6

KRONIKA POEKO-SLAVONSKA

15. oujka 2012.

BRANKO PETROVI
POEKI ARHITEKT I URBANIST
(Poega, 27.8.1922. - Zagreb, 22.5.1975.)
Nema sumnje da je Poega rasadnik arhitekata koji su djelovali u inozemstvu. Uz Dragana
Petrika, Ferdinanda Florschtza
tu je i skoro zaboravljen Poeanin Branko Petrovi.

Branko Petrovi oko 1970.

Branko Petrovi roen je u
Poegi 27.08.1922. i maturirao
zajedno s Matkom Peiem 1941.
godine. Zbog svog crtakog
umijea ve u Gimnaziji, zajed-

mjestu direktora Urbanistikog

instituta do 1958. Kao vrsni
urbanist i projektant od 1958.1962. bio je direktor i glavni
projektant Urbanistiko arhitektonskog projektnog biroa Ar59 u Zagrebu. Od 1962.-1969.
radio je u Etiopiji kao glavni arhitekt Ministarstva javnih radova
Etiopije, profesor na Arhitektonskom fakultetu Sveuilita u
Addis Ababi, te kao lan urbanistike ekipe Ministarstva. Za
vrijeme boravka u Etiopiji projektira: novu carsku palau (nije
izvedeno), rekonstrukciju carske palae (Jubilee Palace), hotel Wabe Shebele u Addis Ababi,
nova carska rezidencija, hotel,
studentski dom i administrativni
centar sve u Bahir Daru, kino u
Hararu, centar u Debre Zeit.
Radio je i prijedloge za novi grad
Kora-Kora. Autor je izlobe
tradicijske arhitekture Etiopije
1965. Nakon povratka u Hrvatsku od 1969.-1971. radio je kao
republiki urbanistiki inspektor
SR Hrvatske. Od 1971.-1975.
savjetnik u Republikom sekre-

Hotel Wabi Shebele,

Addis Ababa, Etiopija

no s najtalentiranijim acima,
izlagao je svoje crtee u Gradskoj vijenici koje su kupovali
graani. Za vrijeme Drugoga
svjetskog rata upisao je Arhitektonski odsjek Tehnikog fakulteta u Zagrebu, koji je diplomirao 1948. Za vrijeme rata bio
je i u domobranima, zatvoru,
bolnici i u Narodno oslobodilakoj borbi. Nakon diplome zaposlio se kao projektant i urbanist u Urbanistikom institutu u
Zagrebu. Od 1951.-1952. bio je
naelnik u Upravi generalnog
urbanistikog plana Ministarstva
komunalnih poslova Hrvatske.
Nakon specijalizacije urbanizma
1952. u Engleskoj i vedskoj,
kao stipendista UN-a, radio je na

tarijatu za urbanizam, graevinarstvo, stambene i komunalne

poslove, Zagreb. U Hrvatskoj
radio je na 15 regionalnih i
urbanistikih planova: Kotar

Krapina (1958), Prostorni plan

opine Sisak (1975), Prostorni
plan Hrvatske (1974), Novi
Zagreb, Ploe, Brod, Kumrovec,
Travnik (BiH), Zabok, Liki Osik,
Novi Vinodolski, Rab, i dr. Osim
urbanizmom bavi se projektiranjem, te ima 20-tak izvedenih
objekata. To su: kola, stanovi, i
hotel u Zaboku, stanovi Brioni
Faana, stanovi u Likom Osiku,
Travniku, ureenje Studentskog
centra u Zagrebu, eljeznika
stanica i restoran u Kumrovcu,
Komorna pozornica u Zagrebu
itd. Sudjelovao je na urbanistikim natjeajima za: Zadar
1953. (u suradnji s Radovanom
Mieviem i Brankom Vasiljeviem), za Slavonski Brod 1954.
(u suradnji s Brankom Vasiljeviem, Stankom uljiem i Ivanom
Layem) te eljezniku stanicu u
Kumrovcu, rekonstrukciju eljeznikog vora u Ljubljani,
urbanistiko rjeenja Skoplja,
tipove djejih vrtia i djejih
igralita u Zagrebu. Sudjelovao
je referatima na brojnim meunarodnim skupovima. Bio je
predsjednik urbanista Hrvatske,
Predsjednik saveza urbanista
Jugoslavije, podpredsjednik
Drutva arhitekata Hrvatske.
Dobitnik 1969. zlatne medalje
MENELIK, cara Haile Selasija,
Etiopija; 1972. priznanja Urbanistikog zavoda Dalmacije,
Split te dobitnik diplome i odlikovanja za unapreenje urbanizma povodom Svjetskog dana
urbanizma.
Iz ovog kratkog i saetog prikaza
ivota arhitekta i urbanista Branka Petrovia moe se zakljuiti
da je radio i stvarao puno, te da
je iskreno elio unaprijediti urbanistiku i arhitektonsku praksu.

