CASE STUDY COMPETITION 2012.

Poduzee: ABB d.o.o.

Naziv poslovnog sluaja:
Poveanje energetske uinkovitosti ili smanjenje trokova proizvodnje u industrijskom
postrojenju Likoj tvornici vapna u Sirau

PROJEKT SUSTAVA KOMPENZACIJE JALOVE SNAGE U TS

HIDRATIZACIJE U LIKOJ TVORNICI VAPANA U SIRAU

eSTUDENT
Trg J. F. Kennedyja 6
HR 10000 Zagreb
Tel: +385 (0)1 2383 224
Fax: +385 (0)1 2335 633

Sadraj
1.

UVOD U PROBLEM ......................................................................................................... 3

2.

TEHNIKI OPIS I PRORAUN ....................................................................................... 4

2.1.

Postavke prorauna ...................................................................................................... 4

2.2.

Model TS hidratizacije ................................................................................................ 7

2.3.

Odabir i proraun parametara kondenzatorske baterije ............................................... 8

2.4.

Ostala oprema za kompenzaciju ................................................................................ 11

2.4.1.

Sklopnici............................................................................................................. 11

2.4.2.

Tiristorski modul ................................................................................................ 12

2.4.3.

Regulator jalove snage ....................................................................................... 13

2.5.

Upute za ugradnju ...................................................................................................... 14

3.

REZULTATI I PROCJENA ISPLATIVOSTI ................................................................. 17

4.

ZAKLJUAK ................................................................................................................... 21

5.

PRILOG ............................................................................................................................ 22

1. UVOD U PROBLEM
U svakom elektromotornom pogonu, gdje se upotrebljavaju asinkroni motori, sustav
kompenzacije jalove snage je neophodan. Jalova energija, iako potrebna motorima za rad, nije
poeljna zbog razliitih razloga. Sa strane mree tokovi jalove energije negativno utjeu na
napone na kraju vodova te nepotrebno optereuju vod, a sa strane potroaa jalova energija
takoer negativno utjee zato to je potroa (posebice ako se radi o veem industrijskom
potroau poput Like tvornice vapna) duan plaati distributeru elektrine energije jalovu
energiju po veim cijenama od uobiajnih. Potroau je upravo to motiv za ugradnjom sustava
kompenzacije jalove snage.
Iako u pogonu Like tvornice vapna (LTV) postoji sustav za kompenzaciju, ipak postoji
problematini sustav kompenzacije koji je instaliran u TS hidratizacije. Problem je u starosti
opreme (preko 25 godina) koja esto zakae te LTV kao potroa mora plaati jalovu snago
po znatno veim cijenama od uobiajnih. Nadalje, sklopnici, a posebice kondenzatorske
baterije predstavljaju vieznaan problem te je potrebna zamjena. Kondenzatorske baterije u
TS hidratizacije punjene su PBC-om koji je tetan i za ljude i za okoli.
Ugraene piralenske kondenzatore, koji su u prosjeku stari vie od 20 godina, moramo
povezati s vrlo vjerojatnim oneienjem okolia, jer su zbog svoje ve prekoraene ivotne
dobi, te promijenjenih pogonskih naponskih prilika (prenaponi, THD, itd.) prave ekoloke
bombe dioksina i furana. Nerijetko se deavaju i pojave "eksplozija" kondenzatora povezanih
s mehanikim otvaranjem kuita. Ukoliko bi potivali upute iz amerikih zakona, da NN
kondenzatori mogu raditi najvie 15 godina, a VN kondenzatori najvie 20 godina, morali bi
sve ureaje za kompenzaciju jalove snage koji sadre kondenzatore s PCB-om odmah
zamijeniti, prema [1].
Prema tome, u ovom radu nastojat e se pokazati novi sustav kompenzacije jalove snage u TS
hidratizacije te njegova implementacija, a na kraju donijeti e se svojevrsni zakljuci na
temelju poveanja energetske uinkovitosti te ekonomske isplativosti.

