Pojava Slabljenja Imana

Pojava slabljenja imana:
simptomi, uzroci i lijeenje

________________________________
Naslov prijevoda:
Pojava slabljenja imana: simptomi, uzroci
i lijeenje
CIP Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i
Hercegovine, Sarajevo
Originalni naslov: Zahiretu dafi-l-iman
297.14
Autor: Muhammed Salih el-Muneddid
Al Munjid, Muhammed Salih
Sa arapskog preveli: Nusret Imamovi i Ismet

Purdi
Recenzent prijevoda:
Mr. Ahmet Alibai i Mr.Zuhdija Hasanovi
Lektor: Sevret M. ehaji
Izdava: Udruenje Intelektualne omladine
Selsebil, ivinice
Za izdavaa: Eldin Osmanbegovi
Tehnika obrada: Fahrudin Ahmetagi
Tira: 1000 komada
ivinice: 2002. godine
2

________________________________

________________________________
Pojava slabljenja
imana:simptomi, uzroci i lijeenje
/Muhammed Salih el Munjid; sa
arapskog jezika preveli Nusret
Imamovi i Ismet Purdi. ivinice:
Selsebil, 2002. 86 str.; 21.cm
Prijevod djela: Zahiretu dafi iman.
Biljeke uz tekst
UVOD
ISBN 9958-9589-4-5
COBISS/BiH-ID 10631174
Prema miljenju Federalnog ministarstva

obrazovanja, nauke, kulture i sporta knjiga je
osloboeno poreza na promet proizvoda i
usluga, br.02-15-2319, od 19.04.2002.godine.
Zahvala pripada Allahu; Njega hvalimo i

od Njega pomo, oprost i uputu traimo;
Njemu se utjeemo od zla naih dua i
posljedica naih loih djela. Onoga koga Allah
uputi niko ga ne moe u zabludu odvesti, a
koga Allah u zabludi ostavi niko mu na pravi
put ne moe ukazati. Svjedoim da nema
drugog Boga osim Allaha Uzvienog, Koji
sudruga nema, i svjedoim da je Muhammed,
s.a.v.s., Njegov rob i Poslanik.
"O vjernici, bojte se Allaha onako kako Ga se treba
bojati i umirite samo kao muslimani." 1
"O vjernici, bojte se svoga Gospodara, koji vas je
stvorio od jednog ovjeka, a od njega je stvorio i drugu
njegovu, i od njih dvoje mnoge mukarce i ene rasijao, i
Allaha se bojte s ijim imenom jedni druge molite, i
1 Ali Imran, 102

________________________________

________________________________
rodbinske veze ne kidajte, jer Allah stalno nad vama

bdi." 2
"O vjernici, bojte se Allaha i samo istinu govorite. On
e vas za vaa dobra djela nagraditi i grijehe vam vae
oprostiti, a onaj ko se Allahu i Poslaniku Njegovu
bude pokoravao, postii e ono to bude elio."3
Slabost imana je pojava koja je zadesila
muslimane i meu njima se rairila. Njih veliki
broj se ali na "tvrdou" svoga srca, govorei:
"Osjeam da mi je srce hladno". "Nemam
nikakve elje za ibadetima". "Osjeam da je
moj iman na ivici propasti". "Uenje Kurana
ne utie na mene". "Grijeh olahko inim"
Tragovi ove bolesti, koja je uzrok svake nedae,
svakog gubitka i nesree, na mnogima su
vidljivi.
Srce je veoma osjetljivo i vano. U
arapskom jeziku je ono nazvano "kalb"4, zbog
njegove prevrtljivosti. Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao je:
Srce je nazvano ovim imenom zbog prevrtljivosti.

Primjer srca je kao primjer perke koje se zakai za
vrsto stablo, pa ga vjetar povija as na jednu, as
na drugu stranu. 5,
2 En-Nisa, 1
5 Ahmed, 4/408, Sahih el-dami, 2365
3 El-Ahzab, 70-71
6 Ibn Ebi Asim, Kitab es-sunne, 227, Albani kae da je sahih
4 Od glagola kalebe; to znai: preokretati, prevrtati, mijenjati
7 Ibn Ebi Asim, Kitab es -sunne, sahih
a u drugoj predaji stoji:

"Primjer srca je kao primjer perke koje se nalazi u
pustinji, pa je vjetar okree s jedne na drugu
stranu."6
Srce je jako prevrtljivo, kao to ga opisuje
Allahov Poslanik s.a.v.s.:
Ljudsko srce je prevrtljivije nego li uzavrela voda u
loncu. 7,
a u drugom rivajetu, kod Ahmeda, stoji:
prevrtljivije je od vode u loncu kad kljua.

________________________________

________________________________
Slavljen je i uzvien Onaj Koji mijenja

srca i njima upravlja. To potvruje hadis kojeg
prenosi Abdullah ibn Amr ibn el-As:
Allah nas je upozorio na hladno,

zatvoreno, bolesno, slijepo, okorjelo, slabo i
zapeaeno srce. Pokuat emo se u ovoj knjizi
upoznati sa pojavom oboljelosti i slabosti
imana, uzrocima i nainima lijeenja. Molim
Allaha, d.., da ovaj posao uini korisnim za
mene i brau muslimane i najpotpunijom
nagradom nagradi one koji su uestvovali u
izdavanju ove knjige. Allah omekava srca i
upuuje ih na Pravi put. Zaista je On divan
gospodar, On nam je dovoljan i divan zatitnik.
uo sam Poslanika s.a.v.s. da kae: Zaista su sva

ljudska srca, izmeu dva prsta Milostivog, kao
jedno, pa ga usmjerava gdje hoe." Zatim je rekao:
Gospodaru na, Ti Koji srcima upravlja, usmjeri
naa srca na pokornost Tebi. 8
Znajui da: Allah se uplie izmeu ovjeka i
njegovog srca., Na Sudnjem e danu uspjeti
samoonaj koji doe Allahu sa istim srcem.
Propast je za one ija su srca hladna kada se
spomene Allah., Dennet je obea za onoga
koji se i u potaji Milostivog boji, i sa istim srcem pred
Njega doe ,
Svaki vjernik treba da probudi osjeanja
svoga srca. Treba i da upozna njegove skrivene
bolesti i njene uzroke, te ga pone lijeiti, prije
nego to ga hra prekrije, pa se upropasti, to je
opasna stvar.
8 Muslim, 2654

________________________________

________________________________
Bolest slabljenja imana

Postoje brojni simptomi:
1. injenje grijeha i ustrajnost u njemu
Neki od grijenika kontinuirano ine jedan
grijeh, dok drugi ine vie vrsta grijeha. Stalno
zapadanje u grijeh ini ga obinim i postepeno
uklanja ruan osjeaj u srcu. Kada ga njegov
poinilac pone javno prikazivati, ulazi tada u
okvir hadisa:
itavom ummetu je oproteno, osim onih koji grijeh
javno ine .Javno grijeenje je da ovjek neto uradi
nou, a Allah ga prikrije, a on nekome, kad osvane,
kae: Sino sam uinio to i to. No je proveo, a
Gospodar je prekrio njegov grijeh. Onda je osvanuo,
otkrivajui ve prekriveno. 9
2. Otvrdlost i grubost srca
Kada ovjek spoznaje da je njegovo srce

postalo kao kamen, koji ne prua osjeaj, niti
na njega neto utie. Uzvieni kae: Zatim su
vaa srca, poslije toga, postala tvrda kao
kamenje ili tvra od toga. 10 Na onoga ije je
srce otvrdnulo nema nikakvog uticaja govor o
smrti, gledanje mrtvih i denaza. Na njega ne
utie ni kada bi ju i sobom nosio ili zagrtao
mejta jer se on kree izmeu kabura kao
izmeu kamenja.
3. Neupotpuno obavljanje ibadeta
Ono se ogleda u odsutnosti duha prilikom
obavljanja namaza, uenja Kurana, dova i
nerazmiljanja o njihovim znaenjima, takva
osoba ih s nerazumjevanjem ui, kao onaj koji
je navikao da ui odreene dove iz hadisa
uvijek u isto vrijeme, i nije svjestan njihovog
znaenja. A Allah Uzvieni nee primiti dovu
onoga ije je srce nemarno 11
10 El-Beqare, 74
9 Buharija, Feth el-Bari,10/86, Dar el-fikr
11 Et-Tirmizi, 3479 - Es-Silsile es-sahiha, 594
10

________________________________
4. Ljenost u
ostavljanje
ibadetu

________________________________
njegovo
Ukoliko ibadeti, ini samo fizike pokrete uz

duhovnu odsutnost, a Allah tako opisuje
munafike: kad ustaju da namaz obave, lijeno se
diu. 12 U to jo ulazi nemarnost, koja se
ogleda u proputanju odabranih perioda za
ibadete. To ukazuje na nezainteresovanost za
sticanje nagrade. Tako e odgoditi hadd, iako
je u mogunosti da ga obavi, izbjegavat e
dihad, a za njega je sposoban, kasnit e na
namaz u dematu, a poslije toga, i dumu.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
Navikavaju se na proputanje sunneta i onoga

to je fard kifaje, proputajui i Bajram, iako
neka ulema kae da je on fardi ajn (dunost
svakog pojedinca). Nemarni su spram denaze,
ne ele nagrade, kao da im nije potrebna. ine
sve suprotno Allahovom opisu vjernika: Oni su
se trudili da to vie dobra uine, i molili su Nam se u
nadi i strahu, i bili su prema Nama ponizni.14 A
meu pojave koje ukazuju na ljenost u ibadetu
spadaju izbjegavanje sunneta, nonog namaza,
raniji izlasci iz damije, itd. Ostale nafile ne
obavljaju; duha namaz mu ne pada na pamet, a
da ne govorimo o tewbi namazu ili istihari.
5. Uskogrudnost,
sputavanje naravi
Ljudi e kasniti u prvi saf sve dok ih Allah,

njihovim kanjenjem, ne ostavi u vatri. 13
Ovakvi i slini ne osjeaju duevni nemir
kada prespavaju propisani namaz, ili propuste
neki od sunneta ili zikr, jer u osnovi nemaju
elje da ih obave, ili da nadoknade proputeno.
14 El-Enbija, 90
11
Kao da je pod velikim teretom koji ga

pritie, pa postaje svadljiv i uzrujan zbog
najmanje sitnice. Zbog ponaanja ljudi oko
njega osjea tjeskobu, u kojoj nestaje
tolerancije. Poslanik, s.a.v.s., opisao je iman
rijeima:
12 En-Nisa, 142
13 Ebu Davud, 679, Sahih et-tergib, 510
mrzovoljnost
12

________________________________

________________________________
Iman su sabur i tolerancija"15, a vjernika: "Voli i

voljen je, i nema dobra u onome ko ne voli i ko nije
voljen.16
6. Ravnodunost prema uenju Kurana
Ne utiu na njega kuranska obeanja i
prijetnje, niti naredbe i zabrane; i opisi
Sudnjega dana, jer slab iman uzrokuje dosadu
pri sluanju Kurana i nesposobnost da se
ustraje u njegovom uenju. Kad god otvori
Kuran, odmah bi da ga zatvori.
7. Ravnodunost prema Allahu d..
prilikom zikra i dove
Svaki propisani zikr teko mu pada, a kada
ruke u dovi digne, brzo ih sebi povue. A
Allah, opisujui munafike, kae: A Allaha
gotovo da i ne spominju.17
15 Es-Silsile es-sahiha, 554, 2/86
8. Ne ljuti ga injenje harama

Plamen ljubomornog uvanja islamskih
propisa u njegovom srcu se ve ugasio, ime je
izgubio potrebu za nareivanje dobra i
odvraanja od zla. Njegovo lice nikada ne
hvata srdba Allaha i Poslanika, s.a.v.s., radi.
Ovakvo srce slabog imana, opisano je u sahihhadisu:
Srcima se izlau iskuenja kao voda, uvijek
iznova, pa ko je popije na njemu ostane crna taka.
To se ponavlja sve dok ne postane, kao to stoji na
kraju hadisa,
sasvim crno, pa ne ini dobro, niti odvraa od zla,
osim da to bude putem povoenja za strau." 18
Nestalo je kod njega ljubavi prema dobru i
mrnje prema zlu, i stvari su se kod njega
izjednaile, pa ga onda nema to podstai na
nareivanje i zabranjivanje. On e, moda, uti
16 prethodni izvor, 427

18 Muslim, 144
17 En-Nisa, 142
13
14

________________________________

________________________________
za neko zlo da se ini i biti zadovoljan njime, a

time e biti grijean, kao to je grijean i onaj
koji je to zlo vidio pa ga odobrio. Ovo je
potvreno sahih-hadisima:
Vi ete teiti za namjesnitvom zbog kojeg ete se

kajati na Sudnjem danu, pa blago dojilji, a teko
onoj koja odbija.20
Kada se na Zemlji uini neki grijeh pa ga neko vidi

i ne prezre ga, on kao da ga nije ni vidio, a ko bude
odsutan, a bude zadovoljan njime, slian je onome
koji ga je vidio i nije ga prezreo.19
Njegovo zadovoljstvo grijehom je djelo srca i
ini ga grijenim kao i onoga koji je uestvovao
u njemu.
9. elja za isticanjem
Ima je u vie oblika:
- elja za upravljanjem i vlau, bez
procjene stepena odgovornosti i opasnosti, koje
ona sa sobom nosi. Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
nas je upozorio na takve:
Blago dojilji se odnosi na vlastodrce na

poetku namjenitva zbog imetka, vlasti i uitka
u njemu. Teko onoj koja odbija se odnosi na
one na njegovom kraju zbog ubistava, smjene,
te traenja odgovornosti na Sudnjem danu.
Vjerovjesnik, s.a.v.s., jo je rekao:
Ako elite obavijestit u vas o vlasti i o tome ta je
ona: njen poetak je grdnja, zatim slijedi kajanje, a
njen kraj je kazna na Sudnjem danu, osim
pravednima.21
Ako to bude iz motiva provoenja
Allahovih naredbi i noenja odgovornosti u
situaciji kada ne postoji niko drugi primjereniji
za ovaj poloaj, uz uloeni trud, savjetovanje i
pravdu, kakav je bio Jusuf, a.s., reklo bi se:
"Divno je i lijepo." Meutim, stvar je najee
20 Buharija, 6729
19 Sahih el-dami, 689
15
16

