Professional Documents
Culture Documents
MkI 6
MkI 6
215
MK I
B. Pero
217
MK I
B. Pero
218
MK I
Dakle, moe se vidjeti da se pojam 'okvira' moe shvatiti u uem smislu, kako je to do
sada bilo uobiajeno, ali moe se definirati i 'u irem smislu' prema Eurocode 3.
To je konstrukcijski sustav koji ini dio okvira, ali se kod prorauna tretira kao da je
zasebni okvir.
Razmak izmeu dvije susjedne toke u kojima su elementi pridrani protiv bonog
pomaka u danoj ravnini, ili izmeu jedne takve toke i kraja elementa.
Sustavna duina nekog slinog elementa sa zglobovima na krajevima, koji ima istu
otpornost na izvijanje kao i dani element.
B. Pero
219
MK I
B. Pero
220
MK I
B. Pero
221
MK I
B. Pero
222
MK I
Okviri
se
klasificiraju
unverschiebliche
B. Pero
kao
Rahmen)
poduprti
ako
okviri
posjeduju
(engl.
braced
odgovarajue
krute
frame,
njem.
sustave
za
223
MK I
Okvir se bez veznog sustava moe smatrati kao potpuno bono oslonjen i
razmatra se samo djelovanje vertikalnih optereenja.
B. Pero
224
MK I
Okvir bono poduprt veznim sustavom moe se klasificirati kao poduprt prema slici
6.5. kada vrijedi:
br 0,2 unbr
gdje je:
br
B. Pero
225
MK I
12
S okv. =
hr
+
Ic
E
hr
1
I
Lb
b
B. Pero
226
MK I
Kada je okvir klasificiran kao nepomian, uvijek se moe koristiti analiza prvog reda
(teorija prvog reda). Analiza drugog reda (teorija drugog reda) koristit e se za okvire
klasificirane kao pomine. Postupci analize okvira na ovaj nain bit e objanjeni u
tokama.
Takoer se mora napomenuti da i vezni sustavi moraju biti klasificirani kao pomini ili
nepomini.
6.3.2.1. Uvjeti klasifikacije
Klasifikacija okvirnih konstrukcija (ili veznih sustava) kao pominih ili nepominih
temelji se na vrijednosti omjera Vsd i Vcr. Vsd je ukupno vertikalno raunsko
optereenje koje djeluje na konstrukciju. Vcr je elastino kritino optereenje koje
proizvodi instabilitet uslijed bone pominosti 'sway instability (otkazivanje u bono
pominom modu 'sway mode').
B. Pero
227
MK I
B. Pero
228
MK I
=1 / 200
F1 = 800 / 200 = 4.0 kN - ekvivalentno horizontalno optereenje zbog imperfekcija.
Boni (horizontalni) pomak okvira
h3
2 k +1
=
H
12 EI c
k
1 =
gdje je
I b h 67120 10 4 5,0
= 2,812 .
k= =
I c L 14920 10 4 8,0
500 3
2 2,812 + 1
= 1 H = 0,07832 44 = 3,45 cm .
Kriterij pomian - nepomian okvir
V = 34,5 10
5,0
H
800
= 0,125 > 0,1
44
229
MK I
Zakljuak:
Okvir se klasificira kao pomian. To znai da se primjenjuje analiza drugog reda
(uzimaju se u obzir uinci drugog reda;).
Vezni sustav:
stupovi:
HE 180 A
c= 2510 cm4
preka:
IPE 200
b= 1940 cm4
ispuna:
171 x 8
A= 41 cm2
=kc ks o
o = 1/200
kc= 0,5 + 1 / n c = 0,5 + 1 / 6 = 0,816 < 1
ks= 0,2 + 1 / n s = 0,2 + 1 / 1 = 1,10 > 1 ks = 1
B. Pero
230
MK I
=0,816 1
1
1
=
200 245
Hd = N =
1
6 300 = 7,3 kN
245
Hd = Hd + Hd = 80 + 7,3 = 87,4 kN
Kriterij pomian - nepomian okvir (vidi toku 6.3.2.1.)
VSd / Vcr 0,1
V
h H
VSd / Vcr =
Pomak veza:
W =
hc
SV
SV =
W =
87,4 500
= 0,0671 cm
650658
Vertikalno optereenje:
V=6 Pd = 6 300 = 1800 kN
(vez stabilizira 6 glavnih poprenih sustava).