2. TEHNIKI OPIS I PRORAUN

2.1.

Postavke prorauna

TS hidratizacije sastoji se od 16 trofaznih asinkronih motora ukupne snage 169 kW. Potreba
za kompenzacijom jalove snage je neophodna. Naelna shema TS hidratizacije prikazana je
slikom 2.1. koja se slae sa jednopolnim shemama danim u prilogu.

Slika 2.1 Naelna shema TS hidratizacije

Potrebno je napomenuti da je proraun, koji je biti proveden u nastavku, napravljen uz

simulacijski model (MATLAB - SimPowerSystems) te uz podatke o optereenju na lokaciji
TV2. TS hidratizacije je dio pogona TV2. Iako e proraun pokazati prilino tone podatke,
potrebno je napomenuti da za ozbiljniji proraun implementacije sustava kompenzacije jalove
snage treba provesti opsenija mjerenja u samom postrojenju. Zbog dinamike ovog natjecanja

(Case Study Competition), jasno je da mjerenje trenutno nije mogue, ali proraun koji slijedi
je vrlo dobar temelj za daljnji rad i rjeenje problema.
Dijagram optereenja od 1.3.2012. 00:15 do 4.3.2012. 23:45
450
Krivulja optereenja
Minimalno optereenje, pe3 - 150 kW
400

350

Radna snaga, kW

300

250

200

150

100

50

50

100

150
200
250
Vrijeme, 1=15min; 0=1.3.2012. 00:15; 384=4.3.2012. 23:45

300

350

Slika 2.2. Dijagram optereenja za odreeno razdoblje

Na slici 2.2 prikazan je dijagram optereenja na TV2 u odreenom razdoblju za koje se moe
smatrati da je reprezentativno. Promatra se razdoblje kroz otprilike 4 dana. Dijagram je
napravljen uz podatke koji se nalaze u prilogu te pomou programa MATLAB. Crvenom
linijom prikazano je minimalno optereenje (150 kW) koje predstavlja stalni pogon pei3.
Vrna optereenja pikovi (eng. peak, vrh) su zbog potroka TS hidratizacije i mljevenja.
Za daljnji proraun uzimat e se da TS hidratizacija radi pri nazivnoj potronji od upravo 169
kW, kolika je ukupna instalirana snaga strojeva u TS hidratizaciji.
U tablici 2.1 dani su podaci o snazi pojedinog motora u TS hidratizaciji te upotreba pojedinog
motora u pogonu.

Tablica 2.1 Motori u pogonu TS hidratizacije

Pozicija

Snaga (kW)

Pogon

P8

5.5

Elevator

P7

Puni transp.

P11

2.2

elijski dozator

P10

2.2

Puni transp.

P17

Otresa filtera

P9

30

Ventilator filtera

P6

Puni transp.

P5

60

Kuglini mlin

P5.1

0.55

Pumpa maziva 1

P5.2

0.55

Pumpa maziva 2

P4

30

Separator

P3

Elevator

P2.1

7.5

Hidrator

P2.2

7.5

Hidrator

P2.3

7.5

Hidrator

P1

1.5

Dozator

Ukupno snaga: 169 kW

2.2.

Model TS hidratizacije

Model TS hidratizacije napravljen je u programskom paketu MATLAB SimPowerSystems.

Parametri strojeva prilagoeni su snagama koje su dane u jednopolnoj shemi, odnosno tablici
2.1. Provedena su 2 mjerenja: mjerenje prije i mjerenje poslije kompenzacije. Rezultati
mjerenja pokazat e utjecaj kompenzacije jalove snage. Pored svakog motora stoji naziv
pogona u kojemu se koristi. Strojevi su poredani prema jednopolnim shemama iz priloga.
Optereeni su snagama koje se nalaze u jednopolnoj shemi. Na temelju ovog modela mjerit e
se radna i jalova snaga te faktor snage prije i poslije kompenzacije.

