SVEUILITE U MOSTARU

FILOZOFSKI FAKULTET
STUDIJ POVIJEST

Oliver arapina

POGREBNI OBIAJI STAROG EGIPTA

Seminarski rad
Mentor: prof. dr. sc. Boris Oluji

Mostar, 2015.

SADRAJ

Prored 1

Uvod.............................................................................................................................3
1. Poimanje ivota i smrti.............................................................................................4
2. Vaganje dobrih i zlih djela........................................................................................5
2.1. Knjiga mrtvih...............................................................................................5
3. Mumificiranje...........................................................................................................7
4. Pokop........................................................................................................................9
5. Grobnice...................................................................................................................10
Zakljuak......................................................................................................................12
Literatura......................................................................................................................13

Uvod
2

Od samih poetaka jedinstvene egipatske drave Egipani su imali religijski

sustav koji se sastojao od mnotva boanstava, duhova, legendi i obiaja koji su se
vremenom mijenjali, ali se dobar dio zadrao ili u manjem obliku izmijenio.
Smrt je bila sastavni dio ivota Egipana. Mnogo su razmiljali o smrti,
pripremali se za smrt, tovali umrle i brinuli se da njihovim pokojnima ne fali nita na
onom svijetu. Tekstovi piramida, tekstovi sa sarkofaga i Knjiga mrtvih su prepuni
razliitih obreda, formula, magije, ali i uputa za svakodnevni ivot. Takoer su imali
razliite predmete i kipie koji su trebali pomoi pokojniku na onom svijetu.
Mumificiranje je bilo kompliciran proces koji je u poetku bio samo za faraone, a
poslije demokratizacijom je dolo do toga da je pravo na mumificiranje i grobnicu imao
svatko tko je mogao priutiti to sebi.
Rad se sastoji od 5 poglavlja i jednog potpoglavlja. Nakon uvodnog dijela, u
kojem u objasniti poimanje ivota i smrti starih Egipana, u narednim poglavljima u
objasniti pojmove Knjige mrtvih, vaganja srca i mumificiranja. Zatim u objasniti kako
je izgledao egipatski pogreb. Na kraju u ukratko opisati razvoj egipatskih grobnica.
Nakon zakljunog dijela naveden je popis koritene literature.

1. Poimanje ivota i smrti

3

Za drevne Egipane se moe rei da su voljeli ivot i doista uivali u njemu.

ivjeli su svaki dan kao da im je posljednji. Na to ih je podsjeala esta opomena da
ovjek slijedi svoje srce. Sveenik Nebneter kae da nije ludost initi ono to srce eli.
Egipani su vjerovali u zagrobni ivot. Nisu se eljeli pomiriti s injenicom
fizike smrti, pa su mrtvi i dalje ivjeli.

Vjerovali su da se ivot sastoji od vie

elemenata. Ka, koji je bio prikazivan kao par ruku podignutih nad ljudskom figurom, je
bio duh dvojnik, slian fiziki vlasniku. Ka je mogao izai iz tijela i nanositi tetu
vlasniku. Nakon smrti bi iao na suenje u podzemni svijet. Svaki dan s izlaskom sunca
se vraao u svijet ivih. Drugi element, b, bio je prikazivan u obliku ptice s ljudskom
glavom koja je imala ruke ili krila, a u trenutku smrti mogao je napustiti tijelo i napustiti
grobnicu te se vratiti po elji. Tijelo je moralo biti ouvano da bi vjeni ivot oba dijela
bio mogu. Drugi dijelovi su akh, ime i sjena. 2 Bilo je veoma vano da ime (ren)
pokojnika nastavi postojati, pa se zbog toga na grobnicama, stelama i statuama
pojavljuju imena mrtvaca. Ako bi netko izbrisao ime mrtvac bi prestajao postojati.
Smrt je za Egipane bila samo korak prema vjenom ivotu u raju koji je bio isti
kao Zemlja, samo idealiziran, bez sue i bolesti. Mjesto gdje su mogli provoditi
bezbrine dane sa svojom obitelji. Poslove za njih su obnaali sluei kipii zvani
uabti. Oni nisu oivljavali fiziki, nego se od njih samo trailo da odgovaraju u ime
umrlog na duhovnom svijetu ako osoba bude pozvana na obavljanje svakodnevnih
poslova, pa su esto bili opremljeni poljodjelnim oruem.3
Mrtvac je morao imati dovoljno hrane i pia u svome zagrobnom ivotu, a o
tome su se brinuli pogrebni kult i magina mo rtvenih formula koje su se pisale za
umrlog. Isprva su samo kraljevi imali pravo biti s bogovima, to se vidi u Tekstovima
piramida, no poslije su isto traili i plemii. Tu demokratizaciju pronalazima na
zapisima sarkofaga plemia, pa se ti tekstovi nazivaju tekstovi sarkofaga. Na
njihovim sarkofazima pronaeni su i razliiti pogrebni tekstovi za vlastitu upotrebu,