________________________________

________________________________
u velikoj elji i pohlepi za vodstvom, nedavanju

prednosti najboljima, oduzimanju tog prava
onome kome pripada, te bespravno i
samovoljno vladanje.
Kada je Muavija ibn Ebi Sufjan doao

kod Ibn Zubejra i Ibn Amira, Ibn Amir je
ustao, dok je Ibn Zubejr ostao sjedei, (a u
drugoj predaji: "bio je pribraniji"), Muavija je
rekao Ibn Amiru: "Sjedi, uo sam Poslanika,
s.a.v.s., da je rekao:
- elja za isticanjem na skupovima, stalno

dranje rijei, prinuivanje ostalih na sluanje i
dominacija situacijom. Isticanja na skupovima
su ratovi na koje nas je upozorio Vjerovjesnik,
s.a.v.s.,:
Klonite se ovih krvoprolia.22, tj.nadmetanja.
- prieljkivanje da mu ljudi ustaju na noge
kada ue, radi zadovoljavanja pohlepe za
veliinom u svojoj bolesnoj dui. Poslanik,
s.a.v.s., kazao je:
Koga raduje da mu Allahovi robovi ustaju na noge,
neka pripremi sebi mjesto u vatri.23
Onaj ko voli da mu ljudi ustaju na noge neka

pripremi sebi mjesto u vatri.24
Ovakvu vrstu ljudi obuzima bijes kada se
praktikuje sunnet, kada pozdravlja poinjui
sa desne strane, i ako takav ue na sijelo, nije
zadovoljan dok mu neko ne ustane, da bi on tu
sjeo, iako je tako neto Poslanik, s.a.v.s.,
zabranio:
Neka ne podie ovjek nikoga sa njegovog mjesta da
bi sjeo.25
22 Sahih el-dami,120
24 Buharija, 977 i Ebu Dawud, 5229
23 Buharija, u "El-Edeb el-mufred" 977
25 Buharija, Feth el-Bari, 11/62
17
18

________________________________

________________________________
10. Tvrdiluk i krtost

Allah je pohvalio Ensarije rijeima: "Vie vole
njima nego sebi, mada im je i samima potrebno"26, i
obznanio da e uspjeti oni koji se sauvaju od
tvrdiluka. Nema sumnje da je tvrdiluk
produkt slabog imana. Poslanik, s.a.v.s. rekao
je:
Iman i tvrdiluk se nikada ne mogu spojiti u jednom
srcu.27
O opasnosti od tvrdiluka i njegovim
negativnim uticajima na duu, Poslanik, s.a.v.s.,
rekao je:
Bojte se tvrdiluka; zbog njega su propali oni prije
vas. Tvrdiluk ih je naveo na krtost, pa su
krtarili; naveo ih je na prekidanje rodbinskih veza,
pa su ih prekinuli i na razvrat pa su ga inili. 28
krtost ini da onaj koji je slabog imana da

skoro nita ne izdvaja na Allahovom putu,
makar neko od njega traio sadaku, i
siromatvo njegove brae muslimana bilo
vidljivo ili ih zadesila kakva nesrea. To nita
jasnije ne potvruje od Allahovih rijei: "Vi se,
eto, pozivate da troite na Allahovom putu, ali, neki od
vas su krti, - a ko krtari, na svoju tetu to ini, jer
Allah je bogat, a vi ste siromani. - A ako glave
okrenete, On e vas drugim narodom zamijeniti, koji
onda, kao to ste vi, nee biti."29
11. Nesrazmjer rijei i djela
Allah, d.., rekao je: "O vjernici, zato jedno
govorite, a drugo radite. O, kako je Allahu mrsko kad
izgovarate rijei koje djela ne prate."30 Nema sumnje
da je ovo jedna vrsta nifaka, a onaj ije rijei
budu u suprotnosti sa njegovim djelima postaje
mrzak kod Allaha i omraen kod ljudi.
Stanovici vatre e saznati sudbinu onoga koji je
26 El-Har, 9
27 En-Nesai, El-Mudteba, 6/13
29 Muhammed, 38
28 Ebu Davud, 2/324
30 Es-Saff, 2-3
19
20

________________________________

________________________________
nareivao dobro na dunjaluku, a nije ga inio i

zabranjivao ono to je loe, a sam ga radio.
ne vidi jasnu zabranu. Poslanik, s.a.v.s. , o

ovome je kazao:
12. Zluradost
Raduje se svakoj propasti, gubitku ili nesrei
koja zadesi njegovu brau muslimane. On
osjea radost jer je njihova blagodat nestala i jer
je stvar kojima su se drugi odlikovali nad njim
izgubljena.
13.Gledanje na svijet
injenja grijeha
kroz
prizmu
On pita da li neto dosee do grijeha ili ne,

ne obazirui se na mekruhe. Veina ljudi, kada
ele uraditi neki posao, ne pitaju da li on spada
u dobroinstvo, ve kau: See li to do
grijeha? Je li ono haram ili samo mekruh?
Ovakav stav vodi ka zapadanju u mekruh i
sumnjivo, to e jednog dana, neminovno,
odvesti u grijeh. To ini ovjeka nemarnim pri
injenju mekruha i sumnjivog sve dok u njemu
Ko padne u sumnjivo, pao je u zabranjeno haram,

kao pastir koji uva svoje stado oko njemu
zabranjene, zemlje, bojei se svakoga asa da u nju
ne prijee... 31
Neki od ovih, kada im se objasni da je
neki postupak haram, zapita: "Je li to tei ili
laki haram? Koliki je grijeh koji sa sobom
nosi?" Ovakva osoba,
ne samo da je
bezobzirna spram udaljavanja od loeg i
pokuenog, ve je u stanju da uini i lake
grijehe, omalovaavajui teret koji sa sobom
nose. To vodi prekoraavanju Allahovih
zabrana, te uklanjanju prepreka za injenje
velikih grijeha. Zbog toga je Poslanik, s.a.v.s., u
sahih hadisu, kazao:
Poznajem ljude iz moga ummeta koji e doi na
Sudnji dan s dobrim djelima veliine brda pa e ih
Allah u prah i pepeo pretvoriti. A Sevban ree:
31 Muslim, 1599
21
22

________________________________

________________________________
"Opii nam ih, o Allahov Poslanie, da ne bismo bili

od njih, a mi to ne znamo. Poslanik ree: "Oni su
vaa braa, od vae koe; noi provode (u ibadetu)
koliko i vi provodite, ali oni su oni koji, kada se
osame sa grijehom, poine ga.32
U grijeh padaju bez oklijevanja, s velikom
lahkoom, i gori su od onih koji ga ine s
predumiljanjem, a svi su u opasnosti. Ovakva
vrsta ljudi, zbog slabosti svoga imana,
umanjuje teinu grijeha i ne vidi da su radi
loe. Stoga, Ibn Mesud opisujujui stanje
vjernika i munafika kae:
Vjernik vidi svoje grijehe kao brdo koje se nad njim
nadvilo, bojei se da se na njega ne srui, a munafik
vidi svoje grijehe kao muhu koja mu ispred nosa
proe, pa je samo rukom nehajno odmahne.33
14.Omalovaavanje dobroinstva
Ova skupina ljudi se nemarno odnosi prema
sitnim dobrim djelima, a Allahov Poslanik,
s.a.v.s., nas je pouio da ne budemo takvi.
Imam Ahmed u svom Musnedu biljei hadis od
Ebi Derijja el-Hudejmijja, da je rekao:
Doao sam Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., pa sam
mu rekao: Mi smo stanovnici pustinje, pa nas
podui neemu ime emo se okoristiti kod Allaha
d.. Na to je Poslanik s.a.v.s. odgovorio: Ne
potcjenjuj od dobra nita, pa makar i da svoju kofu
vode isprazni u posudu onoga koji je doao da se
napije, ili da se svome bratu obrati vedra lica.34
Iako su ovo, na prvi pogled, mala djela,
kao to je i otklanjanje neistoe iz damije,
makar i slamka bila, ne treba ih podcjenjivati.
Moda e ona biti uzrokom pratanja grijeha, a
Allah je na svemu zahvalan. Vjerovjesnik,
s.a.v.s., rekao je:
32 Ibn Made, 4245, Sahih el-dami 5028

34 Ahmed, Musned, 5/63
23
24

________________________________

________________________________
Proao je ovjek kraj drveta isprijeenog na putu,

pa je kazao: Tako mi Allaha, da uklonim ovo kako
ne bi smetalo drugim muslimanima, pa je uveden u
Dennet.35
Dua koja omalovaava mala djela, krije u
sebi zlo i nedostatak, a dovoljna joj je kazna da
bude uskraena nagrade pomenute u rijeima
Poslanika, s.a.v.s.:
Ko ukloni s puta ono to smeta muslimanima
upisat e mu se jedno dobro djelo, a kome jedno
dobro djelo bude primljeno, ui e u Dennet. 36
Tako je Muaz, r.a., hodajui sa jednim ovjekom,
uklonio kamen s puta, to ga je ovaj zapitao: Zato
si to uradio? Muaz mu odgovori: uo sam
Poslanika, s.a.v.s., da kae: Ko ukloni kamen s
puta, pie mu se jedno dobro djelo, a ko bude imao
jedno dobro djelo ui e u Dennet. 37
15. Pasivnost
muslimana
spram
Takav ne prua muslimanima nikave utjehe

putem dove, sadake ili pomoi. On je
bezosjeajan prema svemu to ih svakodnevno
pogaa irom svijeta, bilo da je to neprijateljska
okupacija, ropstvo, ugnjetavanje ili da su ih
zadesile
neke
elementarne
nepogode.
Zadovoljio se linom sigurnosu, to je
posljedica njegovog slabog imana, a vjernik ne
smije ovakav biti. Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao je:
Mumin je spram ostalih vjernika kao glava spram
tijela; on osjea njihove boli kao to tijelo osjea
bolove u glavi.38
16. Kidanje bratskih veza
Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
35 Muslim, 1914
36 Buharija, u "El-edeb el-mufred" 593
38 Ahmed, Musned, 5/340
37 Es-Silsile es-sahiha, 5/387
25
problema
26

________________________________

________________________________
Nee se zavoljeti dvojica, Allaha radi, ili u islamu,

a da ih nee razdvojiti prvi grijeh, a u drugoj
predaji: nita ih nee razdvojiti osim grijeha,
kojeg poini jedan od njih.39
Poslanika, s.a.v.s., koji su, po samom

prihvatanju, vjere osjetili tu odgovornost.
Pogledajmo samo koliko je prolo, otkako je
prihvatio islam Et-Tufejl ibn Amr, i otiao u
pozivanje svoga naroda. Odmah je ustao
pozivati svoj narod. Osjetivi veliku
odgovornost, traio je od Poslanika, s.a.v.s., da
ga vrati njegovom narodu kao daiju.
Mnogima danas treba dosta vremena do
spremnosti da pozivaju u vjeru. Ashabi
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., odmah su
provodili sve ono to se podrazumijeva
primanjem islama, poevi od neprijateljovanja
sa nevjernicima, njih se odriui i prekidajui
veze s njima. Tako je Sumame ibn Asal, voa
naroda Jemame, bio zarobljen i vezan za stub
u mesdidu. Poslanik mu je ponudio da
prihvati islam, Allah je osvijetlio njegovo srce i
uputio ga, potom se uputio da obavi umru.
Kada je stigao u Mekku, rekao je muricima
Kureja:
Ovo ukazuje na to da je pogubnost grijeha

uzrok odravanja ili prekidanja bratskih veza
Otuenost koju ovjek ponekad osjea meu
braom je rezultat opadanja imana injenjem
grijeha, jer Allah uklanja ljubav prema
grijeniku, iz srca Svojih robova. Kao grijenik,
ovjek e ivjeti meu svojom braom
najcrnjim ivotom, ivotom prezrenog,
izgubljenog ugleda, ponien i bez ikakvog
dostojanstva. Takoer e izgubiti prijateljstvo
vjernika i Allah ga nee zatititi, jer On samo
vjernike titi.
17. Pomanjkanje odgovornosti rada za
ovu vjeru
Ne tei irenju vjere, niti eli da njoj slui,
suprotno ponaanju ashaba Allahovog
39 Buharija, 401
27
28

________________________________

________________________________
Neete dobiti ni jedno zrno penice iz Jemame, sve

dok Poslanik, s.a.v.s., to ne dozvoli.40
19. Svadljivost i polemike koje otvruju

srce
Njegovo prekidanje veza sa nevjernicima,

njihova ekonomska blokada i koritenje svih
rapoloivih mogunosti i sredstava u slubi
dawe, kod njega je odmah realizovano, jer to je
bio rezultat njegovog vrstog imana.
18. Prestraenost i izgubljenost pred

nesreama i problemima
Vidjet emo ga uznemirenog, nerazboritog,
izgubljenog, ukoena pogleda, zbunjenog kada
je pogoen nesreom i iskuenjem, u njegovim
oima nema izlaza, savladavaju ga brige, te je
nesposoban da se, mirnog i vrstog srca, suoi
sa realnou, a sve to zbog slabosti njegovog
imana. Kada bi njegov iman bio vrst i on bi
bio stabilan i sa svim problemima i najveim
iskuenjima suoio bi se kao jak i stabilan.
Svaki narod koji je zalutao poslije upute, koju je

imao, uinio je to zbog neplodnog raspravljanja.41
Svako raspravljanje, koje se ne zasniva na
vrstom dokazu, niti mu je cilj ispravan,
neminovno, vodi udaljavanju od pravog puta.
Rasprave koje se danas vode uglavnom su
zasnovane na laima, bez znanja, upute i jasne
Knjige (Kurana). Dovoljne su rijei Poslanika,
s.a.v.s., da podstaknu na ostavljanje ove loe
osobine:
Ja garantujem kuu u prostranstvima dennetskim
onome ko ostavi raspravu i svau, makar bio i u
pravu.42
41 Ahmed 5/252, 5633