C ontinuous
powe rgui

atan
Divide

180/pi

Trigonometric
Function1

fi (stupnjevi)

Gain

In Me an
Product3

Mean Value

snaga (P1)
cos

radna snaga (P1+P2)

+
- v
Product4

Trigonometric
Function2

faktor snage

sqrt(3)

In Me an

Vl23

Gain1

Mean Value1

jalova snaga (Q)

Scope

snaga (P2)
+ v
-

Vl13
+ i
-

L1

Il1
i
+ -

L2

Il2

L3

i3

kond2

m agnitude
signal

Display4
angle

kond1
kond

+ -i

1/sqrt(2)

Gain4

35

19

14

14

25

193

19

teret

teret1

teret2

teret3

teret4

teret5

teret6

Fourier2

387

teret7

teret8

193

25

48

48

48

teret9

teret10

teret11

teret12

teret13

teret14

teret15

Tm

dozator
m

hidrator3

Tm

Tm

hidrator2
m

hidrator1

Tm

Tm

elevator2
m

separator

Tm

Tm

pumpa
maziva 2
m

pumpa
maziva 1

Tm

Tm

kuglicni
mlin
m

puzni
transp.3

Tm

Tm

ventilator
filtera
m

otresac
filtera

Tm

Tm

Tm

puzni
transp.2
m

celijski
dozator
m

puzni
transp.1

elevator

Tm

Tm

Display5

Slika 2.3 Model TS hidratizacije

Upotreba MATLAB-a pogodna je za promatranje statikih i dinamikih stanja pogona te

grafiki prikaz promjene promatrane veliine u ovisnosti o vremenu. Prouavanje dinamike je
vrlo vano posebice kod promatranje uklapanja i isklapanja kondenzatorskih baterija, to je
vrlo vano za proraun koji slijedi. Nadalje, upotrebom simulacijskog modela moe se bez
tekoa promatrati ispad pojedinog motora u pogonu, zalet motora, koenje, odnosno sve
sluajeve koji bi se tijekom pogona mogli dogoditi.
U ovom projektu dovoljno je promatrati statika stanja pogona s obzirom na faktor snage te
dinamiko stanje prilikom uklapanja/isklapanja kondenzatorske baterije.

2.3.

Odabir i proraun parametara kondenzatorske baterije

Rezultati mjerenja nalaze se u tablici 2.1. Mjerenja Poslije kompenzacije dobivena su

prikljuivanjem kondenzatorske baterije, tj. u modelu prema slici 2.3, dok su mjerenja Prije
kompenzacije uraena prema istom modelu, ali bez kondenzatorskih baterija. Parametri
kondenzatorske baterije odabrani su prema proraunu koji slijedi.
Tablica 2.2 Rezultati mjerenja

Prije kompenzacije

Poslije kompenzacije

Radna snaga, P [kW]

160.9

141.3

Jalova snaga, Q [kVAr]

115.8

22.99

0.8

0.987

35.75

9.243

Faktor snage, cos()

Kut,

Potrebna snaga kondenzatorskih baterija se prema [1] odredi iz sljedeeg izraza:

Qc P * tg 1 tg 2

(2-1)

Gdje je P=160.9 KW (ukupna snaga pogona), 1 je kut izmeu struje i napona prije
kompenzacije (1=arccos(0.8)), a 2 je eljeni kut. eljeni kut je odabran tako da je najprije
odabran eljeni faktor snage, odnosno cos(2)=0.97, to je vrlo prihvatljivo.
Za snagu kondenzatorskih baterija dobiva se sljedei iznos:

Qc 80.349kVAr
Iz ERG-ovog kataloga, [1], odabrana je sljedea konfiguracija kondenzatorskih baterija:

Tablica 2.3 Karakteristike kondenzatorskih baterija

MKK PhaseCap Premium kondenzatori
Trofazni kondenzatori za napon 400 V, 50 Hz u spoju trokut
Snaga, Qcn

25 kVAr

Kapacitet, C

3x165 F

Dimenzije (promjer*visina), D*H

116*200 [mm]

