ANSA ZA ZARADU

EP BiH je u 2008. godini raspisao
tender za prodaju vi{ka elektri~ne energije
u narednoj godini. EFT je tada ugovorio
kupovinu 613.200 megavatsati (MWh)
struje po cijeni od 83,53 eura po MWh koju
je trebao platiti 51,2 miliona eura.
Polovina koli~ine struje je isporu~ena
do kraja prve polovine 2009. godine. Tada
je EFT zatraìo smanjenje ugovorene cijene
zbog pada cijena struje na svjetskom
trì{tu.
Uprava EP BiH je odlu~ila da im
djelimi~no iza|e u susret, prihvataju}i
opravdanje EFT-a da je pad cijena vi{a sila,
iako pod pojmom vi{e sile, definisanim
ugovorom, promjena cijene struje nije
EFT-ova termoelektrana u Stanarima }e proizvoditi vi{e struje nego

svih sedam hidroelektrana iz sastava Elektroprivrede Hrvatske
zajednice Herceg-Bosna iz Mostara
navedena. Potpisani su aneksi prema

kojima cijena struje ostaje ista, ali se
produàva rok isporuke dijela struje do
kraja marta 2011. godine.
Prema podacima Federalne finansijske
policije, ova struja nije bila prodata u
dogovorenom roku i ostala je neisporu~ena
koli~ina od 49.369 MWh, {to je vrijednost
od oko 4,1 milion eura.
U 2009. godini, s obzirom da EFT-u
nisu prodali dogovoreni vi{ak struje,
raspisali su novi tender. EFT se ponovo
pojavljuje kao kupac. Elektroprivreda
prihvata njihovu ponudu da kupi 220.850
MWh struje po 44,64 eura po MWh, {to je
gotovo duplo nià cijena od one po kojoj su
je pla}ali u prvoj polovini te godine.
Zbog spornih odluka Uprave EP BiH je
ostao bez dijela planiranih prihoda u 2009.
godini te je policija podnijela krivi~nu
prijavu protiv tada{njeg direktora Amera
Jerlagi}a i {est ~lanova Uprave, te {esto~lanog Nadzornog odbora na ~elu sa
VUK HAMOVI], VLASNIK EFT-a
Slava drugima, novac meni

EFT je osnovan 2000. godine kao
preduze}e za me|unarodnu trgovinu
strujom. Firma je vremenom prerasla u
grupaciju od 16 ~lanica koje trguju strujom
u 21 zemlji Evrope.
Krajnji vlasnik grupacije je firma EFT
Investments PLC koja je registrovana na
Kipru, poznatoj offshore zoni.
Druga po rangu u grupaciji je EFT
International Investments Holding Ltd. iz
Londona koja kontroli{e imovinu, uklju~uju}i
dionice, te rukovodi investicijama grupacije.
Ona je vlasnik udjela u 14 kompanija,
uklju~uju}i tri u BiH: EFT - Rudnik i
Termoelektrana Stanari iz Stanara, EFT
Ulog iz Kalinovika i EFT iz Bile}e koja

ima licencu za trgovinu strujom.
Sve firme u grupaciji EFT-a se bave
trgovinom struje, osim onih u Kalinoviku i
Stanarima.
U finansijskom izvje{taju EFT grupe za
2012. godinu pi{e da su ukupni udjeli
britanskog holdinga u firmama k}erkama
iznosili oko 255 miliona eura.
Vuk Hamovi}, osniva~ kompanije,
odbio je razgovarati sa novinarima CIN-a.
On rijetko daje intervjue i ne voli publicitet.
Prilikom jedne konferencije za novinare u
Sarajevu na{alio se: Slava drugima, a
novac meni.
Edhemom Bi~ak~i}em.
U izvje{taju je navedeno da su ~elnici
EP BiH donijeli takvu odluku jer su se
pla{ili da }e EFT raskinuti ugovor, {to bi
Elektroprivredu dovelo u te{ku finansijsku
situaciju. Me|utim, u istom dokumentu je
navedeno da Elektroprivreda posluje sa 22
kompanije koje se bave trgovinom
elektri~ne energije.
Biv{i direktor Jerlagi} kaè da su se
pona{ali u duhu dobrih privrednika.
Obja{njava da su zahvaljuju}i pregovorima
spasili posao i da su iza{li u susret EFT-u,
ali samo da bi nastavili prodavati struju po
cijeni koja je tada bila duplo vi{a od cijene
proizvodnje u EP-u.
Iako je Nadzorni odbor podrào
tada{nje poteze Uprave, Bi~ak~i} u
razgovoru za CIN kaè da je
Elektroprivreda mogla u cijelosti
obezbijediti realizaciju ugovora i nije
morala ulaziti ni u kakve pregovore sa EFTom.
Bi~ak~i} obja{njava da EP u takvoj
situaciji nije morao biti talac i da je mogao
naplatiti bankarske garancije, a struju
prodati na drugom mjestu.
Dodaje da su, ipak, imali razumijevanja
za EFT kao dugogodi{njeg partnera pa su
mu omogu}ili odga|anje isporuke struje u
razumnom roku. Prema njegovoj tvrdnji,
to je maksimalno godinu dana. Ja ne vidim
da je i{ta drugo razumno, kaè Bi~ak~i}
koji je smijenjen sa ~ela Nadzornog odbora
u martu 2010. godine.
Prema podacima Finansijske policije,
EFT je u dva navrata tokom 2011. godine
odga|ao da preuzme preostalu struju,
navodno zbog nemogu}nosti da obezbijedi
transport dalekovodima. Kada je krajem
iste
godine
zatraìo
isporuku,
Elektroprivreda nije bila spremna da to
u~ini, a nakon toga je uslijedila prepiska u
kojoj su dvije kompanije bezuspje{no
33
20.8.2014
23:11
Page 34
POSLOVANJE POD VISOKIM NAPONOM

poku{avale dogovoriti prodaju preostalih
koli~ina.
Jerlagi} kaè da gotovo 50.000 MWh
nikada nije isporu~eno. On navodi da je
njegov nasljednik Elvedin Grabovica,
aktuelni direktor EP-a, imao priliku da
proda preostali dio struje po cijeni od 84
eura.
Elektroprivreda je odbila CIN-u dati
informacije o ovom, ali i o drugim
tenderima u vezi sa prodajom struje. Iz
EFT-a ne èle davati komentar.
ISTRAGE BEZ OPTU@NICE

Elektri~na energija je jedna od
najtraènijih roba u Evropi. BiH, uz
Bugarsku i Rumuniju, jedina na Balkanu
svake godine ima vi{ak elektri~ne energije
za izvoz. Problem je {to ne postoji na~in da
se ona uskladi{ti za kasnije kori{tenje.
Zemlje u regionu mogu imati dovoljno
struje, ali zbog su{e ili drugih poreme}aja
dolazi do naglog manjka elektri~ne
energije. Takve situacije omogu}avaju
trgovcima elektri~ne energije da kupuju
struju od elektroprivreda u jednoj zemlji
koja ima vi{ak i prodaju je drugim
korisnicima u zemljama kojima struje fali.
Od svog osnivanja EFT se pojavljivala
u ulozi trgovca koji je kupovao velike
koli~ine elektri~ne energije na Balkanu. U
ovoj kompaniji kaù da su pri tome uredno
pla}ali primljenu robu. Zauzvrat su od
elektroprivreda RS-a i BiH, koje imaju
vi{kove struje, dobijali povoljno struju koju
su po vi{im cijenama prodavali ostalim
biv{im jugoslavenskim republikama u
kojima ~esto nedostaje elektri~ne energije,
poput Hrvatske i Crne Gore.
UZ BOK ELEKTROPRIVREDAMA
Neki njihovi dogovori sa elektroprivredama i ranije su bili interesantni
istraìteljima. U specijalnom revizorskom
izvje{taju visokog predstavnika iz 2003.
godine pi{e da je menad`ment EP RS-a
prodavao elektri~nu energiju EFT-u ispod
trì{ne cijene. Nakon {to je izvje{taj
objavljen tada{nji visoki predstavnik Paddy
Ashdown je smijenio generalnog direktora
EP RS-a Svetozara A}imovi}a i Bo{ka
Lemeza, ~lana Upravnog odbora EP RS-a i
biv{eg ministra industrije, energetike i
rudarstva u Vladi RS-a. Istraga je okon~ana
bez podizanja optu`nice.
Bilo je situacija i da je EFT prodavao
struju elektroprivredama. Primjerice, u
periodu izme|u 2000. i 2003. godine EFT i
EP RS su potpisali tri ugovora o prodaji
struje ovom javnom preduze}u. Ugovori
pokazuju da su rokovi za pla}anje
isporu~ene robe naknadno skra}eni.
Me|utim, istraga o tome nije provedena.
Policijske akcije nisu poremetile
poslovanje EFT-a. Nakon pet godina
34
PRISILNA IZMJENA UGOVORA

Amer Jerlagi}, biv{i direktor Elektroprivrede BiH, kaè da bi u slu~aju prekida ugovora u 2009.
godini veliku {tetu pretrpjeli i rudnici koji su ve} nagomilali natprosje~ne zalihe ugljena za
termoelektrane
trgovanja strujom na veliko, u dogovoru sa

Vladom RS-a EFT je otkupio imovinu
rudnika ugljena u Stanarima kod Doboja za
cijenu od 10,5 miliona marka te dobio
koncesiju za eksploataciju te rude vrijedne
oko {est milijardi maraka.
Rudnik proizvodi oko milion tona
lignita godi{nje, a planirana proizvodnja je
2,5 miliona tona godi{nje. Ve}inu }e tro{iti
njihova termoelektrana koju grade u tom
mjestu, a ostatak }e prodavati na
slobodnom trì{tu.
Termoelektranu planiraju pustiti u
komercijalni pogon 2016. godine.
Maksimalna proizvodnja struje bit }e 2.000
gigavatsati (GWh) godi{nje, {to je vi{e od
proizvodnje postoje}e dvije termoelektrane
( Ugljevik i Gacko) u RS-u.
Za izgradnju termoelektrane uzeli su
kredit od Kineske razvojne banke u iznosu
od 350 miliona eura i zauzvrat zaloìli
imovinu koju imaju u Stanarima. CIN
saznaje da su im i predstavnici Vlade RS-a
u tome pomogli, mijenjaju}i Zakon i
pravilnik o koncesijama u RS-u i tako im
omogu}ili da se koncesioni ugovor stavi
pod zalog Kineske razvojne banke.
EFT planira u 2017. godini u
elektromreù BiH uklju~iti i struju iz
Hidroelektrane Ulog na Neretvi na
sjeveroistoku Hercegovine.
Hidroelektrana bi godi{nje trebala
proizvoditi 82,3 GWh. Dozvolu za
izgradnju su dobili pro{le godine i ve} su
napravili pristupne puteve.
Iz Komisije za koncesiju RS-a
obavijestili su javnost da se sa ovim
projektom kasni jer je EFT imao problem sa
otkupom zemlji{ta, ali i sa obli`njim
minskim poljem. Tako|er, imaju i problem

sa povezivanjem budu}e HE Ulog na
elektroprijenosnu mreù. Naime, EFT je
dobio saglasnost za priklju~ak na
dalekovod
Nevesinje-Gacko,
koji
godinama postoji samo u razvojnim
planovima Elektroprijenosa.
Ipak, EFT planira za dvije godine
postati jedan od vode}ih doma}ih
proizvo|a~a elektri~ne energije u BiH i
regionu.
Ukupna godi{nja proizvodnja EFT-ovih
elektrana }e biti ne{to ve}a od prosje~ne
godi{nje proizvodnje jednog od tri dràvna
elektroenergetska
preduze}a
Elektroprivrede Hrvatske zajednice HZHB
u Mostaru.
Za na{e poslovanje je va`no da }emo
imati
direktan
pristup
sopstvenoj
elektri~noj energiji koju }emo mo}i da
prodajemo deficitarnim zemljama u
regionu, navedeno je u dopisu koji je EFT
uputio CIN-u.
Sarajevski stru~njak za elektri~nu
energiju @eljko Dolo~ek kaè da se
kompaniji EFT ne}e isplatiti da prodaje
struju u BiH: Za{to bi struju prodavao u
BiH kada je moè prodavati u Hrvatskoj,
gdje je mnogo skuplja? Prema podacima
Evropske komisije, cijena struje u BiH je
me|u najniìm u Evropi.
Tokom
prvih
deset
godina
proizvodnje struja koju EFT bude
proizveo bit }e skuplja od struje doma}ih
elektroprivreda, ali }e i dalje biti
konkurentna na trì{tima drugih zemalja
Balkana. Struja EFT-a }e biti skuplja jer
je on optere}en kreditom za termo elektranu u Stanarima.
19.8.2014
14:22
Page 2
balkanska ruta:TEKST osnova.qxd
20.8.2014
22:40
Page 36
BALKANSKA RUTA
Crnogorski kriminalci dio

su organizovanog lanca
transfera veih koliina
narkotika prema Srbiji,
Bosni i Hercegovini,
Hrvatskoj i dalje prema
zemljama Zapadne
Evrope, stoji u izvjetaju
SOCTA-e koji su sainili
crnogorski policijski
strunjaci; pored voa
kriminalnih grupa koji iz
Crne Gore snabdijevaju
bh. trite narkoticima,
na list otkriva i ko je
capo di tutti capi kao i
razloge zbog kojih se
nadavno duboko zamjerio
srpskom premijeru
ALEKSANDRU VUIU
Pi{e: MIRHA DEDI]
kskluzivni hoteli, apartmanska

naselja, diskoteke i restorani koji
su u posljednjih nekoliko godina
nikli du` crnogorskog primorja,
velikim dijelom su izgra|eni
novcem zara|enim prodajom narkotika,
procjena je crnogorske policije koja je u{la
BALKANSKI PUTEVI DROGE

Velike koli~ine narkotika u Bosnu i
Hercegovinu ubacuju pripadnici
crnogorskih narkoklanova
u trag novca ~iji su vlasnici pripadnici

kriminalnih grupa u Crnoj Gori.
U policijskom izvje{taju Procjena
opasnosti od te{kog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori - SOCTA, koji je ra|en
zajedno sa stru~njacima iz Europola, tvrdi
se da narkogrupe iz Crne Gore ilegalno
ste~ene prihode ulaù u legalnu privredu i
grade luksuzne komplekse na atraktivnim
lokacijama na crnogorskom primorju.
KLAN NASERA KELMENDIJA

UGRO@AVA CRNOGORSKE
NARKODILERE
U izvje{taju SOCTA-e stoji da se Crna
Gora nalazi na raskr{}u izme|u ju`nog i
centralnog kraka balkanske rute i da u
posljednje vrijeme dobar dio trgovine hero-
DRAGOSLAV KOSMAJAC KONTROLI[E

NARKOTR@I[TE SRBIJE, CRNE GORE I
BOSNE I HERCEGOVINE
Vo|e narkogrupe iz Nik{i}a @eljko Kova~evi}, bra}a
Radovan i Petar Cerovi}, Rajko i Radovan Ba}ovi},
te lider bijelopoljske narkogrupe Denis Helo Durovi}
snabdijevaju trì{te BiH narkoticima
36
20.8.2014
22:40
Page 37
TRGOVINA KOKAINOM NAKON HAP[ENJA DARKA [ARI]A
NEDODIRLJIVI KOSMAJAC
Dragoslavu Kosmajcu je bh. paso
obezbijedio Trebinjac Vojislav Vojo Rupar
inom ostaje na trì{tu Crne Gore, jer

klanovi albanskog porijekla sve vi{e
izbacuju iz igre dilere iz Crne Gore.
Najve}i krijum~ari i dobavlja~i heroina su kriminalne grupe porijeklom sa
Kosova ili Albanije. Heroin, koji se krijum~ari preko Crne Gore, uglavnom, dolazi
iz Pe}i ili Skadra, a onda se dalje distribuira
prema BiH i Hrvatskoj, pi{e u dokumentu.
Procjene crnogorske policije su da se
crnogorskim kriminalnim narkogrupama
ne pi{e dobro jer se o~ekuje da }e ih u
skorije vrijeme albanski klanovi potpuno
izbaciti iz heroinske rute.
Me|utim, kako sada stvari stoje, Crna
Gora nije dramati~no pogo|ena djelovanjem
pojedinih albanskih mafija{kih struktura.
Ogranci dvije najja~e kriminalne organizacije na Balkanu, ~ije su vo|e Luka
Bojovi} i Darko [ari}, stacionirani su upravo na crnogorskom primorju, u Baru,
Kotoru i Budvi, gdje se bore za prevlast.
Glavni pravac centralnog kraka
balkanske rute ide preko Bugarske Srbije - BiH - Hrvatske, Slovenije, Austrije,
dok se jedan dio ra~va i ide preko
Makedonije i Kosova, koji se posebno veè
za skladi{tenje, prepakivanje i mije{anje
heroina sa drugim supstancama radi dobijanja na koli~ini. Kosovo predstavlja centralnu ta~ku na balkanskoj ruti na kojem
se ukr{taju centralni i ju`ni krak rute. Jedan
dio heroina sa Kosova namijenjenog centralnoj Evropi, iz Pe}i se {alje kanalom
preko sjevera Crne Gore, a drugi dio
kanalom iz Gnjilana i Mitrovice prema
Srbiji. Oba kanala se spajaju u Bosni i
Hercegovini, gdje se heroin jo{ jednom
skladi{ti prije nego {to nastavi put preko
Hrvatske ka Njema~koj i u manjoj mjeri
prema Italiji, napisali su crnogorski
policijski operativci.
U Crnoj Gori postoji 20 registrovanih
kriminalnih grupa, ali nakon hap{enja

regionalnog narkobosa Darka [ari}a, publicitet i najve}u pa`nju policije zaokuplja
zagori~ka grupa, ~iji su ~lanovi vi{estruki povratnici u fizi~kim i vatrenim
obra~unima. Ipak, policijski analiti~ari u
zvani~nom dokumentu ovu grupaciju iz
Podgorice ne tretiraju posebno ozbiljnom, u
smislu da se kriminalno udruùju i djeluju
na me|unarodnom nivou.
Za javnost Bosne i Hercegovine zanimljivo je djelovanje nik{i}kog narkoklana
koje u velikoj mjeri snabdijeva bh. trì{te
narkoticima. U Crnoj Gori ih nazivaju
kvarta{ima. Glavnu rije~ me|u kriminalcima u ovom gradu vode @eljko Kova~evi},
bra}a Radovan i Petar Cerovi}, Rajko i
Radovan Ba}ovi}. Njihovi poslovi ne odvijaju se samo na teritoriji Crne Gore. Naime,
operativno su kao prodavci droge i zelena{i
kvarta{i ozna~eni i od bh. istraìtelja, jer
podaci govore da u Hercegovini i Republici
Srpskoj obavljaju veliki dio svojih
aktivnosti.
U BiH narkotici stiù i sa sjevera Crne
Gore, gdje vlada vi{e narkoklanova. Roàje
je pod kriminalnom {apom Safeta Kali}a,
koji se ovim poslovima bavi i dok je u
bjekstvu. Naime, Kali}, za kojim je pro{le
godine raspisana potjernica za pranje novca
ste~enog od prodaje droge, i dalje nesmetano posluje i to, kako policijski operativni podaci govore, iz Turske. Zanimljivo
je da njegov klan nije u sukobu ni sa jednim
od preostalih 19 crnogorskih klanova.
Bijelo Polje pripada Denisu Helu Durovi}u,
kumu Darka [ari}a. Policija nema precizne
podatke o njegovim aktivnostima, jer kraci
njegovog djelovanja doseù van Crne Gore.
On je kao visokorangirani kriminalac
ozna~en i od bezbjednosnih slu`bi BiH, jer
vaì za bliskog saradnika kontroverznog
Nasera Kelmendija. Ina~e, Kelmendijeva
VO\ENJE POSLOVA I IZA BRAVE