42 Ebu Davud 5/150, 1464
29
30

________________________________

________________________________
20. Vezanost za dunjaluk, ljubav prema

njemu i zadovoljstvo njime
Srce se vee za dunjaluk dotle da ovjek
osjea bol i tugu kada mu promakne neto od
dunjalukih zadovoljstava, kao to su novac,
ugled, poloaj, smatrajui sebe prevarenim i
loe sree, zbog toga to nije stekao ono to
drugi jesu. Najvea bol i tjeskoba ga obuzima
kada vidi svoga brata muslimana koji je
postigao neto od dunjaluka to on nije, pa mu
zavidi i nada se njegovoj propasti. Ovo je
opreno sa imanom kao to je rekao Poslanik,
s.a.v.s., :
Nee se u srcu jednog vjernika sastati iman i
zavist.43
21. Ponaanje i nain miljenja odreeni
iskljuivo razumom
Gubi obiljeja imana, tako da u njima

gotovo i nema traga kuranske poruke ili
Sunneta, ili poruka naih dobrih prethodnika
(selefa), Allah im se smilovao.
22.
Luksuz u jelu i piu, odijevanju,
stanovanju i prevoznim sredstvima
Takvoga emo vidjeti kako se posvetio
luksuzima, trudi se oko kupovine najfinije
odjee, troei vrijeme i novac na uljepavanje i
dekoraciju stana. Za to nema prevelike nude,
niti potrebe, dok na drugoj strani veliki broj
njegove brae muslimana je prei za ovim
novcem. Tako se ponaa sve dok ne uroni u
bezbrinost i zabranjenu rasko, kao to stoji u
hadisu kojeg prenosi Muaz ibn Debel, r.a.,
kada ga je Poslanik, s.a.v.s., poslao u Jemen i
oporuujui mu rekao:
uvaj se raskoi, jer Allahovi robovi nisu
raskonici.44
43 (EIJ-IJESAI, ELMUDTEBA 6/13, a nalazi se u SAHIHUL DAMI' 7620)

44 Ahmed, 5/243 i u Es-Silsile es-sahiha, 353
31
32

________________________________

________________________________
Uzroci slabosti imana

Slabost imana ima brojne uzroke, od
kojih su neki ujedno i njegova manifestacija,
kao to su injenje grijeha i zauzetost
dunjalukom, a ovdje emo spomenuti jo neke,
dopunjujui ono to smo ve kazali:
1. Odsustvo iz sredine u kojoj vlada
imanska atmosfera due vrijeme
Dua odsustva iz imanske sredine
uzrokuju slabljenje imana. Allah d.. kae: "Zar
nije vrijeme da se vjernicima srca smekaju kad se
Allah i Istina koja se objavljuje spomene, i da oni ne
budu kao oni kojima je jo davno data knjiga, pa su
srca njihova, zato to je proteklo mnogo vremena,
postala nemilosrdna, i mnogi su od njih nevjernici."45
Pomenuti
ajet
potvruje
da
svako
odsustvovanje iz sredina u kojima je atmosfera
pozitivna i vlada iman, za sobom povlai
slabljenje imana u srcu. Tako, ovjek, koji due

vrijeme bude odsutan od svoje brae u vjeri,
zbog putovanja, posla i tome slino, ne bude u
imanskoj atmosferi, iji mu je hlad pruao svoje
blagodati i odakle je svoje srce napajao
energijom. Vjernik, kao pojedinac, slab je, ali sa
svojom braom je snaan.
Hasan el-Basri, Allah mu se smilovao,
kae: "Braa po vjeri su nam vrijednija od naih
porodica. Porodice nas podsjeaju na dunjaluk,
a braa nas podsjeaju na Ahiret." Udaljavanje
od brae, ako potraje, donosi samou, koja se
poslije pretvori u bjeanje od takve imanske
atmosfere, koja srce ini surovim i tamnim i u
njemu se gasi svjetlo imana. To objanjava
izopaenje koje se deava kod nekih koji (na
odmorima) putuju, ili se sele radi posla i
studiranja.
45 El-Hadid, 16
33
34

________________________________

________________________________
2. Nepostojanje drutva sa lijepim

uzorom
3. Neprouavanje erijatskih nauka,

neiitavanje knjiga estitih prethodnika i
onih koje oivljuju iman u srcima
ovjek koji se podui pred dobrim

uzornim uiteljem, okoristit e se njegovim
znanjem, dobrim djelom i snagom imana. S
njim e se sprijateljiti i poprimiti dio njegovog
znanja i lijepih osobina, ali ako se od njega
odvoji na neko vrijeme, osjetit e hladnou u
svom srcu. Zato su ashabi, po preseljenju
Poslanika, s.a.v.s., na Ahiret, rekli: "Naa srca
su zastranila." Zatim ih je obuzela samoa, jer
njihovog uitelja, odgajatelja i uzora za kojim su
se povodili vie nije bilo. U nekim predajama su
opisani kao "stado u tamnoj i kinoj noi."
Meutim, Poslanik, s.a.v.s., iza sebe je ostavio
"brda", gdje ga je svaki od njih mogao
naslijediti, pa su jedni drugima postali uzor.
Dok, danas, musliman najvie treba uzora za
kojim e se povoditi u svojoj blizini.
35
Ima knjiga koje, kada se itaju, u srcu

bude iman i pokreu skrivene motive za njime
u dui. Prvenstevno Kuran i Sunnet, a zatim i
djela alima, koji prefinjeno obrauju teme, koje
omekavaju i raznjeuju srce i teme iz
islamskog vjerovanja. Neitanje ovakve
literature uz svakodnevno itanje filozofije,
poezije ili knjiga o erijatskim propisima u
kojima se ne spominju dokazi, ili itanjem
drugih stvari, razlogom je slabosti imana i
bezosjeajnosti srca. Ovim ne elimo umanjiti
vrijednost spomenutih oblasti duha, ve samo
upozoriti one koji zanemaruju i rijetko itaju
knjige tefsira i sunneta iako one uvruju vezu
izmeu ovjeka i njegova Gospodara.
Prouavanjem Buharijeve i Muslimove zbirke
hadisa, stiemo dojam da ivimo u vremenu
Poslanika, s.a.v.s., i prvih odabranih generacija,
ime se na iman proima ushienjima,
36

________________________________

________________________________
izazvanim
prizorima iz njihova ivota i
dogaajima koji su obiljeili taj period.
svakodnevnice, bilo na radnom mjestu ili van

njega. Problemi vezani za posao, ivotni
standard, trgovinu, poloaj, udarne su teme
koje zaokupljaju pojedinca u drutvu.
A stanje u porodici, posmatrano s aspekta
rairenosti poroka i loeg, koje alosti
muslimana i para njegovo srce, od bestidne
muzike,
filmova
nedolinog
sadraja,
zabranjenog okupljanja ena i mukaraca na
jednom mjestu, ime su nae kue preplavljene,
pa ovakva sredina umrtvljuje ve i onako
bolesno srce, u to nema sumnje.
Posebno negativne posljedice ovog

faktora primjetne su na onima koji pridaju
panju studijama oblasti, nastalim na
neislamskim principima (filozofija, sociologija,
psihologija), to je sluaj i sa onima koji
itaju izmiljenje prie i bajke, ljubavne romane
i prate beskorisne vijesti sa filmske i sportske
scene po raznim asopisima i novinama.
4. Boravak u sredini koja je ogrezla u
grijehu
U njoj se pojedini hvale poinjenim
grijehom, drugi pjevue novu hit-pjesmu,
sljedeeg nalazimo kako se odaje puenju i
drogi, neko prelistava asopise pornografije
dok je proklinjanje, psovka, vrijeanje,
ogovaranje i prenoenje tuih rijei posvuda
raireno.
Pojedine sredine nas samo vezuju i
podsjeaju na dunjaluk, a to je slika nae
37
5. Zaokupljenost dunjalukom
Srce postane robom
Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je:
dunjaluka,
Jadan li je rob dinara i rob dirhema!"46

Na drugom mjestu stoji:
46 Buharija, 2730
38

________________________________

________________________________
6. Zauzetost imetkom i porodicom
"Zaista je dovoljno svakom od vas na dunjaluku

kao potreba putnika.47 ,
tj. neto malo ime se dostie eljeni cilj. Danas
je veoma rairena materijalna pohlepa i pouda
za gomilanjem prolaznih dobara ovoga svijeta.
To predstavlja krajnje ciljeve kod mnogih ljudi
do kojih se nastoji doi, a ovo je potvrda rijei
Allahovog Poslanika s.a.v.s.: "Allah d.. je
rekao:
Mi smo dali imetak da bi se namaz obavljao i zekat
dijelio, kada bi sin Ademov (ovjek) imao jednu
dolinu zlata poelio bi da ima i drugu, a kada bi mu
i druga bila data poelio bi da ima i treu. Njegov
stomak moe samo praina napuniti.
Zatim e Allah oprostiti onome ko se pokaje."48
Allah d.. kae: Znajte da su vam imeci

vai i djeca vaa iskuenje.49 Ljudima se ini da je
lijepo samo ono za im ude, ene, sinovi, gomile zlata i
srebra, obiljeeni konji, stoka i usjevi. To su uici
ovozemljaskog ivota. A kod Allaha je najljepe mjesto
povratka.50
Prevelika ljubav i zauzetost prije svega
porodicom a zatim imetkom, runa je i
pokuena ako se nae ispred pokornosti
Allahu, d.., i Njegovom Poslaniku, s.a.v.s.
Ako ta ljubav i obuzetost bude potpomagala i
podsticala na pokornost Allahu Uzvienom,
ona je lijepa i pohvaljena. Muhammed, s.a.v.s.,
kae:
Od dunjaluka su mi uinjene dragim ene i miris, a
radost moga oka je u namazu.51
49 El Enfal, 28
50 Ali Imran, 14
48 Ahmed, Musned, 5/219 Sahih el-dami, 1781
51Amhed, Musned, 3/128, Sahih el-dami, 3124
39
40

________________________________

________________________________
Veina ljudi pada u grijeh bavei se

svojim enama i djecom, to nije od pokornosti
Allahu d.. Allahov Poslanik rekao je:
Dijete je alost, kukaviluk, neznanje i krtost.52
Rije alost, je onda kada se dijete
razboli. Tuan je roditelj zbog njega, a kada od
njega neto zatrai, a ne moe mu udovoljiti,
jo vie se rastui. Nakon to dijete poraste, pa
postane neposluno, nastaje stalna tuga.
Kukaviluk je kada otac odlui da izae u
dihad, doe mu ejtan i stane ga odvraati,
govorei: Zar hoe da pogine, a djecu kao
jetime ostavi?!, pa se ne odazove zovu
dihada. Neznanje je da dijete zaokupira oca
od traenja nauke i studiranja. "krtost" je onda
kada ovjek naumi da udijeli od imetka na
Allahovome putu, ejtan mu prie i podsjeti ga
na porodicu, pa ovaj kae: "Moja djeca su prea
tom imetku; potreban im je poslije moje smrti."
Na taj nain krtari od udjeljivanja na
Allahovom putu.
Ne elimo kazati da treba napustiti brak,

podizanje nove generacije i njihovog odgoja,
ve elimo upozoriti na obuzetost njima koja
vodi u haram.
A za iskuenje u imetku Poslanik, s.a.v.s., kae:
Svaki ummet je imao svoje iskuenje, a iskuenje
moga ummeta je imetak.53
Prevelika elja za sticanjem imetka
pogubnija je za vjeru od pogubnosti vuka koji
je upao u stado, na to upuuju i rijei
Allahova Poslanika, s.a.v.s.:
Dva gladna vuka koja su upala u stado ovaca nisu
opasnija po njih od ovjekove tenje za sticanjem
imetka i ugleda po njegovu vjeru.54
Stoga je Vjerovjesnik,s.a.v.s., podsticao na
ograniavanje u imetku na nune potrebe, bez
53 Et Tirmizi, 2336, Sahih el-dami, 2148
52 Et-Taberani 24/241, Sahih el-dami, 1990
54 Et-Tirmizi, 2376, Sahih el-dami, 5620
41
42

________________________________

________________________________
pretjerivanja koje e odvratiti od sjeanja na

Allaha, d.., pa je rekao:
Dovoljno ti je od imetka sluga i jahalica za borbu
na Allahovom putu,55
a na drugom mjestu je zaprijetio onima koji
gomilaju imetak:
Teko onima koji sabiru gomile blaga, osim onih
koji urade s njim ovako,56
pa je rukama pokazao na sve etiri strane, tj.
daju ga u sadaku i za dobrobit muslimana.
7. Nada u dugi ivot
Uzvieni Allah je rekao: Pusti ih neka jedu
i naslauju se, i neka ih zavara nada znat e oni!57
"Najvie se za vas bojim da ete slijediti svoje

strasti i nadati se u dugi ivot. Slijeenje strasti
odvraa od istine, a s nadom u dugi ivot se
zaboravlja Ahiret."58
Jo je preneseno: etvero donosi
nesreu: oko koje ne suzi, tvrdo srce, nada u
dug ivot i tenja za dunjalukom. I: Nada u
dug ivot donosi ljenost u ibadetima, odlaganje
tevbe, pohlepu za dunjalukom, zaborav
Ahireta, surovost u srcu, jer ono se raznjeuje i
isti podsjeanjem na smrt i kabur, nagradu i
kaznu, i na prizore Sudnjeg dana, kao to je
Gospodar rekao: 'Pa zato to je proteklo
mnogo vremena srca su im otvrdla. Pa je
reeno: Onaj koji se nada smrti, malo za
dunjalukom brine, srce mu se osvijetli, jer kada
se sjeti smrti preda se ibadetu.59
Od Alije, r.a., prenosi se da je kazao:

55 Ahmed, 5/290
58 Feth-el Bari, 11/236
56 Ibn Made, 4129
59 Feth el-Bari, 11/237
57 El-Hidr, 3
43
44

________________________________

________________________________
8. Pretjerivanje u jelu i spavanju,

beskorisnim sijelima i praznoj prii
spomenutih, moemo prepoznati i ostale.