Prema tome je:
V 0,0671 1800
=
B. Pero
231
MK I
VSd
V
= max
Vcr
h H i
gdje i oznaava i-ti kat, a Vsd je raunska vrijednost ukupne vertikalne reakcije na
temelj,
Vcr
B. Pero
232
MK I
Slika 6.12
B. Pero
233
MK I
1
K C, j
2 j
gdje je:
Kc,j - koeficijent krutosti j-tog stupa, tj. K c , j =
I c, j
L c, j
sa K b ,equi ,i =
I b ,equi ,i
L b ,i
,i
1
I b ,equi,i =
L b ,i sa
1 + 3 i
i =
EI b ,i
L b ,i
2EI b ,i
S j,ini ,i L b ,i
, (i =0 za nepopustljivi prikljuak)
B. Pero
234
MK I
K *c = K c , j .
j
B. Pero
235
MK I
B. Pero
236
MK I
Imperfekcije okvira
= k c k s 0
0 = 1 / 200
n c = 3, n s = 3
k c = 0,5 + 1 / n c = 0,5 + 1 / 3 = 0,913 < 1
k s = 0,2 + 1 / n s = 0,2 + 1 / 1 = 1,095 > 1 k s = 1
= 0,913 1
1
1
=
.
200 219
0,1
h H
***Najkritinija kombinacija je C1: g + s.
B. Pero
237
MK I
Napomena:
Metoda prema EC3 nije potpuno vaea u sluaju portalnih okvira skoenih preaka.
Tlana sila u nosaima (prekama) nije odgovarajue uzeta u obzir kada su nosai
pod nagibom. Dalje, buduci da su stupovi u strehama sa prilino velikim, ali
nasuprotnim, pomacima, pojavljuju se potekoe pri korektnoj interpolaciji kriterija
EC3. Stoga su ovdje prikazane metode za istraivanje stabilnosti bono pominog
moda.
a) Metoda koja koristi lateralnu krutost okvira
Kriterij bone nepominosti EC3 moe se prikazati na nain:
V
=
h H H prosjero
V 1 V
=
0,1
h Krutost h
B. Pero
238
MK I
= 0,071 < 1 .
H
h
10 8000
Okvir je nepomian.
b) Metoda uprosjeene rotacije vrha stupa
elastina analiza 1. reda (g + s + ekvivalentne sile imperfekcija)
=
=
h prosjero
prosjero
N
N
j
H=
V
V
=
219
V
= 219 .
H
Za g + s dobije se:
V
=
h H H prosjero
22,77
2,62
17,62
106,0
183,0 +
105,4 +
V 8000
8000
8000
B. Pero
239
MK I
3 EI r
cr =
1,2
s 0,3 Pr s + 1 +
Pc h
R
Pc = 45,5 kN
prosjero vrijednosti
105,7 + 81,6
= 93,65 kN
Pc =
2
R=
I c s 67120 11,86
=
= 4,30
I r h 23130 8,0
3 21000 23130
cr =
1,2
1186 0,3 45,5 1186 + 1 +
93,65 800
4,3
cr = 10,97 .
cr =
1
Pr
P
r ,crit
+ (4 + 3,3 R 2 ) Pc
c ,crit
EI c / h
21000 67120 / 800
R2 =
= 2,15 .
=
(EI rl / s l + EI rr / s rl ) (21000 23130 / 1186 + 21000 23130 / 1186)
B. Pero
240
MK I
2 EI c 2 21000 67120
=
= 21737 kN
h2
800 2
2 EI r 2 21000 23130
=
= 3408 kN
Pr ,crit =
s2
1186 2
1
cr =
46
177,6
+ (4 + 3,3 2,15)
3408
21737
cr = 9,60 .
Pc,crit =
Za I.
1
1
=
= 0,09 < 0,1
cr 10,97
Za II.
1
1
=
= 0,10 = 0,1
cr 9,60
6.5.1. Uvod
Koncept efektivne duine koristi se kod dimenzioniranja stupova okvirnih konstrukcija
prema metodi duine izvijanja bono pominog moda.
Duina izvijanja obostrano zglobno pridranog stupa, slika 6.17., jednaka je njegovoj
sustavnoj duini i Eulerova kritina sila dana je izrazom:
N cr =
2 EI
L2
(6.1)
Meutim, takvi sluajevi rijetki su u praksi. Procjena otpornosti stupova koji imaju
razliite uvjete na krajevima od stupa sa slike 6.17. moe se postii primjenom ideje
o efektivnoj duini, Le..