1 ENRICO CRAVETTO IVO GOLDSTEIN , Povijest 2 - Egipat i antika Grka, Europapress Holding,
Zagreb, 2007., str. 67-70.

2 RENZO ROSSI, Tutankhamon otkrie grobnice, EPH Media, Zagreb, 2013., str. 64, 66.
3 JOANN FLETCHER, Drevni Egipat - Velike civilizacije - ivot, mit i umjetnost, 24 sata, Zagreb,
2008., str. 130.
4

razliite formule prilagoene potrebama umrlog i njegove brige za povratak na Zemlju

svojoj obitelji, posjedovanje kua, bunara i voki.4
2. Vaganje dobrih i zlih djela
Sve je pokojnike po dolasku u svijet mrtvih doekivala ista kunja vagnja
njihovih dobrih i zlih djela. Stari kralj koji je napisao upute za Merikarea upozorava
sina da ne ugnjetava bespomone jer nita nee biti zaboravljeno na sudnji dan.
Naglaava da je nuno da ovjek bezgrean stupi pred suce preminulih.5
Koncept boanskog suda veoma je star i pojavljuje se ve u tekstovima
piramida, ali ideja o boanskoj pravdi koja sudi pokojniku ovisno o njegovim djelima
pripada u Prvo prijelazno razdoblje.
U ovom razdoblju je stvorena slika vage pravde kojom se ocjenjuju zasluge.
Zla djela srce ini tekim i prevagne vaga plitice na kojoj je srce, a trebala bi se
uravnoteiti s pravdom, maat, tj. njenim perom, to je bilo simbol ispravnosti.

drugom izvoru nalazimo da se stavlja kip Istine. Naime, Maat je bila boica istine i
ispravnosti.7
2.1.

Knjiga mrtvih

Od XVIII. dinastije pojavljuje se pogrebni ritual koji je nazvan Knjiga mrtvih.

Sastoji se od novijih i starijih materijala, koji su pokojniku pruali sigurnost u
zagrobnom ivotu.8 Knjiga mrtvih pisara Anija je najvea pronaena knjiga mrtvih.
Smatra se da je nastala 1420. godine prije Krista, a naena je 1888. godine u Tebi.
Papirus je dug preko 27 metara, ali je samo prvih 5 metara pisano za Anija dok su ostali
dijelovi pridodani. Posjeduje velik dio glava Knjige mrtvih koja ima ukupno
4 ENRICO CRAVETTO IVO GOLDSTEIN, Povijest 2 - Egipat i antika Grka, str. 67-68.
5 PIERRE MONTET, Egipat u doba Ramzesa, Naprijed, Zagreb, 1979., str. 288.
6 ENRICO CRAVETTO - IVO GOLDSTEIN, Povijest 2 - Egipat i antika Grka, str. 68.
7 PIERRE MONTET, Egipat u doba Ramzesa, str. 290.
8 ENRICO CRAVETTO - IVO GOLDSTEIN , Povijest 2 - Egipat i antika Grka, str. 67.
5