Darko ari}, kojeg je u posao uveo
Kosmajac, preko povjerljivih saradnika dri
pod kontrolom poslove u Crnoj Gori
37
20.8.2014
22:40
Page 38
BALKANSKA RUTA
grupa vlada ulcinjskim podzemljem. Prema
procjenama crnogorske policije, najbrojnija
je u Crnoj Gori. Smatra se da ima nekoliko
hiljada pripadnika. Pored rasturanja
narkotika bave se i zelena{enjem. Za
raskrinkavanje klana Nasera Kelmendija
Europol je formirao posebnu radnu grupu
koja je napravila bazu DNK podataka,
dosje, kao i kanal za razmjenu podataka
koji funkcioni{e po principu dozirane
razmjene. S ciljem razbijanja klana pe}kog
narkobosa pod obradom su njegove podgrupe koje vode njegovi ro|aci i saradnici,
a za koje se sumnja da predvode
najzna~ajnije krakove Kelmendijeve mafije. Oni ustaljenom rutom iz rodne Pe}i,
preko Roàja, distribuiraju narkotike po
Srbiji i BiH, a zatim po regionu i zapadnoj
Evropi. Jaka upori{ta u Pe}i, Ulcinju i
Roàju s velikim brojem nekretnina tako|er
su simbol mo}i ovog klana.
Darko [ari} posao sa narkoticima u
Pljevljima je povjerio Baraninu Nikoli
Spasojevi}u. Iako se Spasojevi} trenutno
nalazi u zatvoru to mu ne predstavlja
prepreku da stvari drì pod kontrolom.
U BUDVI GOSPODARE
SARADNICI LUKE BOJOVI]A
Uticaj crnogorskih narkogrupa prepli}e
se u metropoli crnogorskog turizma Budvi. U tom gradu najve}i uticaj ima Sa{a
Boreta, koji je nepravosna`no osu|en za
organizovanje ubistva visokog policijskog
funkcionera Slavoljuba [}eki}a. Boreta se
ve} godinama nalazi u pritvoru, ali mu to ne
predstavlja prepreku da drì kontrolu preko
svog kuma Marka Ljubi}a Kana i bliskog
ro|aka \or|a Borete, koji je krvni neprijatelj pritvorenog Darka [ari}a. Opertivno,
Boreta ima svog {efa - Luku Bojovi}a.
Iako je minulih nekoliko ljeta sezonu u
Crnoj Gori obiljeìlo niz nerije{enih likvidacija ~lanova narkogrupa, ovo ljeto je bilo
izuzetak. Kao jedan od glavnih razloga za
me|usobne sukobe kriminalaca navodi se
saradnja sa albanskim ~lanovima narkoklana.
Nastavak sukoba dvije glavne dominantne grupe u Srbiji i dijelom u BiH
i Hrvatskoj, jedna koja sara|uje i druga
koja se protivi saradnji sa grupama albanskog porijekla, reflektuju se kroz pojedina~ne slu~ajeve nasilja prema povezanim
licima u Crnoj Gori, stoji u izvje{taju
SOCTA-e.
Iako se u policijskom izvje{taju opisuju
neke od kriminalnih grupa, njihovo djelovanje posljednjih godina nije visoko rangirano u kriminalnom svijetu. Grupa
Baranina Veselina Buji}a potpuno se
priklonila najja~oj grupi u tom gradu, koju
je predvodio Luka \urovi}, koji je pro{le
godine poginuo u saobra}ajnoj nesre}i.
Najopasniji njegovi sljedbenici su Milan
38
KUDA IDU NARKOTICI IZ LUKE BAR

Kao jedan od ve}ih narkokriminalaca spominje se Baranin Armin Mua Osmanagi}, koji je
kroz nekretnine oprao pola miliona eura
Vujovi} i Alan Koàr. Prema podacima iz

dokumenta SOCTA-e, ~lanovi grupe tretiraju se kao bliski saradnici Luke
Bojovi}a. Bra}a Dragoslav i Du{ko
Ivanovi}, iako se s vremena na vrijeme
spominju na stranicama crne hronike , u
kriminalnom svijetu nisu visokorangirani
kriminalci. Kao jedan od ve}ih narkokriminalaca pominje se Baranin Armin Mu{a
Osmanagi}, koji je dovo|en u vezu sa
ubistvom urednika lista Dan Du{ka
Jovanovi}a. Osmanagi}a policija sumnji~i
da je kroz nekretnine oprao oko pola miliona eura, zbog ~ega je krajem pro{le godine
uhap{en i sudi mu se u Baru.
Vo|e zemunskog klana Luka Bojovi},

koji se trenutno nalazi u pritvoru u [paniji,
ima pouzdane saradnike u opasnom
kotorskom klanu.
Kotorski narkoklan mo`da je najinteresantniji jer ga ~ine prekookeanski moreplovci i okorjeli mafija{i. Predvodi ga Igor
Dedovi}, a za njim Jovica Vukoti} i Dalibor
\uri}, koji se zvani~no bave zakupom
lokala u Starom gradu u Kotoru. Me|utim,
dominantan uticaj na njih ima odnedavno
poznati Dragoslav Kosmajac, koji iz
Beograda pobjegao u Kotor neposredno
po{to ga je premijer Aleksandar Vu~i}
ozna~io kao glavnog narkodilera u Srbiji. U
KALI] VODI
POSLOVE IZ TURSKE
Safet Kali} i dalje suvereno
vlada na sjeveru Crne Gore
20.8.2014
22:41
Page 39
TRGOVINA KOKAINOM NAKON HAP[ENJA DARKA [ARI]A

ZA[TI]ENE VEZE
Pripadnici narkoklanova meusobno

komuniciraju preko skypea
Prema saznanjima SOCTA-e, kilogram
~istog heroina na Balkanu ko{ta izme|u
15 i 20 hiljada eura. Procjenjuje se da za
transport oko 60 tona heroina preko
Balkanskog poluostrva i njegovu dalju
prodaju u zemljama Zapadne Evrope sve
balkanske organizovane grupe zajedno
godi{nje ostvare profit od oko 1,5 milijardi
eura. Najve}e dio profita odlazi albanskim
grupama, prvenstveno zbog toga {to
Kotoru Kosmajac ima vrijednu imovinu.

I pored prozivke sa najvi{eg dràvnog
vrha, Kosmajac je ostao nedodirljiv.
Zvani~no, protiv njega nije podnijeta niti
jedna krivi~na prijava. Pouzdani izvori
na{eg lista iz Bezbjednosno-informativne
agencije (BIA) tvrdi da se Kosmajac tim
poslom bavi posljednjih trideset godina i da
nikada nije pao u ruke policije. Razloga je
vi{e. Kosmajac je bio dugogodi{nji saradnik javne i tajne policije. Godinama je
radio za dràvnu bezbjednost. Njegov
najbolji prijatelj i kum je biv{i vo|a
sur~inskog klana, kontroverzni biznismen
Ljubi{a Buha ûme. Kada je ûme do{ao u
sukob sa vo|ama zemunskog klana,
Kosmajac je kao njegov kum imao zadatak
da ga osveti u slu~aju likvidacije.
Glavni Kosmaj~ev operativac je Boban
Stoiljkovi}, kojem je prije tri mjeseca
KELMENDIJEV
KLAN HARA U
ULCINJU
Procjene su da }e
albanski narkoklan
u Crnoj Gori iz
narkoposlova
potpuno izbaciti
crnogorske
kriminalce
imaju direktne kontakte sa turskim i kurdskim grupama.

U izvje{taju SOCTA-e pi{e da kriminalne grupe koriste napredne kontramjere,
gdje je omiljeni metod direktan kontakt lice u
lice, a kada zbog komplikovane organizacije
i logistike krijum~arenja moraju koristiti telekomunikacije, to ~ine uglavnom preko anonimnih internet servisa kao {to su skype,
messinger ili satelitskih telefona.
zajedno sa Markom Dabi}em ukinut pritvor

nakon {to su poloìli jemstvo od 300 hiljada eura. Stoiljkovi}u i Dabi}u se u
Beogradu sudi kao pripadnicima [ari}eve
narkogrupe koja je optuèna za
krijum~arenje nekoliko tona kokaina.
Stoiljkovi}, kako na{ list saznaje, ima stan i
registrovanu firmu u Slova~koj. Stoiljkovi}
je na istoj slova~koj adresi svojevremeno
prijavio Kosmajca i Darka [ari}a. Sva trojica posjeduju slova~ke paso{e.
Me|utim, nedavno je otkriveno da
Kosmajac posjeduje i bh. paso{ izdat u
Trebinju. Prema pouzdanim podacima
SB, Kosmajcu je u dobijanju bh. paso{a,
preko svojih veza, pomogao Vojislav Vojo
Rupar, ~lan me|unarodne bande za rasturanje narkotika, nastanjen u Novom Sadu.
Tokom medijske hajke Kosmajac se
sklanja u Crnu Goru, a potom u
Hercegovinu. Nekoliko dana je boravio u
Trebinju i to u objektima koji su u
vlasni{tvu crkve. Potom se preko Crne
Gore, gdje ima jako upori{te, vra}a u
Beograd gdje nesmetano nastavlja sa
poslom koji je vodio dugi niz godina.
Tokom kratkog boravka u Kotoru privodi ga crnogorska policija zbog ulaska u
Crnu Goru sa slova~kim paso{em, za koji
se sumnja da je falsifikovan. Me|utim,
pu{ten je na slobodu nakon dva sata
saslu{avanja.
U Srbiji gotovo nikome nije jasno zbog
~ega je Vu~i} javno prozvao Kosmajca kao
najve}eg narkobosa u regionu, a da nakon
toga pravosudni organi protiv njega nisu
poduzeli niti jedan konkretan potez. Na{
dobro upu}en izvor iz BIA-e tvrdi da je
rije~ o premijerovoj osveti zbog ucjena koje
je trpio na ra~un svog sina.
Naime, desetak dana prije nego {to su
smijenjeni najvi{i policijski generali, srbijanski ministar zdravlja Zlatibor Lon~ar,
dok se vozio sa suprugom kroz Beograd,
primijetio je da ga prati crni automobil koji
VUÎ]EVA
ODMAZDA
Kada su
pripadnici
BIA-e pronali
Kosmajca,
ûmeta i
Rodoljuba
Milovi}a u
istom drutvu,
Vu~i} smijenio
sve policijske
generale
je imao njemu prepoznatljive oznake.

Lon~ar se odmah uputio na Banjicu u
sjedi{te BIA-e i prijavio da ga po Beogradu
prati kontroverzni Ljubi{a Buha ûme.
Operativci BIA-e izlaze na teren, odlaze u
beogradski tr`ni centar ~iji je vlasnik
ûme i tamo ga zati~u u dru{tvu
Dragoslava Kosmajca i policijskog generala Rodoljuba Milovi}a, na~elnika Uprave
krim policije. Ubrzo operativci BIA-e
otkrivaju da ova trojka iskonstruisala zavjeru protiv premijera Vu~i}a, tako {to je ga
mjesecima ranije dràla u {aci dezinformacijama da je njegov maloljetni sin sklon
nasilju i da goste tu~e i maltretira po
beogradskim splavovima.
Po{to su mu predo~ili ko ga je ucjenjivao la`nim informacijama, Vu~i} po hitnom postupku smjenjuje pet policijskih
generala i na istoj konferenciji za {tampu,
potpuno van sebe, proziva Kosmajca i
ûmeta.
Mediji su objavili da je upravo
Kosmajac pljevaljskog narkobosa Darka
[ari}a uveo u posao krijum~arenja kokaina iz
Latinske Amerike i da je zapravo Kosmajac
bio [ari}ev dugogodi{nji {ef. Ina~e,
Dragoslav Kosmajac ìvi na Zvezdari, u jednoj od ~etiri ku}e u njegovom posjedu i odatle vodi posao s izgradnjom stanova na cijeloj
teritoriji ove op{tine. Novac od trgovine
narkoticima investirao je i u izgradnju ~itavih
stambenih blokova u Crnoj Gori.
Kosmajac je, prema podacima BIA-e,
veliki igra~, jedan od rijetkih preìvjelih
pripadnika stare garde, koji potuno kontroli{e narkotrì{te Srbije, Crne Gore i
dobrim dijelom Bosne i Hercegovine.
39
nidzara arapi:TEKST osnova.qxd
20.8.2014
22:36
Page 40
SUMNJIVI POSLOVI
Respektabilna istraivaka novinska organizacija MIDDLE EAST EYE objavila je

zanimljivo istraivanje o saradnji Ujedinjenih Arapskih Emirata i Srbije, ukazujui
da pozadina ovog novootkrivenog partnerstva ide puno dalje od biznisa. Mediji u
regiji ve su pisali o mutnim poslovima biznismena iz arapskih zemalja u regiji,
ali ovaj tekst ide i dalje te povezuje Palestinu, Izrael, Ameriku, Tursku, Srbiju,
Crnu Goru, te se dotie i Bosne i Hercegovine
SRPSKO-ARAPSKO
BRATSTVO I JEDINSTVO
Priredila: NID@ARA AHMETA[EVI]
nedavno objavljenom tekstu

ugledna agencija Middle East Eye
tvrdi da su investicije Ujedinjenih
Arapskih Emirata (UAE) u Srbiji
samo paravan za trgovinu
oru`jem na Bliskom istoku, gdje Emirati
imaju ulogu produène ruke SAD i Izraela.
Ujedinjeni Arapski Emirati u posljednje
dvije godine najavili su investiranje milijardi dolara u razne projekte u Srbiji, od investiranja u industriju oru`ja, do ulaganja u
nacionalnu aviokompaniju, te su na kraju
pristali i da srbijanskim vlastima daju vi{e
milijardi dolara vrijednu pozajmicu. I pored
zna~ajnih suma, pi{e Middle East Eye
(MEE), razlozi ovih ulaganja obavijeni su
velom tajne, a vjerovatno seù daleko izvan
finansijske dobiti.
ÔVJEK IZ SJENE
Jedan od prijatelja Srbije danas je prijestolonasljednik Abu Dabija Muhamed bin
Zayed al-Nahyan. Na Bliskom istoku ga
nerijetko optuùju da je produèna ruka
SAD-a i Izraela, te postoje sumnje da su i
njegovi poslovi u Isto~noj Europi samo dio
tog dogovora. MEE pi{e kako investitori iz
Emirata ustvari poku{avaju iskoristiti
labavo regulisano trì{te oru`jem u Srbiji
kako bi distribuirali oru`je prijateljima na
Bliskom istoku. No, ~ini se da je princ
Muhamed samo lice za medije, dok je
klju~na osoba, zapravo,
nekada{nji
palestinski gospodar rata Muhamed Dahlan
kojeg MEE opisuje kao ~ovjeka koji je u
centru mreè koja posreduje u komunikaciji izme|u UAE, Amerikanaca i
izraelskih obavje{tajaca, dok tako|er
pomaè korumpiranim investitorima iz
Emirata u Srbiji.
40
Kao primjer u tekstu se navodi dogovor

