Sveučilište u Zadru

Odjel za povijest
Preddiplomski jednopredmetni studij povijesti

Ivan Kačmarčik
Bogovi Egipta- Oziris i Set
Seminarski rad

Mentor:
Prof. dr. sc. Zrinka Serventi

Zadar, 2021.
Sadržaj
Uvod............................................................................................................................................................2
1.Oziris........................................................................................................................................................3
1.1 Oziris i vladar....................................................................................................................................4
1.2Mit o Ozirisu......................................................................................................................................4
1.2 Oziris i „djed“ stup............................................................................................................................6
1.3 Festival boga Ozirisa.........................................................................................................................7
1.4 Oziris kao sudac mrtvih.....................................................................................................................7
1.5 Ozirisov kult i svetišta.......................................................................................................................8
1.5.1 Djedu..........................................................................................................................................8
1.5.2 Ibdju...........................................................................................................................................8
1.5.3. Bida...........................................................................................................................................9
2. Set............................................................................................................................................................9
2.1 Set u preddinastičko doba................................................................................................................10
2.2 Set u knjizi mrtvih...........................................................................................................................10
2.3 Set kao bog oluje i bog Stranac........................................................................................................11
Zaključak...................................................................................................................................................11
Popis literature...........................................................................................................................................12

1
Uvod

Oziris i Set bogovi su drevne Egipatske mitologije koji dijele svoju mitologiju te simboliziraju 2
različita tipa bogova. Oziris je simbol pravednosti, istine i poštenja. On je po vjerovanju prvi
vladar Egipta koji donosi zakone i norme ponašanja kojeg se ljudi moraju držati ako žele imati
red i poštenje na zemlji. Njegov brat Set simbol je svega zla, kaosa i nemira. On je ljubomoran i
osvetoljubiv, brutalan i opasan. Postoje međutim više prikaza i mitova o samim bogovima te iz
različitih izvora njihov lik se povremeno mijenja i njihova priča nije uvijek ista. U ovom radu
biti će opisana njihova mitologija, štovanje te koju svrhu i utjecaj su oni imali u odnosu na
Egipatsku civilizaciju.

2
1.Oziris

Oziris je jedan od najpopularnijih i najvažnijih božanstava u egipatskom panteonu. Na prvi

pogled, moglo bi se povezati popularnost boga s njegovom ulogom boga i kralja mrtvih, zbog
važnosti zagrobnog života u starom Egiptu. Međutim, on je također povezan s idejama
regeneracije i ponovnog rođenja, te u konačnici, s kozmosom i ciklusom života. Ovo božanstvo
je također bilo povezano s vegetacijom i vodama Nila – vozilom kroz koje je omogućeno
njegovo ponovno rođenje – i također s monarhijskim sustavom, te s redom (Maat), radeći kao
suprotnost svom bratu Setu. Njegova domena je u podzemnom svijetu te je prikazan u ljudskom
obliku najranije za vrijeme vladara Djedkara Izezia V. dinastije na kojem je prikazana glava i dio
gornjeg trupa Ozirisa. Iznad njega nalaze se hijeroglifskim pismom simboli njegova imena. U
cijelom prikazu Oziris je predstavljen u stojećem položaju te zamotan u mumifikacijske zavoje
do vrata. Izviru mu ruke u kojima se nalaze simboli kraljevske moći: žezlo i bič. Kruna ili „Atef“
sastoji se od roga ovna kao njezina baza i 2 pera. Oziris nosi mnogo naslova i titula koji su
povezani s njegovim nastankom i ulogom u egipatskoj mitologiji i svijetu. Ovi naslovi upućuju
na to da je Oziris bio u više dimenzija te imao mnogo različitih uloga. Khentamentiu ili prema
George Hartu Foremost of the westerners kao zaštitnik pokopa i zagrobnog života. Zapadno od
Nila smještena su najveća groblja pošto na toj strani sunce zalazi. He who dwells in Heliopolis te
s ovim Oziris se povezuje sa centrom štovanja bogova sunca. He who dwells in Orion with a
season in the sky and a season on earth, poveznica Ozirisa sa zviježđem. Takav prikaz povezan
je sa jednom od priča gdje Oziris postaje bog-zvijezda. He who dwells in the house of Serket,
Serket kao božica-škorpion i zaštitnica ljudskih posmrtnih ostataka može se povući usporedna
linija sa Ozirisom kao bogom podzemlja. Međutim u vrijeme Srednjeg Kraljevstva Oziris se
prikazuje više kao demon sa pratnjom koja vodi pokojnika u podzemni svijet dok je Ra onaj koji
spašava faraona od takve sudbine, no takva tamna ličnost nije zasjenila Ozirisovu sliku kao
personifikaciju pokojnog vladara. 1