stodevedeset glava. Marko Vii govori kako je pogreno miljenje da je ova knjiga
skup nekih invokacija, magijskih formula pisanih na papirusu koji se stavljaju uz
mrtvog, nego je to korpus tekstova koji se odnose na sahranu, pogreb umrlog i novi
ivot poslije smrti. Pitanje ivota poslije smrti je zaokupljao misli skoro svih stanovnika
Egipta.9
Egipani su znali da nee doi pred najvieg suca bez ijednog velikog grijeha, pa
su se nadali da e bogovi ponititi zlodjela i da e im dopustiti da se iskupe. To njihovo
nadanje nalo je svoje mjesto u Knjizi mrtvih. Dvije znaajne formule iz knjige mrtvih
su iz XXX. i CXXV. poglavlja. Formula imena Da se ovjeku njegovo srce ne bi
suprotstavilo u njegovom ivotu kae: Moje srce moje majke, moje srce moje majke,
srce mojih promjena, nemoj ustajati kao svjedok protiv mene, ne okrei se protiv mene
pred sudom. Ne ini da se nagne pred onim tko nadgleda vagu.
Radnja vaganja srca esto je ilustrirana u papirusima prikazom cijele scene.
Oziris je sudac, Tot pie presudu, pokojnika pred sud vodi Anubis (pogrebni bog s
glavom akala), velika prodrljivica spremnna je da prodre onoga tko je proglaen
krivim. No to se ipak nije dogaalo zahvaljujui magiji.
Poglavlje CXXV. u potpunosti je napisano da bi razdvojilo grenika od njegovih
poroka. Bilo je prepisivano na papirus koji se stavljao u lijes meu pokojnikove nove.
Moglo bi se rei da je to unaprijed sastavljen zapisnik sudjenja. Formula iz CXXV.
poglavlja se zove Za ulazak u sale dvije Maat. To je veoma dugaak tekst. Sadri
dvije izjave o nedunosti u kojima pokojnik nabraja grijehe koje je poinio, priziva 42
boanstva nebeskog suda i zavrava tajnim ispitivanje kojem se pokojnik podvrgava. U
kapelici stoluje Oziris, iza njega njegove dvije sestre, Izida i Neftida. U sredini se nalazi
vaga na stalku, koji ponekad nosi ukras u obliku glave Maat, Anubisa ili Tota. Pokojnik
pozdravlja suca i sve prisutne bogove i redom nabraja svoje grijehe, tj. nijee ih. Govori
da nije poinio nepravde protiv ljudi, nije maltretirao blago, nije inio nepravdu umjesto
pravde, nije psovao boga, okomio se na siromanog, tetio robu kod gospodara, nije
dodavao teinu vagi, nije stadu uskratio pau itd. Nakon to se 36 puta zakleo da nije
poinio teke grijehe govornik zakljuuje da je ist. 10 Zatim se obraa boanstvima koja
je pozdravio pri ulasku u sudnicu. Neka od tih boanstava imaju zastraujua imena kao
9 MARKO VII, Egipatska knjiga mrtvih, Svjetlost, Sarajevo, 1989.
10 ENRICO CRAVETTO - IVO GOLDSTEIN, Povijest 2 - Egipat i antika Grka, str. 68-69.
6

to su Mrakoder, Kostolomac, Krvopija, Vika, a pokojnik uz svako ime nijee jedan

grijeh. Na vagu se zatim stavljaju srce i pero, a da se pobrinu da srce uti i ne utjera u
la pokojnika slui formula koja je prvo spomenuta.
Kako su ovje plitice u ravnotei, ostaje samo da Tot zapie ishod vaganja i utvrdi
da je kandidat proao, da je pravoglasan, maa kheru.11
3. Mumificiranje
Mumificiranje je prepariranje mrtvog tijela da bi se sprijeilo raspadanje.
Ouvanje tijela bilo je krucijalno za ivot nakon smrti.
Herodot u svojoj Povijesti govori kako postoje tono odreeni ljudi koji
obavljaju balzamiranje tijela. Postoje 3 naina mumificiranja koji su bili predloeni
onima koji donose mrtvaca, jedan za bogate, drugi jeftiniji i trei najjeftiniji, za
siromahe. Kada se dogovore oko cijene, naruioci odlaze da ne bi smetali. Postupak
balzamiranja poinje tako to se eljeznom kukucim kroz nos izvue mozak, tj. Jedan
dio, a u drugi se usipava neki rastvor. Zatim se etiopskim kamenom zarezivala trbuna
upljina iz koje iz koje izvade utrobu, oiste je, isperu palminim vinom i ponovno isperu
utrljavajui miomirise.12 Izvaeni mozak i utroba, osim srca i bubrega, bili su posebno
preparirani i razdijeljeni u etiri dijela za etiri posebne posude koje su se zvale
kanope.13 Srce je bilo potrebno pri suenju, a bubrezi su vraani jer su bili smatrani za
sjedite emocija. Svaka od posuda je posveena jednom od 4 Horusova sina i imala je
poklopac u obliku glave boanstva kojem je posveena. Imena posuda su bila:
Duamutef s glavom u obliku aglja, Imset s ljudskom glavom, Kebehsenuf sa
sokolovom glavom i Hapi s glavom pavijana. U Duamutefu je se uvao eludac, u
Imsetu jetra, u Kebehsenufu crijeva, a u Hapi plua. 14 Nakon toga se utroba ispunjava
istom mirtom, kasijskim lovorom (zain slian lovoru) i drugim miomirisima i zaiju
ga. Nakon toga tijelo balzamiraju tijelo pomou natrona, otopine natrijeva bikarbonata,
11 PIERRE MONTET, Egipat u doba Ramzesa, str. 290.
12 HERODOT, Povijest, II., 86-89, KILJAN (prir.), str. 191-193.
13 PIERRE MONTET, Egipat u doba Ramzesa, str. 301.
14 RENZO ROSSI, Tutankhamon otkrie grobnice, str. 64, 66.
7