Teina, m

1.8 kg

Ostale specifikacije odabrane kondenzatorske baterije nalaze se u [1, str. 22. 24.]. Oigledno
je da snaga kondenzatorskih baterija nije dovoljna. Prema tome, potrebno je 4 konfiguracije
prema tablici 2.3 spojiti paralelno. Tada se dobije dovoljna snaga kondenzatorskih baterija:
Qc 4*25kVAr 100kVAr

Kako se radi o paralelnome spoju ukupni kapacitet jedne grane (faze) iznosi:
C 4*165F 660F

Nazivna struja kondenzatorskih baterija iznosi:

Qcn 25*103
Icn

62.5 A
U cn
400
Nazivna struja jedne grane kondenzatorske baterije (trokut spoj) iznosi:

Icn1 62.5 / 3 36 A
Treba odrediti i uklopnu struju kondenzatorskih baterija te provjeriti odgovara li ona
specifikacijama odabrane konfiguracije prema katalogu [1]. Ovaj problem posljedica je toga
da pri nagloj promjeni napona na kondenzatoru (kondenzatorskim baterijama), npr. pri
uklapanju njegova struja naglo poraste. Matematiki se to moe prikazati pomou slijedeeg
izraza:
ic C

duc
dt

(2-2)

Jasno je, dakle, da e pri uklopu postojati nekakav skok struje. Naravno, proizvoai pravae
kondenzatorske baterije tako da one izdre taj skok. Prema tome u specifikacijama dana je
uklopna struja za odabrani tip kondenzatora koja iznosi: Iuklop = 200*In. Rezultati simulacije
pokazuju slijedei odziv struje kondenzatora (slika 2.4) prilikom uklopa (t = 1) kada je pogon
nazivno optereen.
Struja kondenzatorske baterija
300
X: 1
Y: 280.8

250
200

ic, A

150
100
50
0
-50
-100
-150
0.5

0.6

0.7

0.8

0.9

1
t

1.1

1.2

1.3

Slika 2.4 Uklopna struja kondenzatorskih baterija

Uklopna struja je manja od one koja je dana u specifikacijama:
Iuklop 200* I n 7200 A Iuklop ( mj ) 280 A

Kondenzatorske baterije i u ovom segmentu odgovaraju pogonu.

1.4

1.5

2.4.

Ostala oprema za kompenzaciju

2.4.1. Sklopnici
Tablica 2.4 Odabir sklopnika

Za snagu kondenzatorskih baterija koja je proraunata odgovaraju sklopnici K332K, ako se

ugrade posebno na svaki paket kondenzatorskih baterija po 25 kVAr (ukupno 4 sklopnika K3
32K), ili sklopnik K399K, ako se odabere sklapanje svih kondenzatorskih baterija
istovremeno (za ovakvo uklapnje potreban je samo jedan sklopnik K399K). Ipak, prema
mojem miljenju, bolja konfiguracija je s 4 sklopnika K332K, zato to je tada ipak
omoguena regulacija jalove snage u 4 koraka: (25+25+25+25) kVAr. Takva regulacija moe
biti potrebna npr. u sluaju ispada motora vee snage (npr. kuglini mlin, separator ili
ventilator filtera) ili vie manjih motora.

Slika 2.5 Rjeenje s 4 sklopnika K332K

Slika 2.6 Rjeenje sa sklopnikom K399K

2.4.2. Tiristorski modul
Prema potrebi moe se ugraditi i tiristorski modul za uklapanje i isklapanje kondenzatorskih
baterija. Koristi se tzv. TSM tiristorska sklopka. TSM je brzi, elektroniki kontrolirani,
samonadzirani tiristorski modul za u uklapanje kapacitivnih tereta do 200 kvar, u izuzetno
kratkom vremenu (nekoliko milisekundi). Za razliku od sklopnika, TSM nema ogranienja u
broju sklapanju u ivotnom vijeku kondenzatora, prema [1].