Efektivna duina stupa Le je duina slinog zglobno pridranog stupa, istog presjeka,
koji ima istu silu izvijanja kao promatrani stup. Dane su aproksimativne vrijednosti za
efektivnu duinu za iroko podruje uvjeta pridranja na krajevima.
B. Pero
241
MK I
Za obostrano zglobno pridran stup sa slike 6.17., faktor efektivne duine jednak je
1, a razmak izmeu toaka infleksije (toaka nul momenata) jednak je stvarnoj duini
stupa.
Efektivna duina stupa ovisi o krutosti nosaa koji pridravaju stup. Slika 6.19.
ilustrira jedan takav openit sluaj.
B. Pero
242
MK I
d2v
M ( N v + H z)
.
=
=
dz 2
EI
EI
(6.2.)
d2v
k2 H z
2
.
+k v =
dz 2
N
(6.3.)
Hz
.
N
(6.4.)
dv
= 0 , stoga su:
dz
(6.5.)
243
Ako je B=0, v =
MK I
d2v
Hz
= 0 , i u ovom sluaju treba moment savijanja M biti nula u
i
dz 2
N
(6.6.)
N cr = k 2 EI =
2
2 EI
EI
.
=
2
4 L2
( 2 L)
(6.7.)
Usporedbom sluaja (b) i (e) u tablici 6.3., uoljiv je utjecaj pomaka na kritinu silu.
Sluaj (e) predstavlja stup sa slike 6,19.a), sa bonim pomakom, dok je u sluaju (b)
B. Pero
244
MK I
Kod pominog okvira vrh stupa se pomie u odnosu na stopu stupa. Sluajevi (d), (e)
i (f) iz tablice 6.3. su sluajevi izvijanja s bonim pomakom. Izvijanje stupa pominog
okvira prikazano je na slici 6.21. Faktor efektivne duine k uvijek je vei ili jednak 1 i
neogranien je tj. 1 < k < .
B. Pero
245
MK I
(6.8.)
246
MK I
k=
1
n
(6.9.)
gdje je:
n=
1, 2 ( f1 + f 2 ) + 7, 2 f1 f 2
,
1 + 1, 4 ( f1 + f 2 ) + 1,8 f1 f 2
(6.10.)
fi =
1
M
i.
6,5 EI Qi
(6.11.)
fi =
1
Ri
6,5 EI
(6.12.)
gdje je
Ri = 3
j
EI j
Ij
(6.13.)
247
MK I
t =
b =
Kc
K c + K b,t
Kc
(6.14.) i (6.15.)
K c + K b ,b
gdje je:
Kc
Kb
Ako nosai nisu izloeni uzdunim silama, njihove efektivne krutosti mogu se odrediti
pomou tablice 6.4., uz pretpostavku da ostaju elastini pod raunskim momentima.
Tablica 6.4. Efektivne krutosti nosaa
B. Pero
248
MK I
k=
1 + 0,145 ( b + t ) 0,265 b t
2 0,364 ( b + t ) 0,247 b t
B. Pero
(6.16.)
249
MK I
B. Pero
250
MK I
t =
Kc + Kt
K c + K t + K b ,t
(6.17.)
t =
Kc + Kb
K c + K b + K b,b
(6.18.)
k=
1 0,2 ( t + b ) 0,12 t b
1 0,8 ( t + b ) + 0,6 t b
(6.19.)
251
MK I
B. Pero
252
MK I
1 =
Kc
K c + K11 + K 12
(E.1)
2 =
Kc
K c + K 21 + K 22
(E.2)
Kc =
I c 2510
=
= 5,02cm 3
500
Lc
K c = K b = 1,0
1 =
1940
= 3,23cm 3
600
5,02
= 0,61
5,02 + 3,23
Tablica E.1
2 = 1,0(zglob)
Liy / l = 0,85
Liy = 0,85 L = 0,85 500 = 425cm
Izvijanje izvan ravnine okvira
Duina izvijanja Liz = L = 500cm
B. Pero
253
MK I
1 =
Kc
Kc
I
= 0,72; =
= 1,0 ( zglob ); K c = c = 18,8 cm 3
K c + K 11 + K 12
K c + K 21 + K 22
Lc
K 11 = K b = 1,5
Ib
= 7,3 cm 3 ; Liy = 0,9 L = 540 cm; Liz = L = 600 cm
Lb
B. Pero
254
MK I
B. Pero
255
MK I
1 =
K c + K1
,
K c + K 1 + K11 + K12
(E.1)
2 =
Kc + K2
,
K c + K 2 + K 21 + K 22
(E.2)
I
L
Tablica E.1
1i 2
Duine izvijanja:
B. Pero
256
MK I
Lij
L
1 0,2 (1 + 2 ) 0,12 1 2
1 0,8 (1 + 2 ) + 0,6 1 2
6.6. IMPERFEKCIJE
6.6.1. Imperfekcije okvira
Globalne imperfekcije okvira uzimaju se u obzir u globalnoj analizi u obliku
ekvivalentnih geometrijskih imperfekcija. Dakle, zadaju se kao poetni boni pomak
slika 6.31.a).