u kojoj tijelo lei sedamdeset dana, ni dana vie. 15 Noviji izvor tvrdi da je ovo
balzamiranje trajalo krae, 40 dana.16 Nakon toga le operu i omotaju trakama od tanke
lanene tkanine i premau gumom. Tada roaci preuzmu mrtvaca i stave ga u drveni
sanduk.17 Prvotno se premazivalo tijelo slojem tuka, a kasnije tvrdim ovojem od
lanenog platna i tuka. Lik preminuloga je ostajao sauvan. 18 tuk je vrsta gipsa
mijeanog s ljepilom i elatinom. Koliko je dobra bila prezervacija tijela pokazuje
mumija Setija I. koja jo uvijek nosi crte i izraz velikoga kralja.19
Jeftiniji, srednji po skupoi nain, poinje prvo punjenjem klistira uljem od
cedra. Ispune trbunu upljinu uljem bez da reu i vade utrobu. Istjecanje tekuine van
zaprijee. Zatim balzamiraju mrtvaca onoliko koliko je odreeno, pa isputaju cedrovo
ulje koje je toliko snano da s njim izlaze rastvoreni utroba i organi, meso rastvara soda,
pa ostanu samo kost i koa. Tada vrate le i vie nita s njim ne rade.
Trea vrsta balzamiranja prema Herodotu je ona kojom se ureuju siromani.
Ispere se utroba rotkvinim uljem, sue le sedamdeset dana i zatim daju da ga odnesu.
Kada bi umrle ene uglednih ljudi nisu ih davali na balzamiranje odmah, kao ni
one koje su bile lijepe ili potovane, jer je bilo sluajeva nekrofilije. Prolo bi nekoliko
dana prije nego bi ih dali na balzamiranje. Naime, neki strunjaci za balzamiranje su bili
uhvaeni pri oskvrnjavanju leeva.20
Mumija bi se okitila i obukla. Stavili bi joj se ogrlici, prsteni i amajlije. Navukle
bi se narukvice i obule sandale. Preko rana koju je napravio balzamiratelj vadei organe
stavljena je podebela zlatna folija s ugraviranim okom uda, koje je iscjeljivalo rane.
Meu noge je stavljan primjerak Knjige mrtvih. Na lice je navuena maska koja je kod
15 HERODOT, Povijest, II., 86-89, str. 191-193.
16 RENZO ROSSI, Tutankhamon otkrie grobnice, str. 64.
17 HERODOT, Povijest, II., 86-89, str. 191-193.
18 SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta - Prvi svezak (pradoba - 2500. pr. n.
e.), Otokar Kerovani, Rijeka, 1974.
19 PIERRE MONTET, Egipat u doba Ramzesa, str. 302.
20 HERODOT, Povijest, II., 86-89, str. 191-193.
8

obinijih ljudi bila platnena ili gipsana. Ukoliko bi se svi pourili, klesari, tesari, oruari
i ostali majstori, moglo bi se za dva i pol mjeseca prii ukopu.21

