TEHNIKE UPUTE

Sarajevo, juli 2008. godine

PREHRAMBENA INDUSTRIJA
SEKTOR: PRERADA VOA I POVRA

Sarajevo, juli 2008. godine

SADRAJ:
1
2

3
4

IZVRNI SAETAK .............................................................................................. 13

PREDGOVOR......................................................................................................... 17
2.1 Status dokumenta............................................................................................. 17
2.2 Zakonski osnov i definicija najboljih raspoloivih tehnika............................. 17
2.3 Svrha dokumenta ............................................................................................. 18
2.4 Izvori informacija ............................................................................................ 18
2.5 Kako koristiti dokument (upute za razumijevanje i koritenje dokumenta).... 18
OBUHVAT DOKUMENTA................................................................................... 19
OPE INFORMACIJE .......................................................................................... 20
4.1 Opis i struktura industrijskog sektora .............................................................. 20
4.2 Ekonomski pokazatelji..................................................................................... 25
4.3 Znaaj sigurnosti prehrambenih proizvoda ..................................................... 34
4.4 Kljuni okolinski problemi .............................................................................. 35
OPIS TEHNOLOKOG PROCESA I TEHNIKA PO PROIZVODNIM
POGONIMA .......................................................................................................... 38
5.1 Prijem sirovina, manipuliranje i skladitenje (A.1) ......................................... 39
5.2 Sortiranje, klasiranje, ljutenje, iskotavanje , uklanjanje peteljki (A.2) ........ 41
5.3 Redukcija veliine, mijeanje i oblikovanje (B).............................................. 42
5.3.1 Sjeenje i rezanje (B1).......................................................................... 42
5.3.2 Mljevenje i pasiranje (B2).................................................................... 43
5.3.3 Mijeanje (B.3) ..................................................................................... 44
5.4 Proizvodne procesne tehnologije (C)............................................................... 44
5.4.1 Priprema i dodavanje aditiva (C.1) ..................................................... 44
5.4.2 Kiseljenje (Mariniranje) C.2 ................................................................ 45
5.4.3 Blaniranje (C3) ................................................................................... 46
5.4.4 Kuhanje (C4) ........................................................................................ 47
5.4.5 Prenje (C5 ) ........................................................................................ 48
5.4.6 Pasterizacija, sterilizacija i UHT - tretmani na ultravisokim
temperaturama (C6) ............................................................................. 48
5.4.7 Isparavanje (teno u teno ) (C7)......................................................... 50
5.4.8 Dehidratacija (vrsto u vrsto) (C8) .................................................... 51
5.4.9 Hlaenje i duboko hlaenje (C9) ......................................................... 52
5.4.10 Zamrzavanje (C10)............................................................................... 53
5.4.11 Punjenje i nalivanje (C11) ................................................................... 55
5.4.12 Pakiranje, etiketiranje i plastificiranje (C12) ...................................... 56
5.5 Pojedinani procesi proizvodnje u sektoru prerade voa i povra (D)............ 57
5.5.1 Gotovi obroci koji dominantno sadre voe i povre (D1) .................. 58
5.5.2 Voni sok (D2)...................................................................................... 58
5.5.3 Koncentrirani sokovi (D3).................................................................... 61
5.5.4 Voe konzervirano toplinskim tretiranjem (D4)................................... 61
5.5.5 Zamrznuto voe voe konzervirano zamrzavanjem (D5) .................. 62
5.5.6 Konzervirano voe (D6) ....................................................................... 62
5.5.7 Suho voe voe konzervirano suenjem (D7) .................................... 63
5.5.8 Prerada paradajza (D8)....................................................................... 64
5.5.9 Prerada krompira (D9) ........................................................................ 65
5.5.10 Sokovi od povra (D10)........................................................................ 66
5.5.11 Povre konzervirano toplinom i zamrznuto povre (D11) ................... 66

5.5.12 Marinirano (pasterizirano) povre (D12)............................................ 67

5.5.13 Sueno povre (D13) ............................................................................ 71
TRENUTNI NIVOI POTRONJE I EMISIJA .................................................... 73
6.1 Uvod ................................................................................................................ 73
6.2 Voda................................................................................................................. 79
6.2.1 Potronja vode...................................................................................... 79
6.2.2 Otpadna voda ....................................................................................... 80
6.3 Emisije u zrak .................................................................................................. 83
6.4 Potronja sirovina, pomonih materijala i hemijskih sredstava....................... 84
6.5 Otpad................................................................................................................ 86
6.6 Energija............................................................................................................ 87
6.7 Buka................................................................................................................. 88
6.8 Nesree velikih razmjera i akcidentne situacije............................................... 89
TRENUTNO RASPOLOIVE TEHNIKE U BIH ............................................... 89
7.1 Opte preventivne tehnike ............................................................................... 89
7.2 Prevencija i minimizacija potronje vode i nastanka otpadnih voda............... 90
7.3 Prevencija i minimizacija nastanka otpada...................................................... 90
7.4 Prevencija i minimizacija potronje elektrine energije.................................. 91
7.5 Tehnike specifine za pojedine pogone i operacije ......................................... 91
7.6 Tehnike na kraju proizvodnog procesa............................................................ 95
7.6.1 Preiavanje otadnih voda na kraju procesa ..................................... 95
7.6.2 Preiavanje otpadnih gasova na kraju procesa................................ 95
NAJBOLJE RASPOLOIVE TEHNIKE ............................................................ 96
8.1 Opte preventivne mjere .................................................................................. 96
8.1.1 Alati za okolinsko upravljanje.............................................................. 96
8.1.2 Optimizacija rada kroz obuku ............................................................ 107
8.1.3 Izbor i projektovanje opreme ............................................................. 108
8.1.4 Promjene i redizajn postrojenja ......................................................... 112
8.1.5 Odravanje opreme i postrojenja ....................................................... 115
8.1.6 Metodologija za minimizaciju i sprjeavanje potronje vode i
energije i nastanka otpada ................................................................. 118
8.1.7 Tehnike upravljanja procesom proizvodnje ....................................... 128
8.1.8 Tehnike kontrole procesa proizvodnje ............................................... 139
8.1.9 Izbor sirovina i pomonih materijala................................................. 151
8.2 Tehnike specifine za pojedine pogone i operacije ....................................... 153
8.2.1 Prijem materijala, rukovanje i skladitenje ....................................... 153
8.2.2 Zatita voa i povra od skladitenja na otvorenom.......................... 154
8.2.3 Centrifuga/odvajanje.......................................................................... 154
8.2.4 Kuhanje .............................................................................................. 155
8.2.5 Prenje................................................................................................ 156
8.2.6 Guljenje (uklanjanje pokoice) voa i povra.................................... 157
8.2.7 Konzerviranje u konzerve, flae i tegle .............................................. 167
8.2.8 Isparavanje (evaporacija) .................................................................. 169
8.2.9 Rashlaivanje ..................................................................................... 173
8.2.10 Hlaenje voa i povra prije zamrzavanja......................................... 176
8.2.11 Zamrzavanje ....................................................................................... 176
8.2.12 Blaniranje voa i povra................................................................... 180
8.2.13 Pakovanje i punjenje .......................................................................... 186
8.2.14 Proizvodnja energije i potronja........................................................ 191

8.2.15 Koritenje vode................................................................................... 196

8.2.16 Ponovna upotreba vode u preradi voa i povra ............................... 196
8.2.17 Hlaenje i klimatizacija...................................................................... 198
8.2.18 Proizvodnja i koritenje komprimiranog zraka.................................. 203
8.2.19 Sistemi na paru................................................................................... 204
8.2.20 ienje .............................................................................................. 207
8.3 Tehnike za kontrolu i tretman emisija u zrak ................................................ 218
8.3.1 Strategija kontrole emisija u zrak ...................................................... 218
8.3.2 Integrirane proizvodne tehnike .......................................................... 221
8.3.3 Tretman zraka na kraju proizvodnog procesa ................................... 221
8.4 Tretman otpadnih voda na kraju proizvodnog procesa.................................. 263
8.4.1 Isputanje otpadnih voda iz pogona i postrojenja.............................. 264
8.4.2 Primarni tretmani............................................................................... 272
8.4.3 Sekundarni tretmani ........................................................................... 280
8.4.4 Tercijarni tretmani ............................................................................. 298
8.4.5 Prirodni tretmani................................................................................ 307
8.4.6 Tretman mulja .................................................................................... 308
8.4.7 Tretmani otpadnih voda specifini za sektor prerade voa i povra . 312
8.5 Tehnike za tretman otpada na kraju procesa.................................................. 316
8.6 Sprjeavanje nesrea velikih razmjera........................................................... 317
9 SMJERNICE I KRITERIJI ZA ODREIVANJE GRANINIH VRIJEDNOSTI EMISIJA ..... 325
10 ZAKLJUNA RAZMATRANJA ................................................................................... 328
11 REFERENCE ........................................................................................................ 331
12 RJENIK POJMOVA.......................................................................................... 332
PRILOG I.

Popis tabela u tekstu:

Tabela 1. Podaci o preradi voa i povra u BiH....................................................................... 21
Tabela 2. BDP za BiH .............................................................................................................. 25
Tabela 3. Tehnoloke operacije u preradi voa i povra u BiH ............................................... 38
Tabela 4. Najei procesi prerade voa i povra u BiH ......................................................... 57
Tabela 5. Prikaz mjesta u tehnolokom procesu gdje se troi energija i voda, kao i mjesta
nastanka otpadnih voda i otpada .............................................................................................. 74
Tabela 6. Tabelarni prikaz utjecaja na okolinu za pojedine tehnoloke operacije u preradi voa
i povra..................................................................................................................................... 76
Tabela 7. Upotrijebljeni kodovi za emisije u zrak ................................................................... 77
Tabela 8 Upotrijebljeni kodovi za emisije u vode.................................................................... 77
Tabela 9 Upotrijebljeni kodovi za otpad .................................................................................. 78
Tabela 10 Upotrijebljeni kodovi za buku................................................................................. 78
Tabela 11 Upotrijebljeni kodovi za potronju energije............................................................ 78
Tabela 12Potronja vode po toni gotovog proizvoda u fabrikama prerade voa i povra u BiH
.................................................................................................................................................. 80
Tabela 13 Tipine vrijednosti potronje vode .......................................................................... 80
Tabela 14. Vrijednosti karakteristinih parametara kvalitete otpadnih voda iz prerade voa i
povra u BiH ............................................................................................................................ 82
Tabela 15. Tipine koncentracije zagaujuih materija u otpadnoj vodi iz tehnolokog procesa
proizvodnje vonog soka i pasterizacije povra....................................................................... 83
Tabela 16. Prosjene godinje koliine otpada u preradi voa i povra u BiH........................ 87
Tabela 17.Prosjena godinja potronja elektrine energije u fabrikama za preradu voa i
povra u BiH ............................................................................................................................ 88
Tabela 18. Neki efikasni primjeri kod projektovanja opreme................................................ 110
Tabela 19. Neki efikasni primjeri kod promjene i redizajna postrojenja ............................... 113
Tabela 20. Neki efikasni primjeri kod odravanja pogona i postrojenja ............................... 116
Tabela 21. Rezultati devet pokaznih projekata ...................................................................... 123
Tabela 22. Primjeri izvora hrane za stoku iz pogona prehrambene industrije-sektor prerada
voa i povra .......................................................................................................................... 135
Tabela 23. Primjeri koritenja senzora................................................................................... 142
Tabela 24. Primjeri koritenja regulatora protoka.................................................................. 143
Tabela 25. Mjesta na kojima se obino primjenjuje mjerenje protoka u prehrambenoj industriji
................................................................................................................................................ 144
Tabela 26. Primjeri koritenja mjerenja pH u prehrambenoj industriji.................................. 145
Tabela 27. Mjesta na kojima se obino koristi mjerenje pH vrijednosti kod prerade voa ... 145

