Mit o Ozirisu

Egipatska religija obiluje mnogobrojnim mitovima. Najpoznatiji su mitovi o

Ozirisu i Izidi i borbi izmeu Horusa i Seta. Detaljno ih je opisao grki pisac
Plutarh (o. 46. - iza 120. g. po Kr.). Tijekom svoga ivota Plutarh je napisao oko
227 raznih djela. Najpoznatija djela su mu Izida i Oziris, u kojoj govori o
egipatskoj religiji i Usporedni ivotopisi, u kojima je paralelno prikazao ivote
glasovitih grkih i rimskim vojskovoa, politiara i dravnika. Prema Plutarhu
Oziris je bio prvi gospodar zemlje koji je prve divlje ljude nauio jesti, obraivati
zemlju i uzgajati stoku. Takoer ih je nauio potovati bogove i pisati, a sastavio je
i prve zakone. Njegov brat Set bio je eljan vlasti pa je uz pomo zavjerenika ubio
Ozirisa ije je tijelo bacio u Nil. Ozirisova ena Izida nakon duge potrage pronala
je tijelo mrtvog mua te je zaela sina Horusa.

Kada je Set saznao da je Izida pronala Ozirisa dao se u potragu za tijelom. Nakon
to ga je pronaao rasjekao ga je na etrnaest dijelova koje je potom razbacao po
Egiptu. Izida se ponovno dala u potragu za dijelovima tijela. Pronala je sve osim
njegova spolovila. Izida je od sakupljenih dijelova tijela obnovila mrtvo tijelo
mua, obavivi pritom obred balzamiranja putem kojeg je Ozirisa vratila u ivot.
On je od tada gospodar svijeta mrtvih. Nakon to je njihov sin Horus odrastao,
zaratio je sa stricem Setom. Poslije dugog suenja i borbe dvaju bogova, Horusu je
vraeno njegovo pravo na prijestolje Gornjeg i Donjeg Egipta. Faraon se stoga u
egipatskoj mitologiji tovao kao utjelovljenje Horusa i gospodar itave zemlje.
Proitajte dio Plutarhova teksta u kojom je opisano Ozirisovo vladanje na zemlji i
njegovo ubojstvo.

Kada je Oziris poeo kraljevati posvetio se obraanju Egipana od ivota u

neimatini i divljatvu navodei ih da se upoznaju s plodovima zemlje, donosei im

zakone i poduavajui ih da tuju bogove. Putovao je zemljom promiui

civilizaciju. Rijetko je bio primoran upotrijebiti oruje jer je u veini sluajeva
naklonost ljudi pridobio razumnim uvjeravanjem, a ponekad ih je znao oarati
pjesmama i ostalim glazbenim vjetinama. Zato Grci vjeruju da je Oziris zapravo
Dioniz. Tifon se za Ozirisove odsutnosti nije usudio ita poduzimati zahvaljujui
tome to je Izida bila na oprezu i odravala red. Kada se Oziris vraao s putovanja,
Tifon mu je postavio zasjedu uz pomo etiopske kraljice Arso i sedamdesetdvojice
zavjerenika. Tajno uzevi mjeru Ozirisova tijela Tifon je naredio da se naini
velianstven, raskono ukraen koveg i donese na gozbu. Svi su uzvanici bili
zapanjeni i oarani kovegom, a Tifon je u ali obeao da e pokloniti koveg
onome kome bude odgovarao po veliini. Jedan za drugim uzvanici su lijegali u
koveg, ali nikome nije odgovarao. Na kraju je Oziris legao u koveg i mogao se u
njemu ispruiti koliko je dug. U tom su se trenutku svi prisutni bacili na koveg da
ga zatvore. Jedni su zakivali poklopac a drugi su ga peatili rastopljenim olovom.
Dovrivi posao koveg su odnijeli do rijeke i otisnuli ga prema moru tanitskim
rukavom Nila koji je jo i danas poznat kao "prokleti", a preziru ga svi Egipani.