257
MK I
= kc k s 0 ,
gdje je
k c = (0,5 +
1 0,5
) , ali k c 1 ,
nc
k s = (0,5 +
1 0,5
) , ali k s 1 ,
ns
0 = 1 / 200,
nc - broj stupova koji idu kroz sve katove po jednoj ravnini,
ns - broj katova.
Numerike vrijednosti dane su u tablici .
Tablica 6.11.
258
MK I
bilo kojem horizontalnom smjeru. Meutim, uzimaju se u obzir samo u jednom smjeru
istovremeno, slika 6.32.b).
B. Pero
259
MK I
Imperfekcije
= k c k s 0
0 = 1 / 200
k c = 0,5 + 1 / nc = 0,5 + 1 / 6 = 0,816 < 1
k s = 0,2 + 1 / n s = 0,2 + 1 / 1 = 1,10 > 1 k s = 1
= 0,816 1
1
1
=
200 245
B. Pero
260
MK I
B. Pero
261
MK I
Okviri: stup:
IPE 500
Vez: dijagonalne:
L 60 x 40 x 5
preka:
IPE 400
pojas 1
HE 120 A
pojas 2
IPE 400
q =
1,0 3100,0
= 2,28kN / m.
67,9 20,0
262
MK I
Vidljivo je da je njen uinak isti kao onog uslijed progibanja elementa na koji djeluju
uzduna sila i savijanje. Dakle, uinak drugog reda poznat kao P- efekt.
U globalnoj analizi okvira mogu se zanemariti uinci imperfekcija elementa. U takvim
sluajevima pretpostavlja se da su one uzete u obzir s odgovarajuim izrazima za
izvijanje.
Sluajevi u kojima se ovaj uinak mora uzeti u obzir su tlani konstrukcijski elementi
u pominim okvirima sa prikljucima koji prenose momente i za koje je:
Ncr
sustavnoj duini,
263
MK I
ravnini).
(EC)
Okvir:
Ib=Iy=16270 cm4
A=72,73 cm2
Wpl,y=1019 cm3
preka: IPE 400
Ic=Iy=23130 cm4
A=84,46 cm2
Wpl,y=1307 cm4
Imperfekcije okvira
= k c k s 0
0 = 1 / 200
nc = 2
ns = 1
k c = 0,5 + 1 / nc = 0,5 + 1 / 2 = 1,0
k s = 0,2 + 1 / n s = 0,2 + 1 / 1 = 1,10 > 1,0 k s = 1,0
= 1,0 1,0
B. Pero
1
1
=
200 200
264
MK I
1
(12 10,0 + 600 ) = 3,6kN
200
Imperfekcije elementa
- Stup CD
y =
L 1200
=
= 80
iy
15
y =
y
80
=
= 0,85
1 93,9
qd L
h 12 10,0
12,0
+ Pd + (H d + Fd ) =
+ 600 + (15 + 3,6 )
= 682kN
L
10,0
2
2
uvjet:
> 0,5 A f y / N Sd
0,5 72,73 23,5 / 682 = 0,79
0,85 > 0,79.
>> Imperfekcije stupa CD moraju se uzeti u obzir.
- Stup AB
y =
L 1200
=
= 80
iy
15
y =
y
80
=
= 0,85
1 93,9
qd L
h 12 10,0
12,0
(H d + Fd ) =
(15 + 3,6 )
= 38kN
L
10,0
2
2
uvjet:
> 0,5 A f y / N Sd
0,5 72,73 23,5 / 38 = 3,35
0,85 > 3,35.
>>Nije potrebno uzeti u obzir imperfekcije stupa AB.