Tabela 28. Primjeri mjesta na kojima se primjenjuje mjerenje provodljivosti u prehrambenoj

industriji ................................................................................................................................. 147
Tabela 29. Mjesta na kojima se obino primjenjuje mjerenje provodljivosti u prehrambenoj
industriji ................................................................................................................................. 147
Tabela 30. Primjeri koritenja mjerenja mutnoe u prehrambenoj industriji......................... 149
Tabela 31 Potronja energije za guljenje parom u sektoru prerade voa i povra prvenstveno
za smrznuto povre................................................................................................................. 157
Tabela 32. Uticaj kombinacije abrazionog predguljenja i guljenja noevima na teret zagaenja
vode u procesu proizvodnje kompota od kruaka .................................................................. 162
Tabela 33. Uticaj kaustinog guljenja na teret zagaenja vode u procesu proizvodnje kompota
od kruaka (polovine kruaka u sirupu) ................................................................................. 164
Tabela 34. Potronja energije za kaustino guljenje , prvenstveno za smrznuto povre ....... 164
Tabela 35. Poreenje efikasnosti viestrukog evaporatora .................................................... 171
Tabela 36. Poreenja stepena potronje energije i vode za razliite tehnike blaniranja....... 181
Tabela 37. Mediji za prenos toplote i potronja za blaner sa pokretnom trakom i hlaenjem
vodom..................................................................................................................................... 183
Tabela 38. Mediji za prenos energije i potronja za blaner sa pokretnom trakom i hlaenjem
zrakom.................................................................................................................................... 184
Tabela 39. Medijumi za prenos energije i red veliine indikatora za doboasti blaner........ 185
Tabela 40. Medijumi za prenos energije i potronja energije za doboasti hladnjak............. 186
Tabela 41. Poreenje zapremina suhog i tenog leda potrebnih za postizanje pada temperature
za 3C ..................................................................................................................................... 202
Tabela 42. Potencijalne utede reduciranjem odsoljavanja kotla u dubokom zamrzavanju
povra ..................................................................................................................................... 206
Tabela 43. Obrazac za prikupljanje informacija o emisiji karakteristinog mirisa................ 219
Tabela 44. ek lista za odreene (neuobiajene) tehnoloke operacije ................................. 220
Tabela 45. Tehnike za smanjenje emisija na kraju proizvodnog procesa .............................. 222
Tabela 46. Kljuni parametri za izbor procedure za tretman na kraju proizvodnog procesa. 222
Tabela 47. Poreenje nekih tehnika separacije ...................................................................... 223
Tabela 48. Saetak generalnih kriterija za odabir tehnika za smanjenje neugodnih
mirisa/isparljivih organskih jedinjenja ................................................................................... 229
Tabela 49. Poreenje razliitih vreastih filter sistema.......................................................... 235
Tabela 50. Smjernice za projektovanje apsorbera.................................................................. 239
Tabela 51. Svojstva aktivnog ugljika ..................................................................................... 243
Tabela 52. Princip rukovanja glavnim tipovima adsorbera.................................................... 244
Tabela 53. Prednosti i nedostaci biolokog tretmana............................................................. 245
Tabela 54. Uvjeti za razliite faze termike oksidacije.......................................................... 253
Tabela 55. Tehniki podaci za koritenu termiku oksidaciju ............................................... 256

Tabela 56. Tehnike obrade otpadnih voda ............................................................................. 265

Tabela 57. Tipine primjene nekih tehnika isputanja otpadnih voda u prehrambenoj industriji
................................................................................................................................................ 267
Tabela 58. Karakteristini parametri kvaliteta otpadnih voda iz prehrambene industrije nakon
tretmana otpadnih voda .......................................................................................................... 269
Tabela 59. Prednosti i mane sedimentacije ............................................................................ 276
Tabela 60. Performanse uklanjanja fosfora iz postrojenja za tretman otpadnih voda sa
aktivnim muljem u sektoru proizvodnje kroba iz krompira ................................................. 280
Tabela 61. Prednosti i nedostaci anaerobnog i procesa preiavanja otpadnih voda u
poreenju sa aerobnim procesom........................................................................................... 280
Tabela 62. Prednosti i nedostaci aerobnog preiavanja otpadne vode................................ 282
Tabela 63. Karakterizacija tipinog SBR ............................................................................... 285
Tabela 64. Tipini podaci o uinkovitosti anaerobnih procesa tretmana otpadnih voda ....... 291
Tabela 65. Uobiajeni operativni problemi tokom biolokih procesa preiavanja............. 292
Tabela 66. Efikasnost uklanjanja fosfora razliitih metoda za tretman otpadnih voda.......... 301
Tabela 67. Zabiljeene performanse za ICW ......................................................................... 308

Popis slika u tekstu:

Slika 1. Odnosi uvoza i izvoza preraevina od voa i povra za 2004.,2005. i 2006. godinu. 27
Slika 2. Odnos instalisanih kapaciteta i ostvarene proizvodnje i obim uvoza i izvoza za
preraevine od voa i povra u 2004., 2005. i 2006.godini ..................................................... 28
Slika 3. Rezultati SWOT analize za podsektor prerade povra. .............................................. 31
Slika 4. Rezultati SWOT analize za preradu voa: .................................................................. 33
Slika 5. Shema proizvodnje bistrih, mutnih i koncentriranih sokova ...................................... 60
Slika 6. Procesna shema proizvodnje marmelada i demova................................................... 63
Slika 7. Shema proizvodnje suenog voa ............................................................................... 64
Slika 8. Shema proizvodnje zamrznutog povra ( korjenasto povre i paprika )..................... 67
Slika 9. Shema proizvodnje mariniranog (i pasteriziranog) povra......................................... 70
Slika 10. Shema proizvodnje suenog korijenastog povra i suenog lista peruna ................ 72
Slika 11. Demingov PDCA krug.............................................................................................. 98
Slika 12. Certificirani sistemi upravljanja u skladu sa standardima ISO i HACCP sistemom u
preduzeima u BiH................................................................................................................. 105
Slika 13. Povijest upravljanja otpadnim tokovima................................................................. 119
Slika 14. Osobine end-of-pipe pristupa .............................................................................. 119
Slika 15. Osobine istije proizvodnje..................................................................................... 120
Slika 16. Procentualni iznos pojedinih kategorija u ukupnim trokovima otpada ................. 120

Slika 17. Koraci u implementaciji istije proizvodnje ........................................................... 124

Slika 18. Analiza procesa ....................................................................................................... 124
Slika 19. Ulazno izlazni parametri iz procesne jedinice ..................................................... 125
Slika 20. Koraci fokusne analize............................................................................................ 126
Slika 21. Proces guljenja parom primjer postrojenja iz Finske........................................... 159
Slika 22. Dijagram toka prerade krompira i mrkve primjer postrojenja iz Finske............. 163
Slika 23. Binary ice sistem sa konvencionalnim rashladnim postrojenjem ........................... 201
Slika 24. Prikaz biofiltera....................................................................................................... 247
Slika 25. Prikaz bioispiraa.................................................................................................... 251
Slika 26. Shema postrojenja za termiko spaljivanje(oksidaciju).......................................... 254
Slika 27. Ravnoteno stanje masa otpadnog gasa u sistemu tretmana otpadnog gasa kod.... 257
Slika 28. Prikaz katalitikog sagorijevanja ............................................................................ 260
Slika 29. Pojednostavljen dijagram toka MBR ...................................................................... 297

LISTA SKRAENICA
BAP

Best Available Practices Najbolje raspoloive prakse

BAPF

Bioloki Aerisani Potopljeni Filteri

BAT

Best Available Technique Najbolje raspoloive tehnike

BATNEEC

Best Available Technique Net Entailing Excessive Costs- Najbolja

raspoloiva tehnika koje ne iziskuju previsoke trokove

BD

Brko Distrikt

BDP

Bruto Domai Proizvod

BiH

Bosna i Hercegovina

BREF

Best Reference Documents Najbolji referentni dokumenti

CIP

Cleaning in Place - Sistem zatvorenog pranja unutranjosti proizvodne

opreme

istija Proizvodnja

EBS

Ekvivalentni Broj Stanovnika

EC

European Commission Europska komisija

EMAS

Environmental Management Audit Scheme Okolinski menadment i

plan audita

EMS

Environmental Management System Sistem okolinskog upravljanja

EU

Europska Unija

FBiH

Federacija Bosne i Hercegovine

FIFO

First In - First Out Princip prvo ulo - prvo izalo

FMOiT

Federalno Ministarstvo Okolia i Turizma

FMPV

Federalno Ministarstvo Poljoprivrede, Vodoprivrede i umarstva

GVE

Granine Vrijednosti Emisija

HACCP

Hazard Analysis and Critical Control Points-Analiza rizika i kritine

kontrolne take

IPPC

Integrated pollution prevention and control Integralna prevencija i

kontrola zagaivanja

10

ISO

International Organization for Standardization Meunarodna organizacija

za standardizaciju

MBR

Membranski Bio - Reaktor

MPV RS

Ministarstvo poljoprivrede umarstva i vodoprivrede Republike Srpske

MPUGiERS

Ministarstvo za prostorno ureenje, graevinarstvo i ekologiju Republike

Srpske

MVR

Mehanika rekompresija pare

NF

Nano Filtracija

PET

PolyEthylenTerephtalat

PTOV

Postrojenje za Tretman Otpadnih Voda

PVC

Polivinil-Chloride

PVPP

Polyvinylpolypyrrolidena

RO

Reversna Osmoza

RPSGM

Reaktori sa Proirenim Slojem Granularnog Mulja

RS

Republika Srpska

RUC

Reaktori sa Unutranjom Cirkulacijom

RZ

Registar Zagaivaa

SKO/SKS

Standardi Kvaliteta Okolia/ivotne Sredine

SRBIH

Socijalistika Republika Bosna i Hercegovina

TVR

Toplotna rekompresija pare

UAMP

Uzvodni Anaerobni Muljni Prekriva

UF

Ultrafiltracija

UM

Unakrsna Mikrofiltracija

UNEP

United Nations Environment Programme Program za okoli/ivotnu

sredinu Ujedinjenih nacija

USAID
LAMP

USAID -Pomo amerikog naroda

LAMP Linking Agricultural Markets to Producers Graphics

11

UR

Uzastopni arni Reaktori

VOC

Volatilni organski spojevi

ZBAF

Zaronjeni Bioloki Aerisani Filteri

12

IZVRNI SAETAK

Uvod
Cilj dokumenta je osigurati referentne informacije nadlenim organima za izdavanje
okolinskih/ekolokih dozvola koje trebaju imati u vidu kod odreivanja uslova u dozvoli, ali i
operatorima pogona i postrojenja iz sektora prerade voa i povra, koji pripremaju
dokumentaciju potrebnu za dobivanje okolinske/ekoloke dozvole.
Dokument predstavlja sumaran pregled informacija prikupljenih iz brojnih izvora, ukljuujui
podatke dobivene direktno iz preduzea koja se bave preradom voa i povra, Agencije za
statistiku BiH, entitetskih zavoda za statistiku, zatim struno znanje radne grupe angairane
na izradi ovog dokumenta, kao i komentare i sugestije dobivene u proceduri konsultacija sa
javnou tokom njegove izrade.

Obuhvat
Dokument tretira aktivnosti na preradi voa i povra, koje su uobiajeno zastupljene u ovom
sektoru prehrambene industrije u BiH.

Ope informacije
Sektor prerade voa i povra
Sektor ima dugu tradiciju u Bosni i Hercegovini. Trenutno postoji oko 6 veih preduzea koji
se bave industrijskom preradom voa i povra, a postoji i veliki broj malih pogona. Prostorno
su razasuti svuda po Bosni i Hercegovini.
U strukturi prerade najzastupljenija je prerada voa i povra koje se uzgaja u lokalnim
uvjetima, poput paprike, paradajza, luka, krastavca, graka, mahune od povra, te prerada
jabuke, kruke, ljive i jagode, kao domaeg voa. Dijapazon proizvoda ukljuuje veliki broj
konzerviranog voa i povra. Znaajne koliine preraevina se i izvoze, najee u zemlje u
okruenju.
Procjenjuje se da trenutno veina kompanija radi sa oko 50-55% svojih instaliranih kapaciteta.
Znaaj sigurnosti prehrambenih proizvoda
Osim zahtjeva u pogledu zatite okolia, postoje i druge zakonske obaveze i ogranienja koji
se moraju uzeti u obzir kod predlaganja najboljih raspoloivih tehnika u sektoru prerade voa
i povra. Svi pogoni moraju udovoljiti zahtjevima u pogledu higijenske ispravnosti proizvoda.
U tom kontekstu, posebna panja je posveena suglasnosti dokumenta sa relevantnom
zakonskom regulativom iz oblasti sigurnosti prehrambenih proizvoda.
Ovo moe imati znaajan utjecaj na okolini aspekt, kao to su esta ienja, koritenje tople
vode i deterdenata.
Kljuni okolinski problemi
13