1.1 Oziris i vladar

Za vrijeme Starog Kraljevstva monarh i Oziris duboko su povezani. Nakon smrti vladara Egipta
on postaje Oziris, kralj podzemnog svijeta (Duat). Faraon ima formu Horusa za svoga života na
1
G. Hart The Routledge Dictionary of Egyptian Gods and Goddesses , 2005. str. str 116.

3
zemlji, no nakon smrti on postaje i utjelovljuje se u Ozirisa što dokazuje tekst u pogrebnoj
prostoriji posljednjih piramida V. dinastije. Piše kako vladar dobiva naslov Oziris Unas ili Oziris
Pepi. 2

1.2Mit o Ozirisu

Nut, božica neba i žena boga zemlje Geba porađa petero djece. Oziris je rođen na prvi dan,
Hermakis na drugi, Set treći, Izida na četvrti i Neftis na peti dan. Kada se Oziris rađa nastaje
mnogo čuda i misterioznih pojava. Glasovi s neba povikuju: „Gospodar svega dolazi na
svijetlost!“, „Kralj je rođen“ itd. U odrastanju Set je uzeo svoju sestru Neftis za ženu a Oziris
uzima Isis. Prema tom primjeru budući egipatski faraoni uzimat će svoje sestre za žene, iako će
oni imati po više žena njegova sestra dobiva naslov kraljice. Ra vlada Egiptom u to vrijeme kao
faraon međutim on se nalazi u svojoj ljudskoj formi te stari i trpi posljedice toga. Isia, poznajući
učenja boga mudrosti Tota i dubokih misterija Khonsua smišlja plan kojim će svrgnuti boga Ra
sa prijestolja te ustoličiti Ozirisa kao vladara. Jedino znajući pravo ime boga Ra može se postići
moć da ga se nadvlada. Izida koristeći glinu koja ispada Ra dok je prolazio i nadgledavao ono što
je napravio i sačinio, pravi zmiju Kobru koja ujeda Ra pa se bog sruši na tlo. Povika iz sva glasa
koji okupi sve bogove oko njega. Svaki od bogova redom pokušao mu je pomoći ali bez uspjeha.
Zatim dolazi Izida na red koja traži da Ra oda njoj ime svoje koje nitko ne smije znati osim
Horusa, budućeg sina Ozirisa i Izide. Međutim da se riješi užasne boli otrova kobre Ra izusti ime
„Amen“ te Izida na to uzvika: „Teci vani otrove kobre, isteci iz Amen-Ra! 3“ Nakon što je Ra
izliječen on uzlazi na nebo a vlast preuzima Oziris kao faraon te vlada skupa sa Isis kao
kraljicom. Skupa osnivaju grad Tebu kao njihov glavni grad te vladaju s mudrošću i
pravednošću. Oziris i Izida zatekli su Egipćane kao kanibale, ponašajući se kao divlje životinje
nego kao ljudi. Bogovi uče ljude kako sijati bilje i praviti kruh. Ubirati plodove voća i praviti
vino. Prenose im i zakone te kako trebaju štovati njihove bogove gradeći hramove i pripreme
žrtava. Oziris ostavlja Izidu i Tebu kako bi širio svoje znanje u daleke zemlje uzimajući sa
sobom samo svećenike i glazbenike. Susreta se sa najzlokobnijim i brutalnim plemenima koje je
pridobio na svoju stranu koristeći svoje mudre i blage riječi. U međuvremenu Ozirisov mlađi
brat Set sprema urotu protiv svog brata te pridobiva potporu zlih ljudi u Egiptu. Na svom
2
G. Hart The Routledge Dictionary of Egyptian Gods and Goddesses , 2005. str. str 116-117.
3
Prikaz djela: R. Lancelyn Green, Tales of Ancient Egypt , 1968.