vrijedan oko 200 miliona dolara potpisan
izme|u srbijanske kompanije Jugoimport i
firme iz Emirata Advanced Research and
Technology Holding (EARTH) na
Me|unarodnoj izlo`bi odbrane u Abu
Dabiju pro{le godine. Neimenovani izvor iz
Srbije za MEE je rekao da se investicija
veè za srbijanski raketni sistem ALAS,
vi{enamjensko protuoklopno oru`je za
dosegom od oko 60 km, koje potencijalno
ima mo} da uni{ti sve postoje}e modele
tenkova na svijetu. Ina~e, UAE se smatraju
~etvrtim najve}im uvoznikom oru`ja na
svijetu, a prema procjenama [tokholmskog
me|unarodnog instituta za mir, samo
tokom 2012. godine su potro{ili vi{e od 19
milijardi na vojnu opremu. Istovremeno,
Emirati imaju manje od milion stanovnika
koji se svrstavaju me|u najnaoruànije
ljude na svijetu.
U me|uvremenu, veza izme|u Srbije i
Emirata postaje sve blià. Izvori u Srbiji
kaù kako su inicijalni oblici saradnje
uspostavljeni na nivou vojno-sigurnosnih
agencija, vojne policije i specijalnih jedinica, te u polju informacionih i komunikacionih tehnologija i online sigurnosti.
Emirati su zapravo primarno zainteresovani
za srbijansku rastu}u industriju odbrane, ali
imaju i brojne druge investicije u drugim
industrijama. Jedan od najzna~ajnijih
poslova do sada bila je kupovina 49 posto
dionica JAT-a 2013. godine. Iz te investicije se rodila nova kompanija - Air Serbia,
kojoj je cilj osvajanje trì{ta isto~ne
Europe. Upu}eni su ovaj poslovni dogovor
kritikovali od samog po~etka. Etihad je
obezbijedio kreditna sredstva, ne direktnu
investiciju u dogovoru sa JAT-om, koji }e
se kasnije pretvoriti u dionice, obrazloìo
je Du{an Pavlovi}, savjetnik ministra
ekonomije Srbije od septembra 2013. do
januara 2014. godine. Republika Srbija je
20.8.2014
22:36
Page 41
SRBIJA I EMIRATI
BEOGRAD NA VODI
Bespotrebna investicija
garant za ovaj kredit i ako nova kompanija

propadne, ljudi u Srbiji }e morati platiti 40
miliona eura. Ako se to desi, dodatna dva
milliona eura moraju biti pla}ena na ime
advokatskih tro{kova kompaniji u kojoj su
ljudi bliski srbijanskom premijeru, dodao
je Popovi} u razgovoru za MME.
Nedavno je i Balkan Insight, online portal sa sjedi{tem u Beogradu, pisao o detaljima ugovora sa Etihadom, da bi premijer
Vu~i} ove sedmice na konferenciji za medije u~inio javnosti poznatim neke od detalja
koji su do sada skrivani. Vu~i} je o{tro
napao novinare koji su negativno pisali o
ovom poslu, kao i medije koji su prenosili
takve tekstove. Prema pisanju Balkan
Insighta, 51 posto dionica Air Serbia Srbija
je platila mnogo vi{e nego partner iz
Emirata za ostatak. Vu~i} je obe}ao da }e
detalji ugovora biti dostupni svima, ali je
NOVI NAJBOLJI PRIJATELJI

Tajni dogovori na relaciji Srbija - Emirati
41
20.8.2014
22:38
Page 42
SUMNJIVI POSLOVI
objavio samo dva dokumenta. Prema pisanju
BI, samo u 2013. godini, Srbija je bila
obavezna platiti preko 90 miliona dolara
dok je partner iz UEA za 49% vlasni~kog
udjela uplatio 40 miliona dolara u vidu
zajma. Pored toga, dràva mora platiti sva
dugovanja koja su procijenjena na preko
230 miliona dolara. Vlada Srbije je svoje
obaveze platila mehanizmima dràvne
pomo}i, ali je postupak dodjele te pomo}i
tajna. Komisija za kontrolu dràvne pomo}i
pozvala se na Zakon o za{titi poslovne tajne
i ~lan 22. Zakona o kontroli dràvne
pomo}i.
LA@I I INVESTICIJE
Dogovori oko investicija iz Emirata u
Srbiji ~esto su tajna za javnost i to naj~e{}e
zbog uslova pod kojim su usagla{eni.
Naprimjer, bilo koja investicija koja
dolazi iz Emirata ima prioritet ispred
lokalnih. Dogovor sa investitorima iz
Emirata u Srbiji propisuje da svi detalji
moraju ostati tajna, pi{e MEE.
Pavlovi} osu|uje brojne velike investicione projekte sa Emiratima te se ne libi
re}i da srbijanska vlada laè svojim
gra|anima. Predloène investicije vrijedne
vi{e milijardi dolara u Beogradu opisuje
kao totalno apsurdne te kaè kako jednostavno nema trì{ta za luksuzne stanove
u zemlji siroma{noj poput Srbije. Pavlovi}
misli na prvom mjestu na veliki projekat
Beograd na vodi, ali i druga sli~na ulaganja
kojih je izgleda sve vi{e u Srbiji.
Istovremeno, srbijanski zvani~nici ponosno
objavljuju da interes Emirata dokazuje da
Srbija postaje klju~ni igra~ u regionu. Te
investicije su rezultat prijateljstva i razumijevanja izme|u srbijanskog premijera
Aleksandra Vu~i}a i {eika Muhameda,
rekao je u martu ove godine za Bloomberg
Sini{a Mali, ekonomski savjetnik premijera
i novi gradona~elnika Beograda. No,
Emirati koriste bliske veze i investicionu
strategiju u Srbiji kako bi osujetili svog
rivala Tursku u uspostavi ~vrstih temelja i
{irenja ekonomskog i geopoliti~kog uticaja
na Balkanu, kaè izvor MEE. Strate{ka
pozicija Emirata protiv turskog uticaja na
Balkanu je vjerovatno glavni razlog za
kooperaciju sa Srbijom. I to se vjerovatno
de{ava uz savjete iz Amerike i Izraela,
pi{e MEE pozivaju}i se na neimenovani
izvor. Morate znati da pravoslavna Srbija
nikada nije previ{e voljela obnavljanje
turskog uticaja na Balkanu, za razliku od
Bosne koja je prete`no muslimanska zemlja,
kaè Vladimir Peki}, srbijanski novinar. On
tako|er smatra da Emirati ustvari investiraju u srbijansku industriju odbrane kako bi
sprije~ili ve}i uticaj Rusije na Balkanu.
Srbija stalno balansira izme|u EU i Rusije
u svojoj vanjskoj politici i Zapad bi mogao
biti zainteresovan da osujeti Srbiju u preve42
NAGRADA ZA PREVARU
Dahlan je najva`nija karika izme|u Srbije i Emirata
MUHAMED DAHLAN:
Iza velikih investicija je
ustvari osoba iz sjene,
nekadanji palestinski
gospodar rata Muhamed
Dahlan. Za njega kau da
je u centru mree koja
posreduje u komunikaciji
izmeu UAE, Amerikanaca i izraelskih obavjetajaca, dok takoer pomau
korumpiranim investitorima iz Emirata u Srbiji
likom povezivanju sa odbrambenim sektorom Vladimira Putina.

No, to nije sve. Emirati navodno investiraju u srbijansku vojnu industriju jer tu
vide potencijalni na~in da uve}aju svoju
mo} na Bliskom istoku. Pro{le godine u
Beogradu mi je jedan vladin slu`benik
rekao da Emirati èle imati pristup oru`ju
koje mogu kasnije dati svojim prijateljima
u regionu, za MEE je rekao Timothy Ash,
{ef nove Standard banke. Srbija ima veliku
industriju oru`ja i vi{ak vojne opreme.
O~ito postoji trì{te na Bliskom istoku za
taj visoko kvalitetni materijal. Postoji vrlo
sofisticirani sektor oru`ja u Srbiji, sa jako
fleksibilnim pravilima izvoza oru`ja i
Emirati to koriste.
Emirati su u pro{losti imali problema
zbog reizvoza na Bliski istok. Naime, 2012.
godine [vicarska je privremeno suspendovala sve dozvole za trgovinu oru`jem
Abu Dabiju a nakon izvje{taja da su ru~ne
bombe proizvedene u toj zemlji na|ene kod
pobunjenika u Siriji. [vicarci su povukli
zabranu nakon {to su ih zvani~nici Emirata
uvjerili pismeno da izuzev ru~nih bombi
ni{ta drugo nije uvezeno iz [vicarske, a
onda izvezeno u druge zemlje.
Jo{ jedna kontroverza vezana za trgovinu oru`jem u kojoj u~estvuju Emirati
uklju~uje prijestolonasljednika Abu Dabija
li~no. New York Times je 2011. godine
otkrio da je {eik Muhamed imenovao Erica
Princa, osniva~a svjetskog lanca firme
Blackwater, da osnuje privatnu armiju za
prijestolonasljednika. Armija je ustanovljena iz vi{e razloga, uklju~uju}i gu{enje
unutarnjih pobuna u Emiratima. Princ je
regrutirao stotine kolumbijskih pla}enika u
tu vojsku izbjegavaju}i da unajmi musliSLOBODNA BOSNA I 21.8.2014.
20.8.2014
22:38
Page 43
SRBIJA I EMIRATI
SARAJEVSKA VEZA
Adnan Yasin, Dahlanov i Mossadov

ovjek u Bosni
Izvor MEE iz srbijanske
uhap{en u Tunisu 1993.
obavje{tajne slu`be, koji je
godine nakon {to su frantraìo da ostane anoniman,
cuske sigurnosne agencije
rekao je za MEE da Dahlan
izrazile zabrinutost zbog
ima dobre odnose sa
onog {to on radi. Prema
biv{im direktorom CIA-e
izvje{tajima, Jasin je prizGeorgom Tenetom i veze
nao da radi za Mossad
sa Amnonom Shahakom iz
1991. godine.
izraelske vojske, kao i
Da Emirati imaju direkYaakovom Perryjem iz
tne poslove sa Izraelom,
Mosada. Isti izvor tvrdi da
MEE dokaz nalazi i na web
Dahlan ima veze sa izraelstranici Obavje{tajna
skim agentom u isto~noj
slu`ba online koja pi{e
Europi posredstvom
kako je 2011. godine trgoviPalestinca Adnana Jasina koji SARAJEVSKA VEZA
na izme|u dvije zemlje
trenutno ìvi u Sarajevu. Jasin Adnan Jasin
prvenstveno u oblasti sigje bio vezan za Palestinsku
urnosti dostigla iznos od
oslobodila~ku organizaciju (PLO), ali je
300 miliona dolara.
mane jer na njih se ne moè osloniti da

ubijaju bra}u muslimane.
Jedina prepreka za saradnju Emirata i
Srbije do sada je bilo priznanje Kosova, {to
su UEA uradili prije nekoliko godina, ali su
ti problem rije{eni politi~ki jer su prona|eni
zajedni~ki interesi. Biv{a Jugoslavija je
historijski bliska sa Bliskim istokom tako
da tu ima puno dugoro~nih veza i premijer
Vu~i} je to iskoristio, kaù izvori MEE.
Vu~i} je postao blizak prijatelj {eika
Muhameda, barem on to tako kaè. No,
upu}eni kaù kako je to prijateljstvo, i

investicije, mogu}e zbog jednog ~ovjeka:
Muhameda Dahlana, biv{eg glavnog {pijuna u Gazi koji od 2011. ìvi u egzilu jer su
ga palestinske vlasti protjerale zbog sumnji
da je pronevjerio neka sredstva, ali i da je
izraelski agent uklju~en u poku{aje ubistava Jasera Arafata. Danas se o njemu pi{e
kao savjetniku za sigurnost {eika
Muhameda od Abu Dabija, a kao veza sa
Srbijom radio je do 2012. godine.
MEE pi{e da se Dahlanova posredni~ka
AIR SERBIA
Investicija sa kojom je Srbija vi{e izgubila nego dobila
uloga veè za njegove vlastite interese u

isto~noj Europi koji se koncentriraju u
Crnoj Gori, o ~emu su nezavisni mediji u
toj zemlji pisali u vi{e navrata. Dahlan je
dobio i crnogorsko dràvljanstvo 2012.
godine. Prema nekim tvrdnjama, postoje
jaki dokazi da Dahlan koristi Crnu Goru
kako bi prao novac pronevjeren u
Palestini. On ima nekoliko kompanija
registrovanih u Crnoj Gori, uklju~uju}i
Levant International Incorporation i
Manarah Holding. Nema javno dostupnih
detalja o finansijskim transakcijama ovih
kompanija, a web stranica The Richest,
koja kalkulira bogatstvo javnih li~nosti,
procjenjuje da je Dahlanova mreà vrijedna
oko 120 miliona dolara. Glavni partner u
Crnoj Gori mu je izvjesni Muhamed Ra{id,
~ije ime se pojavljuje u poslovnom registru
na najmanje ~etiri kompanije. Ra{id je
ina~e ira~ki Kurd koji je nekada bio
ekonomski savjetnik Arafatu, a palestinske
vlasti ga tako|er traè zbog finansijskih
pronevjera.
TAJNA VEZA
Jedna od Ra{idovih kompanija u Crnoj
Gori je Monte Mena Investments, registrovana u Panami, gdje je njegov partner egipatski milijarder Samih Sawiris, koji tako|er
ima crnogorsko dràvljanstvo. Dahlan je
koristio svoje veze u Crnoj Gori da posreduje prilikom \ukanovi}eve posjete
Emiratima pro{le godine. Srbijanski premijer Vu~i} kasnije je rekao kako je ta posjeta
klju~na za pobolj{anje veza sa Crnom
Gorom. Jako nam je drago da je \ukanovi}
rekao nekoliko lijepih rije~i o Srbiji u svojim
razgovorima sa zvani~nicima u Emiratima.
On je bio toliko pristojan da ih posavjetuje
da investiraju u srbijansku odbrambenu
industriju, rekao je Vu~i} kasnije.
U aprilu 2013. godine, srbijanski predsjednik Tomislav Nikoli} dodijelio je
Dahlanu Medalju za doprinos mirnoj
saradnji i prijateljskim odnosima izme|u
Srbije i Emirata. Dahlana je Fatah
prethodno optuìo da je umije{an u prevoz
oru`ja napravljenog u Izraelu za biv{eg
libijskog diktatora Gadafija. Njegove veze
sa Libijom otkrivene su i u depe{ama
objavljenim na WikiLeaksu.
[to se ti~e mo}nog {eika Muhameda bih
Zayeda, on opisuje svoje veze sa Srbijom
vrlo nejasno. Mi (UAE) vjerujemo u
Srbiju, mi vjerujemo u na{e prijateljstvo,
rekao je princ.
Zbog tajnovite prirode UAE bilaterarnih sporazuma sa Srbijom, nemogu}e je
re}i sa bilo kakvom precizno{}u {ta su
ciljevi ovih odnosa. Jasno je, ipak, barem za
neke analiti~are, da ima puno vi{e u toj
novootkrivenoj ljubavi Emirata prema
Isto~noj Europi od finansijske dobiti,
zaklju~uje MEE.
43
panjeta kraljevi cumura:TEKST osnova.qxd
20.8.2014
22:12
Page 44
]UMURANJE U BREZI
KRALJ ]UMURA
Semiru Mehi}u trebalo je manje od
~etiri i pol minute da utovari tonu
Reporter Slobodne Bosne prisustvovao je takmienju u ast 100 godina od

roenje heroja rada nekadanje Jugoslavije, rudara Alije Sirotanovia iz Breze.
Legenda kae da je Sirotanovi zbog svojih nevjerovatnih rezultata u iskopavanju
uglja dobio od Tita priliku da trai ta mu je volja, a on je od svega na svijetu
zaelio jo veu lopatu kako bi mogao raditi jo efikasnije, a njemu u ast i drugi
rudari su dobili istu takvu. Slino kao tada, pobjednik u utovaranju tone umura
na traktor, kao nagradu je dobio - umur!
JA BIH UMUR ZVAO UGALJ,

DA TE NIJE, ALIJA!
Tekst i foto: ALMIR PANJETA
ona }umura ve} je bila spremna

na Rudarskom trgu u centru Breze
gdje se ~ekao po~etak takmi~enja
u utovaranju u ~ast 100 godina od
ro|enja heroja rada Alije
Sirotanovi}a. Dok nam voza~ traktora
Ramiz Silajdì} obja{njava pravila igre,
okupljaju se kibiceri.
44
Dobar }umur, dobar!, govori Saudin

Dogdibegovi} iz Kaknja lome}i grumenje i
pokazuju}i nam kako sjaji kad se prelomi.
Zavr{io je {kolu za rudarskog tehni~ara
davne 1983. godine, a od kraja juna je u
penziji. Kaè, ne pada mu napamet da se
takmi~i:
U penziji sam, ni blizu }umuru!,
govori, ali ipak ne sklanja pogled sa gomile
na traktoru, a kad su donijeli lopate
obja{njava nam detalje o njihovoj kvaliteti.