Najznaajniji okolinski problemi vezani za preradu voa i povra su visoka potronja vode,
isputanje otpadnih voda velikog tereta zagaenja i potronja energije. Pored toga, u nekim
sluajevima mogu se pojaviti i problemi vezani za vrsti otpad.
Prerada voa i povra ima najvei uticaj na stvaranje otpadnih voda. Najvie vode se koristi
za pranje i ienje voa i povra, prije njihove prerade.
Tipino za otpadne vode iz prerade voa i povra je visoka vrijednost: BPK5 , HPK, ukupan
azot i ukupan fosfor. Visoki nivoi BPK5 i HPK u otpadnim vodama nastaju uslijed prerade
razliitog voa i povra, uz prisustvo eera i razliitih kiselina. U proizvodnim pogonima,
gdje god je mogue, prakticira se prvo suho ienje, a potom mokro ienje, koje generira
otpadne vode koje sadre sirovine, proizvode i kemikalije od procesa ienja.
Toplotna energija, u obliku pare i vrue vode, koristi se za ienje i sterilizaciju, kao i za
termalnu obradu. Elektrina energija se koristi za pokretanje maina, za hlaenje i
zamrzavanje, rasvjetu i ventilaciju. Slino kao i potronja vode, upotreba energije za hlaenje
i sterilizaciju vana je za osiguravanje ouvanja kvalitete finalnog proizvoda.
Otpadni gasovi nastaju kao produkt sagorijevanja tenih goriva u kotlovnicama.
Otpad koji nastaje u procesu prerade voa i povra se uglavnom sastoji od ostataka voa i
povra nakon njegove obrade i pripreme za daljnji proces proizvodnje. Tako se u ovom
otpadu mogu nai dijelovi voa i povra, koji po kvaliteti ne zadovoljavaju da se dalje ukljue
u preradu..
Opis tehnolokog procesa i tehnika po proizvodnim pogonima
Prerada voa i povra je opisana kroz klasine tehnoloke operacije zastupljene po pogonima i
postrojenjima tipinim za ovaj sektor: prijem sirovina, njihovo manipuliranje i skladitenje,
zatim sortiranje, klasiranje, sjeenje, rezanje, mljevenje, pasiranje i mijeanje, pripremu i
dodavanje aditiva, kiseljenje, blaniranje, kuhanje, prenje, pasterizacija, sterilizacija,
isparavanje, hlaenje, zamrzavanje, punjenje, nalijevanje i pakovanje.
Za svaku od procesnih tehnika opisan je i njen utjecaj na okoli.
Trenutni nivoi potronje i emisija
Ovo poglavlje daje pregled podataka o trenutnom okolinskom uinku preduzea za preradu
voa i povra u Bosni i Hercegovini, dobivenih iz razliitih izvora, kao to su Planovi
prilagoavanja, Zahtjevi za izdavanje okolinskih dozvola, Vodoprivredni uvjeti i dozvole za
postojea preduzea iz sektora prerade mesa, podaci iz novoformiranog Registra zagaivaa,
itd. Informacije su takoer prikupljane tijekom posjeta industrijama u periodu novembar
2006.- april 2007. god., tijekom okolinskih audita u industrijama iz prehrambenog sektora
kako bi se dobila valjane informacije o trenutnim industrijskim praksama vezano za potronju
vode, energije i sirovina, nastalim zagaenjima, te nainu na koji industrija sprjeava,
odnosno kontrolira nastala zagaenja. Meutim, potrebno je naglasiti da su tijekom
prikupljanja informacija utvreni brojni nedostaci i razlike u dostupnim podacima o
okolinom uinku pojedinih postrojenja iz sektora prerade mesa.
Trenutno raspoloive tehnike u Bosni i Hercegovini
Poglavlje sadri informacije o tehnikama koje se trenutno koriste u sektoru prerade voa i
povra u Bosni i Hercegovini, a podijeljene su na: ope preventivne tehnike; prevencija i
minimizacija potronje vode i nastanka otpadnih voda; prevencija i minimizacija nastanka
14

otpada, prevencija i minimizacija potronje elektrine energije; tehnike na kraju proizvodnog

procesa tj. preiavanje otpadnih voda na kraju procesa, tretman otpada na kraju procesa,
preiavanje otpadnih plinova na kraju procesa.
Najbolje raspoloive tehnike
Imajui u vidu da radna grupa za izradu Tehnikih uputa o najboljim raspoloivim tehnikama
u sektoru prerade voa i povra nije raspolagala dovoljnom koliinom informacija o
tehnikim, okolinim i ekonomskim uincima tehnika kojima se postiu visok nivo zatite
okolia, odlueno je da se u ovom poglavlju da detaljan opis ovih tehnika sadranih u EU
BREF Dokumentu za sektor hrane i pia, a koje se odnose na sektor prerade voa i povra.
Tehnike koje su opisane u ovom poglavlju pokazuju nam da se prevencija zagaivanja moe
postii na veliki broj razliitih naina, kao to je koritenje proizvodnih tehnologija koje
zagauju okoli manje od drugih, smanjenjem ulaznih koliina sirovina, izmjenama u
proizvodnom procesu kako bi se omoguila ponovna upotreba proizvoda, kao to su proizvodi
koji ne zadovoljavaju zahtjevima kupaca, poboljanjem upravljakih praksi i zamjenama
supstanci onima koje su manje opasne po okoli, itd..
Tehnike su podijeljene u sljedea podpoglavlja: ope preventivne mjere; tehnike upravljanja
procesom proizvodnje, tehnike specifine za pojedine pogone i operacije; tehnike za kontrolu
i tretman emisija u zrak; tretman otpadnih voda na kraju proizvodnog procesa; tehnike za
tretman otpada na kraju procesa, sprjeavanje nesrea velikih razmjera.
Tehnike su opisane uglavnom potujui standardne podnaslove, odnosno: opis tehnike;
ostvarene okolinske koristi; nepoeljni efekti na ostale medije; operativni podaci,
primjenjivost; utede; kljuni razlozi za implementaciju.
Podpoglavlje tretman otpada na kraju procesa sadri mjere koje je potrebno poduzeti kod
tretmana otpada na samoj lokaciji pogona i postrojenja, prije predaje otpada ovlatenom
operateru za upravljanje ovakvom vrstom otpada. Ovlateni operater je duan da provede
postupak njegovog zbrinjavanja u skladu sa okolinskom legislativom.
Ope preventivne mjere
Najbolje raspoloive tehnike se fokusiraju na uvoenje sistema okolinskog upravljanja;
provoenje obuke za uposlene o utjecaju na okoli njihovih proizvodnih aktivnosti i
mogunosti za njihovo minimiziranje; pravilno odravanje opreme i postrojenja; te na
primjenu metodologije za minimizaciju i sprjeavanje potronje vode i energije i nastanak
otpada; potrebu redovne kontrole odreenih parametara u procesa proizvodnje kao to su
protok, temperatura, razina vode, itd. Takoer najbolje raspoloive tehnike se fokusiraju na
potrebu suradnje sa dobavljaima sirovina, te paljivog odabira sirovina i pomonih
materijala sa aspekta utjecaja na okoli.
Tehnike specifine za pojedine pogone i operacije
Za neke od operacija najznaajnijih sa aspekta utjecaja na okoli, a koje se provode u veini
pogona za preradu voa i povra date su najbolje raspoloive tehnike, ukljuujui: prijem
materijala; rukovanje i skladitenje; centrifuga; fermentacija; guljenje; blaniranje; kuhanje;
prenje; isparavanje; hlaenje; zamrzavanje; konzerviranje u konzerve i tegle; ambalairanje i
punjenje; proizvodnju i potronju energije; koritenje vode; hlaenje i klimatizaciju;
proizvodnju i koritenje komprimiranog zraka; proizvodnju i koritenje vodene pare; ienje.
Tehnike za kontrolu i tretman emisija u zrak i tretman otpadnih voda na kraju proizvodnog
procesa
15

Prezentirane su najbolje raspoloive procesne tehnike kojima se smanjuju emisije u zrak i

vodu. Ukoliko je potrebna dalja kontrola moe se izvriti odabir neke od tehnika za tretman
emisija u zrak i otpadnih voda.
S obzirom na zastupljene vrste djelatnosti, prehrambena industrija se ubraja u koncentrirane
izvore zagaivanja zraka. Zagaivanje zraka nastaje usljed sagorijevanja fosilnih goriva za
energetske svrhe (ugalj, naftni derivati, prirodni gas) i emisije mirisa.
Izbor tehnika za smanjenje emisija u zrak obuhvata sistemski pristup, odnosno strategiju
kontrole emisija u zrak, definiranje problema i izbor optimalnog rjeenja.
Tretman otpadnih vode treba primjenjivati nakon to su se iscrpile sve poznate opcije
prevencije nastanka otpadnih tokova, odnosno nakon integriranog postupka operacija koje
minimiziraju i potronju i kontaminaciju vode. Ranije opisane ope preventivne tehnike koje
doprinose da materije organskog porijekla ne dou u kontakt sa tokom otpadne vode je
najbolji nain smanjenja optereenja efluenta.
Otpadne vode iz sektora prerade voa i povra se najee tretiraju koritenjem sljedeih
tehnika primarnog tretmana: odvajanje krupnog otpada pomou sita (reetke), ekvalizaciju,
neutralizaciju, sedimentaciju (gravitaciono taloenje), flotaciju (odvajanje uduvavanjem
zraka), centrifugiranje, precipitaciju (naknadno taloenje upotrebom hemikalija).
Nakon primarnog tretmana, moe biti neophodan i sekundarni tretman na samoj lokaciji
pogona, da bi se postigao zahtijevani kvalitet otpadne vode, ili da bi se smanjila naknada za
tretman otpadne vode na nekom drugom postrojenju (gradskom).
Sekundarni tretman je usmjeren uglavnom prema uklanjanju biorazgradljivih organskih i
suspendiranih tvari, pri emu se koriste razne bioloke metode. Vrste sekundarnog tretmana
mogu biti upotrebljene same ili u kombinaciji, to zavisi od karakteristika otpadne vode i
postavljenih zahtjeva prije isputanja u recipijent. Ako se upotrebljava kombinacija u seriji,
tehnika se zove viestepeni sistemi. Postoje tri osnovna tipa metabolikih procesa: aerobni
proces - koji koristi rastvoreni kiseonik; anaerobni proces - bez kiseonika i anoksini proces koji koriste bioloku redukciju kiseonika. U ovom dijelu dokumenta su opisane sve tehnike
koje se mogu koristiti za sektor prerade voa i povra u BiH.
Nakon sekundarnog tretmana, dalji tretman mora omoguiti ponovnu upotrebu vode u
procesu proizvodnje ili nii stepen preiavanja (upotrebu vode za pranje), ili ispuniti uslove
za isputanje u recipijent. Tercijarni tretman odnosi se na bilo koje procese koji uzimaju u
obzir korake koji "dotjeruju" djelimino preienu otpadnu vodu, ukljuujui dezinfekciju i
sterilizaciju.
Na kraju su prezentirane i tehnike tretmana mulja iz otpadnih voda. Tehnike za koritenje i
odlaganje mulja nisu sadrane u ovom dokumentu.
Smjernice i kriteriji za odreivanje graninih vrijednosti emisija
Potrebno je naglasiti da ovaj dokument ne predlae granine vrijednosti emisija. Propisivanje
odgovarajuih uvjeta za okolinsku/ekoloku dozvolu e morati uzeti u obzir lokalne,
specifine uvjete kao to su tehnike karakteristike pogona za koji se izdaje dozvola, njegov
geografski lokalitet, kao i stanje okolia na lokalitetu.
Zakljuak
Tehnika uputa o najboljim raspoloivim tehnikama u sektoru prerade voa i povra je
podrka cjelovitoj implementaciji Zakona o zatiti okolia/ivotne sredine i prateih
pravilnika u oba entiteta, te u Brko Distriktu, koji nalau izdavanje okolinske/ekoloke
dozvole u skladu sa najboljim raspoloivim tehnikama.
16

Uputa osigurava primjenu evropskih iskustava prilagoenih stanju sektora prerade voa i
povra u naoj zemlji. Najbolje raspoloive tehnike u ovom dokumentu bazirane su na
tehnikama iz EU BREF Dokumenta o najboljim raspoloivim tehnikama u sektoru
proizvodnje hrane i pia. Dokument je rezultat participatornog pristupa gdje su se nastojale
uzeti u obzir sugestije, primjedbe i problemi svih zainteresiranih strana, te postii
odgovarajui nivo konsenzusa meu njima.
Imajui u vidu trenutni status sektora prerade voa i povra i identificirane okolinske
probleme, mnogim operatorima primjena prezentiranih tehnika e uvjetovati i znaajne
promjene u njihovom poslovanju. Briga za okoli/ivotnu sredinu vie nije troak koji treba
nastojati svim sredstvima smanjiti, nego dio svakodnevnog poslovanja, koje pod odreenim
uvjetima moe doprinijeti i boljim finansijskim rezultatima ukupnog poslovanja.