Razumni e to u sebi otkriti. Allaha molimo da
oisti naa srca i sauva nas zla naih dua.
Pretjeranost u jelu zaglupljuje ovjeka,

postaje trom i lijen u ibadetu Milostivom i
otvara vrata na koja ejtan prilazi ovjeku, kao
to je reeno: "Ko mnogo jede, mnogo pije, pa
mnogo i spava, pa tako propusti veliku
nagradu." Pretjerivanje u govoru ini srce
tvrdim, a stalna sijela sputavaju od svoenja
rauna sa sobom i osamostaljivanja radi
ienja due i preispitivanja. Pretjerano
smijanje unitava ivost srca i umrtvljuje ga,
kao to stoji u sahih-hadisu:
Ne smijite se puno, jer smijanje umrtvljuje
srce.60
Vrijeme koje nije ispunjeno pokornou
Allahu, d.., proizvodi hladnou srca, kojemu
ne pomau prijetnje Kurana, ni imanski
savjeti.
Uzroci slabosti imana su mnogobrojni.
Teko ih je sve pobrojati, ali na osnovu
60 Ibn Made, 4193, Sahih el-dami , 7435
45
46

________________________________

________________________________
Kako lijeiti iman

Prenosi nam El-Hakim u ElMustedreku i Et-Taberani u Mudemu od
Poslanika, s.a.v.s., da je rekao:
"Zaista se iman u vaim duama troi, kao to
se odijelo troi, pa molite Allaha da obnavlja iman u
vaim srcima." (hadis je hasen)
Iman blijedi u naim srcima kao to
blijedi odijelo kada se izlie i ostari. Nekada
srce vjernika zasjeni grijeh, pa ono potamni, a
ovakvu nam sliku Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
predoava u sahih-hadisu:
"Nijedno srce nije bez oblaka, kao to su
oblaci preko Mjeseca, pa kada Mjesec svijetli, oni ga
prekriju i izgubi se njegova svjetlost, a kada ih
ponovo nestane, Mjesec opet zablista."61
Oblaci ponekad prekriju Mjesec i njegova

svjetlost se izgubi, a nakon izvjesnog vremena
njih nestane, te svjetlost iznova obasja nebo,
kao i srce mumina, koje ponekad prekriju crni
oblaci grijeha; utihne svjetlost njegova imana i
ostane u tami i samoi. Kada uznastoji ponovo
oiviti iman i zatrai zatitu od Allaha, d..,
nestane tih oblaka i povrati se svjetlost srcu,
svijetlei kao nekada.
Od kljune je vanosti u razumijevanju
problema slabljenja imana i njegovog lijeenja
injenica da se iman poveava i smanjuje,
shodno ubjeenju Ehlu Sunneta. Iman definiu
kao izgovor jezika i ubjeenje srca, koje se
manifestuje djelima, poveaje sa pokornou, a
smanjuje grijehom. Na ovo upuuju dokazi iz
Kurana i Sunneta, kao to su rijei
Uzvienog:da bi im se iman poveao62 i a
kome je od vas ovo iman povealo63, i rijei
Njegovog Poslanika s.a.v.s.:
62 El-Feth,4
63 Et-Tevbe,124
61 Ebu Nuajm, El-Hilje, 2/196, Es-Silsile es-sahiha, 2268
47
48

________________________________

________________________________
Ko od vas vidi neko loe djelo neka ga ukloni

rukom; ako nije u mogunosti, neka to uradi
jezikom; pa ako i to ne moe, neka onda prezire
svojim srcem, a to je najslabiji iman.64
Potrebno je jo znati da je opadanje

imana, ukoliko uzrokuje ostavljanje vadiba ili
injenje harama, velika opasnost za onog ije je
stanje tako i on je kod Allaha omraen, te se
mora pokajati, i poeti sa lijeenjem svoje due.
A ako ova slabost ne uzrokuje ostavljanje
vadiba ili injenje harama, ali dovodi do
dvoumljenja u injenju sunneta i onog to je
poeljno, naprimjer, tada je potrebno da se
prisilom uvrsti na dobru i priblii Allahu, d..,
kako bi povratio svoju preanju snagu i
aktivnost imana u ibadetima. Na ovo upuuju
rijei Vjerovjesnika s.a.v.s. :
Nema sumnje da pokornost i grijeh utiu

na iman pozitivno i negativno, jer je to
poznata, vidljiva i iskustvom utvrena istina.
Ako bi neko izaao na ulicu, pa gledao lijevo i
desno u razgoliene ene, sluajui psovke i
jezik uliara, a zatim otiao do mezarja, u njega
uao, pa se zamislio i srce mu se smekalo,
uoio bi ogromnu razliku izmeu dva stanja
srca. To je pokazatelj da se ono brzo mijenja.
Govorei o ovome, neki od selefa kau: Od
pravilnog razumijvanja vjere je da mumin pazi
na svoj iman i na ono to ga umanjuje. Od
pravilnog razumijevanja je i to da mumin zna
je li mu se iman poveao ili smanjio! Kao i to
da zna odakle mu dolaze ejtanska
podbadanja.65.
Za svaki posao treba snaga, a svaka snaga

ponekad klone, pa ko klone prema mom sunnetu,
uspio je, a ko klone prema neemu drugom, propao
je.66
Prije nego to ponemo govoriti o
lijeenju, drimo da je potrebno spomenuti
zanimljivo zapaanje. Veina onih koji osjete
ravnodunost u srcu trae lijeka izvan sebe,

66 Ahmed, 210/2
65 erh en-nunije, Ibn Isa, 2/140
49
50

________________________________

________________________________
oslanjajui se u tome na druge, iako bi mogli,

kad bi htjeli, svoju duu lijeiti sami sobom, to
je u osnovi jedino ispravno, jer je iman odnos
izmeu roba i njegovog Gospodara.
je jedne noi ustao i klanjajui ponavljao

kuranski ajet: Ako ih kazni, robovi su Tvoji, a
ako im oprosti, silan i mudar Ti si.68. Nije preao
na drugi ajet sve do zore. Poslanik je znao dugo
provesti u svojim dubokim razmiljanjima o
znaenjima Kurana. Ibn Hibbah biljei u
Sahihu hadis ispravnog seneda od Ataa, da je
rekao:
U nastavku emo spomenuti neke od

erijatskih metoda koji se mogu koristiti u
lijeenju slabosti imana i odstranjivanju
ravnodunosti iz srca, uz oslanjanje na Allaha
Uzvienog i navikavanje due na samokontrolu.
Allah je objavio Kuran kao pojanjenje

za svaku stvar i svjetlo kojim upuuje onoga
koga On hoe. Bez sumnje, u njemu je
velianstven i djelotvoran lijek, kao to je
Milostivi rekao: I Mi objavljujemo u Kuranu ono
to je lijek i milost vjernicima.67 A to se tie
samog lijeenja, ono se ini razmiljanjem i
uivljavanjem u njegova znaenja. Poslanik
s.a.v.s. bi dugo razmiljao i ponavljao rijei
Allahove Knjige, ustajui nou na namaz. Tako
Doli smo Abdullah ibn Umejr i ja kod

Aie,r.a., pa je Abdullah upitao: Hoe li nas
obavijestiti o onome to te najvie zadivilo kod
Poslanika, s.a.v.s.. Ona je zaplakala i rekla: Ustao
je jedne noi klanjati i rekao: O Aia, hoe li me
ostaviti da ibadetim svome Gospodaru? Rekoh:
Tako mi Allaha, volim tvoju blizinu, a volim i ono
to tebe raduje. Pa je ustao, abdestio se, zatim
plaui klanjao, dok se od suza nije ovlailo njegovo
krilo i nije prestajao plakati dok suze nisu poele
kvasiti zemlju. Onda je doao Bilal zvati ga na
namaz, pa, kada ga je vidio da plae, rekao je: O
Allahov Poslanie, plae, a oproteno ti je sve to si
uinio i to e uiniti?! Odgovorio je:Zar da onda
67 El-Isra, 82
68 El-Maide, 118
1. Razmiljanje o znaenjima Kurana
51
52

________________________________

________________________________
ne budem rob zahvalni? Noas mi je objavljen ajet,

pa teko onome ko ga proui, a o njemu ne razmisli:
Zaista je u stvaranju nebesa i Zemlje, smjeni dana i
noi, dokaz za razumom obdarene. One koji Allaha
spominju stojei, sjedei i leei, i razmiljaju o
stvaranju nebesa i Zemlje... 69
ispoljilo na njegovoj kosi i tijelu. Ti idi pravim

putem onako kako ti je nareeno, i oni koji su se
pokajali s tobom71 Isto su i ashabi, r.a., uili
Kuran, o njemu razmiljali i bili pod stalnim
uticajem njegovih znaenja. Tako je Ebu Bekr
opisan kao alostiv i mehkog srca, pa kada je
bio imam u namazu, i uio Allahove ajete, nije
se mogao suzdrati i zaustaviti suze. Na Omera
su Allahove rijei kazna Gospodara tvoga
sigurno e se dogoditi, niko je nee moi otkloniti72
uticale toliko da se razbolio. U safovima iza
njega su se uli njegovi jecaji, kada bi, uei,
naiao na ajet o Jakubu, a.s.: Ja tugu svoju i jad
svoj pred Allaha iznosim73
Ovo upuuje na obaveznost razmiljanja

o kuranskim ajetima. U Kuranu je spomenuto
vjerovanje, obeanja i prijetnje, propisi,
kazivanja, te lijepo ponaanje i moral, a sve
ostavlja na duu razliite dojmove i tragove.
Neke sure ulijevaju strah u duu, vie od drugih,
o emu govori i ovaj hadis:
Osijedila me sura Hud i njoj sline, prije starosti.,
a u drugoj predaji Sura Hud, Vakia, VelMurselat, Amme, Ize-emsu kuvviret.70
Osijedio je Allahov Poslanik s.a.v.s. zbog
nagovijetenih istina i velikih zaduenja
sadranih u ovim surama. Oni su ispunili
svojom teinom Poslanikovo srce s.a.v.s., to se
Osman, r.a., kae: Kada bi se naa srca

oistila, ne bi se zasitila Allahovih rijei. A pao
je kao ehid, ubijen nepravedno, dok mu se krv
razljevala po stranicama njegovog Mushafa iz
kojeg je uio. Od ashaba je o tome mnogo
preneseno. Ejjub prenosi da je uo Sejjid ibn
71 Hud, 112
69 Alu Imran,190
72 Et-Tur, 7-8
70 Et-Tirmizi,3297, Es-Silsile es-sahiha, 955
73 Jusuf, 86
53
54

________________________________

________________________________
Dubejra da je ajet Bojte se dana u kojem ete

Allahu biti vraeni74, ponavljao dvadeset ili vie
puta. Ovo je zadnji ajet, koji je objavljen, a
njegov zavretak glasi: kada e svakom biti
dato ono to je zasluio, i nikome nepravda nee biti
uinjena.
Ibrahim ibn Bear kae da je Alijj ibn
Fudajl, kojem je i sam klanjao denazu, umro,
ueci ajet: A da ti je vidjeti kako e, kad pred
vatrom budu zadrani, rei: - Da nam je da povraeni
budemo75 Spominju se i brojni dogaaji o
njihovim postupcima pri ajetima sedde, a
jedan od njih je vezan za gore pomenutog,
Allah mu se smilovao, kada je prouio ajet: I
padaju licem na tle, plaui, i on (Kuran) im poveava
strahopotovanje.76, zatim je uinio seddu i
korei se rekao: To je sedda, a gdje su suze?
Najbolje razmiljanje je o kuranskim
primjerima, jer Allah Uzvieni, kada nam
navodi neki primjer u Svojoj Knjizi, ini to da
bi nas podstakao na razmiljanje: a Allah
ljudima navodi primjere da bi pouku primili.77

Takve primjere navodimo ljudima da bi
razmislili.78
Zabiljeeno je da je neko od selefa jednom
razmiljao o primjeru u Kuranu, pa nije mogao
dokuiti njegovo znaenje, te je zaplakao.
Upitan o tome, ta ga je rasplakalo, rekao je:
Allah je ljudima kazao: To su primjeri koje Mi
ljudima navodimo, ali ih samo ueni shvaaju.79 Ja
nisam od uenih, jer nisam shvatio poruku
jednog primjera, pa plaem to mi je znanje
ostalo uskraeno.
Kuran navodi veliki broj primjera: onih
koji potpale vatru, nevjernika koji lie stoci,
zrna iz kojeg sedam klasova iznikne, psa koji
dahe, magarca koji knjige nosi, muice, pauka,
slijepog i gluhog, onoga koji vidi i uje,
nevjernikih djela, kao pepeo kojeg vihor u
olujnom danu raznese, lijepe rijei kao lijepog
stabla, rune rijei kao runog stabla, vode koja
74 El Bekare, 281
77 Ibrahim, 25
75 El Enam, 27
78 El-Har, 21
76 El-Isra, 109
79 El-Ankebut, 43
55
56

________________________________

________________________________
se iz oblaka sputa, svjetiljke u kandilju, roba u

tuem vlasnitvu koji nita nema, primjer
ovjeka koji je u vlasti ortaka oko kojeg se ljudi
otimaju i mnogi drugi. A svrha pomenutog je
vraanje kuranskim primjerima, koji iziskuju
poseban osvrt i vrijeme, radi mudrosti i pouka,
skrivenih u njima.
srcu, zatim prenio na ostale dijelove tijela, koji

e djelom ispoljiti ono to je srce spoznalo, jer
ono vlada i upravlja itavim tijelom, i kada je
ono zdravo i ispravno, zdravo i ispravno je
itavo tijelo.
Ibn el-Kajjim, Allah ga milou Svojom

obasuo, ukratko govori o dunostima onoga
koji tvrdou svoga srca lijei Kuranom i kae:
Da preseli svoje srce s dunjaluka i nastani ga
na Ahiretu, zatim ga u potpunosti preda
znaenjima i porukama ajeta, o njima
razmilja, i sebi priblii povode njihove
objave, dokuujui njihovu bit, a potom sve to
spusti na oboljelo srce, koje e onda, uz
Allahovu pomo, biti izlijeeno.
2. Svijest o Allahovoj veliini
Ogleda se kroz spoznaju Njegovih lijepih
imena i svojstava, razmiljajui o njima i
njihovim znaenjima, kako bi ih usadio u svom
57
Mnogo je kuranskih ajeta i hadisa koji

govore o Allahovoj veliini. A ako bi smo
promislili o njima, srce bi nam zadrhtalo, tijelo
se ispunilo strahom i poniznou pred Velikim
i Uzvienim, ponizno bi palo pred Onim koji
sve vidi i uje, a strahopotovanje bi mu se
povealo.
Od imena kojima je Sebe nazvao, jesu:
Velianstveni, Zatitnik, Silni, Uzvieni, Snani,
Koji sve savlauje, Veliki, Koji se uzdigao. On
je ivi, nee umrijeti, a ljudi i dini e okusiti
smrt. Neovisan je o Svojim robovima. Njega
grom i meleki, iz straha, hvalom svojom slave.
On je Moni koji kanjava; Vjean je, san i
drijeme Ga ne obuzimaju, a znanjem Svojim
sve obuhvata: Njemu je poznat kriom baeni
pogled i ono to grudi kriju. Sveobuhvatnost
Svoga znanja je opisao rijeima: U Njega su
58