Slika 2.7 Tiristorski modul

Izbor tiristorskih modula za promatrani sluaj svodi se na 2 tiristorska modula za napon 400
V: 4 modula TSM-LC25 (25 kVAr) ili jedan modul TSM-LC100 (100 kVAr). Izbor se provodi
prema istoj analogiji kao i kod izbora sklopnika. 4 modula TSM-LC25 (po jedan na svaku 25

kVAr-nu kondenzatorsku bateriju) omoguuju regulaciju jalove snage u 4 koraka, dok modul
TSM-LC100 ne omoguuje stupnjevitu regulaciju jalove snage.
Tiristorski moduli imaju i otpornike za pranjenje kondenzatora. Prema [1], koriste se
visokonaponski otpornici za pranjenje EW22. Otpornici EW22 sastoje se od dva otpora
vrijednosti 22k. Koriste se uz TSM-LC jer se sklapanje vri u dvije faze. Za TSM-LC snage
do 50 kvar dovoljan je jedan EW22 po stupnju. Za TSM-LC100 i TSM-LC200 koristimo vie
otpornika EW22 u paraleli. Za TSM-HV nisu potrebni jer se tamo sklapanje vri u tri faze.
Vano je napomenuti da odabirom tiristorskih modula, kondenzatorski sklopnici nisu
potrebni. Iako su tiristorski moduli bolji od kondenzatorskih sklopnika, zbog razliitih
prednosti, preporuka je da se ugrade sklopnici zbog toga to su sklopnici jeftiniji od
tiristorskih modula, a i prednosti tiristorskih modula nisu presudne za potrebe kompenzacije.
Naime, sa slike 2.2, jasno se vidi da pogon TS hidratizacije radi kontinuirano u odreenom
vremenu bez prevelikih skokova optereenja.
2.4.3. Regulator jalove snage
Ako se eli ostvariti automatska regulacija jalove snage potreban je regulator snage serije BR
6000. Sustav sa automatskom regulacijom ima velike prednosti u odnosu na obini sustav.
Spomenuti regulator snage omoguuje, osim upravljanja faktorom snage, i razliite vrste
mjerenja: mreni napon (V), reaktivnu snagu (kvar), radnu snagu (kW), frekvenciju, THD-V,
THD-I, vrijednost pojedinih harmonika do 19-og, struje pojedinih kondenzatora, prividnu
snagu (kVA), prividnu struju (A), temperaturu (C), trenutni faktor snage cos(), zadani faktor
snage cos(), potreban broj kvar za postizanje zadanog faktora snage cos(). Regulator snage
moe i signalizirati razliita stanja koja su bitna za sustav kompenzacije: nedovoljna
kompenzacija, prekompenzacija, premala struja, prevelika struja, previsoka temperatura,
preveliko harmoniko izoblienje, prekoraenje programiranog limita.
Izbor ugradnje regulatora snage ovisi o dinamici pogona, ali prema slici 2.2 (iznad linije od
150 kW) moe se smatrati da pogon uglavnom radi konstantnom snagom pa je potreba
regulatorom nije neophodna.

2.5.
-

Upute za ugradnju

Prosjena temperatura mjesta za ugradnju MKK PhaseCap Premium kondenzatora ne

smije biti vea od 45 C, a maksimalana temperatura kratkotrajno smije biti do 55 C.

PhaseCap kondenzatori mogu se proizvoljno postaviti vodoravno ili vertikalno. Ipak,

prilikom vertikalnog postavljanja mora postojati mehaniki potporanj koji e
osiguravati mirovanje kondenzatora.

Minimalni razmak izmeu kondenzatorskih baterija mora biti vei od 20 mm (zbog

hlaenja) te minimalno 20 mm iznad kondenzatora ne treba postavljati nikakve
montirajue komponente

Slika 2.8 Minimalni razmak izmeu i iznad kondenzatora

-

Kondenzator se privruje vijkom M12 na dnu kuita momentom zatezanja 10 Nm.

Osim toga, na vijak M12 spaja se i uzemljenje.