2
2.1

PREDGOVOR
STATUS DOKUMENTA

Dokument predstavlja rezultat participatornog pristupa gdje se nastojalo uzeti u obzir

primjedbe i problemi svih zainteresiranih strana, te postii odgovarajui nivo konsenzusa.
Ovaj dokument potuje sadraj BREF dokumenta EU za prehrambenu industriju tj.
Reference Document on Best Available Techniques in the Food, Drink and Milk Industries,
EC, August 2006, s tim da je maksimalno mogue prilagoen lokalnim uslovima i prilikama
u Bosni i Hercegovini.
Dokument je uraen shodno lanovima 71, 86 i 87 Zakona o zatiti okolia Federacije BiH
(Slubene novine Federacije BiH, broj 33/03), lanovima 81, 95 i 96 Zakona o zatiti
ivotne sredine Republike Srpske - Preieni tekst (Slubeni glasnik Republike Srpske,
broj 28/07), te lanovima 67, 81 i 82 Zakona o zatiti ivotne sredine Brko Distrika
(Slubeni glasnik Brko Distrikta, broj 24/04), odnosno Pravilnika o donoenju najboljih
raspoloivih tehnika kojima se postiu standardi kvaliteta okolia/ivotne sredine (Slubene
novine FBiH, br. 92/07; Slubeni glasnik RS, br. 22/08).
2.2

ZAKONSKI OSNOV I DEFINICIJA NAJBOLJIH RASPOLOIVIH TEHNIKA

EU Direktiva o integralnoj prevenciji i kontroli zagaivanja (IPPC Directive 96/61/EC)

implementirana je u Bosni i Hercegovini kroz Zakon o zatiti okolia/ivotne sredine koji je
stupio na snagu 2002. godine u Republici Srpskoj, 2003. godine u Federaciji Bosne i
Hercegovine i 2004. godine u Brko Distriktu.
Direktiva predstavlja pomak od kontrole i obrade otpadnih tokova prema prevenciji njihovog
nastanka. Ona je izraz modernog-cjelovitog pristupa zatiti okolia/ivotne sredine i obvezuje
na primjenu preventivnih postupaka, odnosno na sprjeavanje nastajanja otpadnih tokova, a
tek zatim, na primjenu neke od okolino prihvatljivih tehnika za obradu otpada, onog ije se
nastajanje nije moglo izbjei.
Cilj je potaknuti primjenu preventivnih mjera sprjeavanja nastajanja otpadnih tokova na
izvoru prvenstveno mjerama istije proizvodnje i primjenom najboljih raspoloivih tehnika.
17

U zakonu o zatiti okolia/ivotne sredine najbolje raspoloive tehnike podrazumijevaju

najefektniji i najnapredniji stepen razvoja djelatnosti i njihovog naina rada koji ukazuje na
praktinu pogodnost primjena odreenih tehnika (za obezbjeenje graninih vrijednosti
emisija) u cilju sprjeavanja i tamo gdje to nije izvodljivo, smanjenja emisija u okoli/ivotnu
sredinu.
Prema Pravilniku o donoenju najboljih raspoloivih tehnika kojima se postiu standardi
kvaliteta okolia pojmovi imaju sljedee znaenje:

2.3

tehnike ukljuuju kako tehnologiju koja se koristi, tako i nain na koji je

postrojenje oblikovano, graeno, odravano, koriteno ili stavljeno izvan pogona,
raspoloive tehnike su one tehnike koje su razvijene do takvih razmjera koji
doputaju njihovu primjenu u odreenim industrijskim granama, u ekonomskim i
tehniki odrivim uvjetima, uzimajui u obzir trokove i prednosti, koriste li se te
tehnike ili proizvodi u dravi, sve dok su razmjerno dostupne korisniku,
najbolji znai najdjelotvorniji u postizanju visoke opte razine zatite
okolia/ivotne sredine kao cjeline.

SVRHA DOKUMENTA

Cilj dokumenta je osigurati referentne informacije o najboljim raspoloivim tehnikama za

operatore pogona i postrojenja, te organe vlasti nadlene za izdavanje okolinskih/ekolokih
dozvola, a koje trebaju imati u vidu kod odreivanja uvjeta za dozvolu. Osiguravajui
relevantne informacije, dokument bi trebao biti koristan alat za upravljanje uinkom na
okoli/ivotnu sredinu.
2.4

IZVORI INFORMACIJA

Dokument predstavlja sumaran pregled informacija prikupljenih iz brojnih izvora, ukljuujui

podatke dobivene direktno iz fabrika koje se bave preradom voa i povra, Agencije za
statistiku BiH, entitetskih zavoda za statistiku, zatim struno znanje radne grupe angairane
na izradi ovog dokumenta, kao i komentare i sugestije dobivene u proceduri konsultacija sa
javnou tokom njegove izrade. Pregled referenci, odnosno svih dokumenata koji su koriteni
u izradi ove Tehnike upute dat je u poglavlju 11.
2.5

KAKO KORISTITI DOKUMENT (UPUTE ZA RAZUMIJEVANJE I KORITENJE

DOKUMENTA)

Informacije pribavljene u ovom dokumentu bi se trebale koristiti kao ulazne informacije kod
odreivanja najboljih raspoloivih tehnika u pojedinom sluaju. Kod odreivanja najboljih
raspoloivih tehnika i na osnovu njih postavljanja uvjeta u okolinskoj/ekolokoj dozvoli,
posebnu panju treba posvetiti sveobuhvatnom cilju, a to je postizanje visokog nivoa zatite
okolia/ivotne sredine u cjelini.
Dokument sadri iscrpno, do najmanjih detalja, opisane svaki od dijelova procesa prerade
voa i povra, kao i cijeli proces, doputene emisije, potronju sirovina, vode i energije.
Meutim, treba napomenuti da unato preciznim mjerama koje se propisuju za pojedine
pogone dokument predvia i mogunost prilagoavanja tehnike lokalnim uvjetima. Na taj
nain je omogueno odstupanje od jedinstvenih mjera, ali samo ako su argumenti na liniji
18

ukupnog smanjenja optereenja okolia/ivotne sredine i smanjenja utroaka energije i

sirovina.
Poglavlja 4 i 5 daju ope informacije o podsektoru prerade voa i povra i industrijskim
procesima koji se koriste u okviru njega. Poglavlje 6 sadri podatke o trenutnim nivoima
potronje i emisija, proizvodnji i upotrebi nus-proizvoda, koji odraavaju situaciju u
postojeim pogonima i postrojenjima u vremenu pisanja ovog dokumenta.
Poglavlje 7 sadri detaljan prikaz tehnika za smanjenje emisija, za koje se openito smatra sa
se njime moe postii visok nivo zatite okolia u fabrikama za preradu voa i povra.
Takoer, ove tehnike opisane u ovom poglavlju se u one za koje se smatra da su
najrelevantnije za odreivanje najboljih raspoloivih tehnika, te uvjeta u
okolinskim/ekolokim dozvolama baziranim na najboljim raspoloivim tehnikama.
Poglavlje 8 predstavlja tehnike koje se smatraju najboljim raspoloivim.
Potrebno je naglasiti da ovaj dokument ne predlae granine vrijednosti emisija. Propisivanje
odgovarajuih uvjeta za okolinsku/ekoloku dozvolu e morati uzeti u obzir lokalne,
specifine uvjete kao to su tehnike karakteristike pogona za koji se izdaje dozvola, njegov
geografski lokalitet, kao i stanje okolia na lokalitetu. U tom smislu poglavlje 9 daje
smjernice i kriterije za odreivanje graninih vrijednosti emisija kod izdavanja
okolinih/ekolokih dozvola.
U poglavlju 10 data su zakljuna razmatranja, u poglavlju 11 referentna lista koritene
literature tokom izrade ove upute, a u poglavlju 12 je dati rjenik pojmova koritenih u uputi.

OBUHVAT DOKUMENTA

Dokumentom je obuhvaen veliki broj razliitih aktivnosti koje se odvijaju u pogonima za

preradu voa i povra u Bosni i Hercegovini.
Informacije o pravnom okviru za razmatrani sektor prerade voa i povra date su u prilogu
ovoga dokumenta, budui da su one predmet stalnih promjena.

19

OPE INFORMACIJE

4.1

OPIS I STRUKTURA INDUSTRIJSKOG SEKTORA

Federalni zavod za statistiku pod preraivakom industrijom smatra i proizvodnju hrane i

pia. Pod preradom voa i povra podrazumjevaju vone sokove, marmelade i demove i
konzervirano voe i povre.
U periodu do 1992. godine na prostoru BiH bilo je 18 fabrika za preradu voa i povra, od
ega se u FBiH sada nalazi sedam. Nakon perioda 1992.- 1996. ova industrija dospjela je u
generalno loe stanje, emu su osobito doprinijeli:

zastarjela preraivaka postrojenja iji proizvod nije konkurentan na tritu,

neugovarana proizvodnja sirovina za preradu uz niske cijene na sivom tritu,

neadekvatan tretman sirovine nakon berbe sa uvanjem u nekontroliranim uvjetima i

snana konkurencija izvana.

U sadanjem trenutku u BiH egzistira oko 30 fabrika, veeg i manjeg kapaciteta koje se bave
preradom voa i povra. Fabrike za preradu voa i povra veeg kapaciteta su pogoni i
postrojenja, koji imaju proizvodne kapacitete gotovih proizvoda vee od 100 t/dan (srednja
vrijednost na tromjesenoj osnovi) i za koje je za izdavanje okolinske/ekoloke dozvole za
rad nadleno Federalno ministarstvo okolia i turizma u Federaciji BiH, odnosno
Ministarstvo za prostorno ureenje, graevinarstvo i ekologiju RS u Republici Srpskoj.
Fabrike za preradu voa i povra manjeg kapaciteta su pogoni i postrojenja koje imaju
proizvodne kapacitete gotovih proizvoda manje od 100 t/dan i za njih su za izdavanje
okolinske dozvole zaduena u Federaciji Kantonalna ministastva okolia, a u Republici
Srpskoj su Opine.
Od oko 30 fabrika koje rade trenutano u BiH, egzistira 6 velikih pogona i postrojenja, koji
imaju godinje kapacitete oko 20 000 tona/godinje, a ostalo su manji pogoni i postrojenja,
na lokalnom nivou znatno manjih kapaciteta.
Najvei broj pogona i postrojenja koji se bave preradom voa i povra je smjeten u regionu
Tuzle, Mostara i tokom rijekeSave.
Prema statistikim podacima u Bosni i Hercegovini za 2004., 2005. i 2006. godinu mogu se
nai opi podaci za sektor prerade voa i povra. U narednoj tabeli prikazani su podaci o
koliini preraenog voa i povra u BiH.

20

Tabela 1. Podaci o preradi voa i povra u BiH1

Proizvodi biljnog porijekla

ips

Jed.

2004

2005.

2006

mj.

god.

god

god.

tona

1557

1607

2436

Nekoncentrirani voni sok od narane, nezamrznut

hl

2330

80

3226

Nekoncentrirani voni sok od ananasa

hl

61

78

Sok od paradajza

hl

350

471

871

Nekoncentrirani sok od jabuke

hl

199

245

4596

hl

29678

30817

67018

hl

1578

237

67

Nekoncentrirani voni sok od ostalog

nefermentirani i bez dodatog alkohola

voa,

Koncentrirani voni sok, od junog voa (agrumi,

groe, kivi)
Koncentrirani voni sok od kontinentalnog voa
(jabuka, kruka, ljiva)

hl

81938 103075

17066

Voni sirupi

hl

29954

36967

35382

14 609

17 197

12 823

tona

191

263

142

Koncentrat od paradajza

tona

142

14

99

Kiseli kupus, nezamrznuti

tona

117

175

uve, nezamrznuti

tona

378

522

1351

Ajvar, nezamrznuti

tona

173

1239

2856

Konzervirani krastavci, u siretu ili sir. kiselini

tona

4021

5469

7905

Konzervirana paprika, u siretu ili sir.kiselini

tona

1920

1950

3551

ukupno soka
Pire od padajza,
nekoncentrisan

do

uklj.30%

suhe

tvari,

Agencija za statistiku BiH

21

Konzervirana cvekla, u sir. Ili sir. kis.

tona

903

1091

1021

Konzervirana feferoni, u sir. Ili sir. kis.

tona

345

217

316

Mjeane salate i ostalo

tona

437

704

1387

Konzervirano ostalo povre,u siretu ili sir. kis.

tona

340

264

565

Demovi, od ostaloga voa

tona

1216

969

480

Pekmezi od ostalog voa

tona

119

151

50

Marmelada od ipka

tona

1008

866

1016

Marmelade, od jedne vrste voa, osim ipka

tona

2831

2139

1641

Mijeane marmelade, od ostaloga voa

tona

2885

2995

3182

Kompoti od jedne ili vie vrsta voa

tona

191

336

120

Vona pulpa i kaa, pasterizovana

tona

876

737

1257

Vona pulpa i kaa, zamrznuta

tona

623

632

739

Vona pulpa i kaa, hemijski konzervirana

tona

105

518

ukupno preraevina od voa i povra

tona

18 718

20 838

28 196

Ukupno

tona

34 884

39 642

43 455

Prerada voa i povra je sezonskog karaktera. U ljetnim mjesecima, preduzea imaju

poveanu proizvodnju, zato je potrebno angairati sezonsku radnu snagu u veliini od 10 do
15 % raunato na ukupan broj stalno zaposlenih radnika. Sezonska radna snaga angairana je
na poslovima koji ne iziskuju specijalistika znanja.
Izrastanjem firmi sa marketinkom koncepcijom, ovaj segment prerade postao je i znaajnim
izvoznikom proizvoda. S druge strane, nezadovoljeni kapaciteti trita vonih i povrtlarskih
preraevina ine domai prostor trajno privlanim za vanjske proizvoae.
Obzirom na sezonski karakter voa i povra, javljaju se velike potrebe za hladnjaama kao
nainom uvanja sirovina do prerade. Postojeih subjekata koji posjeduju rashladnu opremu
danas u BiH ima oko 15. Od toga pet pripada pojedinim firmama povrtlarskovoarske
preraivake industrije, dok je est u statusu komunalnih hladnjaa. Njihov ukupni kapacitet
je cca. 15 000 tona i njima bi se jo trebalo dodati veliki broj malih hladnjaa komora koje

22

su instalirane kod veletrgovaca i proizvoaa voa i za koje ne postoje objedinjeni podaci o

kapacitetima.
Prirodni i ljudski resursi, te kapaciteti domaeg, pa i vanjskog trita, promovirali su Preradu
voa i povra kao trajno strateko usmjerenje poljoprivredne proizvodnje. Stoga se
postavljaju pitanja daljih pravaca i ciljeva razvoja u ovim segmentima industrijske prerade,
to bi se moglo postii sljedeim akcijama;

daljim ulaganjima u podizanje vonih i povrtlarskih zasada sa proizvodnjom

kvalitetnih sirovina za preradu,

modernizacijom postojeih i irenjem na nove preraivake pogone i kapacitete,

izgradnjom najmanje dvije instalacije za proizvodnju koncentriranih sokova od

voa i povra, te kapaciteta za proizvodnju prirodnih vonih sokova,

izgradnjom novih rashladnih kapaciteta u centrima prihvata i prerade,

koritenjem zdravstveno i ekoloki prihvatljive ambalae, i

usaglaavanjem normativnih akata domae proizvodnje sa standardima i direktivama

EU,

U BiH u proizvodnim pogonima za praradu voa i povra mogu se nai slijedei proizvodi:

prerada i konzerviranje voa i povra (ifra djelatnosti 15 330)

proizvodnja vonih sokova i vonih sirupa na bazi vonih koncentrata, vonih kaa i
vonih baza (ifra djelatnosti 15 320).