Kre}e rasprava o kvalitetu uglja:
Ima 4000 kalorija!, govori jedan od
kibicera.
Ma nema, najvi{e tri! Jeste ja~i od
na{eg u Kaknju, ali nema 4000..., nastavlja
raspravu Saudin, a lagano na trg pristiù
takmi~ari i predstavnici rudnika Breza.
Direktor Suad ]osi} daje znak da
takmi~enje moè po~eti, postavljen je
panjeta kraljevi cumura:TEKST osnova.qxd
20.8.2014
22:15
Page 45
SRCE, RUKE I LOPATA
LOPATA PROTIV TONE

Gledaj kako zafa}a, nema mu lopata praznog hoda!
PROBIRLJIVA BREZANSKA PUBLIKA

Mjesto gdje je dan udaran, a san hiljadu tona za jedan dan
kompjuter koji }e mjeriti vrijeme, a prvi se

lopate hvata Namik Durakovi}. Voza~
Ramiz diè kipu i tona }umura je na cesti.
Prvi takmi~ar kre}e silovito, ali
odustaje negdje kod manje od pola
utovarenog tereta na dvije minute i 20.
Ramiz ponovo istresa }umur, a lopatu
uzima Dino Hadò.
Dobar, dobar, gledaj kako zafa}a,
nema mu lopata praznog hoda!,
komentari{e se iz publike u kojoj su mahom
rudari, aktivni i u penziji.
Evo da }e ih jo{ odustat, govori
drugi.
Dino zavr{ava s utovarom, a zvani~ni
sat pokazuje 5 minuta i 45 sekundi.
Ih, Alija bi ovo pojo za~as! Sporo je
to!, nezadovoljni su u publici.
Raspoloènje im popravlja Elif Hasi}
koji ujedna~enim tempom utovara lopatu za
lopatom.
Gore, gore! U kamaru idi, ne zadràji
se na tom rasutom!, sijevaju savjeti, a Elif
tonu utovara za ~etiri minute i 42 sekunde.
U krug izme|u okupljene publike i
traktora ulazi Asim Hasanspahi} i nakon

prvih pet-{est lopata ~ini se da }e utovariti
tonu za minutu.
Kakvi, ne}e ovaj ni do pola, sru{i}e se,
prognoziraju znalci {to se djelimi~no i
ostvaruje. Asim lagano gubi snagu i koljena
mu klecaju, a lopatanje je sve sporije i sporije.
îm on lopatu odmara na nogama
ni{ta od toga, poja{njava jedan od znalaca.
Asim ipak uspijeva utovariti tonu, i to za
pet minuta i 47 sekundi.
U ring ulazi Semir Mehi}, po
skandiranju o~ito miljenik publike.
Hajde Sema, ne gubi obraza,
dobacuju mu, a on usiljenim tempom s
natpisom Long live the king na majici
ubacuje lopatu za lopatom u traktor. Vidi se
da je najbrì. U publici je i punac [aban.
Mora pobijediti, punac ga gleda! A
stavio sam i 100 maraka na njeg da }e
pobijedit, govori [aban i bodri zeta
Semira pred kojim tona }umura postaje sve
manja. Nakon {to su posljednji grumeni
uba~eni, vrijeme na tajmeru staje na ~etiri
minute i 29 sekundi!
Kako je Semir bio posljednji na listi

u~esnika i postigao najbolje vrijeme, taman
kad se krenulo u progla{enje pobjednika,
opasa~ je oko Liverpoolovog dresa
pripasao i stavio {ljem na glavu Seid Mlivi}
poznat u Brezi kao Vajta. Pred penziju je,
ali kaù da moè potegnut. @va~u}i `vaku
poput Fergusona prilazi toni, i kre}e kao da
mu je posljednji put.
Lopata leti a hrpa je sve manja, ali
umor ga po~inje svladavati.
Baci `vaku! Baci `vaku, smeta ti,
usporava te!, dobacuju mu iz publike.
Ako pobijedi, valja mi }umur vozit na
viso~ku op{tinu!, brine se voza~ Ramiz,
ali na kraju zvani~no vrijeme pokazuje
~etiri minute i 57 sekundi, i tre}e mjesto za
Vajtu.
Kre}u ~estitke Semiru, kupi se ostatak
uglja i pra{ine, i utovara na traktor kako bi
se odvezao njegovoj ku}i, a direktor
Rudnika Breza ~estitaju}i pobjedniku
prisutnima poru~uje:
Rudnik sa ovakvim ljudima moè
naprijed!
45
amel tuka:TEKST osnova.qxd
20.8.2014
22:09
Page 46
RO\ENI POBJEDNIK
Zbog AMELA TUKE (23) i njemu slinih, pozitivnih, vrijednih, talentovanih

sportista, vjerujemo u bosanskohercegovaki sport; na upravo zavrenom
Evropskom prvenstvu u atletici, koje je odrano u Zrichu, na atletiar je osvojio
esto mjesto i obeao da e i u budunosti potovati olimpijsko geslo: bre,
vie, jae
BEZ TUKE NEMA NAUKE

IDEMO U FINALE
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

Foto: MARIO ILIÎ], EAC, IAAF
Detalj sa polufinalne
utrke u Zrichu
o`da je ovaj podatak za

rubriku Vjerovali ili ne u
Politikinom
beogradskom
zabavniku: 5. septembra }e se
navr{iti ~etrdeset godina od
kako je Rije~anin Luciano Su{anj,
reprezentativac tada{nje Jugoslavije,
osvojio zlatnu medalju u utrci na 800
metara na Evropskom atletskom prvenstvu
u Rimu, istr~av{i 1:44.07 - u pro{li petak,
pak, 15. augusta, odràno je finale u istoj
disciplini, na Evropskom atletskom
prvenstvu u Zrichu, a pobjednik, Poljak
Adam Kcszot, tr~ao je osam stotinki sporije
od Su{nja! Jeste da je 800 metara specifi~na
disciplina, ni tamo ni vamo, ni klasi~ni
sprint a ni prava srednja pruga, ali i
~etrdeset godina je puno. Me|utim,
ostavimo Su{nja u~iteljici ìvota, i
Kcszota tako|e, nama je u petak jedino bilo
va`no da se bosanskohercegova~ki atleti~ar
Amel Tuka {to bolje plasira u tom finalu. I
obradovao nas je, bio je {esti, a 1:46.12 je
izvrstan rezultat, njegov li~ni i ujedno novi
rekord na{e dràve na 800 metara. No, prvo
}emo o utiscima koje je Amel donio iz
Zricha.
NAJBOLJE TEK SLIJEDI

Puno utisaka nosim iz [vicarske, jo{
uvijek me sve to drì, a kada sam vidio
roditelje i sestru, sve te emocije su se jo{
vi{e poja~ale. Jo{ uvijek nisam svjestan
svog rezultata u Zrichu. Kada sam
polufinale zavr{io na tre}em mjestu upitao
sam se je li mogu}e, rekao nam je Amel
Tuka u ponedjeljak, 18. augusta, u kafi}u
pored samog ulaza na stadion Kamberovi}a
polje u Zenici, sa kojeg je i odletio u
svijet odli~nih atletskih rezultata: Organizacija Evropskog prvenstva bila je
fenomenalna. Zrich je grad atletike, ima tu
tradiciju, poznati su po tome, 28. augusta je
novi miting u tom gradu u okviru
Dijamantne lige. Za Zrich kaù i da je

izvor atletike. Fantasti~an je, zaista, osje}aj
tr~ati pred vi{e od 30.000 gledatelja.
Stadion je bio dupke pun. Moj prijatelj iz
Italije, Nikola, do{ao je da me gleda u
finalu, a ulaznicu je platio 200 eura. A na
stadionu su, naravno, bili i Bosanci koji
ìve u [vicarskoj. Prilazili su mi, ~estitali...
Sve u svemu, dobro je, ali nek se jo{ malo
slegne.
U finalu je Amel tr~ao ~ak sekundu i
~etiri stotinke brè nego u polufinalu. U dva
dana napredovati za sekundu nije ba{ malo,
dapa~e. A koliko je to brè nego {to je tr~ao
prije Evropskog prvenstva? U Madridu
sam 19. jula, na Worldchallenge Grand
Prixu, tr~ao 1:46.73. Taj miting je rang
ispod Dijamantne lige. U tu kategoriju
spada, recimo, Hanèkovi}ev memorijal u
Zagrebu, na kojem }u nastupiti 2.
septembra ove godine. Imam i informaciju
da }e finalisti sa ovog Evropskog prvenstva
dobiti poziv za Ciri{ki miting. Vidje}emo,
mo`da i nastupim 28. augusta. Najavili su i
da }e David Rudisha tr~ati u Zrichu, kaè
Amel Tuka. Kenijac David Rudisha je, za
one koji ne znaju, svjetski rekorder, svjetski
prvak i olimpijski pobjednik na 800 metara.
O njemu }emo u okviru... Trener je
vjerovao u mene, sve vrijeme. Pogotovo

kada sam pobijedio u Madridu, sa vjetrom
u prsa, a posljednjih dvije stotine metara
sam tr~ao sam. I on je shvatio, ali i ja, da u
meni ima jo{ dosta snage u rezervi. Iskreno,
mene rezultat 1:46.12 u Zrichu uop{te nije
iznenadio, tvrdi na{ sagovornik. Sada
}emo od Amela, normalno, o~ekivati sve
vi{e i {to bolje rezultate. Jer, kako re~e
Ivica Osim, u sportu se stalno mora{
dokazivati. Samo {to niko ne zna gdje su
granice do kojih se moè i}i, odnosno
tr~ati: Znate kako... Ja sam atletiku
relativno kasno po~eo trenirati, 2009.
godine. Bilo mi je osamnaest godina kada
me otac doveo u Atletski klub Zenica. Tako
da od mene najbolje rezultate moète
o~ekivati za dvije, tri godine.
Na{ rekorder na 800 metara nosilac je
crnog pojasa prvi dan u karateu. Taj sport
volim, ali sudbina me odvukla u atletiku. U
Zenici su se 2009. odràvale Male
olimpijske igre, za osnovne i srednje {kole,
na kojima sam i ja u~estvovao, kao u~enik
Srednje tehni~ke {kole Kemal Kapetanovi}
iz Kaknja. Do{ao sam na takmi~enje u
opremi sa tjelesnog, patike, {orc, nikada do
tada nisam vidio sprinterice uìvo, nikada
nisam vidio blok, nisam bio na stazi. Tr~ao
Moji najbolji rezultati sti}i }e za dvije, tri godine

46
20.8.2014
22:10
Page 47
KU]A PORED SREDNJE PRUGE
TAMO GDJE JE
SVE POÊLO
Amel Tuka snimljen na
atletskom stadionu
Kamberovi}a polje u
Zenici
47
20.8.2014
22:11
Page 48
RO\ENI POBJEDNIK
sam na 400 metara i pobijedio. Odmah
nakon trke me moj kasniji trener Halid
Sedi} pozvao da treniram atletiku u AK
Zenica. Izvrstan je trener, stru~njak, on me
otkrio, s njim sa osvojio titulu prvaka
Balkana i bronzanu medalju na Evropskom
prvenstvu do 23 godine, koje je pro{le
godine odràno u Tampereu, gdje sam
istr~ao 1:46.29. I dalje smo u kontaktu, iako
mi je od po~etka ove sezone trener Italijan,
obja{njava Amel Tuka.
Taj Italijan se zove Gianni Ghidini, a
trenirao je, izme|u ostalih, Wilfreda
Bungeija, olimpijskog pobjednika na 800
metara iz Pekinga 2008. i Andreu
Benvenuttija, evropskog {ampiona iz
Helsinkija 1994. godine. I Amelov
menadèr je Italijan, Claudio Arduini. Od
Benvenuttija je Tuka, neposredno prije
finalne utrke u Zrichu, dobio SMS u
kojem mu je stariji kolega poèlio sre}u:
Sada sam u dobrim trenerskim rukama,
moje je samo da slu{am.
LOV NA SU[NJA
Amel sa Ghidinijem trenira u Veroni, a
u taj grad }e se definitivno preseliti naredne
godine, kada bude registrovan za tamo{nji
atletski klub. I kada diplomira na
Ma{inskom fakultetu Zenici, na kojem je
trenutno apsolvent. U dosada{njem dijelu
2014. Amel je iz Modrinja kod Kaknja,
gdje mu ìve roditelji, stalno putovao u
Zenicu na treninge i predavanja. Nije ba{:
{to se mora nije te{ko, ali jeste sigurno: sve
se moè kad se ho}e. Fizi~ki gra|en za
klasi~nog osamstometra{a, Amel je ve}
ispunio normu za Svjetsko prvenstvo koje
}e se sljede}e godine odràti u Pekingu. A
mo`da }e ba{ u Kini ispuniti normu za
Olimpijske igre 2016. u Rio De Janeiru.
Najve}i osamstometra{ na ovim prostorima
ikada, nakon Su{nja, Dragan @ivoti}, na
Mediteranskim igrama u Splitu 1979. tr~ao
je 1:45.20, vrijeme koje je jo{ uvijek rekord
ovog takmi~enja. Amel Tuka vjeruje da }e
u bliòj perspektivi tr~ati brè od @ivoti}a,
pa }e onda u lov na Su{nja. A vlasnik je i
dràvnog rekorda na 400 metara, 47.19.
Trener mu kaè da moè tr~ati i ispod 47
sekundi, te }e i to poku{ati, mo`da, do kraja
ove godine. Kad ve} spomenusmo 400
metara, Amel se u Zrichu druìo sa svojim
vr{njakom Emirom Bekri}em, srbijanskim
rekorderom na stazi ove duìne, ali s
preponama, kao i sa Asmirom Kola{incem,
baca~em kugle iz Srbije. Va`no je re}i da je
na{ rekorder u [vicarskoj bio jedini
predstavnik Zapadnog Balkana na 800
metara, ne samo u finalu, ve} i u
kvalifikacijama. Specifi~na je to disciplina,
rekosmo ve}. Nisu Steve Ovett i Sebastian
Coe tek onako, bez razloga, ostali u
memoriji srednje i starije generacije na{eg
dru{tva.
48
(PRODU@ENI) SPRINT
Rudisha sa druge planete

David Rudisha
A, bilo je, nakon Zricha, i za o~ekivati

da }e se u Bosni i Hercegovini organizovati
utrke neke druge vrste. Utrkuju se, naime,
mnogi da ugoste Amela Tuku i da mu
~estitaju. Me|u prvima su to uradili
na~elnici op}ina Kakanj i Zenica. Takva
PROSTOR ZA NAPREDAK:
Ja sam atletiku relativno
kasno poeo trenirati,
2009. godine. Bilo mi je
osamnaest godina kada
me otac doveo u Atletski
klub Zenica... Sada sam u
dobrim trenerskim rukama, moje je samo da
sluam
Jo{ u uvodu smo pisali o 800 metara

kao o specifi~noj atletskoj disciplini. I
jednoj od najteìh trka~kih. Spada u
srednje pruge, ali kada gledate svjetskog
rekordera Davida Rudishu to je sprint. U
svakom drugom slu~aju je produèni
sprint. Njegov svjetski rekord je 1:40.91!
Rudisha je izuzetak. To svi kaù. On je s
druge planete. Zadivio je svijet, kaè
Amel Tuka.
ugo{}avanja po~inju sa rije~ima i, obi~no,

zavr{avaju na rije~ima. Zna to najbolje
Hamza Ali}, osvaja~ srebrene medalje na
Evropskom atletskom prvenstvu u dvorani.
Ipak, Amel ne}e imati problema. Trener mu
je Italijan, a i on }e biti ~lan italijanskog
atletskog kluba. A i Italija je ozbiljna
atletska nacija. Moram re}i da na~elnik
Op}ine Zenica Husein Smajlovi} i na~elnik
Op}ine Kakanj Nermin Mandro puno ulaù
u sport. Naravno, tu je i predsjednik
Atletskog kluba Zenica Suad Kaknjo, koji
mi je omogu}io pripreme u Italiji. Njemu
sam puno zahvalan za ovaj rezultat. Potom,
imao sam povredu pokosnice, pauzirao sam
mjesec dana, a oporavio sam se prije Grand
Prixa u Madridu, zahvaljuju}i stru~nosti
zeni~kog ljekara Faruka Hodì}a. I njemu
dugujem veliku, veliku zahvalnost. Sretan
sam {to imam pravi tim oko sebe, prave
ljude koji mi èle dobro. Me|u njima je i
Hamza Ali}, koji mi uvijek pruà podr{ku.
On je od po~etka moj uzor, ne samo kao
sportista, ve} kao jedna ljudska veli~ina! To
je ~ovjek koji }e vam pomo}i u svakoj
situaciji, koliko god moè. Naravno, imam
i veliku podr{ku roditelja, sestre, kolega,
prijatelja,
profesora...,
isti~e
bosanskohercegova~ki atleti~ar.
Amel Tuka je jedan od onih zbog kojih
vjerujemo
u
svijetlu
budu}nost
bosanskohercegova~kog sporta u cjelini.
Jedan je od onih zbog kojih djeca zavole i
po~inju trenirati neki sport. Bez obzira {to
ìvimo u dràvi koja nema zakon o sportu:
U Zrichu sam osjetio da su Bosanci
ponosni na mene, a i ja sam ponosan na
njih. Bilo mi je drago {to sam obradovao
na{e ljude, a Evropsko prvenstvo samo }e
mi biti motiv da se trudim jo{ vi{e kako bi
se opet svi zajedno radovali, veli Amel
Tuka. Ve} se moglo ~uti i pro~itati da je
Amel Tuka dobio ponudu za promjenu
dràvljanstva. Ni{ta od toga, kome god je to
palo na pamet i pomisliti i objaviti. Na{a
zastava }e biti pored njegovog imena na
sljede}em Svjetskom atletskom prvenstvu u
Pekingu.
20.8.2014
22:06
Page 1
sff:TEKST osnova.qxd
20.8.2014
21:56
Page 50
SARAJEVO FILM FESTIVAL
SJAJ I
BIJEDA
BALKANSKOG CANNESA
Pi{e: MAJA RADEVI]
Foto: MILUTIN STOJÊVI],
ALMIR PANJETA
e} tradicionalno, uo~i po~etka

svakog festivalskog izdanja,
direktor Sarajevo Film Festivala
Mirsad Purivatra sa svojim timom
najavi kako }e Festival koji je
pred nama biti najbolji do sada. Ove
godine, me|utim, na dvadeseti ro|endan
filmske smotre koju su proteklih godina
50
filmski profesionalci i kriti~ari sa prostora

biv{e Jugoslavije, ne bez zavisti, nazivali
balkanskim Cannesom, izostale su velike
rije~i. Jubilarno festivalsko izdanje mnogo
je skromnije od o~ekivanog kako u
programskom smislu, tako i u svojim
prate}im sadràjima.
PRO[IRENA REGIJA I BH. FILM