- Nosa BD
y =
L 1000
=
= 60,6
i y 16,5
y =
y 60,6
=
= 0,65
1 93,9
B. Pero
265
MK I
18,6
9kN
2
uvjet:
> 0,5 A f y / N Sd
0,5 84,46 23,5 / 9 = 7,4
0,65 < 0,74.
>> Nije potrebno uzeti u obzir imperfekcije nosaa BD.
B. Pero
266
MK I
nelinearnost
izraava
utjecaj
aktualnog
deformiranog
oblika
B. Pero
267
MK I
konstrukcijskom modelu,
ponaanju prikljuaka.
ostali elementi:
oni koji prenose optereenje do sekundarnih ili glavnih elemenata.
B. Pero
268
MK I
B. Pero
269
MK I
Ako
su
uinci
znaajni
(smanjuju
znatno
otpornost
konstrukcija),
B. Pero
270
MK I
prihvaanja
koncepta
'djelomine
nepopustljivosti'
(engl.
semirigidity),
B. Pero
271
MK I
B. Pero
272
MK I
Ravnoteu
Kompatibilnost
Zakone ponaanja
B. Pero
273
MK I
Prema tome, kao dopunu analizi konstrukcije, potrebno je provesti dodatnu analizu
i/ili mjere dimenzioniranja za osiguranje protiv pojave instabiliteta.
Slika 6.47. Plastina globalna analiza i provjere pri dimenzioniranju prema Eurocode 3
elik sa svojstvima:
B. Pero
fu
1,2
fy
274
MK I
gdje je:
fu - vlana vrstoa elika,
fy - granica poputanja elika.
Izduenje pri lomu vlane probe (otkazivanju epruvete) duine 5,65 A0 nije
manje od 15% (A0 - povrina poprenog presjeka epruvete).
dijagram pokazuje:
gdje je:
Slika 6.48.
(2)
Potrebno je izvesti bona pridranja kod svih mjesta plastinih zglobova kod
kojih se moe dogoditi rotacija plastinog zgloba za bilo koji sluaj optereenja.
Pridranje treba izvesti unutar razmaka du konstrukcijskog elementa od teoretske
lokacije plastinog zgloba ne veeg od pola visine konstrukcijskog elementa.
(3)
275
MK I
Kada
se
popreni
presjeci
mijenjaju
du
konstrukcijskih
elemenata,
ogranienja su:
debljina hrpta ne smije se mijenjati unutar razmaka 2d, s obje strane zgloba, a d je
ravni dio hrpta,
tlana pojasnica mora biti klase 1 i konstantne debljine na istom razmaku,
tlana pojasnica mora biti klase 1 na razmaku od zgloba do toke u kojoj je moment
savijanja smanjen na 0,8 Mpl,Rd,
na ostalim mjestima tlana pojasnica mote biti klase 1 ili 2, a hrbat klase 1, 2 ili 3.
B. Pero
276
MK I
0,5
ili
cr
N Sd
0,16
N cr
N Sd
0,10
N
Nepoduprti okviri
A fy
0,32
N Sd
0,5
ili
B. Pero
277
MK I
kapacitet presjeka. S idealno plastinom analizom ovaj podatak nije mogu. Stoga se
na mjestima plastinih zglobova moraju uvijek primijeniti presjeci klase 1 i duktilni
prikljuci.
lako ove metode plastine analize prvog reda pruaju neposredne informacije
pomou raunske otpornosti okvira, zahtijevaju se provjere otpornosti presjeka i
prikljuaka. Pri tom se uzima u obzir utjecaj uzdunih i/ili poprenih sila kada one
nisu bile obuhvaene u metodi analize. Ovo se dogaa u sluaju mnogih primjena
idealne plastine metode.
Idealna plastina metoda ne daje nikakve podatke o progibima i rotacijama. U
naelu, ova metoda se mora nadopuniti elastinom analizom konstrukcije s uvjetima
optereenja shodno graninom stanju uporabivosti.
Sve ostale provjere jednake su kao u sluaju elastine analize prvog reda.
B. Pero
278
MK I
Identificirani su svi plastini zglobovi ukljuujui i one koji se mogu formirati all
potom i odteretiti (tako da se ne pojavljuju u mehanizmu kolapsa okvira), ali ih
treba pridrati kao i sve plastine zglobove.
Kada je utjecaj uzdunih i/ili poprenih sila uzet u obzir u analizi, ne zahtijevaju se
dodatne provjere za poprene presjeke i prikljuke.
Budui da je izraunata rotacija plastinih zglobova, mogua je provjera da je
zahtijevani rotacijski kapacitet raspoloiv.
