ISSN 1846-6168

ELEKTRONIKI SUSTAVI U AUTOMOBILU

umiga I.1, Horvat M.1
1
Veleuilite u Varadinu, Varadin, Hrvatska
Saetak: Elektronika u automobilima je svakim danom
sve sloenija. Ovaj rad daje pregled osnovnih
elektronikih sustava automobila i njihovu meusobnu
povezanost. Da bi prikaz bio to jednostavniji, pojedini
elektroniki sustavi u automobilu prikazani su pomou
blokova u obliku crnih kutija.

stanje spremnika za gorivo, ispravnost senzora), koje se

zatim obrauju u sredinjoj mikroprocesorskoj jedinici za
upravljanje (ECU). Ta sredinja jedinica je povezana s
drugim upravljakim jedinicama, ako ih automobil
posjeduje. Npr. za sustav protiv blokiranja kotaa - ABS
(njem. Antiblockiersysteme), elektroniki program
stabilnosti
- ESP (njem. Elektronisches Stabilittsprogramm), alarm,
centralno zakljuavanje. Oni meusobno komuniciraju
preko CAN (eng. Controller Area Network) sabirnice
(slika 2.).

Kljune rijei: elektronika u automobilu, Motronic

sustav, upravljaka jedinica (ECU), upravljanje
motorom, senzori, dijagnostika
Abstract: Nowadays, electronics in cars is getting more
complicated and complex. This paper provides an
overview of basic electronic systems in cars and their
interconnection. For a simpler presentation, some
electronic systems in the car are presented with blocks in
the form of black boxes.
Key words: electronics in the car, Motronic system, the
control unit (ECU), engine control, sensors, diagnostics

1. UVOD
Na poetku razvoja automobili su bili sastavljeni samo
od mehanikih dijelova. Prvi elektrini dijelovi koji su se
upotrebljavali bili su niskonaponsko magnetsko paljenje
1897., visokonaponsko magnetsko paljenje te svjeice za
paljenje. Nakon toga dolazi do razvoja elektronikih
dijelova: akumulatora, razdjelnika, startera, svjetala,
trube, autoradija, pokazivaa smjera i dr. Danas je u
automobilu vie elektronikih dijelova nego mehanikih.
Tako postoji mnotvo senzora (senzor brzine vrtnje,
senzori temperature i dr.), klima ureaj, upravljaka
jedinica (ECU eng. Engine Control Unit), podizai
stakala, alarm itd. Svakim danom tehnologija ide sve
dalje i sve se vie koriste sloeniji sklopovi. Ve odavno
postoje tzv. pametni automobili koji pripremaju vozaa
i putnike na moguu nesreu i donose odluke u kritinim
situacijama.
Razvoj automobila proao je vie faza, od mehanikih
sustava preko mehaniko-elektronikih do dananjih
elektronikih sustava nadzora i upravljanja vozilom.

Slika 1. Model automobila

Preko CAN sabirnice komuniciraju svi povezani sustavi
u automobilu i sve informacije se iz upravljakih jedinica
za pojedine dijelove (ABS, ESP, Airbag) alju u sustav
upravljanja motorom, u glavnu

Slika 2. Povezanost sustava u automobilu preko CAN

sabirnice
upravljaku jedinicu. Ona obrauje te informacije i alje
povratne signale ostalim upravljakim sustavima kao i
izlaznim sustavima (aktuatorima izvrnim lanovima)
koji omoguavaju pokretanje vozila i vonju. Ti izvrni
lanovi alju sa svojih senzora povratne informacije u
upravljake jedinice te tako daju informacije o izvrenim
aktivnostima i radu automobila.

2. MODEL AUTOMOBILA
Openito se automobil kao sustav moe prikazati kao na
slici 1.
Ulazni sustav slui za prikupljanje informacija bitnih za
rad automobila (npr. poloaj bregaste osovine, radilice,
81

ISSN 1846-6168
Za spomenute funkcije dananji automobili koriste
Motronic sustav koji je primjenjiv ne samo na dizelske i
benzinske motore, ve i za plinske i motore s gorivim
elijama, kao i kod hibridnih vozila. U budunosti bi
Motronic sustav trebao automatski prepoznati kvarove i
tu informaciju poslati u servisnu radionicu.