U intervjuu koji je nedavno dao za
Jutarnji list, Purivatra je izme|u ostalog
kazao kako mu je jedno od najmu~nijih
pitanja, pored moljakanja za besplatne
ulaznice, pitanje ko }e ove godine do}i na

Festival...
Kada je prvi put odràn te ratne 1994.
godine, kao skromna kulturna manifestacija
pokrenuta sa jedinom ambicijom da
gra|ane Sarajeva barem nakratko odvoji
od surove realnosti, malo ko je vjerovao da
}e sarajevski filmski festival postati to {to
jeste danas. Vo|en (pre)~vrstom rukom
direktora Purivatre, Sarajevo Film Festival
izrastao je u najva`niju filmsku smotru u
regionu. Ipak, u protekle dvije godine,
nes(p)retni splet okolnosti prijeti da
20.8.2014
21:56
Page 51
DVADESETI RO\ENDAN
Od kulturne manifestacije pokrenute u opkoljenom

gradu sa jedinom ambicijom da graane Sarajeva
barem nakratko odvoji od surove realnosti, u
protekle dvije decenije SARAJEVO FILM FESTIVAL je
voen (pre)vrstom rukom direktora MIRSADA PURIVATRE izrastao u najvaniju filmsku smotru u
regionu; naa novinarka analizira najbolje i najgore
dogaaje jubilarnog, 20. SFF-a, koji protie u mnogo
skromnijem izdanju od oekivanog
ostalih zemalja regije bili su presretni kada
su selektori SFF-a birali njihova ostvarenja
za glavni program. U posljednjih nekoliko
godina, me|utim, pojam regije se sve
vi{e pro{irivao, tako da sada u glavnom,
Takmi~arskom programu prete`no moèmo
gledati filmove iz Turske, Gruzije,
Bugarske, Rumunije, dok je sve manje onih
sa prostora biv{e zajedni~ke dràve koji su,
da budemo sasvim iskreni, izazivali
najve}e interesovanje publike.
Dugometra`ni igrani program SFF-a
godinama je bio svojevrsni nadomjestak
za Pulu, festival na kojem su se uzajamno
natjecali slovenski, hrvatski i srpski
filmovi, pi{e novinar i filmski kriti~ar
Jurica Pavi~i}: To je razdoblje, me|utim,
za nama. SFF je u posljednjih nekoliko
godina jako zemljopisno ra{irio regiju
(posljednji pobjednik stigao je iz Gruzije!),
te podosta okrenuo le|a biv{oj Jugoslaviji.
Takav je slu~aj i ove godine. U glavnom
programu je trinaest filmova, od ~ega su po
dva gruzijska, turska i ma|arska. Od tih
trinaest samo su dva ili tri ex-Yu.
ozbiljno ugrozi ovaj status.

U odre|enom smislu, moglo bi se re}i
da su problemi za organizatore SFF-a
po~eli one godine kada je ispred
sarajevskog Narodnog pozori{ta prvi put
postavljen crveni tepih, taj nezaobilazni
simbol glamura, zna~aja i prestià najve}ih
evropskih i svjetskih filmskih festivala,
Berlina, Kana i Venecije, me|u koje se
Mirsad Purivatra, ~ovjek nezadrìve
ambicije i majstor improvizacije, kako ga
je nazvao Miljenko Jergovi}, svakako èlio
svrstati. I u tome je uspio, barem {to se ti~e
Jugoisto~ne Evrope. înilo se da je SFF
dobio svoje pravo usmjerenje sa
pokretanjem Takmi~arskog programa, a
filma{i iz Srbije, Hrvatske, Slovenije i
Premda je i dalje u vrhu prioriteta kada

je rije~ o finansiranju iz budètskih
sredstava na svim nivoima vlasti, od
gradskog do federalnog, op}a kriza u dràvi
neizbje`no se odrazila i na Sarajevo Film
Festival. Dok proteklih godina politi~ari i
resorni ministri nisu àlili novca na
glamurozne prijeme u predsjedni~kim
rezidencijama i ekskluzivne dubrova~ke
izlete sa velikim holivudskim facama, ove
godine ~ak je i ve~er otvaranja Festivala za
mnoge predstavljala svojevrsno iznena|enje, ali ne ba{ u pozitivnom smislu. Na
otvorenje su organizatori uspjeli dovesti
poznatog meksi~kog glumca Gaela Garciu
Bernala i u njegovu ~ast prikazali su film
koji ga je u svijetu proslavio Pasja ljubav
reditelja Alejandra Gonzaleza Inarritua,
koji je publika vidjela u otvorenom kinu
Metalac. Iako je nesumnjivo u pitanju
izvrsno ostvarenje, koje je u Cannesu 2000.
godine nagra|eno Zlatnom palmom, ipak je
pomalo nejasno zbog ~ega su selektori za
otvaranje Festivala izabrali film koji je star
punih ~etrnaest godina! Iznena|en je bio i
PRVI PUT U SARAJEVU

Meksi~ki glumac Gael Garcia
Bernal sa mladim oboàvateljima
51
20.8.2014
21:57
Page 52
SARAJEVO FILM FESTIVAL

1.
sam Gael Garcia Bernal koji je izjavio da

mu je velika ~ast {to je pozvan da otvori
Festival, ali i da mu je neobi~no ponovo
vidjeti film u kojem je glumio kada je imao
samo 19 godina... Prve festivalske ve~eri
izvan konkurencije prikazan je i omnibus
Mostovi Sarajeva u kojem 13 evropskih
reditelja propituju {ta je Sarajevo
predstavljalo za Evropu u stogodi{njoj
istoriji i {ta predstavlja danas mo`da bi
bila sretnija odluka da je ovaj omnibus bio
centralni doga|aj no}i otvaranja.
Treba re}i ne{to i o relativno novom
festivalskom programu, pokrenutom prije
nekoliko godina uprkos ~injenici da se
Bosna i Hercegovina ne moè pohvaliti ba{
ìvahnom filmskom produkcijom. U
sekciju pod nazivom BH film ove godine
udrobljeno je sve i sva{ta: od
koprodukcija Cure ìvot druge rediteljke
Andree [take (koji je tako|er i otvorio
ovogodi{nji Takmi~arski program) i êfurji
raus! Gorana Vojnovi}a, preko o~ekivano
nezapaènog novog ostvarenja Jasmina
Durakovi}a Ja sam iz Krajine, zemlje
kestena, pa do debitantskih filmova Politika
i drugi zlo~ini Kenana Musi}a i Reket
Admira Buljugi}a, koji su mo`da i
najzanimljiviji dio programa, barem kada je
rije~ o igranim filmovima. No, potez
godine selektora SFF-a bila je odluka da u
ovaj program uvrste ostvarenje Top je bio
vreo beogradskog reìsera Slobodana
Skerli}a. Podsjetimo, radi se o filmu
snimljenom prema istoimenom romanu
Vladimira Kecmanovi}a, koji iz vizure
dje~aka srpske nacionalnosti govori o
opsadi Sarajeva. Kecmanovi}, biv{i
Sarajlija i osvije{teni srpski nacionalista,
napisao je knjigu koja je sve osim
(pro)bosanske (da ne kaèmo velikosrpska), a Slobodan Skerli} èlio je, ko zna
za{to, od takvog materijala napraviti
umjeren antiratni film. U tome je i
djelimi~no uspio izmijeniv{i kraj filma u
kojem srpski dje~ak, nakon {to je preìvio
brojne traume u opkoljenom Sarajevu, puca
sa brda na svoj grad. Pisac Kecmanovi} je
52
2.
reditelju Skerli}u èstoko zamjerio zbog

odluke da sporni prizor izbaci iz filma jer
je na taj na~in, kako je kazao, iznevjerena
poenta njegovog djela. Sve to, naravno,
nije razlog da se sarajevskoj publici uskrati
prilika da pogleda ovaj film, ali prili~no je
neukusno uvrstiti Top je bio vreo me|u
bh. filmove.
Ina~e, otkako je zbog nepomirljivih

razlika u konceptima Mirsada Purivatre i
Howarda Feinsteina, biv{eg selektora
Panorame, ukinut ovaj, jedan od
najomiljenijih (i najposje}enijih) programa
SFF-a, istinskim filmskim sladokuscima
kao jedino sigurno uto~i{te na SFF-u
preostala je selekcija dokumentarnih
NA[ FILM, NOVA NEZAVISNA BH. PRODUKCIJA
Pria o kriminalcu Bakiru snimljena

bez podrke iz budeta
Adnan Haskovi} u filmu Reket
U kino sali Op}ine Novi Grad 19.

avgusta premijerno je prikazan film Reket
scenariste i reditelja Admira Buljugi}a,
Sarajlije koji je diplomirao reìju na
Univerzitetu Columbia u Chicagu.
Snimljen u nezavisnoj produkciji Na{ film
koju je osnovao muzi~ar Hamza
Ra`natovi}, Reket je pri~a o borbi jednog
obi~nog gra|anina protiv dru{tva duboko
ogrezlog u korupciji i kriminalu.
U svaku radnju u Sarajevu dolaze
ljudi koji uzimaju mjese~ni reket za
za{titu. O tome se ne pri~a. Mi smo
odlu~ili da kroz ovaj film progovorimo
o takvim stvarima, kaè Ra`natovi}.
Uloge u Reketu tuma~e

Adnan Haskovi}, Edhem
Husi}, Izudin Bajrovi},
Dragan Marinkovi},
Mirsad Tuka, Sneàna
Ali~... Film je snimljen
prakti~no bez budèta, a
podr{ku nije dobio ni od
Fondacije za
kinematografiju. Kada se
sve to uzme u obzir, reditelj
Buljugi} napravio je veoma
solidno ostvarenje koje
moè bez problema parirati
doma}im filmovima i
koprodukcijama u koje se
ulaù stotine hiljada maraka (poput,
recimo, najnovijeg filma Jasmile @bani}
Otok ljubavi, izda{no finansiranog iz
hrvatskog filmskog fonda).
Neki su nam zamjerili to {to se lik
kriminalca u filmu zove Bakir a mogli
smo ga nazvati i Zlatko, Milorad, Fahro
ili kako god ho}ete..., dodaje
Ra`natovi}.
U novoosnovanoj produkciji Na{ film
ambiciozno najavljuju plan snimanja od
pet filmova godi{nje, a bavit }e se, kako
kaù, uglavnom socijalnim temama i
pri~ama iz bh. svakodnevnice.
20.8.2014
21:58
Page 53
DVADESETI RO\ENDAN
4.
3.
POZNATI NA CRVENOM TEPIHU

1. Brat i sestra Gani}; 2. Producentica Sabina [abi} sa k}erkom Sarom; 3. Porodica Sidran;
4. Dino Merlin; 5. Marija [kari~i} i Mirjana Karanovi}; 6. Severina
6.
5.
filmova, koje ve} tradicionalno uz dobar

ukus, raznolikost i sluh za aktuelne teme
bira Rada [e{i}. Ni ove godine Takmi~arski
program dokumentarnog filma nije
razo~arao. Me|u zapaènijim ostvarenjima
su SkaNdal, prvi dokumentarac o LGBT
pokretu u Albaniji, veoma dobri hrvatski
dokumentarci Djeca tranzicije, Goli i Mitch
Dnevnik jednog {izofreni~ara, potom
Ljubav i inènjering bugarskog reditelja
Tonislava Hristova, pri~a o usamljenim i
stidljivim inènjerima u potrazi za ljubavlju,
te Presuda u Ma|arskoj u reìji Eszter
Hajdu, u kojem je ekipa filma tri godine
pratila su|enje ma|arskoj bandi optuènoj
za rasno motivirana ubistva {est Roma.
THE BEST OF RED CARPET

Sa nostalgijom se sje}amo godina kada
su crvenim tepihom ispred Narodnog
pozori{ta {etali pijani Nick Nolte i Mickey
Rourke, napu{eni Kevin Spacey i blago
psihoti~ni Charlie Kaufman, a da i ne
spominjemo Wima Wendersa, Angelinu
Jolie i Brada Pitta, Morgana Freemana,

Daniela Craiga, Jeremy Ironsa i mnoge,
mnoge druge... Naàlost, {to zbog
finansijske krize, {to zbog ~injenice da je
Sarajevo sve manje atraktivna i egzoti~na
destinacija za velike zvijezde, koje su u
prvim godinama poslije rata rado dolazile
da iskaù svoju podr{ku razru{enom,
unesre}enom gradu i ujedno se samopromoviraju, ove godine ispred Narodnog
pozori{ta nismo imali priliku vidjeti
atraktivnija gluma~ka i rediteljska imena ako izuzmemo nezaobilaznog Sulejmana
Veli~anstvenog, turskog glumca Halita
Ergenca, i hrvatsku pjeva~icu Severinu
koja je u svojoj karijeri tako|er ostvarila
nekoliko zapaènih uloga. Ali zato smo
imali priliku svjedo~iti doga|ajima koji su
na vidjelo iznijeli svu provincijsku bijedu
dana{njeg Sarajeva i bahatost elite izrasle
iz ratnoprofiterskih familija koje se
ponosno {e}u u dizajnerskim toaletama.
Me|u najzapaènijima svakako je bio
nastup izvjesne modne kolumnistice
Martine Sajre Konakovi}, ina~e supruge

perjanice SDA Elmedina Dine Konakovi}a,
koja je svoju blje{tavu ve~ernju haljinu, u
dogovoru sa stilisticom Ninom Varga,
posvetila `rtvama poplava.
@elim da ovom haljinom obiljeìm
ovogodi{nje poplave koje su zadesile BiH,
Srbiju i Hrvatsku. Zato sam birala materijal
haljine koji asocira na ki{ne kabanice, a
kada govorimo o kosi odabir je bio jasan
mokra (wetlook) kosa, vla`no - sjajno
lice s punk elementima kao {to su tamne
usne i ogrlica od metalnih lan~i}a u zlatnoj,
srebrenoj i bakrenoj boji, objasnila je
stilistica Varga, a gospo|a Konakovi} je
zdu{no podràla naglasiv{i da je sve na njoj
totalni fashion.
Me|u dru{tveno angaìranima na
crvenom tepihu bila je i izvr{na
producentica SARTR-a Sabina [abi}, koja
je sebe i svoju maloljetnu k}erku odjenula u
zastave Palestine. I jedan i drugi poduhvat izazvali su ve}inom negativne
reakcije javnosti.
53
nidzara film:TEKST osnova.qxd
20.8.2014
21:52
Page 54
SVAKODNEVNA POBUNA
etiri godine braa ARASH i ARMAN RIAHI proveli su na ulicama sa

demonstrantima irom svijeta traei poveznicu izmeu pokreta koji se raaju
od Amerike, preko Europe, do Afrike i Azije. Arash Riahi film trenutno promovie
u regionu, a za Slobodnu Bosnu govori o tome zato se buni i zato drugi
imaju razloga da se bune danas
A R A S H T. R I A H I
SPECIJALNA VRSTA
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
Foto: EVERYDAY REBELLION
rizrenski Dokufest, festival

doku-mentarnog filma koji je
2010. godine uvr{ten me|u
dvadeset i pet najboljih festivala
dokumentarnog filma na svijetu,
ovo godine je otvoren filmom Svakodnevna
pobuna bra}e Arasha i Armana Riahija.
Prije projekcije filma, Veton Nurkollari,
direktor tamo{njeg festivala, koji se ove
godine organizira pod sloganom Promijeni
se, ne krij se, odrào je protestni govor
zbog najava zatvaranja ljetnog kina
Lumbardhi, u kojem se Festival odràva
godinama, ali i zbog privatizacije kina na
Kosovu. Isti film prikazan je i na Sarajevo
Film Festivalu, kao prvi film u selekciji
dokumentarnog programa. Prije, ali ni
nakon projekcije, niko nije iskoristio
priliku da iskaè negodovanje zbog bilo
~ega {to se u ovoj zemlji de{ava, {to je
primijetio i Arash Riahi, koji je zbog filma
boravio 24 sata u Sarajevu. U ovom filmu
pri~amo o empatiji, osje}aju koji jedna
osoba ima za drugu. înjenica da su samo
sat vremena odavde poplavljena podru~ja, a
mi ovdje imamo zabavu, pokazuje da neko
èli izraziti radije svoju individualnost, ili
{ta ve}. I tako svi postajemo gubitnici. A
pobuna budi u nama taj stari osje}aj
empatije, kaè Arash za Slobodnu Bosnu.
OBLIKOVANJE DEMOKRATIJE
Bra}a Riahi, obojica ro|eni u Iranu, ali
ve} vi{e trideset godina sa porodicom ìve
u izgnanstvu u Austriji, snimili su film koji
prati ra|anje dru{tvenih pokreta u svijetu:
od pokreta Occupy ro|enog u SAD-u,
preko aktivistica grupe Femen koje koriste
svoja tijela kao podloge za aktivisti~ke
poruke tokom akcija koje rade u cijelom
svijetu, pa do Arapskog prolje}a, i Otpora u