Pripremio:

UTJECAJ MAJKE
NA GOVOR DJETETA
Mnoga su istraivanja potvrdila snaan utjecaj
majke na govor djeteta, a koji zapoinje ve tokom
njihove najranije komunikacije. Tako se spoznalo
da je dijete od roenja ili neposredno nakon njega
orijentirano prema stvaranju kontakta i emocionalne te ekspresivne interakcije s drugim ljudima, to
oznaava bioloku predodreenost djeteta za
interakciju. Razvoj djetetova govora iznimno je
vaan, jer se njime moe pratiti i napredovanje
djeteta, a da bi se govor mogao razviti, moraju biti
ispunjeni i neki osnovni bioloki, socioloki i psiholoki uvjeti. Odmah nakon roenja dijete se
vokalno sporazumijeva s okolinom, ponajprije s
majkom, a pla je prvo vokalno izraavanje neugodnih djetetovih osjeaja, ije znaenje, meu
ostalima, najbolje razumije majka. Iako vokalno

razvoj znaenja rijei, a tako je isto i s komunikacijskim gestama, koje su takoer vrlo vaan
imbenik govornog razvoja. Stoga je vano poznavati elemente i mogunosti stimulacije interakcije majka-dijete, te rano prepoznati poremeaje
tih odnosa radi unapreenja razvoja govora i
spreavanja moguega govorno-jezinog poremeaja. Vano je spomenuti da su i uvjeti za igru, i
nain na koje se dijete igra, a koje roditelji omoguuju ili doputaju djetetu, iznimno vani za
razvoj djejeg govora. Takoer je vano da roditelj
verbalno izraava svoje zadovoljstvo djetetom, da
ga hvali, te mu i neverbalno, mazei ga i ljubei,
pokazuje svoju ljubav. S druge strane, roditelji koji
kontroliraju dijete, ali mu se verbalno spontano ne
obraaju ili govore samo kada ih dijete pozove, ne

izraavanje djeteta plaem, gukanjem i govorom

poinje tak nakon roenja, svi organi i mehanizmi
koji sudjeluju u vokalnom izraavanju zavre svoj
razvoj uglavnom za vrijeme fetalnog ivota. Prvom
se plau djeteta pripisuju razliita znaenja, i
mnogi ocjenjuju da je on fizioloka reakcija na
naglu promjenu uvjeta ivota, no isto tako, pridaje
mu se i emocionalno ili ak intelektualno znaenje.
Ve novoroene varijacijama u intonaciji svoga
glasa izraava glad, bol ili ugodno raspoloenje, te
u toj dobi glasovno dominira pla. S izgovorom
prve rijei zavrava se predfonetino i prijegovorno razdoblje u razvoju djeteta, tada poinje
razdoblje razvoja pravoga govora u vokalnom
sporazumijevanju djeteta. U razvoju pravog
govora oponaanje je vaan imbenik, i dijete
potkraj prve godine ivota oponaa ne samo rijei
koje uje od okoline, nego i naglaavanje rijei i
ritam govora, to je vano u oblikovanju izgovora
odreenog jezika. Pri kraju tog razdoblja, kada
dijete poinje razumijevati neke rijei iz okoline,
pojavljuje se osiromaenje u glasovnoj proizvodnji. Prve rijei koje dijete izgovara duplicirani su
slogovi, budui da je djetetovo sluanje tada jo
prilino neprecizno, prve rijei ne moraju
podsjeati na rije koju dijete pokuava izgovoriti.
Ako majka pozorno slua neke slogove, poput bobo, to-to ili jo-jo, vrlo brzo moe zakljuiti da se oni
npr. odnose na vodu, stolac ili balon. Tada dolazimo do igre skrivanja s tom igrakom ili predmetom, gdje se djeja rije moe ponoviti uz pravu
rije (npr. nema jo-jo, nema balona, ili evo tu je bobo, evo tu je voda, ili tu je to-to, tu je stolac). Takvim
ponavljanjem u igri tijekom svakodnevnih radnji
poveava se raspon slunog pamenja i potie

djeluju stimulativno na razvoj govora svoje djece.

Postoji specifian nain na koji se majke obraaju
djeci, a on se naziva majinski govor, i uglavnom
je poznat kao djeji govor, a rije je o pojednostavljenom obraanju djeci, jer se misli da je takav
govor odraslih prepoznatljiv i razumljiv. Mnoge
majke ne razgovaraju sa svojom djecom na isti nain na koji razgovaraju s odraslim osobama, one
prilagouju svoj nain izraavanja omoguujui
tako djetetu interakciju s njima, kako bi ono usvajalo i uilo jezik. Takoer, postoji i poseban ekspresivni element u majinu govoru, to potvruje
upotreba odreenih rijei ili glasova, a to su
znakovito, deminutivne rijei. Neki su znanstvenici
zakljuili da majke upotrebljavaju majinski govor
onda kada dijete nije dovoljno zrelo, da proizvede
bilo koji feedback na pojednostavljenoj razini. I
obino su djeca koja bre razvijaju svoj govor ona
djeca koja su najvie stimulirana i poticana da
govore. A djeca koja su imala najbri jezini razvoj
su ona kojoj su majke postavljale mnoga pitanja i
ujedno su davale opirne odgovore na djeja
pitanja. Dakle, ona sredina koja vie komunicira s
djetetom, koja se koristi bogatijim i sadrajnijim
rjenikom, djeluje poticajno na govorni i jezini
razvoj, jer dijete ui u sredini u kojoj ivi. I na kraju
moemo zakljuiti, da odrasli ubrzavaju djetetovo
uenje, a time i razvoj, i to usklaivanjem sadraja
aktivnosti i postupnim upoznavanjem djeteta s
nainom rjeavanja problema, te prenoenjem
informacija i strategija djetetu kako bi zajedno
mogli sudjelovati u aktivnostima. A vjetine
oponaanja, te opi mehanizam za uenje jezika i
kognitivna svijest, usmjeravaju usvajanje jezika u
djece.

Jasenka Kranjevi, Institut za

turizam, Zagreb

Regulacija Novi Travnik, Bosna i Hercegovina