Niskotlani sustav:
- elektrina pumpa za gorivo zajedno s filtrom za gorivo
- magnetski ventil s aktivnim ugljenom
- regulator pritiska goriva
- ventili za ubrizgavanje goriva.
Visokotlani sustav:
- visokotlana pumpa s integriranim ventilom za
upravljanje koliinom
- visokotlani sustav raspodjele goriva
- senzor pritiska goriva
- visokotlani ventil za ubrizgavanje goriva.

3. SUSTAV UPRAVLJANJA MOTOROM

Sustav upravljanja motorom moe se prikazati pomou
jednostavnog modela na slici 3.

Postoji vie vrsta izvedbe sustava za gorivo. Kada

automobil ne radi, nema kontakta, svi sustavi u njemu su
iskljueni. Prilikom prvog kontakta u autu poinje
inicijalizacija i provjera. Jedinica za upravljanje (ECU)
alje signal za ukljuivanje releja pumpe za gorivo.
Slijedi provjera signala iz senzora na motoru.
Provjeravaju se signali s radilice i/ili bregaste osovine.
Ako nema povratne informacije, tj. nema signala, znai
da se motor ne vrti. Jedinica za upravljanje (ECU) daje
signal za iskljuenje pumpe (releja pumpe). Ako signala
ima i odgovara obliku i vrijednosti koja se nalazi u
memoriji upravljake jedinice, pumpa nastavi raditi
(motor se vrti, tj. pokree se motor). Gorivo tada dolazi
dovodom do ventila za ubrizgavanje. Neki visokotlani
sustavi posjeduju dio za raspodjelu goriva koji slue za
njegovu ravnomjernu raspodjelu na sve ventile za
ubrizgavanje. Ventilom za ubrizgavanje tada upravlja
upravljaka jedinica koja alje u tono odreenom
trenutku signal za pojedini ventil, tj. za njegovo otvaranje
i zatvaranje, odnosno ubrizgavanje goriva. Vrijeme
ubrizgavanja i koliinu goriva proraunava upravljaka
jedinica. Regulator pritiska goriva slui kod sustava s
povratom goriva za regulaciju pritiska izmeu usisne
grane i sustava za gorivo. Omoguava povrat goriva s
ventila za ubrizgavanje natrag u spremnik za gorivo i
tako odrava konstantni pritisak na ventilima za
ubrizgavanje.

Slika 3. Sustav upravljanja motorom

Sastoji se od niza podsustava koji povezani daju
funkcionalnu cjelinu. Potrebni ulazni signali najee
dolaze iz senzora. Zatim odlaze u jedinicu za upravljanje
motorom koja ih obrauje prema definiranim
parametrima i daje upravljake signale za pojedine
izvrne lanove. Poveanje broja ulaznih signala
poveava i sloenost automobila, a samim tim poveava i
uinkovitost (smanjenje potronje, smanjenje tetnih
emisija plinova, poveanje udobnosti i sigurnosti vonje i
slino).

3.1. Sustav opskrbe gorivom

3.2. Sustav usisne grane

Sustav opskrbe gorivom pripada najvanijem sustavu

kod automobila. Bez goriva i opskrbe motora gorivom
nema pokretanja motora. Na slici 4. moe se vidjeti
shema tog sustava.

Usisna grana slui za opskrbu motora zrakom koji je

potreban za izgaranje goriva u motoru. Omjer mjeavine
goriva i zraka oznaava se s (lambda).

Slika 5. Sustav usisne grane

Senzori usisne grane i izvrni lanovi su:
- mjera mase zraka
- senzor temperature usisanog zraka
- kuite zaklopke zajedno s elektronikom pedalom za
gas (EGAS)
- senzor pritiska usisne grane

Slika 4. Sustav opskrbe gorivom

Postoje visokotlani i niskotlani sustavi za opskrbu
gorivom, a sastoje se od nekoliko vanih dijelova.