4
povratku Oziris biva pozvan na veliku gozbu koju je pripremio Set u njegovu čast. Bio je
primljen od Setove strane i sedamdeset dvoje njegovih pristaša. Pred kraj gozbe Set uvodi veliki
kovčeg u prostoriju te pošalje sve sluge izvan prostorije. Kovčeg je bio predivan sa mnogo
zlatnih i srebrnih ukrasa sa detaljima kamena lapis lazuli. Set poklanja ovaj kovčeg onome gostu
kojemu najviše pristaje kovčeg kada legne u njega. Nakon što je više gostiju probalo leći u
kovčeg ispostavilo se da niti jednomu nije odgovarao pravilno. Zatim Oziris ulazi u kovčeg te
mu po Setovom planu paše savršeno, te ga Set i njegove pristaše zatvaraju kovčeg sa Ozirisom u
njemu, zapečatili su praznine između poklopca i kovčega otopinom olova te ga bacaju u Nil. Bilo
je vrijeme jakih struja te ga rijeka nosi sve do grada Biblos gdje kovčeg se sudara u veliko stablo
tamarisa čije granje potpuno prožima kovčeg. Kralj Biblosa Malkander sječe stablo te ga unosi u
svoj dvor zbog njegove ljepote, ne znajući da s Oziris nalazi unutra. U međuvremenu je Izida
saznala što se dogodilo i odmah je krenula u potragu za tijelom jer sve dok nisu obavljeni
odgovarajući pogrebni obredi, Ozirisov duh nije mogao ući u Duat, Zemlja mrtvih. Izida porađa
sina Horusa te ga predaje u skrb božici Buto da ga odgaja i skriva od Seta. Zahvaljujući uputama
djece koja su vidjela kovčeg Izida se uputi u grad Biblos gdje uzima formu starice koja pomaže
sluškinjama kako ukrasiti svoju kosu u pletenice i druge načine ukrašavanja. Kraljica u znatiželji
poziva Izidu na svoj dvor gdje ona doji kraljičinog bolesnog sina te on uzrokom toga postaje
zdraviji. Nakon nekoliko dana kraljica postaje znatiželjna te ju interesira tko je ta žena koja ima
toliko tajanstvene moći. Dok je Izida obavljala ritual u kojemu postavlja dijete u vatru te tako ga
planira pretvoriti u besmrtnog polu-boga kraljica u strahu provaljuje u sobi u uzima joj dijete.
Izida se tada otkriva te pokazuje svoju božanstvenu formu, kori kraljicu jer svojim postupcima
osuđuje svoje dijete na smrtnost. Kralj i kraljica mole za oproštenje, Izida im nudi blagoslov ako
joj predaju ono što je unutar izgrađenog stupa u kojem se nalazi kovčeg s Ozirisovim tijelom.
Kralj istog trena daje naredbu te se kovčeg predaje Izidi. Ona odlazi do otoka Chemmis ili
Akmim gdje se iskrcava sa kovčegom i susreće Horusa. Set doznaje za kovčeg te po noći odlazi
na otok. Izida uzima Horusa i bježi dok bijesni Set otvara kovčeg i rastrga Ozirisa na 14 dijelova
koje širi preko cijelog Egipta. Izida pronalazi 13 komada, svih osim spolovila. Anubis, sin Seta i
Nemfis uzima formu psa te joj pomaže u njezinoj potrazi. Pomoću magije Izida spaja 13 dijelova
Ozirisa u jedno tijelo koje biva propisno pokopano. Ozirisov duh tada silazi u Kraljevstvo mrtvih
te tamo postaje vladar i sudac svih preminulih.4