4. Pokop
Egipani nisu voljeli upotrebiti rije umrijeti, pa bi govorili da je pokojnik
preplovio na drugu obalu. Njegovi blinji su otpoinjali korotu od najmanje 70 dana,
zaputali su poslove i naputali dom samo ako su ba morali, ali bi u tom sluaju
namazala lice blatom o udarala se neprestano o prsa.
Kada bi ili na sprovod rodbina se nije ustezala da da oduka bolu. Unajmljivali
su se i profesionalni narikae i naricatelji. Ozbiljniji ljudi nisu se preputali izraenim
izljevima alosti. Iza rodbine i naricatelja ila je pogrebna povorka s kolaima,
cvijeem, upovima, vazama, kipiima. Iza je ila najvea skupina sa namjetajem,
stolicama, krevetima, krinjama i ormarima. Osobne stvari, sanduci s kanopama,
tapovi, ezla su ili s treom ekipom. Nakit i svo blago bili su izloeni na pladanj. 22
Mumiju su prevozili do grobnice u sanduku na saonicama. Baldahin na saonicama je
bio uzdignut i simbolizirao je nebo i zvijezde.23
Preko Nila se prelazilo laama. Na glavnoj lai je iao sarkofag, narikae koje i
dalje plau. Posadu je inio jedan jedini ovjek. U jo etiri amca vozili su se osobe
koje su htjele ispratiti pokojnika i pogrebni namjetaj.
21 PIERRE MONTET, Egipat u doba Ramzesa, str. 303.

22 PIERRE MONTET, Egipat u doba Ramzesa, str. 303.

23 RENZO ROSSI, Tutankhamon otkrie grobnice, str. 69.
9

Kada preu Nil slijedi teak uspon do groba. Narikae, djeca i lanovi obitelji se
sada udaraju jae nego na poetku ceremonije. Sveenici su sloili hranu, vreve, orue,
veliki no u obliku nojeva pera, imitaciju govee noge. Sve e to pomoi sveeniku da
poniti uinak balzamiranja i da pokojniku vrati na uporabu udove i sve organe. Ostalo
je jo samo da se sarkofag spusti u grobnicu. Pogrebnici stavljaju mumiju u kameni
lijes. Okolo se slau amajlije. Pokraj lijesa idu kanope, kipii i namjetaj. Nakon toga
ljudi koji su doli obave alobni objed. Tako je izgledala pogrebna sveanost bogatog
Egipanina.
Siromaniji su bili zatvarani u lijes i odneseni u neku naputenu kosturnicu. No,
mumija nije bila ostavljenja bez bilo ega. Ostavljeno je i neto orua, sandale, prstenje,
amajlije i kupii. Oni najsiromaniji bili su jednostavno umotane u grubo platno i
nabacane naprosto na tlo i zatrpane s malo pijeska.24

5. Grobnice
Egipani su svoje grobnice nazivali kua vjenosti. Kraljevske grobnice su
bile veliki posao, pa su kraljevi ve zarana upuivali ekspedicije da na visoravan Gizeha
ili Sakkare dovuku blokove granita ili alabastra. Poslije je za vrijeme Nove drave
grobnica premjetena u Tebu.25 Ve za vrijeme Stare drave kraljevi su poeli graditi
piramide, no prvotno su gradili mastabe. Porijeklo te rijei je iz arapskog jezika gdje
rije mastaba oznaava stubu, a koristi se za oblik grobova iji je nadzemni dio
pravokutnog oblika s kosim zidovima. U mastabe su se pokapali i manje ambiciozni
vladari. Prva piramida ikad sagraena u Egiptu je bila grobnica kralja osera iz III.
dinastije, djelo poznatog arhitekta Imhotepa. Ta piramida je stepenasta, a pravilni
geometrijski oblik je postignut za vrijeme IV. dinastije kada su se gradile piramide u
Gizi. Pripadale su Keopsu, Kefrenu i Mikerinu. Piramide su nadopunjene obrednim
hramom. Piramide se grade i u vrijeme Srednje drave. Kralje Mentuohep je svoju
grobnicu sagradio u Deil el Bahariju na zapadnoj obali Nila. Ta graevina je posebna jer
je spoj grobnog hrama i terasaste piramide. Krajem tog razdoblja prestaju se graditi
24 PIERRE MONTET, Egipat u doba Ramzesa, str. 304-309.
25 PIERRE MONTET, Egipat u doba Ramzesa, Naprijed, Zagreb, 1979., str. 293.
10