82

ISSN 1846-6168
Na svakom ulazu usisne grane nalazi se najprije filter
zraka. Najnoviji automobili imaju senzore koji
kontroliraju istroenost filtra i javljaju stanje jedinici za
upravljanje (ECU) jer noviji motori su osjetljivi na
estice iz zraka. Nakon toga dolazi mjera mase zraka.
Nekada su se koristili mjerai koliine zraka dok su
danas raireni mjerai mase zraka. Oni se esto izvode
zajedno sa senzorom za mjerenje temperature zraka.
Postoje dvije vrste mjeraa mase zraka: s vruim filmom
i vruom icom. Mjera mase zraka mjeri strujanje
svjeeg zraka u usisnoj grani. Uz pomo te struje mase
moe se odrediti parcijalni pritisak zraka u usisnoj grani.
Signal iz mjeraa mase zraka odlazi u upravljaku
jedinicu (ECU). Iz potpritiska koji vlada u usisnoj cijevi,
izmjerene usisne temperature zraka i broja okretaja
motora moe se preraunati masa zraka koja stoji na
raspolaganju za izgaranje u cilindru.

3.3. Ostali senzori sustava motora

Na slici 6. moe se vidjeti to su ostali senzori motora
koji su vani za ispravan rad.

Slika 6. Ostali senzori motora

Senzori motora imaju bitnu ulogu kod rada motora.
Prilikom davanja prvog kontakta i provjere upravljake
jedinice (ECU) cijelog sustava motora radi pokretanja
pumpe za gorivo, provjeravaju se signali iz senzora
radilice motora i bregaste osovine. Ako se motor pokree
(start), tada se motor poinje vrtjeti i senzori daju signale
(ovisno o nainu izvedbe i vrsti senzora). Za radilicu
motora karakteristini su izmjenini signali (nepravilni
sinusoidni signali), dok su za signal iz senzora bregaste
osovine karakteristini pravokutni signali. Senzori
bregaste osovine mogu biti induktivni senzori ili Hallovi
davai. Signale senzora obrauje upravljaka jedinica.
Ako su oba signala jednaka predefiniranim vrijednostima
koje su spremljene u memoriji, rad motora je ispravan.
Sustav motora usko je povezan sa sustavom opskrbe
gorivom i sustavom usisne grane, koji su potrebni za
pravljenje mjeavine zrak-gorivo. U motoru se mjeavina
zraka i goriva pali pomou iskre koja se dobiva izmeu
elektroda svjeica za paljenje. Kod Otto motora preteno
se koriste induktivni ureaji (sklopovi) za paljenje koji u
sebi pohranjuju elektrinu energiju u indukcijskom
svitku, bobini (njem. Zndspule) koja je potrebna kao
iskra za paljenje. Ta energija odreuje vrijeme kroz koje
se, strujom protjecana bobina, mora isprazniti (kut
zatvaranja). Prekid struje bobine kod nekog odreenog
kuta radilice (kut paljenja) dovodi do iskre koja pali
mjeavinu zraka i goriva. Sustavom za paljenje upravlja
mikroprocesorska jedinica za upravljanje (ECU). Kut
paljenja ima odluujui utjecaj na pogon motora. On
odreuje okretni moment, emisiju ispunih plinova i
potronju goriva.
Kut paljenja za odreeni moment nalazi se zapisan u
memorijskoj mapi mikroprocesorske jedinice za
upravljanje, a njegovim podeavanjem - mijenjanjem
njegove vrijednosti - postie se vea ili manja snaga
motora.

