Glavni parametri trupa broda

brodograevno tehniki pojmovi

Osnove brodogradnje, 3.B.

Duina, irina, visina

duina preko svega (Loa) - duina mjerena izmeu dviju krajnih toaka broda na
pramcu i na krmi (length over all)
duina na (konstrukcijskoj) vodenoj liniji(Lkvl) (length on water line) je
vodoravni razmak izmeu krajnjih toaka na (konstruktivnoj) vodenoj liniji
duina izmeu perpendikulara (Lpp) duina izmeu toaka gdje poinju
pramana i krmena statva perpendikulara. (length between perpendiculars)
badarska duina (Lreg) je vodoravni razmak izmeu unutranje strane oplate
na pramcu i krmi. Slui kod odreivanja zapremine broda.
duina paralelnog srednjaka (Ls) na njoj brod ima jednak popreni presjek
duina pramanog zaotrenja (Lp) je udaljenost od pramanog perpendikulara
do poetka paralelnog srednjaka, a nema li brod paralelni srednjak, onda do
glavnog rebra.
duina krmenog zaotrenja (Lk) je udaljenost od kraja paralelnog srednjaka ili
glavnog rebra (ako brod nema paralelni srednjak) do presjecita vodene linije
s konturom krme broda.
irina broda (beam)
irina preko svega - irina mjerena izmeu dviju krajnjih nepokretnih toaka na
bokovima broda
irina na (konstrukcijskoj) vodenoj liniji
visina broda (depth)
najvea visina - visina mjerena izmeu donjeg dijela kobilice i najvie nepokretne
toke na brodu (vrh dimnjaka, jarbola, komandnog mosta)
konstrukcijska visina - visina mjerena od gornjeg ruba kobilice do donjeg ruba
oplate mjereno na glavnom rebru broda

Gaz

gaz broda (draft) udaljenost od donjeg ruba kobilice

do vodene linije na kojoj pluta brod
najvei gaz - mjeri se od najnieg dijela brodskog trupa do konstrukcijske vodene
crte na mjestu gdje je brod najvie uronjen
gaz na pramcu - gaz na krmi
najmanji konstrukcijski gaz - najvei konstrukcijski gaz
nadvoe broda - mjeri se od konstrukcijske vodene linije do ruba oplate palube
mjereno na glavnom rebru

Vodena linija (VL) je plovna ravnina do koje brod uroni u vodu.

Konstruktivna vodena linija (KVL) je ona plovna vodena linija za koju je brod
konstruiran. Na toj liniji brod plovi potpuno opremljen i natovaren.
Teretna vodena linija (TVL) je momentalna vodena linija na kojoj brod plovi s
nekim odreenim teretom.
Laka vodena linija (LVL) je ona vodena linija na kojoj brod plovi potpuno
opremljen ali prazan tj bez tereta, goriva, vode, posade i zaliha
Pojas gaza pojas od LVL do KVL
Osnovica je horizontalna linija koja prolazi gornjim rubom kobilice na mjestu
najveeg gaza broda. To je linija izmeu kobilice i oplate broda.
Paralelni srednjak je dio broda s nepromijenjenom povrinom glavnog rebra. Taj
je dio broda pravokutnog oblika.
Glavno rebro je rebro koje ima najveu uronjenu povrinu presjeka. Obino se
nalazi na polovici duljine broda.

Perpendikulari
Perpendikulari su okomice na konstruktivnu vodenu liniju u nekim odreenim
tokama.

Pramana okomica (pramani perpendikular) - je pravac okomit na ravninu

konstrukcijske vodene linije kod pramane statve
Krmena okomica (krmeni perpendikular) - je pravac okomit na ravninu
konstrukcijske vodene linije, kod krmene statve ili statve kormila ili s osi
kormila (na brodovima koji nemaju krmene statve krmeni perpendikular je
okomica na KVL u presjecitu osovine kormila sa KVL).

Sredinja okomica (sredinji perpendikular) - je (pomona) okomica koja se

nalazi na sredini duljine broda na jednakoj udaljenosti i od pramane i od
krmene okomice.