Proizvodni program u preduzeima se moe klasificirati u sljedee kategorije:

kiseli program

marmelade, demovi, elei i kompoti

keapi.

Svake godine u Bosni i Hercegovini se proizvede i proda priblino 280.000 mt (metrickih

tona) svjeeg voa ljiva, kruaka, jabuka, treanja, vianja, dinja, jagoda, malina, kupina,
te breskvi uglavnom na podrucju Mostara. To je dovoljno da zadovolji domae potrebe,
osobito tokom ljeta.
Na privatnim posjedima i vonjacima se proizvede vie od 97% proizvodnje voa i povra.
Za ovu vrstu poljoprivredne proizvodnje u FBiH postoji oko 55.000 ha zemljita, a u
Republici Srpskoj to je oko 45.000 ha.
Industrijska prerada voa u BiH ukljucuje uglavnom proizvodnju vonih sokova,
koncentriranog soka, vone pulpe, demova i ostalih proizvoda.
Industrijska prerade povra u BiH nije ni blizu svojih mogucnosti, jer mnoga polja i sistemi
navodnjavana nisu obnovljeni, nakon to su u periodu 1992.-1995. uniteni. Prerada povra
ukljuuje preradu krompira, paprika/ljute paprike, gljiva, luka, paradajza, mrkve i graha, a u
proizvodnom programu mogu biti zastupljeni proizvodi:

23

ajvar
pinur, duve
preraen paradajz, graak, paprika, cvekla, krastavci, mahune, kupus

to se tie prerade povra, kapacitet kompanija koje se bave preradom povra je djelimino
iskoriten, to bosansko-hercegovackim proizvoaima daje mogunost za veom
iskoritenosti vlastitih kapaciteta, a onda i veom i konkurentnosti unutar ovog trita.
Oko 939,000 t/godinje raznog lokalno proizvedenog povra ima godinju procijenjenu
vrijednost od oko 940 miliona KM i to zadovoljava lokalnu trinu potranju. Dio od ove
kolicine, 60.000 t/godinje se izvozi. Skoro sve lokalno proizvedene sirovine rastu u
sjevernoj BiH, hercegovakom regionu, u junoj BiH i istonom dijelu zemlje du rijeke
Drine, odakle dolazi povre najbolje kvalitete.
Veina preraenog povra se konzervira. Sve staklene tegle se uvoze, najvie iz Slovenije, a
neke od plastinih posuda za sosove, kao to je keap, proizvode se lokalno. Proizvodi
variraju od kiselih krastavaca, korniona, paprika, cvekle, mijeanog povra, do
komplikovanijih proizvoda kao to su ajvar i keap.
Preraeni proizvodi od voa i povra se prodaju lokalno, ali se takoder izvoze i u 12
razlicitih zemalja, ukljuujuci mnoge iz EU, te Kanadu i Sjedinjene Americke Drave, koje
su zanteresirane najvie za kisele paprike, a ija je proizvodnja i najzahtjevnija. Mada je
pakovanje adekvatno, etiketiranje nije atraktivno koliko bi moglo biti.
U okviru fabrika za preradu voa i povra, generalno su zastupljeni sljedei proizvodni
pogoni:
Pogon za proizvodnju soka
Pogon za proizvodnju marmelada, demova i keapa

Pogon za proizvodnju pasterizovanog povra

Pogon za etiketiranje i pakovanje proizvoda
Pogon za proizvodnju pare kotlovnica
Skladini objekti
Magacini

24

4.2

EKONOMSKI POKAZATELJI

Bruto Domai Proizvod (BDP) po stanovniku u FBiH za 2006. godinu 2 iznosio je 4.268 KM.
U isto vrijeme BDP po stanovniku u RS za 2006. godinu 3 iznosio je 4.368 KM. Glavni
ekonomski indikator, odnosno BDP za BIH prikazan je u Tabeli 2.
Tabela 2. BDP za BiH4
Godina
Ekonomski indikator
2006
Nominalni BDP BiH, tekue cijene (u milionima
KM)*

19.121

BDP po stanovniku (u KM)*

4.960

Realni BDP (stopa rasta u %)**

6,2

*Izvor Agencija za statistiku BiH

**Izvor Procjena Centralne banke BIH

Na narednim dijagramima 5 prikazani su odnosi uvoza i izvoza preraevina od voa i povra

za 2004., 2005. i 2006. godinu.

2 http://www.fzs.ba/Gdp/GDP%2007.pdf

3 Zavod za statistiku Republike Srpske, Godinje saoptenje statistike nacionalnih rauna o bruto domaem proizvodu za 2006. godinu
4 Centralna banka BiH, Bilten 2, juni 2007.god.; http: www.cbbh.ba
5 Dijagrami su pripremljeni na temelju podataka dobivenih od Vanjsko-trgovinske komore, a ureeni su u Federalnom ministarstvu poljoprivrede

25

MARMELADA I DEM
6.000,00
5.000,00

3.000,00
2.000,00
1.000,00
0,00

Izvoz

Izvoz index

Uvoz

Uvoz index

2004

5.601,00

1.157,00

2005

5.177,00

0,92

2.748,00

2,38

2006

3.436,63

0,66

878,46

0,32

VONI SOKOVI
25.000,00

20.000,00
15.000,00
tona

tona

4.000,00

10.000,00
5.000,00

0,00

Izvoz

Izvoz index

Uvoz

Uvoz index

2004

791,85

23.430,50

2005

689,86

0,87

23.111,86

0,99

2006

342,45

0,50

4.878,50

0,21

26

PASTERIZOVANO POVRE
6.000,00
5.000,00

tona

4.000,00
3.000,00
2.000,00
1.000,00
0,00

Izvoz

Izvoz index

Uvoz

Uvoz index

2004

4.949,51

2.630,96

2005

4.808,19

0,97

2.202,43

0,84

2006

4.438,51

0,92

1.784,55

0,81

Slika 1. Odnosi uvoza i izvoza preraevina od voa i povra za 2004.,2005. i 2006. godinu

27

PRERAEVINE VOA I POVRA

40.000
35.000
30.000

tona

25.000
20.000
15.000
10.000
5.000
0

Kapacitet FBiH

Proizvodnja FBiH

Uvoz BIH

Izvoz BiH

2004.

36.000

8136

3850

11574

2005.

36.000

8060

7284

11347

2006.

32.400

11.226

5.626

7.958

Slika 2. Odnos instalisanih kapaciteta i ostvarene proizvodnje i obim uvoza i izvoza za

preraevine od voa i povra u 2004., 2005. i 2006.godini
Sukladno prezentiranim podacima na dijagramima, moe se zakljuiti da je BiH uvoznik
voa i povra, osobito ako pogledamo podatak za 2006. godinu, gdje za poveane koliine
uvoza razlog moe biti sua. Neke vrste voa se uvoze, zato to se to voe nije moglo nai na
domaem tritu, ili se moglo nabaviti na svjetskom tritu jeftinije. Veina uvezenog voa
bile su jabuke i kruke obje ove vrste se uzgajaju u BiH, a zatim slijede marelice, trenje,
breskve, ljive, dinje, meutim, kljuno je za BiH proizvoae, preraivae i izvoznike da se
fokusiraju na proizvodnju proizvoda koji se mogu uzgajati na domaem zemljitu i na taj
nain imati prednost u odnosu na konkurenciju, a uvoziti ono voe koje se ne moe uzgajati
uBiH.

28

29

SWOT analiza za preraeno povre

PSMP (prednosti/ slabosti/ mogunosti/ prijetnje)
Prednosti

Konkurentna cijena radne snage

Razliiti uslovi za uzgajanje voa i povra

Kvalitetna proizvodnja nekih proizvoda: rani i industrijski krompir, van sezon

sko povra, jagodiasto voe -

Postojei uvjeti za organsku proizvodnju

Postojanje agencija za organsku certifikaciju

Veliki interes za poljoprivrednu proizvodnju od strane poljoprivrednika i

lokalnih vlasti

Potranja od strane preraivaa u porastu

Poveana potranja potroaa za lokalne proizvode na domaem tritu

Slabosti

Nedostatak saradnje i marketinke strunosti, to slabi proizvoaevu

orijentaciju prema tritu

Nizak prinos povra po jednom hektaru zbog nedostatka odgovarajueg ubrenja

i raznih naprednih tehnologija koje se koriste za proizvodnju

Nekoliko preostalih dravnih preraivaa povra imaju problem vlasnitva, to

ograniava njihov razvoj.

Ogranieno navodnjavanje; bive povrine koje su se navodnjavale treba da budu

obnovljene ili popravljene

Nedovoljan broj izgraenih kapaciteta staklenika i tunela od polietilena

Visoke sezonske promjene u pogledu domaeg snabdijevanja i nedostatak efi

kasnog skladitenja, koje ograniava mogunost bh proizvoaa da budu prisutni
na tritu due vrijeme.

Nedovoljan broj tehniki efikasnih instalacija hladnog skladitenja

Neadekvatna veliina, izgled, nekvalitetno sortiranje i/ili neatraktivno pako

vanje/etiketiranje

Sezonska proizvodnja povra stvara viak povra u sezoni, a nedostatak van

sezone, direktno utiui na cijene

Problemi vlasnitva zemljita i mali broj individualnih parcela

30

Mogunosti

Vie razliitih proizvoda

Pristup novoj tehnologiji

Ponuda manja od potranje: vinje i trenje, ljive, jagodiasto voe, jabuke,

groe

Proizvodnja organskih proizvoda

Preradom i drugim vidom rukovanja, dodavanje vrijednosti proizvodu

Prijetnje

Nema kreditnih linija koje su specijalno namijenjene za poljoprivredni sektor, a

posebno to se tie sezoskih zahtjeva.

Preraivai jo nisu potpuno prihvaeni kao glavno trite za povre.

Veliki energetski trokovi i trokovi telekomunikacije

Zemljini izvodi iz knjiga, mada postoje u BiH, nisu uvijek vjerodostojni.

Nedostatak materijala za konstrukciju ili poravku mree navodnjavanja, kao i

nedostatak jeftinog materijala (npr. plastinih cijevi, nastavaka).

Slaba lokalna ponuda kvalitetnog materijala za pakovanje

Sistem certifikacije izvoza jo nije u funkciji.

Jaka regionalna konkurencija

Slika 3. Rezultati SWOT analize za podsektor prerade povra 6 .

6 USAID LAMP project Preraeno povre, Maj 2004.

31

Prednosti

Konkurentna cijena radne snage

Razliiti uslovi za uzgajanje voa i povra
Kvalitetna proizvodnja nekih proizvoda: rani i industrijski krompir, van sezonsko
povra, jagodiasto voe
Postojei uslovi za organsku proizvodnju
Postojanje agencija za organsku certifikaciju
Veliki interes za poljoprivrednu proizvodnju od strane poljoprivrednika i lokalnih
vlasti
Potranja od strane preraivaa u porastu
Poveana potranja potroaa za lokalne proizvode na domaem tritu
Velika raznolikost ljekovitog i aromatinog bilja u BiH (od mediteranske do alpske
klime)
Dobri prirodni resursi i veliki interes za uzgajanje ljekovitog bilja

Slabosti

Nedostaje marketinka promocija i saradnja izmeu uesnika u sektoru.

Kompanije za preradu voa koje su velikog kapaciteta (na primjer, Frutex iz
elia), jo uvijek su u vlasnitvu drave, ili su u steajnom postupku na sudu, ili,
ako su privatizirane, onda su u vlasnitvu fondova.
Kompanije za preradu voa koje su velikog kapaciteta rade sa smanjenim
kapacitetom, mada se kapacitet prerade poveao u nekim kompanijama.
Navodnjavanje zemljita na kojem se nalaze vonjaci i plastenici je ogranieno.
Velika/fluktuirajua domaa isporuka tokom sezone i slab lanac hladnih komora
onemoguava BiH da proizvodi tako da bi dostigla optimalne uslove potranje na
tritu.
Nedostaju tehniki efikasne hladne komore.
Koriste se razliite vrste sadnica koje donose nizak prinos a prakse uzgoja su
neefikasne.
Prakse sortiranja i gradiranja su slabe, a pakovanje nije atraktivno.
Ne prate se trendovi velikih kupaca voa, specifini zahtjevi u pogledu sorti koje
zadovoljavaju potrebne karakteristike.