U sustavima s EGAS-om (EGAS - elektronika papuica

za gas), kod elektronikog upravljanja radom motora,
elektroniki ureaj za upravljanje upravlja leptir
zaklopkom koja je sa svojim pogonom, jednim
istosmjernim motorom i sa senzorom kuta leptir zaklopke
uvrena kao jedinstvena cjelina, oznaena kao ureaj
leptir zaklopke (njem. Drosselvorrichtung). Potrebno
otvaranje leptir zaklopke izraunava se u upravljakoj
jedinici motora (ECU) iz aktualnog stanja pogona motora
(broj okretaja motora, temperatura motora, itd.) i signala
koji dolaze s dva potenciometra privrenih na papuicu
za gas, odnosno senzora papuice za gas (njem.
Fahrpedalsensor). Dobiveni signal slui za upravljanje
leptir zaklopkom. Senzor kuta leptir zaklopke daje
povratnu informaciju trenutanog poloaja leptir
zaklopke i omoguuje tonije ugaanje njenog eljenog
poloaja. Redundancijski dvostruki potenciometri na
papuici i ureaju zaklopke su sastavni dijelovi EGAS
nadzornog koncepta. U sluaju da raunalo prepozna
poremeaj u nekome od podsustava upravljanja
motorom, leptir zaklopka preuzima vrstu poziciju koja
je definirana kao pogon u nudi (njem. Notlauf). Kod
Motronic sustava, upravljanje za EGAS je integrirano u
samoj jedinici za upravljanje (ECU), kao i upravljanje
paljenja, ubrizgavanja i druge dodatne funkcije. S EGASom se moe postii bolja smjesa zraka i goriva, tako da
odgovara sve stroim zahtjevima zakona o ispunim
plinovima.
Prazni hod motora i njegova regulacija su vani
imbenici kod ispravnog rada motora. Nakon to je
motor pokrenut (motor radi), on se vrti u praznom hodu.
Kod hladnog motora koristi se dodatni kliza za zrak koji
omoguava dovod zraka preko premosnice do motora i
tako omoguava povieni broj okretaja motora. Preko
podeavaa okretaja praznog hoda jedinica za upravljanje
upravlja elektromotorom koji odreuje koliinu zraka
koja se proputa. Kod motora sa sredinjim
ubrizgavanjem uz dodatni kliza zraka koristi se i
korani motor. Regulacija praznog hoda moe biti
izvedena posebno ili zajedno sa zaklopkom u kuitu
leptir zaklopke.

Senzor temperature motora i rashladne tekuine

spreavaju preveliko zagrijavanje motora. Kada motor
dosegne kritinu temperaturnu razinu, pokree se
predefinirani pogon u nudi i motor se ograniava na
jednu vrijednost broja okretaja i omoguuje kratkotrajnu
vonju. Nakon toga iskljuuje se i omoguuje hlaenje
motora bez optereenja. Senzor lupanja mjeri pomou
piezo-elektrinog efekta vibracije motora. Kod
poveanih vibracija motora upravljaka jedinica javlja
pojavu greke na motoru koja se treba otkloniti u servisu.
83

ISSN 1846-6168
On se koristi za reduciranje emisija NOx plinova i za
smanjenje potronje goriva. Lambda sonda mjeri udio
kisika u ispunom plinu te tako puta ostatke plina
ponovno u motor radi ponovnog izgaranja mjeavine
zraka i goriva. Ovisno o sustavu, iza katalizatora moe
se ugraditi dodatna sonda za reguliranje s dvije sonde te
za nadzor starenja katalizatora. Lambda sonda je jedini
ureaj koji za izlazni signal ima naponsku vrijednost 01V, dok svi ostali senzori imaju 0-5V ili 0-12V.

3.4. Senzori i sustavi izlazne grane

Podsustav izlazne grane je posljednji u koji se odnosi na
samo upravljanje motorom. Senzori izlazne grane prije
svega slue za smanjenje emisije tetnih (NOx) plinova,
za bolje sagorijevanje smjese zrak-gorivo i za smanjenje
potronje.
Izlazna grana se sastoji od senzora koji alju povratne
informacije:
- lambda sonda ispred katalizatora
- lambda sonda nakon katalizatora
- senzor temperature ispunog plina
- lambda sonda iza glavnog katalizatora
- ventil povrata ispunog plina (AGR).

3.5. Senzori i sustavi komfora

To su podsustavi i senzori koji nisu vezani za sam rad
motora, a slue za poveanje komfora. Neki od njih su:
- parkirni senzori
- senzori klima ureaj
- senzori auto-alarm
- tempomat
- lampica za signalizaciju greke
- elektronika blokada kretanja
Parkirni senzori
Prilikom ukljuenja iz senzora se emitira signal koji se
odbija od prepreke. Kada dostigne prepreku, signal se
odbija i vraa natrag u senzor te se u upravljakoj
jedinici parkirnih senzora izraunava udaljenost objekta
od automobila koja je ovisna o vremenu potrebnom da se
odaslani signal vrati do senzora.