________________________________

________________________________
kljuevi skrivenog (gajba), samo ih On zna, i On jedini

zna i ono to je na kopnu i ono to je u moru, i nijedan
list ne opadne, a da On za nj ne zna; nema zrna u
tminama Zemlje niti ieg svjeeg niti ieg suhog, nieg
to nije u jasnoj Knjizi.80 Na Njegovu uzvienost
upuuje i ajet: Oni ne veliaju Allaha onako kako
Ga treba veliati; a itava Zemlja e na Sudnjem danu
u Njegovoj ruci biti, a nebesa e smotati Svojom
desnicom81
Allah e uzeti Zemlju na Sudnjem danu, a
nebesa e smotati Svojom desnicom, pa e onda rei:
Ja sam Vladar, a gdje su vladari Zemlje?! 82
brdu otkri, On ga sa zemljom sravni, a Musa se,

onesvijeen, strovali83
Kada je tumaio ovaj ajet, Allahov
Poslanik, s.a.v.s., ga je prouio, a onda je
prstima pokazao: Ovako, stavivi svoj palac
na najvisoiji zglob malog prsta, pa se brdo
sravnilo,84 tj. Allah se nije otkrio brdu vie od
onog koliko je Poslanik, s.a.v.s., pokazao.
Zaista srce zadrhti i ispuni se strahom

kada se sjetimo Musaa, a.s., koji se obraao
Gospodaru svome rijeima: Gospodaru moj,
ukai mi se da Te vidim! - Ne moe Me vidjetiree-, ali pogledaj u ono brdo, pa ako ostane na svome
mjestu, vidjee Me! I kad se Gospodar njegov onom
Njegov (Allahov) zastor je svjetlo, kada bi ga

otkrio, blistavost Njegova lica bi spalila sve do ega
bi Njegov pogled dosegao. 85
Drugim rijeima, sve bi izgorjelo.
O Njegovoj veliini kazuje i hadis Poslanika,
s.a.v.s., u kojem stoji:
Kada Allah na nebesima neto odredi, meleki,
pokoravajui se Njegovim rijeima udare krilima.
Njihov glas se prolomi kao baeni lanac niz liticu, a
80 El-Enam, 59
83 El -Araf, 143
81 Ez-Zumer, 67
84 Et-Tirmizi, 3074, Albani je ocijenio da je ispravan
82 Buharija, 6947
85 Muslim, 197
59
60

________________________________

________________________________
kada se strah digne sa njihovih srca pitaju: ta je

rekao va Gospodar? Kau: Istinu je kazao, i On je
uzvien i velik. 86
njihove razliite potrebe. Ne spreava Ga

sluanje jednog glasa da uje drugi, niti Ga u
greku dovodi mnotvo zahtjeva, niti Mu
dosadi vapaj onih koji pomo trae. Njegov
pogled sve obuhvata: i pokret crnog mrava na
crnom kamenu u mrkloj noi, nevieno (gajb)
je Njemu vidljivo, kod Njega su tajne poznate
Njemu se mole oni koji su na nebesima i oni na
Zemlji, u svakom asu On na sve pazi87 Oprata
grijeh, otklanja brige, olakava nevoljniku,
uspravlja slomljenog, daje siromanom, upuuje
zalutalog, ukazuje na Pravi put zbunjenome,
pomae nesretniku, hrani izgladnjelog, odijeva
neodjevenog, lijei bolesnoga, izbavlja iz
iskuenja,
prima
pokajanje,
nagrauje
dobroinitelja, pomae onome kome je
nepravda uinjena, slama silnika, pokriva
sramote, prestraenog ini sigurnim, uzdie
jedne, a poniava druge narode
Mnogobrojni su ajeti i hadisi na ovu

temu, i osjeaj strahopotovanja prema
Allahovoj veliini se najbolje postie ako se
razmilja o njima, i to je najkorisnije lijeenje
srca od slabosti imana .
Ibn el-Kajjim, Allah mu se smilovao,
opisao je Allahovu veliinu, saeto i slikovito,
rijeima: Odreuje sudbinu Svojim robovima;
nareuje i zabranjuje, stvara i opskrbu daje,
usmruje i oivljava; ljudima dane izmjenjuje,
uzdie ih i poniava; smjenjuje dan i noc;
smjenjuje vlast jednu za drugom, po Njegovom
nareenju i pod Njegovom vlau biva sve to
je na nebesima, sve to je na Zemlji i ispod nje,
moru i zraku; sve obuhvata Svojim znanjem,
sve je izbrojano. Njegov sluh obuhvata svaki
glas pojedinano i ne mijeaju se jedni sa
drugim; uje svaki um na svakom jeziku i
86 Buharija, 7043
Kada bi stanovnici nebesa i Zemlje, prvo

i zadnje Njegovo stvorenje, ljudi i dini, bili kao
najpoboniji ovjek od njih, to ne bi nimalo
87 Er-Rahman, 29
61
62

________________________________

________________________________
povealo Njegovu vlast, a kada bi prvi i

posljednji od njih bili kao najgrjeniji od njih,
ne bi nimalo umanjili Njegovu vlast. Kada bi
stanovnici nebesa i Zemlje, ljudi i dini, ivi i
mrtvi, sve to je suho i sirovo, sastali se na
jednom mjestu pa svi zatraili, a On svima
udovoljio, to ne bi za trun umanjilo ono to On
ima. On je Prvi, i nita prije Njega nije bilo, On
je Posljednji, nita iza Njega nema, On je
Vidljivi i Nevidljivi, uzdigao se i uzvisio,
najprei da se spomene, najprei da Mu se
robuje, najprei da
Mu se zahvaljuje,
Najmilostiviji Gospodar, Najplemenitiji od
Koga je traeno, On je Vladar koji nema
premca, samo je Jedan. On je svakom utoiste i
nema sina. On se uzdigao, i niko Mu slian nije,
sve e biti uniteno, a On e ostati, sve prolazi
osim Njegove vlasti, pokorit e Mu se samo
onaj kome On dozvoli, On zna za svaki uinjen
grijeh, zahvalan je pokornome i oprata
grijeniku. Svaka nevolja od Njega je pravda, a
svaka blagodat od Njega je dobrota. On je
najblii svjedok, najbolji zatitnik, Onaj Koji
upravlja, sve biljei, Koji je svemu smrtni as
odredio. Srca se njemu vraaju. Tajna je kod

Njega kao i javno djelo, Njegova rije je
nagrada i kazna: A kada On neto hoe, On samo
kae: - Budi! - i ono bude.88
63
3. Pouavanje Vjeri
Ono dovodi do strahopotovanja prema
Allahu, d.., i poveava iman kao to je On
rekao: Allaha se boje od Njegovih robova samo
ueni.89 Iman nije isti kod onih koji znaju i kod
onih koji ne znaju, Vei e biti kod onoga koji
poznaje pojedinosti u erijatu; znaenje
ehadeta i onoga to on podrazumjeva; onoga
to slijedi iza smrti od kaburskih patnji, stanja
proivljenja, slika Sudnjeg dana, dennetske
nagrade, dehennemske kazne; mudrosti
erijatskih propisa u haramu i halalu;
pojedinosti iz Poslanikovog, s.a.v.s., ivota i
drugih stvari. Ovakav vjernik nee biti kao
onaj koji ne poznaje vjeru i njene propise, ono
to Allah otkriva od gajba. Potonji se u vjeri
88 Ja-Sin, 82
89 Fatir, 28
64

________________________________

________________________________
samo povodi njegovo znanje o njoj je skromno.

Reci: Jesu li isti oni koji znaju i oni koji ne
znaju.90
Nee se ljudi sakupiti radi podsjeanja na

Allaha, a da im se ne kae kada se raziu: Idite,
oproteno vam je!92
4. Stalno prisustvo na mjestima na

kojima se spominje Allahovo ime
Ibn Hader, Allah mu se smilovao, rekao je:

Pod izrazom spominjanje Allaha(zikrullah) se
misli na izvravanje djela koja je On naredio ili
preporuio, kao to su uenje Kurana,
izuavanje hadisa i traenje nauke. Muslim,
takoer prenosi hadis od Hanzale el-Esedijja u
kojem se govori da ovakva okupljanja
poveavaju iman:
Ono uzrokuje jaanje imana zbog slavljenja i

velianja Allaha na njima, sputanja Njegove
milosti i smirenosti. Meleki takve skupove
okrue svojim krilima, a Allah ih spomene
onima koji su kod Njega. On se ponosi njima
pred melekima i oprata im grijehe kao to se
navodi u sahih-hadisima:
Nee se ljudi okupiti da spominju Allaha, a da
ih meleki nee okruiti, na njih e se spustiti
Allahova milost, smirenost i On e ih spomenuti kod
onih koji su kod Njega.91
Od Sehla ibn Hanzalije, r.a, prenosi se da je
Poslanik, s.a.v.s., rekao:
Sreo sam Ebu Bekra, koji me upitao:Kako si?

Rekao sam Hanzala je licemjer! On ree:- Hvaljen
neka je Allah, ta to govori?! Kada smo kod
Poslanika, s.a.v.s., on nas podsjeti na vatru i
Dennet, i mi kao da ih vidimo, a kad se vratimo
svojim porodicama i svakodnevnom ivotu, mi se
zaboravimo. Ebu Bekr ree:Tako mi Allaha, to isto
se dogaa i nama. Uputili smo se zatim kod
Poslanika, s.a.v.s., gdje sam isto ponovio. Na to je
on rekao: Tako mi Onoga u ijoj je ruci moja dua,
90 Ez-Zumer, 9
91 Muslim, 2700
65
66

________________________________

________________________________
kada biste bili onakvi kakvi ste kada ste sa mnom,

zaista bi vas meleki pozdravljali u vaim posteljama
i na putu, ali je, Hanzala, as ovako, as onako,
ponovivi to tri puta.93
javio Es-Siddik. Zatim je Poslanik, s.a.v.s., upitao:

Ko je danas nahranio siromaha? Opet se Ebu Bekr
javio. Poslanik, s.a.v.s., je pitao: Ko je od vas
danas obiao bolesnika? I ovoga puta Ebu Bekr je
rekao: Ja sam. Na to je Poslanik rekao: Nee ovo
ni jedan ovjek skupiti, a da ga to ne uvede u
Dennet.94
Ashabi su uvali i ustrajavali u sastajanju radi

spominjanja Allaha, d.., i to su nazivali
imanom, kao to je rekao Muaz, r.a., jednom
ovjeku: Sjedi malo sa nama da vjerujemo.
(sahih)
5. injenje dobrih djela i provoenje
vremena u tome:
Ovo je najdjelotvorniji lijek za bolesno srce i
njegov uticaj na jaanje imana je velik i vidljiv.
Najbolji primjer nam daje Ebu Bekr es-Siddik,
r.a., kada je Poslanik, s.a.v.s., upitao svoje
ashabe:
Ko je od vas danas zapostio? Pa je Ebu Bekr
rekao: Ja. Zatim je Poslanik, s.a.v.s.,upitao: Ko
je od vas danas ispratio denazu? Pa se ponovo
93 Muslim, 2750
Ovaj nas hadis upuuje na to da je Ebu

Bekr, r.a., strogo vodio rauna o tome da
iskoristi prilike i da dobrim djelima obuhvati
razliite vrste ibadeta. Poslanik, s.a.v.s.,
iznenada je pitao, to upuuje na to da su dani
Ebu Bekra, r.a., bili ispunjeni dobrim djelima.
Selef je u injenju dobrih dijela i troenju
vremena na njih mnogo postigao. Lijep primjer
nam je reenica koju su spominjali uz mnoge
nae dobre prethodnike, kao to je Hammad
ibn Seleme, za kojeg Abdurrahman ibn Mehdi
kae: Da mu je reeno da e sutra umrijeti, ne
bi mogao dodati ni jedno novo dobro djelo na
ona koja je ve inio.
94 Muslim, 1028
67
68

________________________________

________________________________
Musliman pri injenju dobrih djela treba

paziti na sljedee:
- Pourivanje sa injenjem dobra, jer
Allah, d.., kae: I urite oprostu Gospodara svoga
i Dennetu ija su prostranstva kao nebesa i
Zemlja95 Nadmeite se da u Gospodara svoga
zasluite oprost i Dennet, prostran koliko su nebo i
Zemlja prostrani.96 Znaenje ovih ajeta je
pokrenulo ashabe na urbu u injenju dobrih
djela. Muslim u svome Sahihu od Enes ibn
Malika prenosi detalj sa Bitke na Bedru, kada su
se murici pribliili. Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
Pourite ka Dennetu, ija su prostranstva
kao prostranstvo nebesa i Zemlje. Na to je Umejr
ibn
el-Hamam el-Ensari pitao: O Allahov
Poslanie, Dennet ija su prostranstva kao nebesa i
Zemlja?! Rekao je Poslanik: Da. Umejr ree:
Buh, buh! (rijei divljenja i velianja) Poslanik,
s.a.v.s., ga je upitao: ta te navelo na te rijei? On
ree: Tako mi Allaha, Poslanie, nita drugo do
nada da u biti od njegovih stanovnika. Poslanik
ree: Ti si od njih. Zatim je Umejr izvadio par
hurmi i poeo ih jesti, a onda rekao: Zar u ivjeti

toliko da pojedem ove hurme? Dug je to ivot za
mene! Onda ih je bacio, ustao, borio se i pao kao
ehid.97
Jo davno je Musa, a.s., urio susresti
svoga Gospodara: a pourio sam k Tebi,
Gospodaru moj, da bude zadovoljan.98 Hvalei
Zekerijaa i njegovu porodicu Uzvieni je
rekao:Oni su se trudili da to vie dobra uine i
molili su Nam se u nadi i strahu, i bili su prema
Nama ponizni.99
Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je:
Nema urbe osim u radu za Ahiret. A u
drugoj predaji stoji Nema urbe osim u dobru.100
- Ustrajnost u injenju dobra: Allah, d..,
uhadisi-kudsijji je rekao:
97 Muslim, 1901
98 Ta-Ha, 84
95 Alu Imran, 133
99 El-Enbija, 90
96 El-Hadid, 21
100 Ebu Davud, 5/157
69
70