Mogunosti

Vie razliitih proizvoda

Pristup novoj tehnologiji
Ponuda manja od potranje: vinje i trenje, ljive, jagodiasto voe, jabuke, groe
Proizvodnja organskih proizvoda
Preradom i drugim vidom rukovanja, dodavanje vrijednosti proizvodu

Prijetnje

Ne postoje kreditne linije koje su posebno namijenjene za poljoprivredni sektor, osobito

nema kredita koji su prilagoeni sezonskim potrebama ili za uspostavljanje proizvodnje.

32

Preraivai iz Slovenije i Hrvatske esto kupuju voe iz BiH kako bi ga preraivali u

vlastitim zemljama.
Svjetske cijene nekih proizvoda, na primjer, breskve, opale su, to je umanjilo maru za
farmere u BiH.
Skoranje uvoenje Ugovora o slobodnoj trgovini uinit e da e uvezeno voe biti ak
jeftinije.
Prosjena potronja voa po stanovniku je vrlo niska.
Farmeri nemaju garantirana trita (poslove sklopljene na bazi ugovora).
Trokovi infrastrukture u BiH su visoki.
Postoji nizak nivo dodatnih zahtjeva za voem.
Nema sredstava za izgradnju irigacione mree, a trokovi za potrebne materijale (na
primjer, plastine cijevi, ureaje, itd) visoki su.
Industrija materijala za pakovanje ima nizak nivo produktivnosti.
Domaa bh institucija za izdavanje certifikata za bioorganske/ekoloke proizvode nije
poznata ili u potpunosti iskoritena.

Slika 4. Rezultati SWOT analize za preradu voa 7 :

Openito se moe rei da dnevni kapacitet prerade voa i povra u BiH odgovara zahtjevima
koji dolaze sa domaeg trita.
Glavna prepreka poveanju domae proizvodnje prerade voa je nedostatak domaeg
proizvedenog sirovinskog materijala. Za domae proizvoae glavni nedostatak su nedovoljna
finansijska sredstva u vrijeme kada je sezona za uzgoj voa; zbog injenice da jednom
vonjaku treba tri godine da pone davati plodove, te su farmerima potrebni krediti sa duim
rokom otplate i/ili grejs-periodom.
to se tie prerade povra, kapacitet kompanija koje se bave preradom povra djelimino je
iskoriten, to bh proizvoaima daje jednu odlinu mogunost za konkurentnost unutar
ovakvog trita. Sadanja ukupna trina vrijednost za povre je procijenjena na 940 miliona
KM godinje. Trenutna potencijalna trina vrijednost je procijenjena na 1,006 miliona KM
godinje.
Oko 939,000 mt raznog lokalno proizvedenog povra ima godinju procijenjenu vrijednost od
oko 940 miliona KM, i to zadovoljava lokalnu trinu potranju. Dio ove koliine, 60,000 mt
godinje se izvozi 8 . Procentualno, mala koliina zavrava u rukama preraivaa.

7 USAID LAMP PROJEKT Preraeno voe, Maj 2004.

8 USAID LAMP projekt Povezivanje poljoprivrednih proizvoaa sa tritem, maj 2004.

33

4.3

ZNAAJ SIGURNOSTI PREHRAMBENIH PROIZVODA

U sektoru prerade voa i povra i proizvodnje vonih sokova, kao i u prehrambenoj

proizvodnji uope, jedan od najbitnijih faktora za uspjenu proizvodnju i zdravstevno
ispravan i kvalitetan gotov proizvod koji e biti usklaen sa zahtjevima vaee zakonske
regulative i internacionalnim standardima kvaliteta, jeste kvalitetna sirovina poznatog
porijekla tj. uzgojena (ili proizvedena) prema zadatim parametrima (standardima)
proizvoaa, a u skladu sa vaeom zakonskom regulativom.
Sirovina koja se koristi u preradi voa i povra, kao i polazne sirovine za proizvodnju vonih
sokova obavezno moraju biti uskalene sa vaeim Pravilnikom o kvalitetu voa i povra i
gljiva (Sl. List br. 29/79), a u svezi sa uredbom sa zakonskom snagom ( Sl.list BiH br.2/92);
Pravilniku o uslovima u pogledu mikrobioloke ispravnosti, kojima moraju odgovarati
ivotne namirnice u prometu ( Sl. list SFRJ br.45/83 ), a u svezi sa uredbom sa zakonskom
snagom ( Sl.list BiH br.2/92); Pravilniku o koliinama pesticida i drugih otrovnih materija,
hormona, antibiotika i mikotoksina koji se mogu nalaziti u ivotnim namirnicama ("Slubeni
list SRJ", br. 5/92), te sa ostalom zakonskom regulativom koja se opirnije navodi u poglavlju
Zakonski okviri.
Osim obaveze usklaivanja nabavljene sirovine sa vaeom zakonskom regulativom, fabrike
za preradu voa i povra i proizvodnju vonih sokova koje imaju implementirane
meunarodne standarde kvaliteta (ISO 9001:2000 i HACCP - Hazards Analysisi Critical
Control Point Analiza rizika i kontrolnih kritinih taaka), te koje su upoznate sa principima
GMP (Good Manufacturing Practice Dobre proizvoake prakse ) i principima GHP
(Good Hygiene Practice) sirovine koje nabavljaju usklauju sa zahtjevima standarda prema
propisanim procedurama i uputama koje su date standardom i iskustvenim podacima
proizvoaa tj. Dobrom proizvoakom praksom.
Takve procedure najee podrazumijevaju propisane Interne standarde kvaliteta od strane
preraivaa voa i povra u kojima on dobavljau, odnosno proizvoau sirovine postavlja
zahtjeve kvaliteta sirovine (od osnovnih parametara kvaliteta, sorti koje su pogodne za
predvieni tehnoloki proces prerade, naina zatite, naina branja, sortiranja, pakovanja i
transporta, do propisanih zahtijeva o uslovima koje mora ispunjavati vozilo za transport
odreene sirovine (voa, povra, vone kae ili koncentrata ) i temperature transporta.
Dobavljai su upoznati sa Internim standardima kvaliteta za svaku sirovinu u trenutku
potpisivanja Ugovora o isporuci i uzgoju odreene sirovine, te su ugovorom obavezni
ispotovati postavljene zahtjeve.
U ovom sluaju preraivai voa i povra koji imaju implementirane standarde kvaliteta i
koriste alate tih standarda date u vidu Sistemskih procedura i razliitih drugih procedura i
uputa mogu lake obezbijediti usklaenost sirovine, a tako i gotovog proizvoda sa zakonskom
regulativom i sa zahtjevima standarda.
Usklaenost sirovine i gotovog proizvoda sa zahtjevima standarda se takoer obezbjeuje
kroz Planove kontrole i praenje kontrolnih kritinih taaka u procesu prerade i proizvodnje,
koji su takoer alati standarda serije ISO i HACCP.
Planovi kontrole predstavljaju opisane sve faze kontrole (ulazna kontrola - kontrola sirovina ,
procesna kontrola kontrola svih parametara u toku procesa proizvodnje i zavrna kontrola
kontrola gotovog proizvoda).

34

Kontrolne kritine take predstavljaju sva mjesta oznaena u linijskom procesu proizvodnje
koja su na osnovu dosadanjeg iskustva i na osnovu naela standarda HACCP ocijenjena kao
kritine take i zadat je njihov nain i vrijeme kontrole, kao i dozvoljeni limiti odstupanja.
Implementacijom gore navedenih internacionalnih standarda, te njihovom dosljednom
primjenom u procesu proizvodnje svaki proizvoa preraiva voa i povra e sigurno u
velikoj mjeri osigurati kvalitetan i zdravstveno ispravan proizvod, a time i pozitivno utjecati
na okoli u smislu kontroliranog koritenja zatitnih sredstava (npr. pesticida), kontrolirano
koritenje odreenih sredstava za konzerviranje, sredstava za pranje i ienje, kontrolirano
koritenje razliitih aditiva itd, a iji ostaci u velikim koncentracijama mogu biti tetni po
okoli.
Prema procjeni u nekim od preraivakih pogona u BiH oko 60 % sirovine je sa podruja BiH
to se svakako moe ocijeniti kao pozitivno sa aspekta kontrole i obezbjeenja zdravstveno
ispravne sirovine, te usklaivanja sa standardima i vaeom regulativom, jer je u ovom
sluaju olakan kontakt sa dobavljaima, odnosno mogue su ugovorene proizvodnje, gdje
preraiva moe kontrolirati sirovinu u svakom stadijumu uzgoja, a ne samo prilikom
dopreme. Ostali dio nabavljene sirovine od oko 40 % podrazumijeva nabavku sirovina za koje
ne postoje proizvoai u BiH (npr. eer, koncentrati paradajza, koncentarti voa koje ne
uspijeva u BiH narana, ananas i ostalog voa ).
Bez obzira na sve prednosti koje nudi primjena internacionalnih standarda trenutno u BiH
veina preraivaa voa i povra nema implementirane standarde serije ISO i HACCAP, te je
neophodno preraivaima ukazivati na njihov znaaj u smislu usklaivanja proizvoda sa
zahtjevima kvaliteta koje postavlja zakonska regulativa (do vremena kada e implementacija
standarda HACCP kao alata za osiguranje zravstveno ispravnog proizvoda biti zakonska
obaveza, u skladu sa Direktivom Evropske zajednice '' Directive on the Hygiene of
Foodstuffs '', No. 93/43/EEC of the Council of June 14, 1993, koja je propisala opta
pravila i procedure radi poveanja povjerenja potroaa u sigurnost prehrambenih proizvoda
namijenjenih za ljusku ishranu.
4.4

KLJUNI OKOLINSKI PROBLEMI

Kljuni okolinski problemi u sektoru prerade voa i pova su:

visoka potronja vode,

visoka potronja energije,

velike koliine otpadnih voda,

proizvodnja krutog otpada,

emisije u zrak

Potronja vode Prerada voa i povra karakteristino zahtijeva velike koliine vode. Voda
se upotrebljava primarno za pranje sirovina, posebno kod vonih sokova i kaa, za ienje
proizvodne opreme i radnih povrina kako bi se odrali higijenski standardi. Velika preduzea
za preradu voa i povra upotrebljavaju po nekoliko stotina m3 vode na dan. Najvee koliine
vode nisu upotrijebljene kao sastojak (nisu ugraene u proizvod), ve se pojavljuju u
tokovima otpadnih voda.

35

Potronja energije Struja se upotrebljava za rad maina, hlaenje, ventilaciju, osvjetljenje i

proizvodnju komprimiranog zraka. Kao i kod potronje vode, upotreba energije za hlaenje i
rashladne ureaje je vana za osiguranje odravanja dobre kvalitete proizvoda od voa i
povra, kao i temperature skladitenja. Termalna energija, u formi pare, upotrebljava se za
grijanje i ienje.
Isputanje otpadnih voda Dominantan okolinski problem, izazvan preradom voa i povra
je isputanje velikih koliina efluenta. Tipino za otpadne vode iz prerade voa i povra je
visoka vrijednost: BPK5 , HPK, ukupan azot i ukupan fosfor. Visoki nivoi BPK5 i HPK u
otpadnim vodama nastaju uslijed prerade razliitog voa i povra. Veina procesa ukljuuju
proizvodne faze ocjene (odabira) sirovina i redukcije njihove veliine. Nakon ovih operacija,
pranje prije procesuiranja sirovina, stvara otpadne vode koje sadre eer i kiseline. Sve
proizvodne linije, oprema i procesi u ovom sektoru nisu dizajnirani za suha ienja, ve
zahtijevaju mokra ienja, koja generiraju otpadne vode koje sadre sirovine, proizvode i
kemikalije od procesa ienja. U ovom sektoru, postoje manji zahtijevi za upotrebu jakih
kemikalija, nego u drugim sektorima, ukoliko se ulja i masti ne upotrebljavaju u proizvodnom
procesu.
Emisije u zrak nastaju uslijed visoke potronje energije potrebne za proizvodni proces.
Para, koja se upotrebljava za toplotne tretmane u proizvodnom procesu (pasterizacija,
sterilizacija, blaniranje i sl.) se generalno proizvodi u kotlovskim postrojenjima, a struja se
upotrebljava za hlaenje i rad maina. Snabdijevanje strujom se obezbjeuje iz mree.
Supstance koje zagauju zrak, ukljuujui okside azota, sumpora i suspendirane materije,
nastaju uslijed sagorijevanja fosilnih goriva, koji se upotrebljavaju za proizvodnju ovih izvora
energije.
Otpad, koji nastaje u sektoru prerade voa i povra prema Katalogu otpada (Slubene
novine F BiH) je:
0203 - otpad od pripremanja i prerade voa i povra koji ine:

talozi od ispiranja, ienja, guljenja, centrifugiranja i separacije (02 03 01)

otpad od sredstava za konzerviranje (02 03 02)

otpad od ekstrakcije otapalom (02 03 03)

materijali (sirovine) neprikladne za potronju ili preradu (02 03 04)

muljevi od obrade efluenta na mjestu njihovog nastanka (02 03 05)

otpad koji nije specificiran na drugi nain (02 03 99)

15 otpadna ambalaa

ambalaa od papira i kartona ( 15 01 01)

ambalaa od plastike (15 01 02)

ambalaa od drveta (15 01 03)

staklena ambalaa (15 01 07)

Za razliku razvijenih zemalja svijeta, kao i zemalja lanica EU, gdje je otpad strateki resurs
od kojeg se dobivaju odreene koliine energije, Bosna i Hercegovina je suoena s

36

kompleksnim i viestrukim problemima u upravljanju otpadom koji ozbiljno ugroavaju

okoli.
Problematika upravljanja otpadom u sektoru prerade voa i povra istovjetna je s postojeim
stanjem i problemima u upravljanju otpadom u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Problemi u upravljanju otpadom u ovom sektoru su:

porast koliina otpada (kao posljedica nedostatnog djelovanja mjera za

izbjegavanje otpada),
nedovoljan udio kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja otpada,
nepouzdani podaci o koliinama i tokovima otpada,
neprimjerena rjeenja konanog odlaganja otpada (divlja odlagalita, odabir
nepovoljnih lokacija za odlaganje otpada, zajedniko odlaganje razliitih
kategorija otpada itd.),
nedovoljno razvijeno odvojeno skupljanje korisnih i tetnih komponenti otpada i
recikliranje, nedostatak ureaja za obradu otpada,
nedosljednost provoenja postojee zakonske regulative i neusklaenost sa
zakonskom regulativom EU.