4
Prikaz djela: R. Lancelyn Green, Tales of Ancient Egypt , 1968, 22-39. str

5
1.2 Oziris i „djed“ stup

Prije postanka Ozirisova kulta simbol „djed“ već je postojao. Riječ koja označava „stabilnost“ ili
kontinuitet moći. Može se pronaći u podzemnoj galeriji piramide faraona Đozera (treća
dinastija) u Sakari. Oblika kao stup i 4 horizontalne linije koje idu preko njegovog gornjeg dijela
dugo se proučavalo njegovo pravo značenje. Zna se da u egipatskoj „Knjizi mrtvih“ „djed“ se
spominje kao stup zlata koji simbolizira kralježnicu boga Ozirisa. Vidi se prikaz „djeda“ kako je
omeđen krunom „Atef“ tj. Ozirisovom krunom te ima ljudske ruke koje drže kuku i bič, simbole
egipatske vladavine i moći. Djed se također spominje za vrijeme XII. dinastije za vrijeme
Senvosreta I. kao dio rituala za postavljanje vladara na prijestolje. Postoji niz obreda koji
uključuju djed stup koji su bili jedna vrsta procesija u znak štovanja upravo Ozirisa. 5

1.3 Festival boga Ozirisa

Faraon Sensworet III. (XII. dinastija) daje namjesniku blagajne Inkernofretu da izgradi kip
Ozirisa od Nubijskog zlata koji je biti smješten u Abidosu. Također faraon daje zadatak da se

5
G. Hart The Routledge Dictionary of Egyptian Gods and Goddesses , 2005. str 119-122

6
izradi novo svetište od cedrovine koje će biti ukrašeno zlatom, srebrom, broncom i lapis lazuli
kamenom. Za vrijeme svetkovine takvo središte postavljalo se na simbolično napravljen brod
koji bi bio nošen od strane svećenika. Takav brod zvao bi se „neshmet“. G. Hart također
spominje nešto što se naziva „Great procession“ ili „Velika procesija“ u kojoj svetište je nošeno
od njegovog hrama pa jugo-zapadno do njegove grobnice u regiji „Peqer“. Za vrijeme procesije
odvija se gluma koja prikazuje Ozirisove neprijatelje kako napadaju svetišta a Ikernofret ga štiti.
Takvo mjesto naziva se „Obala Nedjet“ koje je po mitu mjesto gdje Set ubija Ozirisa. Nakon
toga svetište se postavlja na veliku barku koja ga prevozi nazad preko Nila do hrama u Abidosu.6

1.4 Oziris kao sudac mrtvih

U podzemnom svijetu Oziris sjedi na svom prijestolju te nadgledava da duše pravednika

proslijede dalje u raj, dok zlokobni ostanu zauvijek u Zemlji mrtvih. On drži svoje žezlo i
nadgledava suđenje mrtvih. On je zvan gospodarom Ma'at, što se odnosi na pravdu, istinu i
balans u svemiru. Oziris i Ma'at se spominju u zajedništvu i ujedinjenju iz građevine XXVI.
dinastije sagrađene od strane Ankesneferibre. Oziris je prikazan kako pokazuje prstom u
hijeroglifski simbol za istinu. Nakon suđenja duše koje nisu dostojne za raj raskomadane su a
dostojne duše uvedene su u raj preko Horusa.7

1.5 Ozirisov kult i svetišta

Oziris ima poprilično velik broj moći i epiteta pa se zbog toga slavi u više središta diljem Egipta.
Stela Amenomosa koja se čuva u pariškom muzeju Louvre ima natpis himne Ozirisu koja
nabraja njegova središta štovanja. Nabraja se Letopolis , Helipolis i Memfis. Međutim Djedu i
6
. Hart The Routledge Dictionary of Egyptian Gods and Goddesses , 2005, str 121-122
7
IBID

7
Ibdju spominju se kao 2 svetišta posebno posvećena Ozirisu te se nalaze u gornjem i donjem
dijelu Egipta. 8

1.5.1 Djedu

Djedu ili prema grčkom imenu Busiris( Herodot, V. st. pr. Kr.) koje ime proizlazi iz Egipatske
„kuće Ozirisa“ što znači božji hram. Ozirisovo ime spominje se u formulama pronađenih u
grobnicama Starog Kraljevstva.9

1.5.2 Ibdju

Važno svetište boga Ozirisa koje je smješteno u Gornjem Egiptu, nedaleko od današnje Balliane.
Svetište je poznato po grčkom imenu Abidos. Ostaci hrama Starog kraljevstva posvećenom
Ozirisu dan danas su prisutni. Ozirisova grobnica smatra se da je bila ublizini pustinje te najveći
dokaz o Ozirisovom kultu su reljefi hrama sagrađenih za vrijeme vladavine Setia I. XIX.
dinastije. Iza samog hrama izgrađen je monument koja je bila simbolična grobnica Ozirisa.