________________________________

________________________________
Nee Mi se prestajati pribliavati Moj rob

nafilama, sve dok ga ne zavolim101
- Ulaganje truda u dobra djela: Lijeenje

tvrdoe u srcu ne smije biti privremenog
karaktera, kada bi se iman poboljao samo
nakratko, poslije ega bi se vratila stara slabost,
nego je potrebno da to lijeenje bude stalno,
to se ne moe postii osim uz ulaganje
ogromnog truda u ibadetu. Allah, d.., u
Kuranu navodi primjere Njemu bliskih robova
koji su se trudili u ibadetu: U Nae rijei vjeruju
samo oni koji, kada se njima opomenu, licem na tle
padaju, i koji Gospodara svoga veliaju i hvale i koji se
ne ohole. Bokovi njihovi se postelja liavaju, oni se
Gospodaru svome iz straha i elje klanjaju, a dio
onoga to im dajemo udjeljuju.104
Nou su malo spavali, a u praskozorje oprost
od grijeha molili, i u imecima njihovim bio je udio za
onoga koji prosi i onoga koji nema.105
Ovaj hadis nas upuuje na kontinuitet u

injenju nafila. U drugom hadisu stoji: Spajajte
izmeu hadda i umre. tj. spojite ih dobrim
djelima, to, takoer, upuuje na ustrajno
injenje dobrih djela. Ovaj princip je vrlo vaan
u jaanju imana i uvanju due od zaputanja,
da se ne bi pokvarila i da je ne savlada
pesimizam. Malo djelo na kojem se ustrajava je
bolje od velikog koje se ini rijetko.
Poslanik, s.a.v.s., upitan je o najdraem
djelu Allahu, d.., na to je rekao:
Ono na kojem se ustraje, pa makar i malo
102
bilo.
Ustrajnost na injenju dobrih djela jaa

iman. Tako je Vjerovjesnik, s.a.v.s., kada bi
uinio neko djelo, ustrajavao na njemu.103
itanje o zalaganju selefa u postizanju

svojstva pokornih izaziva divljenje i priziva na
povoenje za njima. Oni su sedminu Kurana
uili svaki dan, noni namaz nisu proputali, pa
101 Buharija, 6137

104 Sedda, 15-16
103 Muslim, 746 -141
105 Ez-Zarijat, 17-19
71
72

________________________________

________________________________
ak i u borbi, slavili su Allaha i klanjali u dubini

noi, i u zatvorima; stajali su u vrstim
safovima; suze su im tekle niz lica; razmiljali su
o stvaranju nebesa i Zemlje; ene su zavaravali
kao to majka zavarava dijete, dok one ne bi
utonule u san, kada bi ustao na noni namaz.
No bi podijelili izmeu sebe i svoje porodice,
a dan bi proveli u poslu, uenju i poduavanju
drugih, ispraaju denaza, obilasku bolesnih i
pomaui druge. Neki od njih godinama nisu
propustil poetni tekbir sa imamom u dematu.
Srca su im bila vezana za mesdid, iekivali su
namaze jedan iza drugog, izdravali bi porodice
jedni drugih dugo godina nakon smrti. U
ovakvom pregnuu iman e se sigurno
poveati.
ovjeka u ravnotei izmeu dvije krajnosti jeste

da njegov ibadet bude srazmjeran njegovim
sposobnostima, istovremeno
podstiui i
bodrei samoga sebe na vise.
Kada se osjeti duhovno snanim predat
e se ibadetu, a u slabosti e biti umjeren, ne
odstupajui od minimuma. Na ovakvo
poimanje nas upuuje skupina hadisa
Allahovog poslanika Muhammeda, s.a.v.s.:
-Strpljivost u trenucima slabosti:

Ustrajavanje na dobru i zalaganje za njegovo
injenje ne znai izlaganje tijela naporu i
onome za to ono nije sposobno, te dovoenje
due do granica dosade, na kojoj bi ona
posustala i postala nemarna. Cilj je da se
uobiajeni ibadet ne prekine. Princip odranja
73
Vjera je lahka i niko u njoj nije pretjerao, a

da ga ona nije savladala, pa se drite srednjega
puta.106,
a u drugoj predaji:umjereno, umjereno,
pa ete postii.107
Imam Buharija u poglavlju o pokuenosti
oteavanja u ibadetima prenosi hadis od Enesa
r.a.:
Doao je Poslanik, s.a.v.s., vidio je ue
vezano izmeu dva stuba, pa upitao: Kakvo je ovo
106 Buharija, 39
107 Buharija, 6099
74

________________________________

________________________________
ue?, Rekoe mu: Pripada Zejnebi, kada se ona

umori klanjajui, uhvati se za njega. Na to on ree:
Ne inite to. Odveite ga i klanjajte (stojei) kada
ste odmorni, a kada se zamorite sjedite.108
- Nadoknaivanje proputenog: Od
Omera ibn el-Hattaba se prenosi da je
Poslanik,s.a.v.s., rekao:
Ko prespava uobiajeno nono uenje
Kurana, ili jedan njegov dio, pa ga proui u
vremenu izmeu sabaha i podne, bit e mu upisano
kao da ga je prouio nou.110
Aia, r.a., govorei o ibadetu Poslanika,
s.a.v.s., kae:
Kada bi klanjao neki namaz (nafilu),
ustrajno bi ga poslije toga obavljao, a kada bi ga
proao noni namaz, zbog toga to bi ga savladao
san ili bol, nadoknadio bi to, klanjajui dvanaest
rekata danju.111
Kada je Poslanik, s.a.v.s., doznao da

Abdullah ibn Amr ibn el-As itavu no provodi
u namazu i posti svakodnevno, bez prekida, to
mu je zabranio, pojasnivi mu:
Ako to nastavi, oslabit e svoje oi i
izmorit e tijelo.
Vjerovjesnik, s.a.v.s., u drugom hadisu
kae:
Zaduite sebe onoliko koliko moete uraditi.
Zaista Uzvieni Allah ne posustaje. Vi ete
posustati, a uistinu su Allahu Uzvienom najdraa
djela na kojima se ustraje, pa makar i mala bila.109
A u drugom rivajetu: Kada bi nou

prespavao ili bio bolestan klanjao bi po danu
dvanaest rekata.112
Kada ga je Ummu Seleme vidjela da
klanja dva rekata iza ikindije, upitala ga je zato
to ini, a on je odgovorio:
108 Buharija, 1099
111 Ahmed, 6/95
112 Muslim, 1/515
75
76

________________________________

________________________________
O keri Ebu Umejje, pita me o dva rekata

iza ikindije. Dola mi je grupa ljudi iz plemena
Abdu el-Kajs, pa sam bio zauzet i propustio sam
dva rekata poslije podne. To su ta dva rekata.113
A kada bi propustio etiri rekata suneta prije
podnevskog farza, klanjao bi ih poslije.114
Ovi hadisi nas upuuju na to da se
pritvreni sunneti naklanjavaju. Ibn el-Kajjim,
govorei o Poslanikovom postu u mjesecu
abanu, u kojem je postio vie nego u drugim
mjesecima, iznosi tri mogunosti zbog ega je
to inio:
Poslanik, s.a.v.s., je postio od svakog mjeseca
po tri dana, pa je to moda propustio u nekim od
njih, te bi postio u abanu kako bi upotpunio tri
dana za svaki mjesec, prije ramazana.115
Od svakog ramazana zadnju desetinu je
provodio u itikafu, pa kada je jednom to
propustio zbog putovanja, sljedee godine je
bio u itikafu dvadeset dana ramazana.116
- Nada da e dobra djela biti primljena:

Nakon uloenog truda pri injenju dobrih djela,
treba se nadati da e ona biti primljena, a
ujedno i strahovati da ne budu odbaena. Od
Aie, r.a, prenosi se da je rekla:
Pitala sam Poslanika o ajetu: I oni koji od
onoga to im se daje udjeljuju, i ija su srca puna
straha Jesu li to oni koji piju vino i kradu? Rekao
je: Ne, keri Siddikova, to su oni koji poste,
klanjaju, daju sadaku i boje se da im to nee biti
primljeno, oni su ti koji se natjeu u dobru.117
Ebu Derda, r.a., rekao je: Da sam siguran da
mi je Allah Uzvieni primio ijedan namaz, drae bi
mi bilo od dunjaluka i onog to je na njemu, jer On je
rekao: Allah prima samo od bogobojaznih.118
Od osobina vjernika je da su ponizni pred
Allahom, d.., i Njegovim naredbama, a
Vjerovjesnik, s.a.v.s., kae:

114 Et-Tirmizi, 426
115 Tehzib es-sunen, 3/318
117 Et-Tirmizi, 3175
118 El Maida, 27 Tefsir Ibn Kesira, 3/67
77
78

________________________________

________________________________
Kada bi ovjek proveo na seddi od dana

svoga roenja do asa smrti u dubokoj starosti, kako
bi zadobio Allahovo zadovoljstvo, i to bi mu se
uinilo malim na Sudnjem danu.119
suneta dnevno, a na drugoj strani su suneti

manje vanosti, kao to su etiri rekata prije
ikindije, zatim duha namaz. Najvrijedniji
pritvreni sunet je noni namaz, koji se moe
obavljati na vie naina: moe se klanjati dva po
dva, etiri po etiri rekata, a zatim tome doda
vitr-namaz, kojeg e klanjati u neparnom
broju, pet, sedam ili devet rekata, samo sa
jednim sjedenjem na kraju. Tako, ako
pogledamo sve ibadete pojedinano nai emo
veliku raznolikost u broju, vremenu, obliku,
nainu i stepenu obaveznosti njihova
prakticiranja. Mudrost bi se mogla ogledati u
tome da se izbjegne dosada i ostvari
kontinuirano obnavljanje. Zatim, ljudi ne
osjeaju istu privlanost prema istoj stvari, niti
su njihove mogunosti iste.
Neki se naslauju i zadovoljavaju nekim
ibadetom vie nego drugim. Slavljen neka je
Onaj Koji je vrata Denneta podijelio prema
vrstama ibadeta, to stoji u hadisu. Ebu Hurejre
prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:
Ko upozna Allaha i svoju duu, postaje

mu jasno da je ono to je uradio nedovoljno,
makar uradio koliko svi ljudi i dini zajedno, ali
Allah djela prima samo iz Svoje plemenitosti,
dareljivosti, dobrote i isto tako za njih
nagrauje.
6. Mnogovrsnost ibadeta
Od Allahove milosti i mudrosti je da nam je
ibadete uinio mnogovrsnim, pa se neki
obavljaju tijelom, kao to je namaz, drugi se
tiu imetka, kao to je zekat, dok su trei vezani
za oboje, kao to je had. Neki se sastoji samo
od izgovora rijei; kao to je dova. Zatim se
svaki pojedinano dijeli na fard i sunnet.
Fardovi, a takoer i suneti nisu svi isti. Imamo
primjer namaza: dvanaest je rekata pritvrenog
119 Ahmed, 4/185
79
80

________________________________

________________________________
Ko opremi dvojicu na Allahovom putu, bit e

pozvan sa dennetskih vrata: Allahov robe, ovo je
najbolje! Klanjai e biti pozvani sa vrata namaza,
mudahidi e biti pozvani sa vrata dihada, postai
e biti pozvani sa vrata Rejjan (vrata posta), a ko
bude dijelio sadaku, bit e pozvan sa vrata
sadake.120
Prenosi Ebu Zer, r.a., od Poslanika, s..a.v.s.,

da je rekao:
Ovim se hadisom misli na one koji su inili

mnogo nafila, jer su farzove duni svi
izvravati. Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao je:
Roditelj je srednja vrata deneta121 tj.
dobroinstvo prema roditelju.
Ovom raznolikou ibadeta se moemo
okoristiti u lijeenju slabosti imana, tako to
emo to vie initi onu vrstu ibadeta kojem
tei naa dua, uz voenje rauna o fardovima i
vadibima, koje nam je Allah naredio.
Musliman moe prouiti ibadete i nai e da
jedna vrsta njih raznjeuje duu, a da druga
vrsta ne izaziva takav efekat.
Trojicu Allah voli, a trojicu prezire. Prva trojica

su ovjek koji se susretne sa neprijateljem, pa ue u
borbu dok ne pobijedi ili pogine, drugi je putnik, iji
se put odulji sve dok se ne zamori, pa zanoi, zatim
ustane i klanja sve dok ne doe vrijeme polaska pa
probudi svoje saputnike, a trei je onaj koji je imao
komiju koji ga je uznemiravao pa se strpio sve dok
ih smrt nije razdvojila ili jedan od njih otputovao.122
Doao je Allahovom Poslaniku, s.a.v.s.,
ovjek koji se poalio na tvrdou svoga srca.
Poslanik mu je rekao:
eli li da ti se srce omeka i da postigne cilj?
Smiluj se siroetu, pomiluj ga po glavi, dadni mu od
svoje hrane, razmekat e ti se srce i postii e ono
to eli.123
Ovo je primjer koji doslovno govori o
lijeenju slabosti imana.
120 Buharija, 1798
122 Ahmed, 5/151, Sahih el-dami, 3074
123 Es-Silsile es-sahiha, 2/533
81
82