U nekim preraivakim kapacitetima iz sektora prerade voa i povra, trenutna praksa

upravljanja otpadom je usmjerena na odvajanje otpada od pripremanja i prerade voa i povra
od ambalanog otpada.
Ambalani otpad: papir, karton, PE folija, najlon i plastina i kartonska ambalaa se presuju i
baliraju, te odlau na za svaku vrstu otpada posebno odreeno i oznaeno mjesto unutar
lokacije pogona, te alju na reciklau (neki proizvoai nemaju podugovarae koji vre
reciklau ovog otpada, te ga upuuju na deponije sa ostalim otpadom).
Ambalani otpad, koji nije pogodan za reciklau sakuplja se u posebno oznaene kontejnere
koje zbrinjava lokalno komunalno preduzee.
Na temelju do sada sakupljenih informacija, moe se zakljuiti da u ovom sektoru ne postoji
odgovarajua infrastruktura za zbrinjavanje razliitih vrsta otpada, tj. ne postoji praksa da se
razliit otpad preradjuje u neke nus-proizvode ili da se u odgovarajuim postrijenjima otpad
spaljuje i zbrinjava.
Za sada postoje samo pojedinani sluajevi, gdje se vri selekcija otpada i alje na reciklau
gdje je to moguce.
Takodjer, tvornice u ovom sektoru nemaju adekvatno rijeeno preiavanje otpadne vode.
Jedine mjere koje se koriste jesu mjere istije proizvodnje i preventive koje su proizvoai
mogli upoznati koz IPPC projekat .

37

OPIS TEHNOLOKOG PROCESA I TEHNIKA PO PROIZVODNIM

POGONIMA

U postupcima prerade voa i povra, veliki je broj razliitih tehnolokih procesa koji se
koriste za takoer veliki broj razliitih gotovih proizvoda od voa i povra. Obzirom na
obimnost tehnolokih procesa i brojnost opreme i tehnika koje se primjenjuju u ovom
dokumentu, nemogue je detaljno opisati sve procese. U tom kontekstu, u ovom poglavlju dat
je kratak opis najvanijih tehnolokih postupaka prerade voa i povra, uz opis opreme i
tehnika koje se koriste, kao i podrujem njihove primjene.
Tabela 3. Tehnoloke operacije u preradi voa i povra u BiH
A. Prijem i priprema sirovina
A.1

Prijem sirovina , manipuliranje i skladitenje

A.2

Sortiranje, klasiranje, ljutenje, iskotavanje, uklanjanje peteljki

B. Redukcija veliine, mijeanje i oblikovanje

B.1

Sjeenje i rezanje

B.2

Mljevenje i pasiranje

B.3

Mijeanje
C. Proizvodne procesne tehnologije

C.1

Priprema i dodavanje aditiva

C.2

Kiseljenje (mariniranje)

C.3

Topli procesi

C.4

Kuhanje

C.5

Prenje

C.6

Pasterizacija, sterilizacija i UHT tretmani - tretmani na visokim teperaturama

C.7

Isparavanje (teno u teno )

C.8

Dehidratacija (vrsto u vrsto )

C.9

Hlaenje i duboko hlaenje

C.10

Zamrzavanje

C.11

Punjenje i nalijevanje

C.12

Pakiranje, etiketiranje i plastificiranje

38

D. Pojedinani procesi proizvodnje u sektoru prerade voa i povra

D.1

Gotovi obroci koji dominantno sadre voe i povre

D.2

Voni sok

D.3

Koncentrirani voni sok

D.4

Voe konzervirano toplinskim tretiranjem

D.5

Zamrznuto voe - voe konzervirano zamrzavanjem

D.6

Konzervirano voe

D.7

Suho voe - voe konzervirano suenjem

D.8

Prerada paradajza

D.9

Prerada krompira

D.10

Sokovi od povra

D.11

Povre konzervirano toplinom i zamrznuto povre

D.12

Marinirano (pasterizirano) povre

D.13

Sueno povre

5.1

PRIJEM SIROVINA, MANIPULIRANJE I SKLADITENJE (A.1)

Cilj
Da bi tehnoloki procesi prerade voa i povra bili ispravni u svim fazama , te da bi se kao
krajnji cilj dobio ispravan i kvalitetan finalni proizvod neophodno je, prije svih drugih
aktivnosti, uspostaviti pravilno rukovanje sirovinama, repromaterijalima i ostalim pomonim
materijalima koji se koriste u procesima prerade voa i povre. Takoer, neophodno je
pravilno rukovanje i manipulacija, skladitenje i unutarnji transport u krugu proizvodnih
pogona, kako za svjee sirovine tako i za ostale sirovine i repromaterijale.
Podruje primjene
Primjenjuje se u svim procesima prerade voa i povra.
Opis tehnika, metoda i opreme
Sirovina koja je u vrstom stanju u zavisnosti ranije specificiranih zahtijeva moe biti
upakovana u razliitu ambalau (vree, plastini boksovi, kartonske kutije, drvene ili plastine
gajbe i sl.), u zavisnosti o kojoj se sirovini radi.

39

Smrznuta sirovina npr smrznuti blokovi kaa voa mogu biti pakovani u za to namijenjene
plastine folije i sloeni na paletu, dok smrznuta sirovina koja nije pasirana (npr. jagodiasto
voe ) moe biti pakovana u vree ,a zatim u kartonske kutije.
Ostale sirovine i repromaterijali kao to su razliiti aditivi, eer i ostalo mogu biti pakovani u
papirne vree i sloeni na palete.
Sirovine i materijali koji su tekue konzistencije (npr. voni koncentrati i sl., zatim derivati
kroba kao to su glukozni ili fruktozni sirup itd.) obino su pakovani u burad, te sloeni na
palete.
Pomoni materijali i sredstva za pranje su takoer pakovani u za to namijenjenoj ambalai (
burad metalna i plastina, zavisno od vrste sredstva), zatim prakasti deterdenti mogu biti u
vreama .
Gasovi koji se u nekim sluajevima upotrebljavaju SO2 ili CO2 pakuju se u za to namijenje
boce pod pritiskom prema propisima. uvanje se izvodi po propisima za ovakve materije i u
za to odvojenom i naznaenom prostoru.
Nain i reimi skladitenja i uvanja sirovina, repromaterijala i ostalih pomonih materijala se
odreuju u zavisnosti od vrste sirovine (npr. smrznute sirovine se uvaju u rashladnim
komorama na temperaturama od -18C do -20C; svjee sirovine najee od +4C do +8C
ili nekom drugom reimu zavisno od vrste sirovine uz podeenu vlanost zraka).
Svi repromaterijali i pomoni materijali se moraju skaldititi u skladu sa preporukama
proizvoaa, kao i rukovanje i manipulacija. Opasne materije sve moraju biti skladitene
odvojeno i na za to oznaenim mjestima.
Ako se u istom skladitu uvaju sirovine, repromaterijal, gotov proizvod itd, oni ne bi trebali
da se mijeaju i trebalo bi oznaiti dijelove skladita u kome se uvaju svaki posebno. Ti
dijelovi skladita mogu biti promjenljive veliine u zavisnosti od potreba, ali se treba znati
koji dio zato slui i tako ih i obiljeiti.
Svako zbirno pakovanje sa istim svojstvima (datum proizvodnje, prijema, kontrole i sl.) bi
trebalo obiljeiti i deklaraciju postaviti tako da je lako uoljiva. Takoe, u skladitu bi trebalo
potovati princip FIFO (first in, first out prvi uao, prvi izlazi).
Voda Voda se troi na pranje prostorija gdje se primaju ili skladite sirovine. Ukoliko doe
do rasipanja ili curenja iz pakovanja, ta voda moe biti manje ili vie optereena. Voda se
koristi i za transport sirovina i takva voda djelimino pere sirovine, pa postaje djelimino
optereena i zahtjeva naknadni tretman.
Emisije u vazduh Prilikom manipulacije mogue su emisije u vazduh sa strane transportnih
ureaja koja sagorijevaju plin ili naftu. Mogue je i irenje mirisa.
Otpad Moe da nastane kao kart prilikom prijema sirovina, prilikom odbacivanja sirovina
koje ne zadovoljavaju zahtjeve kvaliteta. Prilikom manipulisanja ili skladitenja mogue je
rasipanje sirovine, pri emu moe doi do loma stakla ili plastike.
Energija Energija se troi prilikom manipulisanja sirovinama, pri emu se troi nafta ili
TNG. Elektrina energija se troi na rad rashladnih ureaja, gdje uslovi skladitenja to
zahtijevaju.
Buka Buka nastaje usljed rada rashladnih ureaja (kompresori, rashladni tornjevi) i
ventilacionih ureaja (ventilatori), kao i transportnih sredstava.

40

5.2

SORTIRANJE, KLASIRANJE, LJUTENJE, ISKOTAVANJE , UKLANJANJE PETELJKI (A.2)

Cilj
Veina sirovina (voa i povra) koje se upotrebljavaju u procesima prerade sadre dijelove
ploda koji su nejestivi ili nisu za upotrebu u procesu prerade pa ih treba odstarniti prije
poetka procesa prerade u gotov proizvod. Da bi u toku procesa prerade voa i povra dobili
gotov proizvod koji zadovoljava zahtjeve kvaliteta u pogledu zakonske regulative u pogledu
osnovnih fizikalno-hemijskih osobina prizvoda, senzornih osobina proizvoda, kao i zakonske
regulative u pogledu zdravstvene ispravnosti proizvoda neophodno je sirovinu pripremiti za
dalji proces prerade.
Iz tog razloga neophodno je sirovine ( voe i povre ) prije dalje prerade operacijama kao to
su iskotavanje, vaenje sjemene loe, ljutenje ( odstranjivanje pokoice) , uklanjanje
peteljki i drugih nejestivih dijelova ploda, klasiranje ( kalibriranje), inspekcija i pranje koje se
odvijaju na za navedene operacije predvienoj procesnoj opremi, prilagoditi potrebama daljeg
tehnolokog procesa.
Podruje primjene
Sve navedene operacije se koriste u prvoj fazi tehnolokog procesa prerade voa i povra.
Opis tehnika, metoda i opreme
Sortiranje / inspekcija je razdvajanja ispravnih upotrebljivih plodova od razliitih neistoa
ili plodova koji su oteeni ( bilo mehaniki, bilo nekom od biljnih bolesti itd. ), te razliitih
mehanikih neistoa ( lie, stabljike itd.) Strane primjese, u zavisnosti o kojoj vrsti sirovine
se radi, uklanjaju se runo, proputanjem preko vibrirajue reetke ili strujom vazduha ili
vode.
Klasiranje - ( kalibriranje) , u zavisnosti od vrste voa i povra kao i toka dalje prerade , se
vri prema duini ploda, promjeru ploda, teini ploda , prema propisima za klasiranje za
pojedinu vrstu voa i povra. Sortiranje se vriu na za to specijaliziranoj opremi
kalibratorima koja je dizajnirana u zavisnosti za koju vrstu voa ili povra se koristi ( npr.
razliito su dizajnirani kalibratori za krastavac ili npr. boraniju , ili mrkvu i drugo korijenasto
povre.
Iskotavanje je operacija odstranjivanja kope iz kotuniavog voa prije upotrebe u daljem
procesu prerade. U toki iskotavanja , u zavisnosti o kojem se vou radi, voe se sijee na
polovine i odstranjuje kopa ( npr. kajsija i breskva) ili se kopa na za to posebno
dizajniramin mainama jednostavno '' izbija '' iz sredine ploda npr. kod vinje ( kod
proizvodnje kompota od vianja).
Ljutenje voa i povra je operacija uklanjanja pokoice sa svjeeg ili ve blaniranog ili
kuhanog voa ili povra. Postoje razliiti ureaju za ljutenje voa i povra npr. strojevi sa
noevima za guljenje / ljutenje, abrazivno ljutenje, ureaju sa karborundumom, zatim
rotacijski ueaji za ljutenje sa tuevima, ljutenje uz pomo visokotlane pare , toplom
otopinom luine (3-10 %-na otopina NaOH)itd.
Finalna inspekcija nakon klasiranja i iskotavanja predstavlja operaciju uklanjanja zaostalih
neistoa , oteenih dijelova voa u toku iskotavanja, zatim odstranjivanje zaostalih peteljki
i td.