Slika 7. Sustav motora sa senzorima

Slika 9. Princip rada parking senzora sa zvunom

signalizacijom [10]

Kada se energija goriva prenese na cilindar i obavi se

pretvorba energije, iz motora izlazi izgorjeli zrak. On u
sebi ima estice kisika koje se mogu ponovno vratiti i
izgorjeti. To omoguuje ventil za povrat ispunog plina
(AGR njem. Abgasrckfhrungsventil, EGR eng.
Exhaust Gas Recirculation) kojim upravlja upravljaka
jedinica.

U novije vrijeme se u vozila vie klase umjesto senzora

ugrauju kamere za vonju unatrag koje se ukljuuju
prilikom ubacivanje vozila u brzinu za vonju unatrag.
Klima ureaj
Klima ureaji rade na principu komprimiranja plina,
ime hlade zrak i isputaju ga preko ventilatora u vozilo.
Sadri senzore za temperaturu preko kojih dobiva
informacije o temperaturi izvan automobila. Na temelju
tih informacija se kod automatskih klima ureaja regulira
temperatura u unutranjosti automobila. Kod runih
klima ureaja korisnik sam odabire eljenu temperaturu
na koju eli ohladiti unutranjost automobila. Jedinica za
upravljanje obrauje informacije iz senzora temperature
te upravlja ventilatorima zaduenim za hlaenje.
Sustav klime u automobilu sadri senzore temperature
svjeeg zraka, vanjskog zraka, temperature prostora za

Slika 8. Sustav izlazne grane

84

ISSN 1846-6168
noge, izvrni lan za temperaturnu klapnu, upravljaku
jedinicu, senzor srednje temperature, releje i ventilatore
za hlaenje.

Tempomat
Tempomat ili sustav za odravanje brzine je ureaj koji
vozau omoguava odabir eljene brzine kretanja vozila,
koju vozilo bez njegove intervencije odrava neovisno o
uvjetima vonje (uspon, nizbrdica i sl.). Jednom kada
voza odabere brzinu kretanja, ovaj sustav kontrolirajui
snagu motora, odrava prije odabranu brzinu kretanja bez
ikakvih intervencija vozaa. Postoji vie naina izvedbe
tempomata. Neki automobili zbog sigurnosnih razloga
iskljuuju ureaj automatski ukoliko voza pritisne bilo
koju pedalu (gas ili konica). Drugi nain izvedbe je da
kod pritiska na pedalu gasa automobil ubrza. Nakon
putanja automobil se vraa na brzinu definiranu
tempomatom. Svim sustavima je zajedniko da se
iskljuuju pritiskom na konicu. Ureaj se moe
iskljuiti i za to predvienim gumbom smjetenim uz
upravlja, gdje ga se moe i ponovno aktivirati i podesiti.
Povezan je na glavnu upravljaku jedinicu vozila.

Auto-alarm
Danas je gotovo svaki drugi automobil opremljen
sofisticiranim senzorima, sirenama upozorenja i
sustavima za daljinsko upravljanje. Alarm je jedan ili
vie senzora povezanih na sirenu. Vrlo jednostavni
alarmi bi trebali imati prekidae u vozaevim vratima i
trebaju biti spojeni tako da se, kad netko otvori vrata,
oglasi sirena. Moderni auto-alarmi sastoje se od:
- mree senzora koje mogu ukljuivati prekidae,
senzore pritiska i senzore pokreta
- sirene, esto razliitih zvukova radi lakeg odabira i
raspoznavanja sirene vlastitog automobila
- radio-prijamnika koji omoguava beinu kontrolu
preko kljua
- pomonu bateriju tako da alarm moe raditi kada je
glavni akumulator odvojen
- raunalnu kontrolnu jedinicu koja nadzire sve elemente
i pokree alarm.
Kontrolna jedinica je u naprednim sustavima zapravo
malo raunalo iji je zadatak da zatvori prekidae koji
aktiviraju alarm, trubu, svjetla ili instaliranu sirenu kada
je odreeni prekida otvoren ili zatvoren. On se obino
spaja na glavni akumulator, ali esto ima i pomoni izvor
napajanja koje se ukljuuje kada netko prekine glavno
napajanje.