Kobilica broda (keel)

Kobilica je najnii uzduni element brodske konstrukcije koji daje uzdunu

vrstou brodu. Prostire su od pramca do krme broda u njegovoj simetrali. U
pramanom dijelu broda ona prelazi u pramanu a u krmenom dijelu u
krmenu statvu
Gredna kobilica je masivna paralelopipedna elina greda koja se protee od
pramane do krmene statve. Uz nju se s obje strane zavaruju tzv.dokobilini
vojevi, a na njih se spajaju rebrenice. Iznad gredne kobilice nalazi se
hrptenica tj.okomiti lim. Spomenuti elementi ine jaku uzdunu vrstou.
Plosna kobilica sastoji se od vodoravne ploe spojene s hrptenicom ime je
brodu manji gaz, konstrukcija olakana a ne gubi na vrstoi. Hrptenica se
spaja s vojem oplate unutarnje strane dvodena.
Tunelska kobilica ima dvije paralelne hrptenice izmeu kojih je slobodan prostor.
Ova vrsta kobilice se obino ne protee du itavog broda, ve se gradi od
strojarnice prema pramcu a iskoritena je za prolaz cijevi i elektrinih vodova.
(Prema krmi ti vodovi prolaze kroz tunel osovine vijka).
Ljuljne kobilice pojavljuju se kad su se napustile gredne kobilice to je
uzrokovalo jae ljuljanje broda te zanos u plovidbi. Ljuljne kobilice smjetene
su po uzvoju dna da bi poveale gaz i irinu broda. One se ne proteu cijelom
duinom broda, nego idu po srednjem, ravnom dijelu dna. Moraju biti tako
spojene s uzvojnim vojem kako ne bi smetale bonim potkladama pri
dokovanju broda.
Balastna kobilica gradi se na sportskim jedrilicama a izrauje se od olova,
lijevanog eljeza ili od elinih oblika punjenih betonom. Njome se poveava
stabilnost jedrilice.

Statve broda
Daju oblik pramcu i krmi, a produetak su kobilice. O njima ovisi oblik pramca i
krme a o obliku pramca i krme ovise svojstva broda.
Pramana statva je glavni strukturalni element pramca i spaja se s limovima
palube, boka i dna. Izloena je silama valova i udara pa zato mora biti vrsto
graena. Mora izdrati optereenja pri dizanju sidara. O njoj ovisi oblik
pramca pa stoga mnogo utjee na brzinu broda i dranje broda na moru.
Ispadni oblik statve ima gornji dio izboen prema naprijed, pa prilikom urona
brod ima vei uzgon, a valovi se odbacuju dalje od broda. Prilikom posrtanja
broda pramac se lake die a valovi ne nalijeu na palubu. Donji dio izraen
je od okrugla profila na kojem zavrava oplata boka i dna. Spaja se s
palubama i limovima bokova a zavrava spojem s ogradom broda. Prednost
ovakvih statvi je da se prilikom sudara obino otete u gornjem dijelu koji je
iznad plovne vodene linije.
Bulb oblik pri dnu je bulbasta, krukolika oblika, a koristi se kod gradnje velikih
brodova jer svojim oblikom smanjuje otpor broda (otpor valova) u vonji i
poveava uzgon pramca. Prvi pokusi s bulbom su raeni u loinjskim
brodogradilitima 19. stoljea.

Krmena statva
Predstavlja dio kojim zavrava stranji dio broda. Oblik joj ovisi o tome hoe li
nositi samo kormilo ili kormilo i vijak. Ako nosi samo kormilo (brod s dva vijka,
jedrenjak) oblik joj je dosta jednostavan. Na krmenu statvu prenose se tlakovi
rada vijka pa njena konstrukcija u tom smislu mora biti jaa od pramane.
Izrauje se od lijevanog elika. Statva se sastoji iz statve vijka, luka, petnice,
a na luku s gornje i petnici s donje strane nalaze se leita osovine kormila.
Prijelomna ili visea krma odlikuje se svojom prostranou a time i velikim
uzgonom u momentu nailaska vala. Izrada ovakve krme bila je skupa i zato
neprihvatljiva pa se prelo na izradu krstake krme ija je konstrukcija bila
jednostavna i vrsta a izrada relativno jeftina. Smanjen je i utjecaj stroja na
vibracije.
Majerova krma predstavlja izdueni oblik krstake krme. Takvom krmom se
postiglo da se os oko koje brod posre pomakne vie prema krmi ime se
postiglo da krma manje izlazi van pri posrtanju a i vijci su dublje pod vodom.
Konstrukcija zrcalne ili odrezne krme primjenjuje se kod brzih brodova.