________________________________

________________________________
nevjernika, pa je za njega Poslanik, s.a.v.s,

rekao:
7. Strah od smrti u grijehu

On podstie muslimana na injenje dobra i
na pokornost, te obnavlja iman u njegovom
srcu.
Uzroci smrti u grijehu su mnogobrojni:
Slabost imana i ogrezlost u grijehu o emu je
Ko se ubije noem, njime e probadati svoj
stomak u dehennemskoj vatri, u kojoj e zauvijek
ostati; ako popije otrov i tako se ubije, polahko e ga
ispijati u dehennemskoj vatri u kojoj e vjeno
ostati, ko se objesi, bit e vjean u dehennemskoj
vatri u kojoj e vjeno ostati.124
U Poslanikovo vrijeme se dogodilo nekoliko
slinih primjera. Takav je sluaj ovjeka koji se
borio u muslimanskoj vojsci, kao nijedan od
vojnika, s nevienom hrabrou protiv
124 Muslim, 109
On je od stanovnika Dehennema. Jedan od

muslimana ga je slijedio, elei da vidi ta e se s
njime dogoditi. Na kraju je teko ranjen, i da bi
ubrzao smrt, stavio je sablju na grudi, na nju se
naslonio i tako se ubio.125
Situacije u kojima ljudi umiru u grijehu su
mnogobrojne. Uenjaci su spomenuli neke od
njih. Ibn el-Kajjim u svojoj knjizi Ed-Da ved-deva (Bolest i lijek) navodi da je nekima na
samrti reeno: Izgovarajte ehadet, a oni su
odgovorili da ga ne mogu izgovoriti. Jednom je
reeno da izgovori: La ilahe illallah, on je
poeo pjevuiti neku pjesmu. Nekom trgovcu,
kojeg je trgovina zavela od sjeanja na Allaha,
na smrti je reeno kai la ilahe illellah, ovaj je
poeo govoriti: Ovo je dobro platno, ba tebi
odgovara, nije ni skupo, ponavljajui tako, dok
nije ispustio duu. Prenosi se da su nekog od
vojnika kralja Nasira zadesile smrtne rane. Sin
83
84

________________________________

________________________________
ga je nagovarao da izgovori ehadet, a on bi

uzvraao: Nasir je moj gospodar, Nasir je moj
gospodar, sve dok nije izdahnuo. Nekom je
reeno na samrti da izgovori ehadet, a on je
poeo govoriti: Popravite tu i tu kuu, u bai
toga i toga napravite to.
Jednom zelenau je na smrtnom asu
kazano isto tako, na to je poeo govoriti:
Deset za jedanaest, ponavljajui dotle dok
mu dua ne napusti tijelo. Nekima se izmijeni
lice, a glava se okree od Kible. uo sam neke,
o kojima sam imao lijepo miljenje, kako u
noima, na samrti, govore: Moj mi Gospodar
nepravdu ini! Visoko je Allah iznad onog to
su rekli. Optuuju Allaha za nepravdu, a na
smrtnoj su postelji. Zatim Ibn el-Kajjim
dodaje: Jo sam zabrinut i uznemiren
pitanjem; ime se pripremiti za ovaj Dan.
Hvaljen neka je Allah, koliko se ljudima iz
ovoga nudi pouka? A ono to oni ne vide u
stanju samrtnika je jos vee!
8. esto prisjeanje na smrt

Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao:
esto se prisjeajte ruitelja strasti tj, smrti126
Podsjeanje na smrt odvraa od grijeha i
razmekava grubo srce. Nee je se niko sjetiti u
tekoi, a da mu ne postane lake, niti u
blagostanju, a da mu nee oteati. Na smrt
najbolje podsjeaju posjete mezarjima, zbog
toga je Poslanik, s.a.v.s., naredio obilazak
kaburova, rekavi:
Bio sam vam zabranio da posjeujete kaburove,
od sada ih posjeujte, jer oni omekavaju srce, oi
suze i podsjeaju na Ahiret i ne govorite o njima
runo.127
Muslimanu je dozvoljeno ak i da posjeti
kabur nevjernika radi uzimanja pouke. Ovo
dokazuje hadis kojim se prenosi da je Poslanik,
127 El-Hakim, 1/376, Sahih el-dami, 4584
85
86

________________________________

________________________________
s.a.v.s., posjetio kabur svoje majke, plakao je,

rasplakao one koji su bili s njim i rekao:
Allahovog zadovoljstva i lijeenje srca, a zatim

da uzme pouku od onih koji su napustili svoje
porodice odlazei pod zemlju. Neka razmisli o
onima koji su bili prije njega i proli, koji su
radili i sticali imetke, kako su se prekinule
njihove nade, a bogatstvo im nije pomoglo.
Traio sam od svoga Gospodara da mi dozvoli

da traim oprosta za nju, pa mi nije dozvolio; pa
sam zatraio da mi dozvoli da posjetim njen kabur.
On mi je dozvolio. Posjeujte kaburove, jer oni
podsjeaju na smrt.128
Posjeivanje kaburova je najbolje sredstvo
za razmekavanje srca, Onaj koji ih posjeti
okoristi se podsjeanjem na smrt, a mrtvi se
okoriste njegovom dovom koja je potvrena
sunnetom:
Es selamu alejkum, o mumini i muslimani, neka
se Allah smiluje prvima i posljednjima od nas, i mi
emo vam se pridruiti.129
Zemlja je prekrila ljepotu njihovih lica,

dijelovi njihovih tijela se raspadaju u kaburima,
iza njih su ostale udovice, a njihovu djecu je
obuzela jetimska tuga. Neka se sjeti varljivosti
uzdanja u zdravlje i mladost i varljivosti
povoenja za strastima i igrom, jer i on mora
na taj put. Neka razmisli o stanju mrtvih, kako
su im se noge raspale, oi iscurile, crvi izjeli
njihove jezike, a zemlja im napunila njihova
usta.
O ti koji pozivaa jada130 slua,
Ve dva znaka poslao je tebi;
starost i kosu ti sijedu!
Onaj koji eli posjetiti kabur treba uskladiti

svoje ponaanje s tom posjetom, da bude
prisutnog srca, da mu cilj bude postizanje
A pouku, ako nee sluat,
128 Muslim, 3/65

130 Poziva jada je metaforiki, smrt
129 Muslim 974
87
88

________________________________

________________________________
Pa emu ti sluh i oi slue?
san s oiju i ugoaj tijela, podstie na rad i

poveavanje uloenog truda.
Gluh i slijep, to je samo onaj,

Koga oi i ono to uje,
Pravom putu nikad ne upute!
Nit e vrijeme vjeno postojati,
Dunja, svemir, ni svjetiljke dvije;
Puni Mjesec, Sunce uareno
Nestat e ih, makar i mrzili,
Taj odlazak beduini i graani131
Onaj koji se esto sjea smrti, poaen je
sa troje; brzo uini tevbu, zadovolji se onim to
ima i marljiv je u ibadetu. A onoga koji
zaboravi na smrt snau tri stvari; odgaanje
tevbe, nezadovoljstvo onim to mu je dovoljno
i ljenost u ibadetima.
Ono to utie na duu je gledanje smrti i
samrtnika, jer pogled u mejjita, u njegove
izdisaje i patnje, te razmiljanje o njegovoj slici
poslije smrti odvraa duu od strasti, odgoni
Hasan el-Basri je uao kod jednog

bolesnika i zatekao ga u smrtnim izdisajima, pa
je posmatrao njegove muke i strahotu onoga
to ga je obuzelo. Zatim se vratio svojoj
porodici izmijenjene boje lica. Pozvali su ga da
jede , a on je rekao: Jedite i pijte, ja sam, tako
mi Allaha, vidio smrt, za koju u raditi sve dok
se ne suoim s njom.132
Od sredstava koja jaaju osjeaj za smrt je i
klanjanje denaze, njeno noenje i praenje do
kabura, ukopavanje mejjita, zakopavanje i
zagrtanje. Sve ovo podsjea ovjeka na Ahiret,
kao to je rekao Poslanik,s.a.v.s.:
Obilazite bolesne i pratite denaze; podsjetit
e vas na Ahiret.133
132 Tezkiretu el-huffaz, 17

131 Stihovi od Abdullaha ibn Muhameda el-Endelusija es-Senterinija, iz tefsira Ibn Kesira
133 Ahmed, 3/48
89
90

________________________________

________________________________
Ako se ovome doda da je u slijeenju

denaze velika nagrada koju spominje
Vjerovjesnik s.a.v.s:
Ko prisustvuje denazi od kue pa sve dok se
ne klanja, imat e nagradu kirata, a ko prisustvuje
sve dok se ne ukopa, imat e nagradu od dva kirata.
Ashabi su upitali:
ta je to kirat? Odgovorio
je: Kao veliko brdo. A u drugoj predaji
stojiKao brdo Uhud.134
srce, njome e vidjeti obeanje i prijetnju,

Dennet i Dehennem i ono to je Allah u
njima pripremio za Svoje odabrane robove i za
Svoje neprijatelje. Ljudi e progledati i iz
kaburova svojih pohrlit e na poziv Istine;
meleki s nebesa e se spustiti i okruziti ih. I
doi e Allah, a Njegov prijesto e biti
postavljen za suenje. Zemlja e se osvijetliti
svjetlom Gospodara svoga, i Knjiga e biti
postavljena, zatim e poslanici i svjedoci biti
dovedeni. Vaga e se postaviti a knjige
podijeliti. Parniari e se sastati. Svakome e
njegovi grijesi biti o vrat okaeni. Ukazat e se
Havd, a ae e se podijeliti. e e se poveati,
a malo je onih koji e se napiti. Zatim e se
most za prelazak preko Dehennema postaviti,
pa e ljudi biti primorani na njegov prelazak.
Svjetla za prelazak e se pravedno rasporediti, a
ispod mosta e se vatra razjariti. Broj onih koji
e se u nju strovaliti je daleko vei od broja
uspjenih.
Ispravnim razmiljanjem u srcu e se otvoriti
oko koje e to vidjeti, a koje e onda biti
Nai dobri prethodnici bi, kada bi vidjeli

nekoga da grijei, podsjetili ga na smrt. Tako je
jedan od njih, u ijem prisustvu je neko
ogovarao drugoga, opominjui i korei rekao:
Sjeti se pamuka kada ti ga stave na oi. tj.
kada ti budu kefine oblaili.
9. Sjeanje na Ahiret i na ono to ovjeka
tamo eka:
Ibn el-Kajjim, Allah mu se smilovao, rekao
je: Ako mumin ispravno razmisli, zakljuit e
da mora postii uputu koja e mu osvijetliti
134 Buharija i Muslim
91
92

________________________________

________________________________
stalnim posmatraem i opominjaem na

vjenost i brzu prolaznost dunjaluka.
U Kuranu se spominju brojni prizori sa
Ahireta, kao to o tome kazuju sure Kaf, ElVakia, El-Kijame, Vel-Murselat , En-Nebe, ElMutaffifin, Et-Tekvir i druge. Takoer, u
zbirkama hadisa emo nai itava poglavlja kao
to su poglavlja o Sudnjem danu, nagradi i
kazni, Dennetu i Dehennemu.
Vrlo je vano u ovoj oblasti itanje knjiga
napisanih na ovu temu, kao to su Hadi elervah od Ibn el-Kajjima, En-Nihajetu filfiteni vel-melahim od Ibn Kesira, EtTezkiretu fii ahvali el-mevta ve umur el-ahire
od El-Kurtubija, El-Kijametu el-kubra veldennetu ven-nar od Omera el-Ekara itd.
Cilj je da ovjek sazna neke od ahiretskih
tema koje e mu poveati iman, kao to su
oivljenje, okupljanje za suenje, svjedoenje,
vaganje djela, nagrada i kazna, havd, prelazak
preko dehennemske uprije, ulazak u Dennet
ili ostajanje u Dehennemu.
10. Promatranje Allahovih znakova u

prirodi:
Buharija i Muslim prenose da bi se na
Allahova Poslanika, s.a.v.s., kada bi vidio oblak
ili vjetar to odrazilo, pa je Aia, r.a., rekla:
O Allahov Poslanie, vidim ljude da se raduju
kada vide oblake, nadajui se da im oni kiu donose,
a na tvom licu vidim strah? On je odgovorio: O
Aia, ta mi garantuje da u njima nije kazna?
Zaista su prijanji narodi kanjavani vjetrom. A
kad su vidjeli tu kaznu, rekli su: To je oblak koji
nam kiu donosi.135 Poslanik, s.a.v.s., kada bi se
dogodilo pomraenje Sunca ili Mjeseca izlazio je u
strahu, kao to to prenosi Buharija od Ebu Musaa,
r.a., koji kae: Pomrailo se Sunce, pa je Poslanik,
s.a.v.s., u strahu ustao, bojei se da je to Sudnji
dan.136
Naredio nam je da kod pomraenja Sunca ili
Mjeseca sa strahopotovanjem izaemo na
135 Muslim, 899
93
94

________________________________

________________________________
namaz i objasnio nam je da su to Allahovi

znakovi, kojima On opominje Svoje robove.
Nema sumnje da saivljavanje srca sa
ovim pojavama i strah od njih obnavlja iman u
srcu, podsjea na Allahovu kaznu, Njegovu
mo, veliinu, snagu, estinu i okrutnost. Aia
r.a., rekla je:
nemojte ni ulaziti, da vas ne zadesi ono to je njih

zadesilo.139
Uzeo me Poslanik, s.a.v.s., za ruku i pokazao

prema Mjesecu, te rekao: Aia, trai zatite kod
Allaha od zla ovoga, zaista je to mrkla no kad
tmine razastre137138
Primjer pravilnog promatranja Allahovih
znakova u prirodi je da na srce ostavi trag
prolazak pored mjesta na koje je sputena
Allahova kazna i kaburova onih koji su
kanjeni. Ibn Omer, r.a., prenosi da je Poslanik
rekao svojim ashabima, kada su stigli do mjesta
na kojem je kanjen jedan narod:
Ne ulazite kod ovih to ih je Allhova kazna
zadesila osim plaui, pa ako ne budete plakali
Ljudi danas ovakva mjesta posjeuju radi

turizma i slikanja. O tome razmisli!
11. Spominjanje Allaha d.
To je jedan od najvanijih lijekova slabog
imana, jer je zikr lijek srca u bolesti, on je bit
dobrih djela. Allah nam ga nareuje rijeima:
O vjernici esto Allaha spominjite i hvalite.140 i:
i Allaha mnogo spominjite da biste postigli ono to
elite.141 Sjeanje na Allaha je vee od svega:
a velianje Allaha je najvee142 To je ujedno
i oporuka Poslanika, s.a.v.s., onome koji nije u
stanju initi druge ibadete:
Neka ti jezik uvijek bude vlaan od spominjanja
Allaha.143
139 Buharija, 423
140 El-Ahzab, 41
141 El-Enfal, 45
137 El-Felek, 3
142 El-Ankebut, 45
138 Ahmed, 6/237
95
96