piramide. Zadnje su izgraene od cigle u Faijumu. U novoj dravi poinju se graditi

monumentalni grobni hramovi koji su se gradili nasuprot Tebe. Nisu bili pravo mjesto
pokopa, nego su sluili da zatite grobnice od pljakaa. Prave grobnice su se gradile u
tebanskoj gori, dobro sakrivene u podzemlju, ponekad dugake i po sto metara, gdje su
stijene hodnika i komora prekrivene dekoracijama. Najpoznatiji je hram kraljice
Hatepsut u Deir el Bahariju, koji je poseban zbog terasa s portalima koje vode do
posljednje terase. Takoer su poznati grobovi Amenhotepa III. u kojem su sauvana dva
kolosa koji su bili smatrani jednima od najveih svjetskih uda starog vijeka,
Ramzesum grob Ramzesa II., grob Ramzesa III. u Medinet Habuu koji je poseban
jer je izgraen kao tvrava okruena sa zupastim ulazom koji uvaju dva zupasta
tornja.
U Starom kraljevstvu plemii se pokapaju takoer u mastabe. Grobnice plemia
karakterizira izgradnja u 2 nivoa: nadzemnog s posmrtnim hramom i podzemnog s
komorom u kojoj je obavljen ukop.26 Nakon to bi pokojnik bio poloen u sarkofag i
obavljeni posljednji obredi okno bi se zazidalo i nitko nije mogao remetiti pokojnikov
mir. Nadzemni hram je bio namijenjen posjetiocima. Stropovi su bili ukraeni
razlilitim cvjetnim ornamentima i geometrijskim oblicima. Na zidovima i stupovima
slike su prikazi pokojnikovog ivota.27

26 IGOR URANI, Stari egipat: povijest, knjievnost i umjetnost drevnih Egipana, kolska
knjiga, Zagreb, 2002., str. 30,46.
27 PIERRE MONTET, Egipat u doba Ramzesa, Naprijed, Zagreb, 1979., str. 294.
11

ZAKLJUAK
Danas, u vrijeme kada je puno informacija svima dostupno putem interneta, i
dalje veina ljudi ne poznaje mnogo o zamrenom sustavu vjerovanja u drevnom
Egiptu. Veina ljudi poznaje samo ono to je vidjela u filmovima kao to su 3 poznate
piramide, mumije, neke grobnice i hramovi. Maleni kipii Uabti prosjenom ovjeku
dananjice izgleda kao obina figurica, a za Egipane je tak kipi bio veoma vaan u
osiguravanju pokojniku svega to mu treba u zagrobnom ivotu. Pruao mu je sigurnost.
Egipani su mnogo razmiljali o smrti, bojali su je se. Bojali su se da e njihov
ivot stati, pa su stvorili niz vjerovanja da e postii vjeni ivot ako budu mumificirani,
izgrade piramide, mastabe, reljefe. I uspjeli su u tome. Faraoni koji su izgradili velebna
zdanja poput piramida i kompleksa grobnica su time zapeatili svoje ime u povijesti,
postigli su da se i nakon vie od 4500 godina od njihove smrti i dalje prouavaju njihovi
ivoti.
12

LITERATURA
CRAVETTO, ENRICO - GOLDSTEIN, IVO (ur. za hrv. izdanje), Povijest 2 - Egipat i antika
Grka, Europapress Holding, Zagreb, 2007.
JOANN FLETCHER, Drevni Egipat - Velike civilizacije - ivot, mit i umjetnost, 24 sata,
Zagreb, 2008.,
HERODOT, Povijest, kiljan (preveo i uredio)
MONTET, PIERRE, Egipat u doba Ramzesa, Naprijed, Zagreb, 1979.
ROSSI, RENZO, Tutankhamon otkrie grobnice, EPH Media, Zagreb, 2013.
SKUPINA

AUTORA,

Velika ilustrirana povijest svijeta - Prvi svezak (pradoba - 2500. pr.

n. e.), Otokar Kerovani, Rijeka, 1974.

13

URANI, IGOR, Stari egipat: povijest, knjievnost i umjetnost drevnih Egipana, kolska
knjiga, Zagreb, 2002.
VII, MARKO, Egipatska knjiga mrtvih, Svjetlost, Sarajevo, 1989.

14