Srbiji. Film, ustvari, pokazuje kreativne
na~ine nenasilnog otpora i gra|anskog
neposluha. Autori preispituju {ta svi ovi
pokreti i protesti imaju zajedni~ko, te
razgovaraju sa teoreti~arima koji govore o
zna~aju pobune i pruànju mirnog otpora,
ali provode vrijeme i na ulici sa aktivistima.
Slogan filma je Demokratija je kao ljubav.
Treba vam svaki dan! Arash tvrdi da
pokreti koji osvajaju svijet oblikuju neku
novu demokratiju. Svi ovi ljudi s kojima
smo mi pri~ali oblikuju demokratiju na svoj
na~in. Naprimjer, dovoljno je da grupa ljudi
pokrene peticiju ili protest, to privu~e
pa`nju medija i kona~no moè dovesti do
promjene
politike,
kaè
Arash,
primje}uju}i kako su dru{tveni mediji
postali jedno od najva`nijih oru`ja pokreta
{irom svijeta. Twitter i Facebook imali su
va`nu ulogu u bu|enju gra|ana od Egipta
do New Yorka. Dobra stvar je da mi

imamo oru`je u rukama i moèmo ga
koristiti. I to zaista radi. Pritisak kroz
medije je ono {to pomaè, a sa dru{tvenim
medijima svi moèmo imati svoj medij za
koji nam ne trebaju pare, poja{njava ono
{to je nau~io nakon ~etiri godine
posmatranja dru{tvenih pokreta u svijetu.
Film Svakodnevna pobuna do sada je
prikazan na brojnim festivalima, a osvojio
je i nekoliko nagrada, uklju~uju}i i onu
koju dodjeljuje Cinema for peace,
organizacija koja ga je proglasila
najzna~ajnijim dokumentarcem 2014.
godine. Dvojica autora, ustvari, prikazuju
kako se ra|a i razvija aktivizam danas, kako
aktivisti sara|uju i grade mreè, te uti~u
jedni na druge bez obzira na granice i
razlike. Tako|er, pokazuje kako se u
posljednjih nekoliko godina, sa ra|anjem
pokreta, rodila i literatura koja izu~ava
promjene kroz gra|anske pokrete i metode
pruànja nenasilnog otpora. Kao primjere,
bra}a Riahi prikazuju razli~ite mirne
metode pruànja otpora, te razgovaraju sa
~lanovima grupe Yes Man koji se bune
kroz satiru, sa ~lanicama feministi~ke
organizacije Femen koje koriste svoja tijela
kao plakate za aktivisti~ke poruke, ali i sa
aktivistima iz Sirije koji se bore da se
njihov glas ~uje. I bra}a Riahi se smatraju
aktivistima, i to posebnom vrstom koja svoj
dru{tveni anga`man iskazuje kroz
dokumentarne filmove.
RA\ANJE LJEVICE
Pored Svakodnevne pobune, snimili su i
film Porodica u egzilu, li~nu pri~u o
njihovoj familiji koja se po prvi put sre}e
nakon skoro tri decenije i to van Irana, u
koji se bra}a i njihovi roditelji ne mogu
vratiti. I film Svakodnevna pobuna je
trebao biti o Iranu, ali se desilo Arapsko
prolje}e, Occupy i ra|anje drugih pokreta,
{to je dalo sasvim drugu dimenziju cijeloj
Film je moj na~in protestovanja

54
20.8.2014
21:53
Page 55
KAKO POSTAJEMO GUBITNICI
ARASH (lijevo) i ARMAN RIAHI

Pobunjenici sa kamerom u rukama napravili su jedan od
najzna~ajnijih filmova o protestnom pokretu u svijetu
pri~i. Moj otac je bio pet godina u zatvoru

za vrijeme {aha Pahlavija. Moje prve
uspomene na oca su posjete zatvoru, ne
igranje s njim ili ne{to drugo, prisje}a se
Arash: Iz zatvora je iza{ao za vrijeme
Islamske revolucije i uskoro smo shvatili da
moramo napustiti zemlju, cijela porodica. I
to za mene, naravno, predstavlja veliku
nepravdu. Iako sam danas sretan u Austriji
i dalje patim, jer ne mogu da idem u svoju
zemlju, jer je moj djed umro a da ga nisam
vidio, jer se ra|aju moji ro|aci koje nikada

ne}u upoznati... Sve to mi je vlast oduzela i
ne moè mi vratiti. I to je moj motor, razlog
za{to pravim ovakve filmove. Znam da sam
jedan od mnogih s ovakvim iskustvom, ali
imam privilegiju da sam to {to jesam i
osje}ao bih se lo{e kada ne bih ovo radio.
Znate, moj otac i danas ide na sve proteste,
~ak i kada je tamo samo deset ljudi. Ja ne
idem, ali pravim filmove.
Arash kaè i da su ga roditelji nau~ili da
OCCUPY
Pokret koji i dalje ìvi i
privla~i nove aktiviste
ne moè samo da se àli i pri~a o onom {to

nije dobro, nego da mora djelovati. Oni
nisu bili salonski komunisti nego ljudi koji
su zaista sudjelovali u stvarima, dodaje i
kaè da je i sam ljevi~ar. Nadam se da se
negdje ra|a neka nova ljevica koja je u~ila
na gre{kama prethodnika. Te gre{ke su
razlog za{to je desnica sada tako jaka. Oni
nisu dobri i pametni, nego je ljevica slaba.
Umjesto da se sva|amo me|usobno,
moramo se okrenuti ljudima i njihovim
potrebama, ponuditi rje{enja. Za{to je
Hamas tako jak? Zato {to imaju svoje {kole,
bave se dru{tvenim radom... Isto je sa
Muslimanskom bra}om u Egiptu. I jako je
glupo da ljevica, koja bi trebala biti
dru{tveno osvije{tena, ne moè da se sabere
nego samo kritikujemo jedni druge,
smatra Arash.
Film Svakodnevna pobuna bra}a Riahi
snimala su ~etiri godine, sa minimalnim
budètom. No, znali su {ta i za{to to rade,
kaè Arash: Sretali smo ljude koji su,
moglo bi se re}i, neka specijalna vrsta; ne
pla{e se, imaju energije, inteligentni su,
èle ne{to u~initi i ne odustaju. I ono {to mi
se u~inilo je da su svijetu potrebni takvi
ljudi, oni koji su spremni po~eti. Tako je
bilo u Iranu sa Zelenim pokretom, ili u
Tunisu sa Pokretom gra|ana. Pojavili su se
pojedinci koji vi{e nisu mogli trpjeti, koji
55
20.8.2014
21:53
Page 56
SVAKODNEVNA POBUNA
FEMEN
Aktivistice Femena protestuju ispred
ambasade Egipta u Danskoj
su izgubili strah, i oni su krenuli. Tako

ne{to ima efekat snje`ne grudve, i ljudi su
se samo po~eli pridruìvati jer su shvatili da
nisu sami. Iranski Zeleni pokret nastao je
2009. godine nakon predsjedni~kih izbora u
toj zemlji. Demonstranti su zahtijevali
odlazak
Mahmuda
Ahmedinedàda.
Ra|anje ovog pokreta smatra se
najzna~ajnijim politi~kim pokretom u
modernoj povijesti Irana, i najve}im nakon
iranske revolucije 1978.-1979. godine.
Pokret gra|ana u Tunisu pokrenuo je
revoluciju 2011. godine.
Razloge za pobunu u zemljama
Perzijskog zaljeva Arash vidi u konstantnoj
presiji nad gra|anima. Obja{njava kako u
Iranu, ali i Saudijskoj Arabiji i jo{ nekim
zemljama, postoje jako dobri univerziteti i
mnogi ljudi, naro~ito ène, se {koluju. To
su zemlje sa puno obrazovanih ljudi, ali i
najve}im odlivom mozgova. U tim
zemljama vi{e èna zavr{ava univerzitet
nego mu{karaca. Ali, ne mogu ni{ta sa tim.
I na taj na~in vlada pravi svoje vlastite
56
INDIGNADOS
[panski pokret je prerastao
u politi~ku partiju koja je
u{la u Europski parlament
20.8.2014
21:55
Page 57
KAKO POSTAJEMO GUBITNICI

BRA]A RIAHI
Pobunjenici i kandidati za Oscara

Arash i Arman Riahi ro|eni su u Iranu,
ali su kao djeca morali napustiti zemlju
zajedno sa najbliòm porodicom. Obojica
su reìseri i autori, a za svoje filmove su
dobili vi{e od pedeset nagrada na
festivalima {irom svijeta. Njihov film Na
tren, sloboda bio je austrijski kandidat za
Oscara 2010. godine.
Pored filma, bra}a Riahi napravila su
neprijatelje koji djeluju iznutra. Pravi ih

tako {to im nisu u stanju ni{ta ponuditi, a
oni u~e i postaju ja~i. Gra|ani znaju da im
je znanje put van svega toga i zato se
{koluju, smatra Arash. No, film se ne bavi
samo onim {to se de{ava u zemljama za
koje se smatra da nemaju dovoljno
demokratije. Bra}a Riahi prate razvoj
pokreta Occupy u New Yorku, de{avanja u
[paniji gdje se rodio pokret Indignados i
kasnije partija Podemos, koja je osvojila
dovoljno glasova da u|e u Europski
parlament, ali i u nekim drugim zemljama
na Zapadu. Mislim da se ljudi bude kada
nepravda pre|e granice. To je veza izme|u
protestnih pokreta u svijetu. Mislim da ih
povezuje ta univerzalna ljudska potreba da
ìvimo u miru i dobrostanju, i pravdi. Bez
toga, kad-tad }e do}i do klju~anja.
DRU[TVENI MEDIJI
KAO ORU@JE POBUNE
Uloga dru{tvenih medija u protestima
{irom svijeta, smatra Arash, je klju~na. To
se vidi i u ovom filmu. Arash podsje}a kako
EGIPAT
Kada je vlast ukinula
pristup internetu gra|ani
su iza{li na ulice
online platformu za promociju nenasilnih

protesta, a uskoro planiraju objaviti i
aplikaciju za telefon, koja }e ne samo
pozivati na proteste nego i obezbijediti
alternativnu medijsku platformu za
demonstrante {irom svijeta. Na online
platformi prate aktivnosti protestnih
pokreta u svijetu, i daju upute za
nenasilne akcije.
su ljudi u Egiptu iza{li masovno na ulice u

trenutku kada je vlada odlu~ila prekinuti
pristup internetu. To je, moglo bi se re}i,
oru`je kapitalista, ali mi ga moèmo
koristiti i iskorisiti protiv njih, kaè Arash.
Bra}a Riahi nalaze jo{ ne{to zajedni~ko u
svim protestnim pokretima u svijetu bu|enje solidarnosti. Mislim da ljudi
TIHA SNAGA:
Svi ovi ljudi sa kojima
smo mi priali, oblikuju
demokratiju na svoj nain.
Na primjer, dovoljno je da
grupa ljudi pokrene peticiju ili protest, to privue
panju medija i konano
moe dovesti do promjena
politike
ponovo po~inju shvatati vrijednost

zajednice. Zajednica moè biti grupa od pet
ljudi, moè biti sastavljena od ljudi koji su
se tek upoznali, {to moè biti i bolje kada
shvatite da vas neki potpuni stranac
razumije. I to je jedna bitna stvar s bilo
kojim od tih pokreta - spoznaja da niste
sami nego dio zajednice koja ne moè ba{
tako lako biti izmanipulisana. Dru{tva u
kojima ìvimo nas èle uvjeriti da je
individualnost najva`nija, da je to sloboda.
Naravno da su li~ne slobode jako va`ne, ali
one nisu odvojene od dru{tva. U ovom
filmu mi pokazujemo empatiju, suosje}ajnost me|u ljudima, obja{njava Arash. On
kaè i da su tokom snimanja filma
primijetili kako javnost ~esto gubi vjeru u
proteste, smatraju}i da nisu imali puno
uspjeha, i da su kratkotrajni. No, nakon
~etiri godina ìvota na protestima, Arash
kaè da nijedan pokret ro|en na taj na~in
nije nestao nego je dobio drugi oblik,
postao dio procesa. Kao primjer ukazuje na
pokret Occupy, ~iji sljedbenici odavno nisu
na ulicama, ali i dalje djeluju usmjeravaju}i
se na dru{tveno koristan rad i teoretski
anga`man o nenasilnom otporu. Nekada
ljudi imaju osje}aj da protesti bezuspje{ni.
Ali to nije tako. Mi ìvimo u vremena kada
se sve mjeri uspjehom i pobjedama. Ali ovo
su procesi. Nije realno o~ekivati velike
promjene preko no}i. Trebamo promjenu
sistema, a sistem ne ~ine samo oni u vlasti,
nego svako od nas. Nismo mogli o~ekivati
da }e Occupy, koji djeluje u srcu
kapitalizma, promijeniti sistem preko no}i.
To nije mogu}e, ali su oni po~eli proces. U
po~etku ih je bilo 30, 40, sada imaju
sljedbenike {irom svijeta. Ili Turska. Tamo
postoji taj park Gezi. Erdogan jeste ponovo
pobijedio, ali sada ima nade. Prije Gezija je
nije bilo, isti~e Arash.
Na Balkanu bra}a Riahi su primjer na{la
u pokretu Otpor koji je ro|en u Srbiji za
vrijeme Slobodana Milo{evi}a. U filmu
Sr|a Popovi}, jedan od lidera pokreta, pri~a
o tome {ta su postigli i kako - koriste}i se
nenasilnim metodama. No, iako je Otpor
uspio doprinijeti skidanju Milo{evi}a sa
vlasti, ono {to Srbija ima danas,
ultranacionalisti~ku vlast, nije ono {to je
Otpor èlio: Ali moramo znati da su
uspjeli skinuti diktatora. To im je bio cilj.
Moramo znati i da }e promjena do}i tek
nakon jo{ jedne, mo`da dvije generacije.
Moramo shvatiti i za{to su ponovo glasali
kako jesu ljudi u Srbiji. Postoji ta ~injenica
da neki ljudi percipiraju sve u Srbiji kao
neka ~udovi{ta i oni su dobili taj kompleks.
Ja sam prikazivao svoje filmove u
Beogradu. Mnogo ljudi mi je pri{lo i reklo
da pripadaju uni{tenoj naciji. Mnogi su mi i
rekli da znaju kako ih ljudi vide kao
~udovi{ta, a oni to nisu. I bore se s tim
teretom jer neki od njih jesu napravili lo{e
stvari. Kao Nijemci.
57
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
20.8.2014
15:33
Page 58
KULT MARKET
DOWN
IV-Part II
Neki
bendovi
sviraju
isklju~ivo da
bi snimali.
Takav je
slu~aj sa
ameri~kim
metalcima
Down, koji
ve} neko vrijeme objavljuju fragmente
novog studijskog albuma. Ovoga puta
objavili su drugi od ~etiri dijela nazvan
II-Part IV, na kojem se nalazi {est
pjesama. Paralelno s novim EP-jem
objavili su i videouradak za pjesmu We
Knew Him Well.
MUZIKA
Album A strana ljubavi, grupe The Frajle
Ljetna razbibriga
FIREFORCE
Deathbringer
Da
Kraljevina
Belgija nije
samo zemlja
~okolade i
umjetnosti,
znali smo od
ranije. Dobar
dio izvoza te
zemlje ~ine
razni proizvodi od metala. Jedan od
takvih proizvoda je i power metal bend
Fireforce koji je nedavno objavio
studijski album pod nazivom
Deathbringer, na kojem se nalazi
trinaest èstokih kompozicija.
ZIRCUS
The Machines
Got Mean
Za poklonike
elektroni~ke
glazbe vijest
kako je bend
Zircus
objavio novi
album pod
nazivom The
Machines
Got Mean.
Tematika novoga albuma slovenskih
eksperimentalnih elektroni~ara je teza
kako su ljudi postali sluge strojevima, a
naslov albuma najavljuje kako dolazi
vrijeme kada }e isti stojevi postati zli.
Album sadrì devet kompozicija.
58
FRAJLE IZ RAVNICE
Simpati~ne akusti~ne
dame iz Novog Sada
Prema leksikonu, frajla je neudano

ènsko bi}e onog nezavidnog uzrasta kada
se pitanje njene udaje nasumi~no, ali sve
~e{}e i ~esto sve nasumi~nije po~ne
pojavljivati u svakodnevnim razgovorima.
Frajlama koje su rade udati se ovo
spominjanje odgovara, a nekim drugim
frajlama ba{ i ne. No, uistinu, rije~ frajla
dolazi od njema~ke rije~i Frulein i
doslovce zna~i damica.
Kada je, pak, glazba u pitanju, Frajle su
novosadski akusti~ni bend koji ~ine ~etiri
dame: Marija Mirkovi}, Nata{a Mihajlovi}
te Jelena i Nevena Bu~a. Ve} sada, pet
godina nakon osnutka benda, moè se re}i
kako su Frajle prvim albumom Na{ prvi
album s putovanja svojom neobi~nom
pojavom i glazbenim ànrom stekle
zavidnu popularnost na regionalnoj
glazbenoj sceni. Popularnosti, dakako,
doprinose i brojni nastupi od Vardara pa
do Triglava, od Runji}evih ve~eri do
Beogradskog prole}a.
Upravo na Runji}evim ve~erima pro{le
godine Frajle su otpjevale sjajnu
kompoziciju pokojnog glazbenog genija
Zdenka Runji}a Meni treba{ ti, koju je prvi
puta izveo Oliver Dragojevi} davne 1975.,
a koja se na{la na albumu Frajli pod
nazivom A strana ljubavi. Rije~ je o EP
albumu u trajanju od 25 minuta, na kojem
se nalazi sedam kompozicija.
Album otvara autorska pjesma Ko se to
meni zaljubio. Red swinga, red ìvahnih
pop aran`mana, pjevljivi, razigrani refren i
eto recepta za ljetni hit. Frajlama se mora
priznati kako imaju srodne boje glasova, ali

i stvaraju neku ~udnu, opu{tenu atmosferu,
svojstvenu podneblju iz kojeg dolaze. A
znamo da je kod lala sve polako i
opu{teno, bez suvi{nih tenzija. U ritmu
~arda{a uz zvuke violina, kontrabasa i
tambura, stiè simpati~na pjesma Kad se
ljubimo, radnog naziva Ne budali. Vrijedi
spomenuti i izvrsno isproduciranu baladu
Za kraj.
EP A strana ljubavi zatvara akusti~na
obrada pjesme ûkni vo drvo Vlatka
Stefanovskog, za koju su Frajle snimile i
videouradak. Kada se sve zbroji i oduzme
moglo bi se re}i kako Frajlama, barem u
dosada{njoj karijeri, puno bolje leè
obrade, {to su potvrdile i albumom A strana
ljubavi.
(M. Ili~i})
TOP LISTA
(iz Top 40 BH radija 1)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Gus Gus: Obnoxiously Sexual