Elektronika blokada kretanja

Elektronika blokada kretanja danas se nalazi kod svih
novih vozila. To je mali sklop (modul) koji u sebi ima
pohranjen kd kljua. Prilikom stavljanja kljua u
kontakt bravu, iz njega se iitava kd koji se zatim
usporeuje s kodom u sklopu za elektroniku blokadu
(WFS njem Wegfahrspere). Ako su kodovi jednaki,
alje se signal koji doputa pokretanje automobila.
Elektronika blokada kretanja moe biti izvedena kao
zaseban sklop ili kao sklop integriran u samoj
upravljakoj jedinici (ECU). Elektronska blokada radi na
principu elektronskih, odnosno elektromagnetskih
prekidaa koji blokiraju odreene sustave motora. Kod
benzinskih motora se blokiraju dovod goriva i/ili
paljenje. Kod dizelskih se najee blokira dovod goriva
u visokotlanu crpku. Ove su blokade za provalnike
praktiki nepremostiva prepreka jer se mogu otvoriti
samo pametnim kljuem (smart key), elektronskim
sklopom koji ita elektronski kd i deblokira motor.
Vrsne su blokade opremljene procesorima s desecima
milijardi kombinacija i rotirajuim kodom, pa ih je
nemogue probiti.

4. OBRADA INFORMACIJA (ECU) I

KOMUNIKACIJA
4.1. Ureaj za upravljanje

Slika 10. Dijelovi auto-alarma [11]

Mikroraunala otvaraju velike mogunosti za upravljanje

i nadzor elektronikih sustava u osobnim vozilima.
Mnoge utjecajne veliine se istodobno prikupljaju i
paralelno obrauju. Raunalo dobiva elektronike signale
iz senzora, ocijeni ih i izraunava upravljake signale za
izvrne lanove (aktuatore). Raunalo Motronic
obuhvaa sve algoritme za upravljanje i nadzor nad
motorom (paljenje, pravljenje smjese zrak-gorivo, nadzor
sigurnosti itd.).

Senzor vrata moe se esto povezati s unutranjim

svjetlom. Prilikom otvaranja vrata, pali se svjetlo koje
koristi prekida u vratima. Spajanjem alarma u strujni
krug unutranjeg svjetla, moe se napraviti jednostavni
alarm. Mikrofon senzor koristi se za detekciju zvuka
(npr. lom stakla automobila). On mjeri strujanje i pritisak
zraka te ga pretvara u odreeni elektrini tok. Lom stakla
ima svoju frekvenciju koju mikrofon detektira i alje
odgovarajui elektrini signal u raunalnu jedinicu
alarma. Drugi nain detekcije otvaranja je mjerenjem
pritiska zraka u automobilu. ak kad i nema razlike
tlakova izmeu unutranjosti automobila i okoline,
prilikom otvaranja vrata stvara se mala promjena
pritiska.

Za raunala u automobilima se postavljaju visoki zahtjevi

prema optereenjima i ekstremnim uvjetima.

85

ISSN 1846-6168
Vee optereenje odreuju:
- ekstremne temperature okoline (u normalnom voznom
pogonu od -40 do +65+120 C)
- jake promjene temperature
- pogonske tvari (ulje, gorivo itd.)
- utjecaj vlage
- mehaniki utjecaji poput vibracija motora.

5. OSTALI SIGURNOSNI SUSTAVI U

AUTOMOBILU
5.1. ABS sustav
ABS (engl. Anti-lock Brake System, njem.
Antiblockiersysteme)
je
elektronsko-hidrauliki
mehanizam koji spreava blokiranje kotaa prilikom
koenja te tako skrauje zaustavni put i omoguuje
potpunu upravljivost automobila prilikom koenja.

Raunalo mora sigurno raditi kod pokretanja sa slabim

akumulatorom (npr. kod hladnog starta) i kod povienog
napona (javljaju se granine promjene napona
oscilacije). Takoer se postavljaju visoki zahtjevi za
neosjetljivou na elektromagnetske smetnje i
ograniavanje visoko-frekvencijskog zraenja signala
smetnji.