Visea - Krstaka

Zrcalna - Majerova

Na slici: 1. statva vijka - osovina, 2.luk, 3.petnica, 4.leite

Koeficijenti
Koeficijenti brodske forme su omjeri izmeu povrina brodskih presjeka ili
volumena trupa u odnosu na povrine pravokutnika ili paralelepipeda koji ih
omeuju i obuhvaaju. Oni su bezdimenzionalni i karakteriziraju oblik trupa.

Koeficijent istisnine je omjer volumena

istisnine broda i paralelepipeda koji ga
okruuje.
Koeficijent punoe vodene linije je
omjer povrine vodene linije i pravokutnika
koji ju omeuje
Koeficijent punoe glavnog rebra je
omjer povrine uronjenog dijela glavnog
rebra i pravokutnika koji ga omeuje.
Koeficijent uzdune finoe broda je
omjer volumena broda i cilindra kojemu je
osnovica glavno rebro, a duljina kao VL.
Koeficijent vrtikalne finoe broda je
omjer volumena broda i cilindra koji ima za
osnovicu povrinu vodene linije za neki
gaz, a visok je kao gaz broda.

Predoavanje brodskog trupa

(brodske linije)

Brodska forma se moe prikazati

grafiki, pomou nacrta brodskih linija.
Brodske linije su presjeci brodske
forme sa sustavnom paralelnih ravnina
u jednakim razmacima.
Nacrt brodskih linija sastoji se od
tlocrta, nacrta (sa strane) i bokocrta (s
pramca/krme).
Vodene linije presjeci brodske forme
sa serijom vodoravnih ravnina
projiciranih u tlocrtu koji prikazuju
vodene linije broda. Ako je brod
simetrian, crta se samo jedna strana.
Na slici se vidi:
simetrala broda
vodene linije
projekcija palubne linije
projekcija krme
tragovi uzdunica
tragovi rebara.
Uzdunice, okomice (vertikale)
presjeci brodske forme sa serijom
okomitih ravnina paralelnih s ravninom
simetrije broda projicirani u nacrt.
Na slici se vidi:
kontura broda
tragovi vodenih linija
tragovi rebara
uzdunice ili vertikale

Predoavanje brodskog trupa

(brodske linije)

Rebra su presjeci brodske forme sa

serijom okomitih ravnina paralelnih s
glavnim rebrom, projicirani u bokocrt
Uobiajeno je duljinu izmeu
perpendikulara podijeliti na paran broj
razmaka, na deset ili dvadeset dijelova.
Na pramcu i krmi, izvan perpendikulara,
dodaju se polovina rebra.
S obzirom na simetriju rebara, esto se
crta i samo jedna polovica i to od krme
do glavnog rebra lijeva polovica, a od
glavnog rebra do pramca desna
polovica.
irnice su presjeci brodskog trupa s
ravninama koje se postavljaju
proizvoljno, ali po mogunosti to
okomitije na rebra.
irnica zapravo predstavlja vodenu
liniju za brod kada je nagnut pod nekim
kutom pa su one korisne kod izrauna
razliitih vrijednosti vezanih za
stabilnost broda.
Palubni uzvoj (skok) je zakrivljenost
palube po duini broda.
Preluk palube je zakrivljenost palube u
poprenom smjeru.

Nacrt brodskih linija

Brodske linije se crtaju u mjerilu 1:50,
1:100, 1:200.
Raspored linija:
gore se postavljaju
uzdunice i kontura broda
(uzduni presjek)
ispod se crtaju vodene linije,
a ispod njih irnice
desno od uzdunog
presjeka crtaju se rebra.
Kad brod ima dui paralelni srednjak,
rebra se crtaju na sredini
uzdunog presjeka.

Na ovoj slici je prikazan kompletan

nacrt loinjske regatne pasare.