Kujava i Jelena Nelipi, dvije kraljice jednog kralja

Nakon vladavine kraljice Jelene Grube, za kralja biva izabran Stjepan Ostoja koji je vladao u
dva perioda i to najprije od 1399. do 1404. godine, a potom od 1408. do 1416. godine. Kralj
Ostoja najprije je bio oenjen Vitaom, s kojom se razveo vjerovatno protiv svoje volje. Ve u
septembru 1399. godine u dubrovakim spisima Vitaa se naziva odputenicom sadanjega
gospodina kralja bosanskoga. Kralj je nakon toga uzeo drugu enu, Kujavu, roakinju kneza
Pavla Radinovia, koja se prvi put spominje u Povelji dubrovana od 5. februara 1399.
godine. (... imave svit i zgovor s privisokom gospojom bogom darovanom mi kir Kujavom i
vlasteli i velmoami kraljevstva mi ...).
Sredinom mjeseca maja 1404. godine, dio bosanskih velikaa, predvoen vojvodom Hrvojem,
dolazi u Bobovac gdje je boravio kralj Ostoja sa kraljicom Kujavom i djecom, da zbace
Ostoju s prijestolja. Kralj je uspio pobjei ostavivi kraljicu i djecu, ime je zavreno
razdoblje prve Ostojine vladavine. Potom je izabran novi kralj Tvrtko II. Kralj Ostoja se
nedugo zatim, uz pomo Ugarske vojne pomoi koju mu je dao kralj Sigismund, uspio vratiti
u Bobovac i provesti tu vie godina ne gubei nadu u povratak na vlast.
U oktobru 1408. godine Ostoja je ponovo izabran za kralja od strane dravnog Sabora. Potom
Ostoja popravlja odnose sa predstavnicima Dubrovake republike. Naredne godine su bile
teke za Bosnu a karakterizirala ih je stalna borba za prevlast koja je slabila Bosnu i ila u
korist velikim silama tog vremena. Jedan od teih udaraca koji je Bosna podnijela je bila smrt
kneza Pavla Radinovia, roaka kraljice Kujave. Sigurno su poslije tog atentata izvedenog na
Parenoj Poljani 1415. godine izbile nesuglasice i sukobi izmeu kralja i kraljice. Taj sukob je
prouzrokovao da se Ostoja razvede od Kujave te krajem maja 1416. oeni Jelenom Nelipi.
Ova plemkinja bila je sestra monog cetinskog kneza Ivania Nelipia. Prvi brak je sklopila
1401. godine sa hercegom Hrvojem Vukiem Hrvatiniem, a nakon njegove smrti, 1416.
godine udajom za kralja Ostoju, postaje kraljica Bosne. Malo je poznato o ovoj bosanskoj
kraljici, tek toliko da je bila izuzetno razvijenog poslovnog duha i da se ukljuivala u niz
poslovnih transakcija. Potrebno je istai da ovaj brak, u teritorijalnom pogledu, nije Ostoji
nita donio. Tek kasnije e na pravnim osnovama ovog braka, Jajce, sastavni dio Hrvojevih
zemalja ui u sastav kraljeve zemlje i postati kraljevski grad.

Negdje krajem marta ili poetkom aprila mjeseca 1418. godine umire kralj Stjepan Ostoja.
Bosanska gospoda, koja su pristajala uz Ostoju, za naslljednika su izabrali njegovog sina
Stjepana Ostojia. Promjenom na prijestolju ponovo do asti i vlasti dolazi Kujava, sada kao
kraljica majka, dok kraljica Jelena Nelipi, udovica Hrvojeva i Ostojina, gubi ugled i pada u
nemilost Kujavinu. Kujavin sukob sa Jelenom Nelipi dodatno izaziva smetnje i nemire u
dravi, koja tako dodatno slabi i dovodi do eeg uplitanja Osmanlija u bosanske poslove.
Ovaj sukob zavren je u ljeto 1419. godine kada je biva kraljica Jelena baena u tamnicu,
nesumnjivo na poticaj kraljice Kujave, gdje je uskoro i umrla. Kujava ponovo dolazi u centar
politikih zbivanja i vlada zajedno sa svojim sinom, kraljem Stjepanom Ostojiem, sve do
njegove smrti. Buran odnos ovih dviju kraljica jedna je od jako interesantnih epizoda
bosanskog srednjovjekovlja.