Za vitke konstrukcijske elemente potrebno je provesti provjeru stabilnosti u ravnini.
Pri tom treba uzeti duinu izvijanja za bono nepomian okvir i s uzimanjem u obzir
prisutnosti plastinih zglobova. Ukoliko su lokalne imperfekcije vitkih elemenata uzete
u obzir u globalnoj analizi, ova provjera se ne zahtijeva.
U veini sluajeva primjene elastine - idealno plastine analize na okvire razmatra
se samo ponaanje u ravnini konstrukcijskih elemenata. Prema tome, potrebne su
provjere njihove stabilnosti (okvira i konstrukcijskih elemenata) izvan ravnine. Ne
zahtijevaju se nikakve druge provjere stabilnosti okvira u ravnini za izvijanje bono
pominog moda jer su one pokrivene analizom konstrukcije.
Ostale raunske provjere iste su kao u sluaju elastine analize prvog reda.
6.8.2.2. Pojednostavljena plastina analiza drugog reda
Kao alternativa elastino - plastinoj analizi drugog reda doputa se primjena idealno
plastine analize prvog reda za pojedine tipove pominih okvira. Uinci drugog reda
uslijed bone pominosti uzeti su u obzir indirektno, mnoei momente i unutarnje
B. Pero
279
MK I
1
V
1 Sd
Vcr
oblikom istim kao za elastinu analizu prvog reda.
Metoda je primjenjiva samo ako je VSd/Vcr 0,20 (iskljuuju se vitki elementi) i ako
konstrukcija zadovoljava uvjete:
(1)
(2)
Okviri s upetim stopama stupova, kod kojih bono pomini mod otkazivanja
obuhvaa plastine zglobove samo u stupovima na mjestu upetosti. Proraun
se zasniva na nekompletnom mehanizmu u kojem su stupovi dimenzionirani
da ostanu elastini za izraunati moment plastinog zgloba i da zadovolje
uvjet vitkosti u ravnini za stupove sa plastinim zglobovima.
Dakle, idealno plastina metoda prvog reda dopustiva je samo za specifine
sluajeve bono pominih okvira (okviri s jednim katom ili s dva kata).***
Pri provjerama otpornosti presjeka i prikljuaka zahtijeva se uzimanje u obzir
utjecaja uzdunih i/ili poprenih sila na otpornost na savijanje. Provodi se
provjera stabilnosti konstrukcijskih elemenata u ravnini i izvan ravnine. Koristi
se duina izvijanja bono nepominog moda s uzimanjem u obzir prisutnosti
plastinih zglobova.
Ostale raunske provjere iste su kao za sluaj idealno plastine analize prvog
reda.
B. Pero
280
MK I
cr
10
p
gdje je:
1,0,
gdje je:
cr
0,9
B. Pero
281
MK I
B. Pero
282
B. Pero
MK I
283
MK I
B. Pero
284
MK I
uporabivosti (GSU):
- izraunavanje uinaka optereenja (unutarnje sile i momenti),
- provjera kriterija za KGS i GSU;
kriteriji,
zglobni, krutost.
Postupak sa zglobnim prikljucima prikladan je za okvire klasificirane kao poduprte,
nepomine okvire. Najei primjer okvirnih konstrukcija s nepopustljivim prikljucima
je portalni okvir.
U tradicionalne postupke moe se uvrstiti i postupak poznat pod nazivom Wind
moment method. Zanimljivo je u okviru ovog poglavlja spomenuti ovu metodu
prorauna budui da je imala veliki utjecaj na dananje poimanje filozofije uvoenja
pojma prorauna popustljivosti prikljuaka u inenjersku praksu. Osnovno znaenje
sastoji se u tome da se za vertikalno optereenje usvaja popustljivo (zglobno)
ponaanje prikljuaka, dok se za horizontalna optereenja usvaja da su ti isti
prikljuci nepopustljivi. Ova metoda primjenjuje se odavno u SAD-a i na postavkama
ove metode proraunat je nosivi kostur zgrade UN u New Yorku. Dakle, primjena ove
metode potaknula je razvoj i primjenu prikljuaka, koji su djelomino nepopustljivi.
Pojednostavnjeno je ova metoda prikazana na slici 6.52.
B. Pero
285
MK I
Slika 6.51. Tradicionalni proces prorauna okvira s nepopustljivim i/ili zglobnim prikljucima
B. Pero
286
MK I
B. Pero
287
MK I
B. Pero
288