Slika 2.9 MKK PhaseCap Premium kondenzator (mjesto za privrivanje)

Spojni kabeli moraju biti fleksibilni (preporuljivo bakreni). Maksimalni presjek kabla
za PhaseCap kondenzatore je 16 mm2, a maksimalna struja iznosi 50 A RMS
(efektivna vrijednost). Napojni kabeli privruju se pomou odvijaa, maksimalnim
zateznim momentom od 2 Nm.

Slika 2.10 Uvrivanje napojnog kabela

Slika 2.11 Primjeri loeg spajanja

Slika 2.12 Izolacija ne smije biti zahvaena klemama (zbog mogunosti pregrijavanja)

Tablica 2.5 Preporuene vrijednosti za napojni kabel

Prije rukovanja kondenzatorom koji je bio u pogonu ili se o njegovom stanju ne zna,
mora se kondenzator isprazniti pomou otpornika za pranjenje ili pomou prigunice
(25 kVAr-ni kondenzator se prazni za 95 s preko otpornika za pranjenje) te potom
kratko spojiti!

Slika 2.11 Otpornici za pranjenje

-

MKK PhaseCap Premium kondenzatori imaju ogranien broj uklapanja/isklapanja

(7500 uklopa godinje) te ivotni vijek (do 115 000 sati)

3. REZULTATI I PROCJENA ISPLATIVOSTI

Postavljen cilj u uvod ostvaren je odabranom konfiguracijom sustava kompenzacije. To se
jasno moe vidjeti na sljedeoj slici.

Slika 3.1 Popravak faktora snage

Jasno se vidi kako prikljuene kondenzatorske baterije popravljaju faktor snage sa 0.8 na
0.98.
Iz financijskih podataka (danih u informacijskom paketu CSC, Financijski podaci) dana je
cijena koju Lika tvornica vapna plaa za elektrinu energiju, a iznosi 0.53 kn/kWh (ako se
uzme da je 1 EUR = 7.50 kn). Prema Tarifnom pravilniku Hrvatske elektroprivrede od
01.01.1999. godine ukupni iznos rauna za utroenu elektrinu energiju bez poreza dobiva
prema izrazu:
Cijena = (ukupno oitana radna energija*kn/kWh+ Najvia oitana snaga* kn/kW)*(1+K/100) kn
gdje je faktor K dan izrazom:

18
20
cos 2

(3-1)

Ako je koeficijent faktor snage cos()>0.95, koeficijent K je negativan, dakle, cijena

elektrine energije (kn/kWh) se smanjuje, dok je za cos()<0.95 koeficijent K je pozitivan,
dakle, cijena elektrine energije (kn/kWh) je vea od normalne. U sluaju nekompenziranog
pogona TS hidratizacije (bez kondenzatorskih baterija) iznos cijene elektrine energije ovisio
bi o faktoru snage. Ako se uzme da je tada faktor snage jednak 0.8 te se pretpostavi rad od 8h
dnevno (sa slike 2.2) dobiva se sljedei koeficijent K, odnosno cijena dnevno potroene el.
energije:

K nekompen.

18
20 8.125
cos2 0.8

Cijenanekompen. P * t * kn / kWh Pmax * kn / kW *(1 K /100) 1644.58kn

Kada se pogon kompenzira, odnosno, ako se uzme da je tada faktor snage jednak 0.986
dobiva se sljedei koeficijent K, odnosno cijena dnevno potroene el. energije:

K kompen.

18
20 1.485
cos 0.986
2

Cijenakompen. P * t * kn / kWh Pmax * kn / kW *(1 K /100) 1280.10kn

Napomena: Vrijednosti za P uzimaju se iz tablice 2.2, za t=8h, a P max=169 kW.

Jasno je, dakle da se kompenzacijom generiraju velike utede pri plaanju elektrine energije.
Da bi se pokazala isplativost potrebno je odrediti cijenu opreme za kompenzaciju koja ima
konfiguraciju danu u poglavlju 2. U sljedeoj tablici je prikazan cjenik.