1.5.3. Bida

Otok danas poznat kao Senmet na egipatskom, također ima ostatke kipova i natpisa koji se
povezuju sa najkasnije XVIII. dinastijom. Natpisi govore kako je upravo tamo Ozirisovo tijelo
nošeno na leđima krokodila dva puta na vrh brda. Nema puno ostalih arheoloških ostataka koje
bi ukazivale na neko dublje i važnije svetište za razliku od prijašnje navedenih središta.

2. Set

Egipatski bog Set je jedan od tajanstvenih i složenijih mitoloških bića. Prikazuje se na više
načina te je njegova priča poprilično drugačija ovisno o mitu. Često se mijenja pogled na njegov
8
IBID
9
IBID str. 122.
IBID str. 123.

8
lik i ponašanje, što on uopće reprezentira varira kroz godine. Mnogo znanstvenika (Te Velde,
Hornung, Zandee) imaju različite poglede na samo ime i karakter Seta i dolazi zapravo pitanje
tko je uopće Set i zašto je takva enigma u egipatskom panteonu? Najčešći prikaz kojeg najviše
podržavaju znanstvenici je taj da je Set bog prevare. Te Velde je podijelio Seta na pet
elemenata koji čine njegov lik: stvoritelj nereda, neciviliziran je, ubojica, homoseksualac te
„ubojica čudovišta“. Mnogo znanstvenika se slaže s takvom tezom te npr. kao Hornung
nadodavaju kako je bio bog-ratnik i koristio svoju moć da zbuni i prevari svoje protivnike, no
Zandee ne smatra da je Set povezan sa moći prevare nego je jednostavno moćan i snažan bog
koji silom tjera svoje neprijatelje da se pokore. Međutim Set nije uvijek prikazan u negativnom
svijetlu. Postoje dokazi koji prikazuju Seta u dvije verzije. U jednoj je prikazan kao pozitivan lik
koji brani boga Ra svojim kopljem, vrhovnog boga koji je simbol savršenosti, nepogrešivosti i
bog svih bogova. U drugoj verziji prikazan je kao vladar Gornjeg Egipta koji je u stalnom
sukobu s Horusom. Tu je prikazan kao negativan i silan bog koji biva poražen od svog (u ovom
mitu) brata Horusa. Nakon popularizacije Ozirisa Set i Horus postaju stric i nećak te se Setov lik
potpuno povezuje sa neredom, brutalnom mržnjom i ljubomorom. Postaje hladnokrvni ubojica
koji biva kažnjen za svoje zločine. Unatoč njegove zle personifikacije njegov kult i dalje postoji i
pogotovo u Gornjem Egiptu opstaje. Neki znanstvenici smatraju kako je Set ponovo jedan od
simbola neke ravnoteže u svemiru te kako on mora postojati kao nekakva protuteža dobroti i
pravdi Ozirisa. To vidimo u kontrastu Ozirisa kao boga povezanog sa rijekom Nil koja daje život
a Set kao bog pustinje koja je simbol smrti.10

2.1 Set u preddinastičko doba

Nema puno dokazana napisanih o Setu o ovom periodu no ima nekoliko skulptura sa prikazom
životinje povezane sa kasnije bogom Set te po tome se može povezati njegovo postojanje u to
vrijeme. Prikaz na kamenu kojeg John Turner naziva „Scorpion macehead“ danas čuvanog u

10
F.John Turner, SETH – „A misrepresented god in the ancient egyptian pantheon?“
2012, str. 15-18

9
Oxfordskom muzeju prikazuje kako Horusove snage pobjeđuju Setove što bi moglo značiti
događaj kako Horus postaje vrhovni bog i ujedinjuje Egipat pod svojom vladavinom.11