________________________________

________________________________
Zagrij ga spominjanjem Allaha. Kada srce

pritisne nemarnost, pritisne ga i okrutnost, pa
kada se Allah, d.., spomene nestane
okrutnosti, kao to drva nestaju u vatri, i niim
boljim od spominjanja Allah Uzvienog se ne
moe ona otkloniti. Sjeanje na Allaha je lijek
srcu, a nemarnost prema zikru izaziva njegovu
bolest.
Zikrom
se
postie
zadovoljstvo
Milostivog, odgoni ejtan, otklanjaju tuga i
briga, poveava opskrba i otvaraju vrata
spoznaje. On je dennetsko sjeme, uzrok
ostavljanja runog govora, oaloenim
siromasima, koji nemaju ta da udijele, zamjena
za sadaku. Allah ga je uinio zamjenom za sva
dobra djela, fizika i materijalna, a njegovo
ostavljanje uzrokuje mrtvilo i pusto u srcu.
Zbog toga je onome koji eli izlijeiti
duu i slabost imana prijeko potrebno da
mnogo spominje Allaha, kao to Uzvieni kae:
A kada zaboravi, sjeti se Gospodara svoga144
Allah pojanjavajui uticaj zikra na srca kae:
a srca se doista, kad se Allah spomene smiruju.145
Ibn el-Kajjim, govorei o lijeenju srca zikrom,
kae: U srcu se nalazi okrutnost koju samo
uklanja zikr, pa je na vjerniku da svoje srce lijei
spominjanjem Allaha, d.. Neko je Hasanu
el-Basriju, Allah mu se smilovao, rekao: O
Ebu Seide, hladno mi je srce. Basri mu ree:
Rekao je Mekhul: Spominjanje Allaha je

lijek, a spominjanje ljudi je bolest146
Spominjanjem Allaha, d.., mumin pobjeuje
ejtana, kao to ejtan pobjeuje one koji su
nemarni i koji se zaborave. Neki od selefa su
kazali: Kada se zikr u usadi u srce, ako mu se
priblii ejtan, srce ga savlada, kao to ovjek
savlada ejtana ako mu se priblii, pa se oko
njega okupe drugi ejtani, pitajui: ta je
ovome? Bit e reeno: ovjek ga je svojim
dodirom izbezumio.147
Veina ljudi koje ejtan izbezumi svojim
dodirom su nemarni.Oni se od ejtana ne brane
144 El-Kehf, 24
146 El-Vabilu es-sajjibu ve rafiu el-kelimi et-tajjibi, 143
145 Er Rad, 28
147 Medaridu es-salikin, 2/424
97
98

________________________________

________________________________
zikrom i hadiskim dovama, te se zato ejtan

lahko s njima poigrava. Nekima od onih koji se
ale na slabost imana, teke budu neke druge
metode lijeenja kao to su noni namaz i
druge nafile. Za njih je pogodno poinjanje
lijeenja, tako to e nauiti opte dove i
zikrove i stalno ih ponavljati. La ilahe illellah
vahdehu la erike lehu, lehul-mulku, ve lehulhamdu, ve huve ala kulli ejin kadir,
Subhannallahi ve bi hamdihi, subhanallahilazim, La havle ve la kuvvete illa billahi i
druge. Zatim e nauiti posebne dove za
odreene situcije, koje se prenose u sunetu,
koje se ponavljaju i ue kada za njih doe
vrijeme i mjesto. To su jutarnje i veernje dove,
dove pri lijeganju i ustajanju, dova po vienju
sna, dova za jelo, dova pri ulasku u hamam,
putnika dova, kina, dova poslije ezana, dova
pri ulasku u damiju, za istiharu, nevolju, za
posjetu mezarju, prilikom vjetra, dova po
vienju mjeseca mlaaka, dova pri ulasku u
prevozno sredstvo ili pri jahanju, dova poslije
kihanja, kada se uje glas pijetla, magarca ili psa,
dova poslije sijela, pri vienju onih koju su u
nevolji i druge. Nema sumnje da e onaj koji

bude uio ove dove osjetiti njihov neposredan
uticaj na srce .148
99
12. Obraanje Allahu d.. i poniznost

pred Njim
to je rob ponizniji i skrueniji to je blii
Allahu Uzvienom. O tome je Poslanik, s.a.v.s.,
rekao:
Rob je najblii svome Gospodaru kada je na seddi
i tada Ga mnogo molite.149
Sedda je poloaj tijela kojim se izraava
potpuna poniznost i pokornost Gospodaru, to
nije sluaj s nekim drugim poloajima i
stanjima,
pa kada rob svoje lice spusti na
zemlju, a lice je njegov najasniji dio, postaje
najblii svome Gospodaru. Ibn el-Kajjim o
poniznosti i slamanju oholosti pokajnika pred
Allahom, d.., kae: Nema ljepih rijei za
148 Ibn Tejmijje, El-Kelimu et-tajjib
149 Muslim, 482
100

________________________________

________________________________
ovakvu situaciju od sljedeih: Molim Te

Tvojom moi, i mojom poniznosu da mi se
smiluje; molim Te Tvojom snagom i mojom
slabou, Tvojom neovisnou od mene, i
mojom ovisnou o Tebi, moje grijeno elo
koje je poricalo sputam pred Tobom. Mnogo
je onih koji Te oboavaju osim mene; nema
pribjeita niti spasa od Tebe, osim kod Tebe;
molim Te kao to prosjak moli, prizivam Te
pozivom pokornog i poniznog, molim Te
dovom prestraenog koji se za sebe boji
propasti, dovom onoga ija se glava pred
Tobom povija, i njegova oholost pred Tobom
gubi, i ije oi Tebi suze, i koji je srce svoje
Tebi pokorio Kada rob doe sa ovakvim i
slinim rijeima, prizivajui svoga Gospodara
iman se u njegovom srcu mnogostruko
uveava. Ispoljavanje ovisnosti od Allaha, d..
je takoe jedno od stvari koje jaaju iman, jer
nas je Allah, hvaljen neka je On, obavijestio o
naoj ovisnosti o Njemu i naoj potrebi za
Njim, rijeima: O ljudi, vi ste siromani, vi trebate
Allaha, a Allah je neovisan i hvale dostojan.150
13. Stalno oekivanje smrti

Ovo oekivanje je takoe vano za
odravanje imana. Ibn el-Kajjim je kazao: Na
ovo nam najbolje ukazuje sljedei ajet: ta
misli ako im Mi doputamo da godinama
uivaju, i na posljetku ih snae ono ime im se
prijeti, zar e imati sat od slatkog ivota koji su
provodili.151 kao da nisu boravili osim jedan as
u danu152
Sve je ovo dunjaluk, pa neka se ovjek ne
nada dugom ivotu, s parolom: ivjet u, ivjet
u! Reeno je ovjeku: Budi nam imam, da
klanjamo podne. Pa je rekao: Ako vam
klanjam podne, neu vam klanjati i ikindiju.
Rekli su mu: Kao da oekuje da e ivjeti do
ikindije?! Neka nas Allah sauva od nade u dug
ivot.
151 Es-Suara, 205-207

150 Fatir, 15
152 Junus, 45
101
102

________________________________
14.
Razmiljanje
dunjaluka

________________________________
nitavnosti
Razmiljanje o tome treba da traje sve

dok se u srcu ne ugasi enja za njim, Allah,
d..., rekao je: a ivot na ovome svijetu je samo
varljivo naslaivanje.153 Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
kazao je:
Primjer dunjaluka je kao primjer hrane Ademovih
sinova. Pogledaj ta iz njega izae, iako ju je
uljepao, zainio i zasolio, on zna u ta e se ona
pretvoriti.154
Od Ebu Hurejre se prenosi da je uo
Poslanika, s.a.v.s., da kae:
Dunjaluk je proklet, i ono to je na njemu osim
sjeanja na Allaha i onoga koga je On zasitio, ili
uenog i uenika.155
15. Potivanje Allahovih svetinja

Ovo potivanje takoer obnavlja i
pozitivno utie na iman. Allah, d.., rekao je:
pa ko potiva Allahove propise znak je estita
srca.156
Allahove svetosti su Njegovo pravo koje
je ponekad vezano za ljude, a nekada za mjesta
ili vremena. Meu potivanja Njegovih prava
vezana za
ljude spada davanje prava
Poslaniku, s.a.v.s., a meu potivanja Allahovih
svetosti vezanih za mjesto je potivanje svetosti
Harema Mekke.
Od onoga to se vee za vrijeme je
potivanje svetosti mjeseca ramazana A ko
potuje Allahove svetinje, to mu je najbolje kod
Gospodara njegova157 Nepotivanje Allahovih
svetinja se ogleda u nipoditavanju malih
grijeha, Abdullah ibn Mesud prenosi da je
uvajte se omalovaavanja grijeha, jer oni se
gomilaju nad ovjekom dok ga ne unite.
153 Alu Imran, 185

154 Et-Taberani, El Kebir, 1/198 Es-Silsiletu Es-sahiha, 382
156 El-Hadd, 32
155 Ibn Made, 4112
157 El-Hadd, 30
103
104

________________________________

________________________________
Poslanik je takve ljude uporedio sa

onima koji su se nali u pustinji. Htjeli su da
pripreme jelo, pa je svaki od njih otiao i donio
po jedno drvo. Tako se sakupila gomila drva,
potpalili su vatru i skuhali ono to su na nju
stavili.158
To uvruju iman u srcu, jer srce, ako se

vee za Allahove neprijatelje, oslabi i izblijede
znaenja i temelji vjerovanja u njemu. A kada
svoju ljubav posveti samo Allahu i titi Njemu
pokorne robove i pomae ih, a neprijateljski se
postavi prema Allahovim neprijateljima i
njihovim pomagaima tada oivi svoj iman.
Ibn el-Devzi u svojoj knjizi Es-Sajdu

el-hatir kae: Mnogi ljudi toleriu i prelaze
preko nekih stvari, mislei da su beznaajne i
male, a one zadiru u sami korijen. Bacanje
pogleda na zabranjeno ili, kao to je kod nekih
uenika pozajmljivanje stvari koje ne vraaju.
Jedan od naih dobrih prethodnika je rekao:
Olahko sam uzeo jedan zalogaj harama, pa
sam se unazadio etrdeset godina. Iz ovoga se
vidi njegova skromnost.
16. Ljubav i dobroinstvo prema
vjernicima, i neprijateljstvo prema
nevjernicima
17. Skruenost
Skruenost ima veliku ulogu u obnovi
imana i ienju srca od oholosti, jer
skruenost u govoru, djelima i izgledu upuuje
na skruenost u srcu prema Allahu. Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Poniznost je dio
imana159 Takoe je rekao: Ko ostavi raskono
odijevanje iz skromnosti a u mogunosti je da ga
ima, Allah e ga na Sudnjem danu pozvati ispred
svih stvorenja, a onda mu dati da izabere koji god
hoe ogrta imana160
18. Radnje koje se odvijaju u srcu
159 Ibn Made, 4118
158 Ahmed, 1/402
105
106

________________________________

________________________________
Te radnje su brojne i vrlo vane za

obnavljanje imana.To je ljubav prema Allahu i
strah od Njega, nada u Njegovu milost i lijepo
miljenje o Njemu, oslanjanje na Njega,
zadovoljstvo Njime i onim to je On odredio,
zahvalnost i iskrenost s Njim. vrsto
vjerovanje u Njega, vrsto povjerenje u Njega,
hvaljen neka je, pokajanje Njemu i druge
osobine koje se vezuju za srce.
Vjernik mora postii odreene stepene
prilikom lijeenja slabosti imana, kao to su
ustrajnost na pravom putu i povratak Allahu u
svakoj situaciji, podsjeanje na Allaha i vrsto
dranje Kurana i suneta, bogobojaznost,
samoodricanje, samokontrola i dr. Opirnije o
ovim stepenima govori Ibn el-Kajjim u knjizi
Medarid es- salikin.
19. Obraun sa samim sobom
Obraun sa samim sobom bitan je za
odravanje i obnavljanje imana, kao to kae
107
Allah, d..,: O vjernici, bojte se Allaha, i neka

svako gleda ta je pripremio za sutra.161 Omer ibn
el-Hattab je kazao: Svedite svoj raun sa
sobom, prije nego to vam bude sveden. A
Hasan el-Basri je rekao: Nee sresti vjernika a
da on ne svodi rauna sa sobom. Mejmun ibn
Mehran je kazao: Zaista se bogobojazni
stroije obraunava sa sobom, nego li krti
suparnici u poslu. A Ibn el-Kajjim veli:
Propast dui dolazi od zapostavljanja
samokontrole, slaganja sa njenim prohtjevima i
slijeenja strasti.
Zato musliman mora imati vrijeme kada
e se odvojiti sa samim sobom i svoditi raun,
analizirati stanje i gledati ta je za sutra
pripremio.
20. Upuivanje dove Allahu
Na kraju, dova je najbolje sredstvo koje
musliman treba iskoristiti u popravljanju i
lijeenju svoga srca i imana, kao to na to
upuuje Poslanik, s.a.v.s.,u svojim rijeima:
161 El-Har, 18
108

________________________________

________________________________
Iman se troi u vaim duama kao to se troi

odijelo, pa traite od Allaha da vam obnovi va
iman.
SADRAJ:
Gospodaru na, molimo Te Tvojim

lijepim imenima i visokim svojstvima da
obnovi iman u naim srcima. Gospodaru na,
uini nam iman dragim i uljepaj ga u naim
srcima, a omrzni nam nevjerstvo, grijeh i
nepokornost i uini nas od upuenih.
Bolest slabljenja imana 7

Uzroci slabljenja ..26
Kako lijeiti slabljenje imana ...36
Slavljen neka je Gospodar svake veliine i

visoko je On iznad onoga ta Mu pripisuju i
neka je selam i spas poslanicima, i neka je hvala
Allahu, Gospodaru svjetova.
109
110

Pojava Slabljenja Imana

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pojava Slabljenja Imana

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Pojava slabljenja imana:

simptomi, uzroci i lijeenje