Little Dragon: Paris
Brian Eno & Karl Hyde: Daddys Car
Bombay Bicycle Club: Feel
Plague Vendor: Black Sap Scriptures
Kasabian: Bumblebee
Morcheeba: Make believer
Lana Del Rey: West Coast
Jon Hopkins ft. Lulu James:
We disappear
10. Anna F.: DNA
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
20.8.2014
15:33
Page 59
KULT MARKET
KINO KRITIKA
Film Jesu li visoki ljudi sretni? (Francuska, 2014.),
scenariste i reditelja Michela Gondryja
Vizije Noama Chomskog
GONDRY, UMJETNIK
Umjetni~ko djelo u formi dokumentarca
O filmovima audiovizualnog genijalca,

autora, nefoliranta, umjetnika Michela
Gondryja sam pisao u svakoj mogu}oj
prilici kada je taj autor ne{to stvorio, pa to
~inim i sada. Povijest filma ima mnoga
remek-djela, ona se nerijetko definiraju tek
nakon nekog vremenskog odmaka, no za
radove ovog autora mogu odmah tvrditi,
nakon {to su isproducirani, da idu u tu
kategoriju.
Pa u{tedimo vrijeme, ne ~ekajmo da
pro|u godine da se to zaklju~i, pa tako da
odmah kaèm da je Michel Gondry
napravio (jo{ jedno) audiovizualno remekdjelo. Ne samo audiovizualno ve} i
sadràjno. Oboàvam autore koji ne
manipuliraju i koji su najja~i jer su najja~i,
a ne zbog ikakvih drugih stvari, okolnosti i
sli~no. @ivio Gondry! On je ovaj put
napravio umjetni~ko djelo u formi
dokumentarnog filma, ne klasi~nog, ve}
animiranog. Jesu li visoki ljudi sretni?
francuski je dokumentarno-animirani film.
Apsolutna preporuka da ga pogledate!
Pri~a tu Noam Chomsky i o stablima i o
raznim stvarima. Tko moè doku~iti moè,
tko ne - ne. Volio bih da {to vi{e ljudi
pogleda ovaj smislen, edukativan,
nemanipulativan film ovog prekreativnog,
zaigranog zemljanina Michela Gondryja.
Film je europsku premijeru imao u
programu Panorama na 64. Berlin Film
Festivalu. Jesu li visoki ljudi sretni? bavi se
jednim od najva`nijih mislilaca dana{njice,
Noamom Chomskim. Chomski kao svjetski
priznat i poznat lingvist, filozof, aktivista
zbori o sebi, o ranoj pobuni, jo{ u vrijeme
djetinjstva, povezuje usvajanje jezika i
stvaranje memorije te opisuje fascinaciju
otkri}ima Isaaca Newtona o okultnim
silama. Estetski, Gondry koristi svoj
audiovizualni rukopis koji smo znali vidjeti
u njegovim kreativnim glazbenim

spotovima, animacijske tehnike, 16mm
kameru.
Vizije Chomskog Gondry konvertira u
arhai~ne i nadrealne slike. U djelu (ne samo
ovom) osjeti se dje~ija radoznalost,
zaigranost, iskrenost, kreativnost... ono {to
kod mnogo slavnijih (to je samo privid
veli~ine i ni{ta vi{e), nagra|enijih te{ko
nalazimo. Gondry nema najve}a svjetska
priznanja. [ta }e mu? Nema problem sa
egom, zato i stvara i odu{evljava, ne
manipulira i ne profitira na taj na~in. Jesu li
su visoki ljudi sretni? pametan je i zabavan
animirani film od kojeg }ete mnogo nau~iti
i u kojem }ete uìvati.
(D. Jane~ek)
AMERI^KI BOX OFFICE
1. Teenage Mutant Ninja Turtles
(Jonathan Liebesman)
2. Guardians of the Galaxy
(James Gunn)
3. Lets Be Cops (Luke Greenfield)
4. The Expendables 3 (Patick Hughes)
5. The Giver (Phillip Noyce)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Nimfomanka:
1. dio (Lars von Trier, Zentropa)
2. Nulti teorem (Terry Gilliam, Voltage
Pictures, Zanuck Independent)
3. Samo ljubavnici preìvljavaju
(Jim Jarmush, Recorded Picture
Company, Pandora Filmproduktion,
Snow Wolf Produktion)
4. Hobit: Smaugova pusto{
(Peter Jackson, New Line Cinema,
MGM, WingNut Films)
5. Khumba (Anthony Silverston,
Triggerfish Animation)
JEDNOM ]E[ RAZUMJETI
Amos Gitai
Jednom
}e{
razumjeti
igrani je
film
Amosa
Gitaia iz
2008.
godine. Scenarij su napisali Dan
Franck, Amos Gitai i Marie-Jose
Sanselme, a prema autobiografiji
Jeromea Clmenta. Mu{karac stoji
pred spomenikom u znak sje}anja na
francuske @idove koji su propatili
nedu`ni za vrijeme nacisti~ke
okupacije. Onda se vra}amo unatrag
dvadeset godina...
Ocjena: 4
DUBOKO PLAVO MORE
Anatole Litvak
Duboko
plavo
more
igrani je
film iz
1955.
godine.
Reìju
filma
potpisuje
Anatole Litvak, a scenario je napisao
Terence Rattigan prema vlastitoj
drami. Hester je nezadovoljna u braku s
dosadnim sucem. Po~inje vanbra~nu
vezu s mladim pripadnikom britanskih
zra~nih snaga. No, uskoro shva}a da je
on alkoholi~ar.
Ocjena: 4
U ZENITU SUNCA
Rene Clement
U zenitu
sunca
igrani je
film
Renea
Clementa
iz 1959.
godine.
On i Paul
Gegauff
su prema romanu Talentirani gospodin
Ripley Patricije Highsmith napisali
scenario. Alain Delon je u glavnoj ulozi
varalice i predatora velikih ambicija...
Ocjena: 4
59
Cetri oka:Cetri oka.qxd
20.8.2014
19:40
Page 60
U ÊTIRI OKA
Priredio: DINO BAJRAMOVI]
ESMA SARI, studentica reije iz Sarajeva
Preminuo je Sulejman Kupusovi},

bosanskohercegova~ki pozori{ni i
televizijski reditelj, koji je na Akademiji
dramske umjetnosti u Zagrebu diplomirao
1974. godine. Teversenove bajke i Tale
njegovi su najpoznatiji televizijski projekti, a
predstave se ne mogu ni izbrojati. Reìrao
je i Hasanaginicu, prvu bo{nja~ku operu.
Posljednji o{tra~ noèva

WWW.MUSKIPORTAL.BA
BH. INFO
Do 24. augusta u prostorijama Ku}e

plamena mira u Tuzli odràva se prva
Likovna kolonija Slovenci u Tuzli 2014, u
organizaciji Udruènja gra|ana
slovena~kog porijekla i Saveza slovena~kih
dru{tava u Bosni i Hercegovini Evropa
zdaj. Na Likovnoj koloniji sudjeluje devet
~lanova iz Bosne i Hercegovine, Srbije i
Slovenije.
A do 26. augusta, pak, u mostarskom
Centru za kulturu bi}e postavljena izlo`ba
Ni|e veze. [est umjetnika: Kari Anne
Helleberg Bahri, Mari Ostby Kjoll, Ana
Maria Lopez, Rus Me{i}, Lisbeth Moe
Nielsen i Anna Ring su iz Norve{ke,
Kolumbije, [vedske i BiH, a nastanjeni su
u prvospomenutoj, skandinavskoj dràvi.
Dani fra Marijana [unji}a bi}e odràni u i u
okolini Novog Travnika od 22. do 24.
augusta. Organizator je
Udruga mladih Fra Marijan [unji} 1798 iz
Bu~i}a kod Novog Travnika, a u saradnji s
HKD-om Napredak - podru`nica Novi
Travnik. Cilj manifestacije jeste
popularizacija lika i djela ovog istaknutog
franjevca.
Studentica reìje na Sarajevo Film

Academy Esma Sari} snimila je
dokumentarni
film
o
Nedimu
Sara~evi}u, posljednjem o{tra~u
noèva u Sarajevu.
Dugo sam razmi{ljala o temi svog
filma i na prijedlog svog profesora
Nenada Dizdarevi}a sam izabrala temu
starih zanata kao fokus filma,
posu|ujemo izjavu od Agencije
FENA: S obzirom da su neki od
zanata, poput kujundìja i kazandìja,
ve} toliko puta obra|eni u pjesmama i
filmovima, odlu~ila sam da posvetim
pa`nju nekim manje poznatim
zanatima. îstim sticajem okolnosti,
put me doveo do ulice ûlhan br. 4 i
male radnje od ~etiri kvadratna metra,
gdje sam dobila priliku da radim sa
o{tra~em noèva, Nedimom, iako on i
nije bio toliko odu{evljen idejom da se
radi film o njemu jer, kako on sam
kaè, i nije toliko interesantan. Kako se
pokazalo na kraju, ta ~injenica ne moè
biti dalje od istine. @alosno je vidjeti da
pravi majstori, kao {to je Nedim, jedva
krpe kraj sa krajem bez ikakve pomo}i
vladinih institucija.
Film Esme Sari} premijerno }e biti
prikazan u okviru 20. SFF-a, na dan
kada se ovaj broj Slobodne Bosne
pojavi u prodaji.
BOO VREO, bosanskohercegovaki umjetnik
U Vinkovcima se svake godine odràva

festival glazbenog dokumentarnog filma.
Zove se DORF, a neki od filmova sa te
filmske smotre bi}e prikazani na
predstoje}em Mediteran Film Festivalu, koji
}e se krajem ovog mjeseca odràti u
[irokom Brijegu. Jedno od ostvarenja
posve}eno je na{em muzi~aru i knjièvniku
Damiru Avdi}u Grahi.
Italijan Andrea Benaglio bi}e voditelj
kreativne radionice za glumce, plesa~e i
muzi~are, koja }e pod krovom
Alternativne akademije u Mostaru biti
odràna od 29. augusta do 3. septembra.
Saop{tenje smo dobili iz Centra za dramski
odgoj, a pro~itali smo i da }e radionica
imati do 20 u~esnika, a krajnji rok za
prijavljivanje je 27. august.
60
BO@O VRE]O
Na mom prvom albumu }e biti petnaest pjesama
Cetri oka:Cetri oka.qxd
20.8.2014
19:41
Page 61
ATILLA AKSOJ, muziar iz Mostara
Dra` romske muzike
Snimili ste dvije pjesme, koje prate i dva spota, Djelem,

Djelem i spomenutu Sarayman. Kakve su reakcije Vama bliskih
kolega i prijatelja, s obzirom da ste im priredili jo{ jedno
iznena|enje?
Foto: Mario Ili~i}
Uz rock bend Zoster i Duo Arkul, u

kojem sa Va{im sugra|aninom Vladimirom
Mi}kovi}em izvodite pjesme iz kulturne
ba{tine sefardskih Jevreja, oformili ste jo{
jedan duo. Ovaj put sa, tako|e Va{om
sugra|ankom, pjeva~icom Jelenom Milu{i}.
Koje su, pak, ambicije ovog dua?
Na{e ambicije su da skupa istraùjemo
romsku muziku sa podru~ja Balkana, ali i
ostatka Evrope. Romska muzika je izuzetno
inspirativna, a razli~itost podneblja u kom
nastaje daje joj posebnu dra` i {arm, tako da
uìvamo u otkrivanju prelijepih pjesama i
izvo|a~a romske muzike iz Rumunije,
Ma|arske, Francuske... Tako|e, èlimo
predstaviti svoj doìvljaj odabranih pjesama
i podijeliti ga sa publikom i prijateljima.
Namjeravamo snimiti album romskih
pjesama i predstaviti publici neke ovdje manje popularne, a
predivne romske pjesme, kao {to je, naprimjer, romska pjesma iz
Rumunije - Sarayman.
Kad radite ne{to iskreno i od srca onda se

jednostavno prepu{tate i vjerujete tom
osje}aju da radite ne{to dobro. Najvi{e smo
sami sebe iznenadili, jer iako smo
pretpostavljali da moèmo i trebamo ne{to
skupa napraviti, nismo imali jasnu predstavu
do trenutka kad su pjesme po~ele spontano
nastajati i nas dvoje jedno drugo
nadopunjavati. Uìvate u tome i radite to
onako kako vi èlite, bez kalkulacije i
velikog premi{ljanja. Naravno, bitne su vam
reakcije i mi{ljenje bliskih ljudi i kolega, ali
ne bazirate svoje stvarala{tvo na mi{ljenju
drugih, bilo da je ono pozitivno ili negativno.
Kada nastavljate snimanje albuma i da

li }emo u ovoj godini imati priliku poslu{ati
gotov proizvod?
Snimanje je u takozvanoj po~etnoj fazi, {to podrazumijeva
izbor pjesama koje iz ovog ili onog razloga ~ine smislenu cjelinu
i kazuju pri~u koju njima èlimo do~arati. To, tako|e, obuhvata i
rad na aran`manima i demo snimcima, {to }e nam ukazati na
smjer na{eg zajedni~kog muzi~kog putovanja i {ta eventualno
èlimo promijeniti, i ukoliko to bude potrebno, koje muzi~are
pozvati da nam se pridruè na nekim od pjesama.
Iskren sam u svemu {to sevdah jeste

Boò Vre}o, izvrsni bosanskohercegova~ki interpretator sevdalinki, pjeva~ grupe Halka, u
Muzi~kom centru Pavarotti u
Mostaru, od 7. do 9. augusta, snimio
je svoj prvi samostalni studijski
album. Istina, i vi{e pjesama nego
{to }e biti uvr{teno na izdanje koje
}e biti promovisano u septembru.
Na albumu }e, ipak, biti
petnaest pjesama, a za odabir onih
koje }e biti na albumu, presudna je
bila emotivnost. Ve}inom su to
poravne pjesme, koje odraàvaju
karasevdah i u kojima se prepoznaje
~e`nja, nostalgija, bol i neuzvra}ena
ljubav. Moja prva autorska pjesma
Zna{ li da se svakog dana molim,
otvara album, a druga, Lejlija, zatvara tu misti~nu pri~u, na {to
sam jako ponosan. To odraàva koliko sam iskren u svemu {to
sevdah jeste i nosi u sebi. Album naziva Moj sevdah upravo
predstavlja moju posve}enost sevdalinci i stvaranju iste, a s
obzirom da je a capella, intiman je poput dnevnika u koji se
ispisuju najdublje emocije i

najskrivenije tajne, obja{njava
Boò Vre}o.
Sve pjesme snimljene su bez
muzi~ke podloge. Zna~i li, mada bi
trebalo biti logi~no bez obzira {to je
zahtjevno, i da }e Boìni samostalni
nastupi biti bez muzi~ara u pratnji,
pitamo na{eg sagovornika: Da, bi}e
to koncerti posve druga~iji od svih
ostalih, no kako bi ~arolija ostala
~arolija, nek sve ostane prekriveno
velom misti~nosti do realizacije
istih. Svakako da to ne}e biti puko
ispjevavanje, treba se dota}i neke
posve druge dimenzije u pristupu i
ve} imamo neke od smjernica, kako,
Edin Zub~evi}
kuda i na koji na~in.
Album Moj sevdah producirao je Edin Zub~evi}... Najprije
sa~ekajmo da album iza|e na svjetlo dana. Jako sam uzbu|en
kada to kaèm, jer dugo ~ekam na ovaj album, no o svemu
bitnom u domenu realizacije oglasi}e se moja agencijska ku}a,
Gramofon iz Sarajeva. îji je vlasnik upravo Zub~evi}.
61
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd
20.8.2014
15:31
IVAN RAMADAizN,Sarajeva:
ova
autor animiranih film
a
ij
b
o
d
e
n
i
a
tr
e
n
i
ti
Ko u
1. Je li animacija posao ili zanimacija?