2.2 Set u knjizi mrtvih

Egipatska knjiga mrtvih je skup tekstova kojima je bila zadaća primarno zaštititi u uputiti
pokojnika na putu kroz dolinu smrti da sigurno dođe u mjesto koje njima znači raj. U tom skupu
„magičnih“ tekstova koji su nastali kao knjiga mrtvih nedugo prije početka Novog Kraljevstva,
lik Seta spominje se u otprilike 51 tekstova ili čarolija (eng.spells), tj. oko 26,6% spominje boga
Seta. U radu kojeg piše John Turner koji koristi prijevode Faulknera iz 1972. spominje se kako
tzv. „Pozitivnih“ čarolija o Setu ima 13, „negativnih“ 26 i 12 „neutralnih“ Negativne čarolije
(čine 1,4% ukupnog teksta) i govore o više epizoda što ih Set podnosi i svom zlom pohodu.
Spominju se ozljede Ozirisove mošnje i Horusovog oka koje nanosi upravo Set. U čaroliji 60
govori se o borbi između Seta i Horusa koristeći se frazom „dan na kojem su dvije zemlje
bijesnile“. Također se spominje njegov konačan poraz od strane Horusa. Pozitivne čarolije (čine
0,4% ukupnog teksta) govore o Setu kako koristi svoju moć za dobro. Čuva svetu barku boga Ra
od zmije Apopis. Spominje se kako skupa vlada sa Horusom te kako su oni „Dva gospodara“. U
pismima iz grobnica Set i Horus podižu ljestve prema nebu te tako pomažu u procesu uzlaska
duše u raj.12

2.3 Set kao bog oluje i bog Stranac

Oluje i nevrijeme su bila rijetka pojava u Egiptu zvog njegovog položaja i klime. Zato su
vremenske nepogode bile povezene sa pustinjom gdje prebiva Set. Tako je Set povezan i sa
Semitiskim bogom Ba'al., uz to i bog stranih zemalja. Kao bog pustinje Set je prikazan i kao bog
stranac zbog mišljenja drevnih Egipćana da sve što je na kraju pustinje druga zemlja i nešto

11
IBID, str.29.-30.
12
IBID str.103.-106.

10
nepoznato. Veže se i Setov kult koji nastaje na sjeveroistočnoj granici Egipta (sa Azijom) pa se
spominje kao i „granični bog“. Kao bog tame i oluje prikazan je kao nešto čega se treba bojati jer
njegova prisutnost u takvoj formi nepoznata je samim Egipćanima.

Zaključak

Moglo bi se zaključiti da su Oziris, Set i njihov odnos jedan od temelja drevne egipatske religije
po kojem se gradio moralan i zakonodavni poredak te civilizacije. Oziris kao simbol dobra i
pravde. Mudar i vjerodostojan kralj Egipta koji nakon svoje smrti pravedno sudi duše onih koji
su napustili Zemlju. Set, jedan ne toliko jednostavan lik, prikazan na mnogo načina. Međutim
postoji kontinuitet da je on većinski negativan bog, ljubomoran i brutalan karakter koji služi kao
primjer kojeg bi svaki čovjek trebao izbjegavati i odupirati mu se. Za razliku od brata mu Ozirisa
koji služi kao idol pojedincu. Njegova pravednost i mudrost je put kojeg ako se pojedinac drži za
svojega života osigurava mu mjesto u ono što su Egipćani smatrali Rajem. Njihovi kultovi dan
danas se mogu povezati sa ostavštinom koja je pronađena i sačuvana u današnjim muzejima,
galerijama i sl. Ostavili su velik utjecaj na kulturu i razvoj egipatske civilizacije pa tako i imali
utjecaj na one koje dolaze i nakon nje.

Popis literature

B. Mojsov „Osiris Death and afterlife of a God“, Blackwell Publishing, 2005.

E.A Wallis Budge, „Osiris & the Egyptian Resurrection, vol.II , Dover Publications inc. New
York,2012.
G. Hart, „The Routledge Dictionary of Egyptian Gods and Goddesses“ Routledge, Taylor %
Francis Group, 2005.
J. Gwyn Grifffiths, „The Origins of Osiris and His Cult“ studies in history of religions, 1980.
M. James Cox „Baaal and Seth: An investigation into the relationship of two gods with reference
to their iconography“ Stellenbosch University, 2013.
P.John Turner, SETH – „A misrepresented god in the ancient egyptian pantheon?“,University
of Manchester, 2012.

11
12