U automobilima postoji mnotvo sustava koji su

meusobno povezani i koji meusobno komuniciraju.
Omoguavanje povezanosti i komunikacije dovelo je do
razvoja posebnih mrea kojima se izmjenjuju podaci
izmeu raznih elektronikih sustava i aplikacija koje se u
njima vrte. U prolosti su se komponente meusobno
spajale icama, to je postalo problem kako je rastao broj
komponenata. Glavni problem je u poveanju mase
vozila, u smanjenju pouzdanosti i zauzimanju sve vie
prostora. Tako je oienje postalo najsloenija i
najskuplja komponenta u vozila. Dananje kontrolne i
komunikacijske mree se temelje na serijskim
protokolima pa se time uklonio problem sloenog
oienja. Godine 1998. Motorola je razvila kompletnu
automobilsku kontrolnu i informacijsku mreu temeljenu
na LAN tehnologiji. Njena ugradnja u tada novu klasu
BMW-a smanjila je teinu ukupnog oienja za 15
kilograma i poveala je uinkovitost.

Temeljni princip rada odnosi se na brzo stiskanje i

otputanje konica. Prvi takvi mehaniki sustavi poeli
su se ugraivati 60-tih godina prolog stoljea u teretna
vozila, dok su se u osobna radi masivnosti i neisplativosti
poela ugravati posljednjih 20-ak godina. Svi dananji
sustavi su elektroniki upravljivi. Moderna tehnologija
omoguava bra i kompleksna upravljanja sustavom
koenja i munjevito brzo reagiranje na sve signale broja
okretaja kotaa koji prikazuju tendenciju blokiranja. To
omoguuje i na skliskoj cesti snano koenje bez
zanoenja vozila i upravljivost istim.
Kod brzine vonje ispod 8km/h upravljaka jedinica
iskljuuje ABS radi omoguavanja zaustavljanja vozila.
Novija rjeenja integriraju regulaciju proklizavanja
kotaa ASR ( njem. Antriebsschlupfregelung) s ABS
sustavom.
ABS sustav sastoji se nekoliko vanijih dijelova. To su:
-upravljaka jedinica
-hidro-agregat s magnetskim ventilima
-koioni cilindar
-senzori vrtnje kotaa.
ABS sustav se moe prikazati jednostavnim blokovskim
prikazom (slika 11.). Sastoji se, kao i upravljanje motora,
od ulaznog sustava, obrade informacija i izlaznog
sustava.

Sredinom osamdesetih godina Bosch je razvio

komunikacijsku i informacijsku mreu za ugradnju u
vozila po imenu CAN. CAN je danas najrasprostranjenija
mrea s vie od 100 milijuna komada ugraenih u vozila
u Americi 2000. godine. Automobil moe imati dvije ili
vie CAN mrea kojima se prenose podaci razliitim
brzinama.

Slika 11. ABS sustav

4.2. Komunikacija

4.3. Dijagnostika

Veina ABS sustava regulira pritisak pojedine konice

preko magnetskih ventila. Magnetski ventili se upravljaju
preko ABS upravljake jedinice i reagiraju vrlo brzo
(vie puta u sekundi) na promjene broja vrtnje motora.
Pri tome se na pojedine konice kotaa dovedeni pritisak
zadrava, smanjuje ili poveava.
U veini sluajeva senzori broja okretaja sastoje se od
jednog namota sa stalnim magnetom i rade na istom
principu kao i generator. Signal koji daje je impulsnog
oblika (obino je to sinusoidalan signal). Prilikom
prolaska zubaca impulsnog kotaia izmeu magnetskog
polja, inducira se mali izmjenini napon. Inducirani
napon je proporcionalan brzini vrtnje kotaa.

U dananje vrijeme sve vea sloenost automobila i

njihovih sustava zahtijeva komunikaciju s ostalim
upravljakim ureajima drugih sustava preko CAN
sabirnice. Noviji automobili opremljeni su i On-Board
dijagnostikom, tj. mogu sami provjeriti cijeli sustav
vozila i javiti greku ako je nau, te o tome upozoriti
vozaa preko zaslona u vozilu.