Tablica 3.1 Cjenik opreme i iznos ukupne investicije

Naziv komponente

Kondenzatorska
baterija EPCOS
PhaseCap Premium
MKK400-D-25-01
(25 kvar, 400 V,
50 Hz)
Kondenzatorski
sklopnik B&J
K3-32K00-230

Cijena po komadu

Broj komponenti

Ukupno (kn)

(kn/kom)

(kom)

957.00

3,828.00

532.00

2,128.00

(25 kvar)
Ukupno

5,956.00

Dodatni trokovi

595.60

(10% od ukupno)
Ukupno (sve)

6,551.60

Rok isplate uloenog odreuje se na sljedei nain, ukupnu cijena ulaganja podijeli se s
razlikom u mjesenom raunu u sluaju nekompenziranog i kompenziranog pogona.
Pretpostavit e se da pogon radi 22 dana u mjesecu.

RokIsplate

Ulaganje kn
Ulaganje

mj (3-2)
Cijenanekompen. Cijenakompen. *20dana MjesenaUteda kn / mj

RokIsplate

6551.60
0.817mj.
1644.58 1280.10 *22

Dakle, oekuje se rok isplate investicije za manje od mjesec dana, tonije 81.7% mjesenog
rada kompenziranog pogona dovoljno je da otplati uloenu investiciju u kompenzacijski
sustav kroz utedu u plaanju elektrine energije.
Ako bi se odabrao jo i regulator faktora snage BR 6000 R6, EPCOS, ija cijena iznosi
2,303.00 kn tada bi cijena ukupne investicije (investicija B) narasla na 8,854.60 kn, a tada bi
rok isplate investicije, uz uzimanje u obzir izraza (3-2), bio 1.104 mjesec.

Radi zornijeg prikaza u investiciju A (bez regulatora) i investiciju B (s regulatorom) iskoristit

e se sljedea tablica.
Tablica 3.2 Usporedba investicija A i B

Odabir investicije

Cijena investicije

Investicija A

Investicija B

(bez regulatora)

(s regulatorom)

6,551.60 kn

8,854.60 kn

22%

22%

0.817 mjeseci

1.104 mjeseci

Smanjenje cijene plaanja

elektrine energije za dnevni
pogon TS hidratizacije

Rok isplate investicije

4. ZAKLJUAK
Provedena analiza problema i sinteza sustava kompenzacije pogona u TS hidratizacije, u
ovom projektu pokazala je da e se odabranom investicijom uvelike smanjiti trokovi
proizvodnje (ak 22% za dani pogon) te vrlo kratak rok otplate investicije.
Iako u tom pogonu postoji sustav kompenzacije, on je zastario te kondenzatorske baterije koje
su temeljni dio tog sustava sadravaju PCB, koji je kako je reeno u uvodu opasan za ljude i
okoli. Takva zastarjela oprema moe uzrokovati neeljene pojave poput ispada sustava
kompenzacije te posljedino poveanje rauna za plaanje elektrine energije. U najgorem
sluaju moe se dogoditi poar, a posljedice mogu biti izrazito loe u smislu materijalne tete,
ali i za ljude (radnike) koji rade neposredno uz stare kondenzatore Likoj tvornici vapana. Da
bi se takav ishod izbjegnuo, moja preporuka jest ugradnja novog sustava kompenzacije,
predloenog u ovom radu.

5. PRILOG
P1: [1] katalog ERG 2010.
Napomena: U radu se u tekstu poziva na informacije iz ovog kataloga ([1]).
P2: Jednopolne sheme TS hidratizacije TV2-RB3 (List 1, List 2, List 3)
P3: Financijski podaci CSC (dokument u Excel-u dan u informacijskom paketu od strane
koordinatora za CSC ABB 2012.)
P4: Prezentacija projekta u Power Point-u
P5:

Simulacijski

(TShidratizacija)

model

pogona

TS

hidratizacije

MATLB-SimPowerSystems