Animacijom se bavim samo u slobodno
vrijeme kad nisam u kafani.
2. Kada }ete smon

tirati novi film?
Kad se otrijeznim.
3. Kako se
osje}ate u
Sarajevu?
Pa, zavisi, nekad
mamurno, nekad pijano.
4. [ta ne morate
imati u friìderu?
Hranu.
5. Koga biste poveli

na pusto ostrvo?
Nikoga, ho}u da
uìvam.
6. [ta obavezno
nosite na plaù?
Etanol skriven u
kremi za
sun~anje.
èlite
~ite kada
la
b
o
ta
[
12.
moderno?
izgledati idàmu, naravno.
p
Subotnju
13. Da li je bolje biti lijep i
pametan ili ruàn i glup?
Ruàn i glup, definitivno.
Ko ne zna, sretan je.
14. Da imate 15 minuta
vlasti, {ta ne biste u~inili?
Ne bih to prespavao.
15. Opi{ite Dinu

Merlina u tri rije~i?
Nisam ja supermen!
16. S kim biste voljeli

otplesati tango?
Sa nekim ko ne zna
plesati kako bi
izgledalo da ja znam.
7. Da niste to {to jeste,

{ta biste bili?
Sedamnaestogodi{nja
curica.
17. Osoba koja Vam

ide na ganglije?
Onaj lik {to uvijek
zine kad ga Klix slika.
8. [ta ste bili u

pro{lom ìvotu?
Sedamnaestogodi{nja
curica.
18. Mala Duba ili

Veliki Drvenik?
Pa, ovaj Veliki,
valjda je ve}e bolje.
9. Jeste li meteoropata?
Samo kada je kafana
prazna zbog ki{e!
10. Koliko ima istine u izreci:

Sretnom ène umiru a
nesretnom kobile crkavaju?
Nije se bolje moglo re}.
11. Da li je
{utnja zlato?
Ko {uti i ne
traì - ne
dobija.
Foto: Milutin Stoj~evi}
by DINO BAJRAMOVIC
Page 62
19. Tange
ili badi}?
Tange.
20. A,
begova ili
{kembe
~orba?
Begova - za
mamurluk.
21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?

Do|ite u Pussy na koju rakiju.
62
Fadila:Iluzije.qxd
20.8.2014
15:35
Page 63
KLIN ÔRBA
TOBOGAN ZA VJE[ANJE
Pi{e: FADILA NURA HAVER
Prve suneve zrake iskosa obasjavaju puste plastine ljuljake koje se

lagano poinju njihati skupa s punk elementima stilski udeenim da
asociraju na robovske lance i okove, mnogostruko premazane pravom
ljudskom krvlju kojoj duguju plemenitu patinu zlatne, srebrne i bakarne
boje. Vjetri piri, lie treperi, vrte se prazne vrteke, ljuljaju modno
osvijetene ljuljake i raskone najlonske haljine na balkonskim loama
ilm kojim je otpo~eo peti dan veli~anstvenog

jubilarnog i nadasve tradicionalnog Sarajevo Film
Festivala osvjetlao je obraz svim pravim,
mnogostruko osvije{tenim Sarajlijama kojih je, istina malo, ali su zato strate{ki dobro raspore|eni u
Bakirdistanu koji se proteè od bajkovitih Poljina do
uspje{no materijaliziranog Marijinog Dvora. Umjetnost,
napose filmska, biva vrhunska samo ako je obi~nim,
dakle neosvije{tenim gledateljima nedoku~iva i
nerazumljiva, zamagljena mno{tvom nepoznanica i scena
koje asociraju na svu tragediju njihovih besmislenih
ìvota, ali to nipo{to nisu pri~e o njima i njihovom znam
za jadac mentalitetu. Radnja jutro{njeg filma, besplatno
uprizorenog za ranoranioce, zbiva se na Vojni~kom Polju,
na jednom obi~nom, jo{ sanjivom dje~jem igrali{tu. U
{irokom kadru prvo vidimo balkone okolnih zgrada na
kojima se su{e glamurozne toalete od nepoderivog
perlona i najlona, materijala koji asocira na modno
zastakljene prozore u ratom razorenom Sarajevu, s
potpisom UNHCR-a. Totalni fashion upotpunjuju rupe od
granata na fasadama u kojima se gnijezde vrhunski
stilizirane vrane. Potom se oko kamere ponosno spu{ta na
parking dizajniran u retro stilu iz kasnih sedamdesetih, sa
veli~anstvenim primjercima automobila ~uvene marke
PalimSeNaGuranje.
rve sun~eve zrake iskosa obasjavaju puste plasti~ne

ljulja~ke koje se lagano po~inju njihati skupa s punk
elementima stilski ude{enim da asociraju na
robovske lance i okove, mnogostruko premazane pravom
ljudskom krvlju kojoj duguju plemenitu patinu zlatne,
srebrne i bakarne boje. Vjetri} piri, li{}e treperi, vrte se
prazne vrte{ke, ljuljaju modno osvije{tene ljulja~ke i
rasko{ne najlonske haljine na balkonskim loàma. Vrane
jatimice pomaljaju glave iz svojih rupa {to asocira na
mno{tvo foto objektiva usmjerenih u ìù zbivanja. Vje{ti
redatelj filma nam kroz brzometnu smjenu perspektive
omogu}ava da istovremeno vidimo hiljade istih staraca
kako se vje{aju na hiljadama istih tobogana, u okrilju na
tisu}e istovjetnih dje~jih igrali{ta uglavljenih na isto
toliko vojni~kih polja, zaglavljenih u samo jednom
jedinom Sarajevu. Istina, na njegovoj duboko prezrenoj
periferiji koja je samo umjetni~ki precizna scenografija,
dizajnirana da (znate ve}) asocira na najefikasniju

politi~ku igra~ku zvanu tobogan, niz koju se - u dobro
reìranom filmu, dok trepne{, hiljade i tisu}e statista
mogu zauvijek sjuriti u bezdan. Haleluja!
a velikom ekranu slijedi totalni mrak, taman da se

prou~i Fatiha, a onda se film zavrti u obrnutom
smjeru kazaljke na satu, nekih ~etiri i pol dana
unatrag. Vidimo: crveni tepih i hiljade reflektora, kloceva
i bliceva. Usred sride ona, u na{eg nam Dine ef.
Konakovi}a hanuma Martina Saira. Hoda, tepih ne doti~e,
s uvjerenjem da je na njoj totalni fashion, kao {to se i
osje}a. Ne{to kao: hop-ìca-ìca-ìca-drma-mi-sekabanica, iliti znamenita Nina Varga. A Ona (ako je za
Vargu dopu{teno kazati ona) veli: @elim da ovom
haljinom obiljeìm ovogodi{nje poplave koje su zadesile
BiH, Srbiju i Hrvatsku. Zato sam birala materijal haljine
koji asocira na ki{ne kabanice, a kada govorimo o kosi odabir je bio jasan - mokra (wetlook) kosa, vla`no, sjajno
lice s punk elementima kao {to su tamne usne i ogrlica od
metalnih lan~i}a u zlatnoj, srebrenoj i bakarnoj boji. No,
budu}i da prosta~ke u{i {irokih narodnih masa gotovo
nikad ne ~uju {ta im se govori i poru~uje odozgore, sve mi
se ne{to utvara da je 20. obljetnica Martina Nina Saira
Varga Crvenog Tepiha posve}ena onom vr{nja~kom
Genoci(d)~i}u, jer materijal Tepiha asocira na
no`ìcasrebrenica look. Onda se trznem, na pola svog
tobogana koji asocira na Dom, i drznem se prepoznati
nje`no ocvalu Gani}ku Eminu, na~injenu od materijala
koji nepogre{ivo asocira na sparu{enim cvjeti}ima
nakin|ureni travnjak okolo onog igrali{ta iz prvog dijela
ovog filma. S njenog gracioznog vrata sve nekako
skladno visi, {to samo ovakve kao ja asocira na visibabu,
a sve plemenite, humane i uznosite varge i saire, bezbeli,
u svoj njihovoj modnoj bogonaravi zavodljivo mo}na
Eminica inspirira da cijeli cjelcati film posvete
neidentificiranom starcu koji }e se za ~etiri i pol dana
objesiti na toboganu u (gre{no je re}i) sarajevskom
Vojni~kom Polju. Tre}i dio filma je potpuno retrogradan.
Preko puta Tepiha, iza za{titnih re{etaka vidimo Vu~ka
koji je niz ZOI bob-tobogan odavno kliznuo na samo dno
Sarajeva. Tako blizu, a tako daleko od glamurozne
asocijacije na poplave.
63
Auto:CRNA.qxd
20.8.2014
17:16
Page 64
PETA BRZINA
Pi{e: MARIO ILIÎ]
NOVI PEUGEOT 308 SW: Savr{eni sklad!
nogi }e se sloìti kako su francuska

vozila
oduvijek
bila
oli~enje
udobnosti i kvalitete. U konforu i
udobnosti zasigurno prednja~i najve}i
francuski proizvo|a~ automobila Peugeot,
osnovan davne 1882. u gradi}u Sochauxu.
Mnogi su legendarni modeli dio Peugeotove
pro{losti, a me|u predvodnicima u svojoj
klasi stranice povijesti ispisuje je i model s
oznakom 308, koji je prvi put si{ao s
pokretne trake 2007. godine. PSA Peugeot
Citroen grupacija pro{le je godine lansirala
drugu generaciju Peugeota 308, a
odnedavno se u prodaji u salonima
automobila jugoisto~ne Europe nalazi i SW
ina~ica sa razli~itim paletama motora i
paketima opreme. Upravo Peugeot 308 SW,
njegove glavne karakteristike i performanse
ovoga puta i predstavljamo. Ve} na prvi
pogled novu SW ina~icu krase elegantne i
~iste linije, kako izvana tako i u
unutra{njosti. Iako je rije~ o karavanu, novi
Peugeot 308 SW iskazuje gotovo atletsku
siluetu, dok njegove velike ostakljene
povr{ine dodatno nagla{avaju dinami~nost
profila vozila. Posebno snaàn dojam
ostavljaju stra`nja svjetla, koja su izvedena
u LED tehnologiji posljednje generacije, a
64
nastavljaju karakteristi~nu bo~nu liniju

vozila. Maksimalno umanjen upravlja~ vozila
osigurava voza~u gotovo sportski {tih
vo`nje. Prednja svjetla su tako|er izvedena
u Full LED tehnologiji te time upotpunjuju
dizajn prednje maske, koju su dizajneri iz
Peugeota oblikovali kako bi prednji kraj
vozila poprimio ma~kasti izgled. [to se ti~e
enterijera, kao i kod limuzine i u SW modelu
glavnu rije~ vodi 9,7-in~ni zaslon osjetljiv na
dodir kao i sredi{nji upravlja~ki gumb, te
vrhunski Hi-Fi ure|aj visoke klase. Ukoliko
ste poklonik karavanskih ina~ica, ili
jednostavno imate brojnu obitelj i trebate jo{
prostora, Peugeot 308 SW svakako je dobar
odabir. A kada ve} imate novca za takvo
vozilo, prava je {teta ne odabrati verziju s
panoramskim krovom povr{ine 1,69 m2,
koji uz obilje svjetlosti stvara potpuno
druga~iju atmosferu unutar vozila. Kada je o
instrument plo~i rije~, Peugeot 308 SW
apsolutno nema vi{ka dijelova. Uz
minimalisti~ki pristup, svi su potrebni
instrumenti na dohvat ruke voza~a. Glavni
adut modela Peugeot 308 SW svakako je
prtlja`ni prostor, njegove dimanezije i
izgled. Rije~ je o prtlja`niku od 610 litara,
koji je me|u vode}im u segmentu, s
posebnim naglaskom na dodatni prostor

koji se nalazi ispod poda prtlja`nika. Tu je i
Magic Flat sjedalo koje se uz jednostavan
pokret u jednoj sekundi pretvara u savr{eno
ravnu podnicu prtlja`nika. Kada se obore
stra`nja sjedala po~etnih 610 litara pretvara
se u nevjerojatnih 1.660 litara prtlja`nog
prostora. Peugeot 308 SW nudi benzinske
PureTech i dizelske BlueHDi agregate
razli~itih zapremina i snaga. Stru~njaci iz
Peugeota posebno su ponosni na dizelske
agregate jer prema njihovim podacima uz
vi{e snage novi BlueHDi motori Euro6
norme, dodatno {tede gorivo i smanjuju
one~i{}enja okoli{a. Uz gomilu serijske
opreme koja dolazi uz Peugeot 308 SW
valja spomenuti samo neke od novotarija. Tu
su elektri~ni servo upravlja~, paljenje vozila
bez klju~a, elektri~ne parkirne ko~nice, Park
Assist, Hill Assist, sustav za kontrolu mrtvoga
kuta, inteligentnu kontrolu proklizavanja i
brojne druge novotarije. Za kraj jo{ malo o
cijenama. Najjeftiniji model Peugeota 308
SW sa 1,2 litarskim PureTech motorom u
susjednoj Hrvatskoj stoji oko 33 tisu}e
konvertibilnih maraka, dok najskuplji
model, 2.0 BlueHDi dostiè cijenu i do
51,000 KM.
Reagiranja:Reagiranja.qxd
20.8.2014
17:23
Page 65
REAGIRANJA
Dragan Radovanovi} - Uredni{tvu
Neistina je da je moj sin zaposlen u Upravi za

indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine
(Roditeljska pa`nja Mire Dàkule, SB, br. 925/926)
Po{tovani,
U va{oj reviji Slobodna Bosna, broj
925/926 od 31.07.2014. godine, na strani
26-29 objavljen je ~lanak pod nazivom
Roditeljska pa`nja Mire Dàkule, u kojem
se govori o nepotizmu i drugim nepravilnostima prilikom zapo{ljavanja u Upravi za
indirektno oporezivanje BiH.
U tom ~lanku, na strani 28, navedeno je,
izme|u ostalog: @arko Radovanovi} posao
u UIO BiH dobio je samo zato jer je sin
Dragana Radovanovi}a, glavnog tuìoca
Tuìla{tva Tuzlanskog kantona.
U toj re~enici izneseno je niz neistina.
Naime, ta~no je da radim u Kantonalnom tuìla{tvu Tuzlanskog kantona, ali
kao zamjenik glavnog tuìoca. Imam sina,
koji se zove @arko, ima 15 godina, zavr{io
je osnovnu {kolu i naravno nije mogao
nigdje
zasnovati radni
odnos. Ne poznajem nijednog @arku Radovanovi}a, pa
ni onog koji eventualno radi u
Upravi za indirektno oporezivanje BiH. Ne poznajem lice
koje se zove Miro Dàkula.
Smatram da je novinarima
potrebno da se, {tite}i profesionalne standarde i novinarsku etiku, bolje informi{u kada
prezentiraju informacije u svojim
~lancima.
Nadam se da }ete objaviti
ovaj demant i barem donekle ublaìti efekat
objavljenog ~lanka u kojem su iznesene
neistinite informacije o mojoj porodici i meni.
Dragan Radovanovi}
65
ISPRAVNA-oglasi sedmica-927-a:ISPRAVNA-oglasi.qxd
14.8.2014
0:42
Page 1
19.8.2014
14:19
Page 1
19.8.2014
14:20
Page 1

Slobodna Bosna 928

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 928

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SRBIJA I EMIRATI: SVAKA PTICA SVOJIM JAT-om LETI

10 DODIKOVO PRIZEMLJENJE 18 BOSANSKI KALIFAT

POVRATAK SVETIH RATNIKA

U~estali zahtjevi za sticanje politi~ke

U posljednjih mjesec-dva u BiH se vratilo

TRGOVINA NA VELIKO I MALO

KUPI ME, PRODAJ ME, VI[E PUTA

Na dnevnom redu sjednice Vije}a ministara

Dioni~arsko dru{tvo Riba-Neretva iz

NAA DOBRA VILA ELVIRA

VISOKA CIJENA DODIKOVE

Lektor: Sedina LON^ARI]

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

21.8.2014. I SLOBODNA BOSNA

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

EVROPA KANJAVA BiH ZBOG JUNOG TOKA

Sekretarijat Evropske energetske zajednice predloio

INSISTIRANJE NA EVROPSKIM STANDARDIMA

Kako ni u naknadnim terminima koji su

Ju`ni tok. Taj je projekat dizajniran

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

SFF - sve za imid

21.8.2014. I SLOBODNA BOSNA

PREDIZBORNA VE^ER [AMPIONA:

D@EVAD POTURAK PROTIV

Ne pratim SFF, presahnuo

Jedan moj drug prvi, odmah nakon

Ve~eras je u zeni~koj Areni D@EVAD

kategorija?). Poku{aj FAHRUDINA RADON^I]A, predsjednika Saveza za bolju

nego D`evad Poturak i Denis Stojni}

Evropsko atletsko prvenstvo iz Zricha

praviji Hrvat i od samog Darija Kordi}a,

Ne pratim SFF, presahnuo mi je

Srbijanski/srpski mediji, barem oni pod

Negdje u vrijeme kada se raspadala

politi~ki i rasno/rodno nekorektnih viceva (sve

Ne treba biti nepravedan, niti bi se smjelo

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

POTROAKA KORPA SNSD-a

Jo nije rijeen maratonski

danas. Prema nepravomo}noj presudi,

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

Podravate li odluku visokog predstavnika

kojima je jedan ~ovjek u

bacije na bh. politi~koj sceni.

Ne podr`avam odluku Valentina

Apsurdna je sama ~injenica

Predsjednik Srbije Tomislav Nikoli}

Uestali zahtjevi za sticanje politike suverenosti samo su dimna zavjesa kojom se

IZA DODIKOVE VLASTI OSTAJE

ktuelna vlast Republike Srpske,

SKUPI PRIVID BLAGOSTANJA

Rast potronje deset puta vei od

zajedno! Uz to je spiskala i sav novac

INO DUG UVE]AN 400 POSTO

KRITI^AR DODIKOVE VLASTI

inostrana zadu`enost Republike Srpske, koja

milijardi KM nije ostala ni prebijena para,

Republika Srpska jedina na Balkanu ima

SLOBODNA BOSNA I 21.8.2014.

REPUBLIKA SRPSKA IZGUBILA EKONOMSKU SUVERENOST

21.8.2014. I SLOBODNA BOSNA

PENZIONI FOND PRED PUCANJEM

potrajao je jo{ nekoliko narednih godina,