86

ISSN 1846-6168

5.2. Elektroniki sustav stabilnosti (ESP/ESC)

6. ZAKLJUAK

ESP/ESC (njem. Elektronisches Stabilittsprogramm/

eng Electronic Stability Control,) je elektronski sustav za
poboljanje dinamike stabilnosti i upravljivosti, koji
koenjem pojedinim kotaima spreava zanoenje i
ispravlja putanju ve zanesenog automobila.
ESP uveo je revoluciju u postupak upravljanja. Mehanika
upravljaa i ovjesa te brojna elektronska logistika za
spreavanje
blokiranja
koenih
i
oteavanje
proklizavanja pogonskih kotaa osiguravaju optimalne
uvjete za upravljanje, ali ne mogu djelovati samostalno.
ESP sustavom upravlja mikroraunalo na temelju
informacija koje mjere odgovarajui senzori: zakrenutost
upravljaa, brzinu vrtnje svakog kotaa, uzdunu i bonu
brzinu automobila, uzduno i bono ubrzanje
automobila, a najvanija je brzina vrtnje automobila oko
vertikalne osi (yaw rate). Na temelju tih informacija
precizno se proraunava poloaj vozila u odnosu na
eljenu putanju te se aktivira povremeno koenje
pojedinih kotaa.

Sloeni
mikroelektroniki
sklopovi
doprinose
implementaciji elektronike u sve funkcije u
automobilu, tako da udio elektronike u dananjim
automobilima premauje 20% ukupne proizvodne cijene.
Procjenjuje se da je vie od 80% inovacija u
automobilskoj industriji bazirano na elektronikim
sustavima. Svrha ovog lanka je dati pregled
elektronikih sustava u suvremenom automobilu.

7. LITERATURA
[1] BOSCH Ottomotor-Managment (2. vollstndig
berarbeitete und erweiterte Auflage), Plochingen 2003
[2] BOSCH ESI[tronic] 2006/1, verzija programa 6.1.3.2
[3] AutoData Steuergerte-Prfwerte London 1999,
England
[4] AutoData ABS und ASR London 1999, England
[5] Anti-lock braking system - Wikipedia, the free
encyclopedia,
http://en.wikipedia.org/wiki/Anti-lock_braking_system
[6]
Electronic
Stability
Control
(ESC),
http://en.wikipedia.org/wiki/Electronic_Stability_Progra
m
[7] Controller Area Network (CAN) Diagnostics
http://www.aa1car.com/library/can_systems.htm
[8] Kako nastaje iskra za paljenje
http://www.oktani.com/akumulator.php
[9]
Alternator
and
Generator
Theory
http://www.rowand.net/Shop/Tech/AlternatorGeneratorT
heory.htm
[10] Backtracker
http://www.pickupspecialties.com/Back_up_pal/backtrac
ker_back_up_parking_sensor.htm
[11] How Car Alarms Work
http://www.howstuffworks.com/car-alarm.htm
[12] Autodata Klimaanlage London, 2001, England

5.3. Zrani jastuci (Airbag sustav)

Poetkom 80-tih godina sustav zranih jastuka poeo se
uvoditi kao dodatna oprema u luksuznim automobilima
vie klase i to u poetku samo za vozaa. Poetkom 90tih godina poinju se masovno ugraivati u vozila.
U meuvremenu razvili su se i zrani jastuci za
suvozaa, boni zrani jastuci, zrani jastuci za glavu
(tzv. zrane zavjese) te jastuci za koljena. Zajedno sa
zranim jastucima, razvijali su se i sigurnosni pojasevi.
Rade na mehanikom (preko opruge) ili na
pirotehnikom (pomou eksplozivne tvari) principu.
Funkcija zranih jastuka je prilikom udarca automobila
sprijeiti ozljeivanje vozaa, suvozaa i ostalih putnika
(ovisno o broju i vrsti zranih jastuka).
Sustav zranih jastuka moe se prikazati na jednostavan
nain prema slici 12.

Kontakt:
Mr. sc. Ivan umiga, dipl. ing.
Krianieva 33, 42000 Varadin
Tel: 098/467 761
ivan.sumiga@velv.hr
Slika 12. Blok shema Airbag sustava
Sustav zranih jastuka Airbag sastoji se od nekoliko
dijelova. To su:
- senzor sudara
- jedinica za upravljanje
- generator plina
- zrani jastuci

87