41

Pranje je tehnoloka operacija odstranjivanja razliitih nepoeljnih dijelova u vou i povru

koje se priprema za dalju preradu. Osim neeljenih ostataka dijelova pokoice nakon
ljutenja, peteljki i ostalih neistoa ( zemlje , kamenia i td) neeljene komponente su i
ostaci pesticida, i ostalih primjesa.
Postoji veliki broj razliito dizajnirane opreme za pranje voa i povra , kao i tehnika pranja
koje se primjenjuju u preradi voa i povra.Najee su to ureaji za pranje sa tuevima ( za
pranje boboastog i jagodiastog voa ), zatim ureaji sa predhodnim potapanjem ( pranje
korijenastog povra), ureaji sa etkama ( za pranje krastavcai korijenastog povra ) itd.
Voda Ako se koristi voda kao medijum za sortiranje ili klasiranje, ona e djelimino i oprati
sirovinu i poslije upotrebe e sadravati povien nivo suspendovanih materija i BPK. Voda se
koristiB.1) i za pranje sirovine, na poetku kao i u meufazama, kao i za pranje opreme. Voda
poslije pranja ima visok nivo SM, HPK i BPK, kao i povien nivo nutrijenata (azot i fosfor).
Emisija u vazduh Ako se koristi vazduh kao medijum za sortiranje, za posljedicu e imati
emisiju u vazduh sitnih estica praine i djelia biljaka.
vrsti otpad Nastaje kao posljedica razdvajanja nekvalitetnih plodova pri sortiranju i
klasiranju. Pri ljutenju nastaje vrsti otpad koji se moe iskoristiti za ishranu ivotinja. Pri
iskotavanju i uklanjanju peteljki, kao i na inspekcionoj traci, nastaje drvenast otpad (kopice,
peteljke, vrsti dijelovi biljke) koji se ne mogu iskoristiti i odvoze se na deponiju.
Energija Troi se elektrina energija za pokretanje maina, koji su mali potroai. Najvei
dio energije se troi kao toplotna energija kroz paru pri blaniranju u procesu ljutenja
(cvekla).
Buka Nastaje kao posljedica rada maina (inspekciona traka, izbijaica kotica, vibracioni
sto za klasifikaciju) i generalno je niskog nivoa.
5.3

REDUKCIJA VELIINE, MIJEANJE I OBLIKOVANJE (B)

5.3.1 Sjeenje i rezanje (B1)

Cilj
Sjeenje voa i povra je tehnoloka operacija koja poidrazumijeva usitnjavanje plodova u
eljenim oblicima radi lakeg pakovanja i prilagoavanja konzumaciji.
Podruje primjene
Ova operacija se koristi u skoro svim tehnolokim postupcima prerade voa i povra.
Najee sjeenje korijenastog povra u toku razliitih postupaka konzerviranja ili prerade
npr. cvekle, mrkve, krompira. Zatim, sijeenje razliitih vrsta povra u proizvodnji salata od
povra , te sjeenje voa kod proizvodnje kompota i razliitih vrsta kandiranog voa.
Opis tehnika , metoda i opreme
U tehnologiji prerade voa i povra dostupna je razliita oprema za sijeenje voa i povra
koja je adaptirana potrebama odreenih procesa prerade. Takoer, oprema za sijeenje moe
biti dizajniran tako da se moe upotrebljavati runi ili automatizirano, u zavisnosti od
kapaciteta prerade i vrste voa i povra koje se prerauje.
Sijeenje voa i povra se vri na ureajima koji su dizajnirani prema potrebi tehnolokog
procesa. Povre se moe sjei na tapie, kolutie, kockice itd. Najee su to ureaji sa

42

razliito dizajniranim i montiranim noevima koji omoguavaju sijeenje kolutia razliite

debljine (npr. mrkva, cvekla, krompir), zatim tapii ili kockice (mrkva, krompir, paprika itd.
). Oprema za sijeenje specifinog dizajna neophodna je kod proizvodnje ipsa od krompira,
jer se krompir za ips sijee na veoma tanke kolutove i odmah ispira vodom .
Rezanje voa i povra na jednake dijelove se takoer primjenjuje u razliitim tehnolokim
postupcima prerade voa i povra , npr. kod rezanja tvreg voa u proizvodnji kompota npr.
jabuke. Zatim, rezanje razliitog korijenastog povra na tapie ili druge oblike. Rezanje voa
i povra se najee izvodi na crijevima sa razliito dizajniranim noevima.
Sjeckanje podrazumijeva sitnjenje sirovog voa i povra na sitne komadie i takoer se
izvodi na razliitim ureajima sa noevima (npr. sjeckanje kupusa) .
Presovanje voa i povra se primjenjuje kod ekstarkcije tenog dijela voa kod proizvodnje
sokova od voa i povra. Postoji nekoliko tipova presa za presovanje voa i povra
hidraulina, vijana, pneumatska ili trana.
Voda Troi se za pranje opreme i kao sirovina u operaciji mijeanja, ali samo kod sokova.
Poslije pranja sjekaica i presa, voda je visoko optereena organskim materijama, jer se dio
sokova zadrava na ureajima poslije upotrebe i pranjem dospijeva u vodu.
Emisija u vazduh Nema znaajnije emisije osim mirisa.
vrsti otpad Pri sjeenju vrsti dijelovi plodova mogu ostajati na noevima i presama.
vrsti otpad moe nastati ako se prosipa prilikom sjeenja, ali se moe maksimalno
redukovati.
Energija Elektrina energija se troi na rad ureaja.
Buka Maine za sjeenje mogu praviti dosta buke.
5.3.2 Mljevenje i pasiranje (B2)
Cilj
Mljevenje i pasiranje je tehnoloka operacija sitnjenja voa i povra kojom se omoguava laka
homogenizaciju komponenata u daljem procesu prerade .

Podruje primjene
Mljevenje i pasiranje svjeeg voa i povra se koristi u veini tehnolokih procesa prerade
voa i povra. Najznaajniju primjenu ipak ima kod proizvodnje smrznutih vonih kaa ,
kaastih vonih koncentarta i vonih kaa koje se dalje mijeaju u toku tehnolokih procesa
prerade voa i povra ( npr. pasirano i mljeveno voe u proizvodnji marmelada i demova, a
pasirano i mljeveno povre u proizvodnji ajvara).
Opis tehnika , metoda i opreme
Za mljevenje voa i povra koriste se razliiti mlinovi za voe i povre. Nakon mljevenja od
voa se proizvode razliiti poluproizvodi (npr. vone pulpe), ili se prerada nastavlja
operacijom pasiranja na pasirkama mainama za fino viestepeno usitnjavanje voa i povra
nakon ega se dobije pastozna vona masa. Pasirke mogu biti jednostepene ili viestepene
(kaskadne) i primjenjuju se u zavisnosti od namjene vone kae u daljem procesu.
Voda Troi se za pranje opreme i visoko je optereena organskim materijama, jer se dio
sokova zadrava na ureajima poslije upotrebe i pranjem dospijeva u vodu.

43

Emisija u vazduh Nema znaajnije emisije osim mirisa.

vrsti otpad Pri pasiranju (presovanju) vrsti dijelovi plodova ostaju kao otpad (meso,
pokoica) i oni se mogu upotrijebiti kao hrana za ivotinje.
Energija Elektrina energija se troi na rad ureaja.
Buka Maine za mljevenje i presovanje mogu praviti dosta buke.
5.3.3 Mijeanje (B.3)
Cilj
Mijeanje predstavlja tehnoloku operaciju u kojoj dolazi do spajanja razliitih komponenata
koje ulaze u sastav odreenog gotovog proizvoda. Cilj operacije mijeanja je proizvodnja
odreenog gotovog proizvoda iz vie komponenata ijim e se mijeanjem postii odreena
konzistencija, senzorne osobine , te poboljati prehrambeni uinak proizvoda.
Podruje primjene
Primjenjuje se u svim tehnolokim postupcima prerade voa i povra ( npr. mijeanje
komponenti kod proizvodnje marmelada, keapa, vonih sokova, ajvara, uvea, razliiti
salata , mariniranog povra itd.
Opis tehnika , metoda i opreme
Mijeanje razliitih komponenata u preradi voa i povra, tj . tehnolokim procesima
proizvodnje razliitih gotovih proizvoda od voa i povra ima poseban znaaj u prehrambenoj
industriji, obzirom da se primjenjuje u svim procesima prerade i proizvodnje. Procesna
oprema koja se koristi za mijeanje komponenata koja je dostupna u dananjim tehnologijama
proizvodnje hrane je dosta savremena i ima jako veliki broj izvedbi, sve u zavisnosti od
namjene. To su najee razliite otvorene ili zatvorene posude ili vakuum aparati sa
ugraenim rotacionim mjealicama razliitih izvedbi.
Voda Troi se za pranje opreme i kao sirovina u operaciji mijeanja, ali samo kod sokova.
Emisija u vazduh Nema znaajnije emisije osim mirisa.
vrsti otpad vrsti otpad moe nastati ako se prosipa prilikom mijeanja.
Energija Elektrina energija se troi na rad ureaja. Toplotna energija se koristi prilikom
mjeanja i rastvaranja eera u vodi (pravljenje eerovine) u proizvodnji sokova.
Buka Homogenizatori kod mijeanja sokova prave dosta buke.
5.4

PROIZVODNE PROCESNE TEHNOLOGIJE (C)

5.4.1 Priprema i dodavanje aditiva (C.1)

Cilj
Priprema i dodavanje razliitih aditiva u tehnolokom procesu proizvodnje gotovog proizvoda
ima za cilj postizanje odreene konzistencije, senzornih svojstava ili nekih drugih svojstava
prehrambenog proizvoda.

44

Podruje primjene
Primjenjuje se u svim procesima prerade voa i povra i proizvodnje prehrambenih proizvoda
iz voa i povra i proizvodnji vonih sokova.
Opis tehnika, metoda i opreme
Obzirom da je primjena aditiva u prehrambenoj industriji zastupljena praktino u svakoj
proizvodnji , tako i u procesima prerade voa i povra za dodavanje i umjeavanje razliitih
aditiva u toku tehnolokog procesa gotovih proizvoda postoji veliki broj izvedbi razliite
procesne opreme u zavisnosti od namjene aditiva. Procesna oprema koja se koristi za
dodavanje aditiva podrazumijeva razliite mjealice za umjeavanje aditiva koji su u
prakastom obliku, te razliite izvedbe pumpi i opreme za dodavanje aditiva koji su utekuem
stanju (npr. rastvori organskih kiselina koji se koriste za korekcije kiselosti kod proizvoda , ili
kod pripreme slano-kiselog naljeva za koseljenje povra ).
Voda Koristi se za rastvaranje aditiva i pranje opreme. Otpadna voda moe biti niskog pH,
ako se radilo o kiselim aditivima, ali je generalno, koliina otpadne vode mala.
Emisija u vazduh Moe se pojaviti praina prilikom baratanja prakastim aditivima ili
prilikom mijeanja prakastih aditiva.
vrsti otpad Pojavljuje se u vidu ambalae iz koje su upotrijebljeni aditivi, a koja se moe
kasnije upotrijebiti ili reciklirati. Malo je otpada koji odlazi na deponiju.
Energija Elektrina energija se koristi za pokretanje pumpi koje transportuju aditive (puna
pumpa, vakuum pumpa, centrifugalna). Toplotna energija se koristi za zagrijavanje aditiva,
gdje je to potrebno (naljev).
Buka Nema znaajnijih izvora buke.
5.4.2 Kiseljenje (Mariniranje) C.2
Cilj
Kiseljenje / mariniranje povra predstavlja konzerviranje povra u slano kiselom naljevu sa
ciljem smanjenja vrijednosti pH proizvoda, ime se ograniava aktivnost mikroorganizama
stvaranjem nepovoljnih uvjeta za njihov razvitak.
Podruje primjene
Primjenjuje se u tehnolokim procesima prerade povra.
Opis tehnika, metoda i opreme
Kiseliti (marinirati ) tj. konzervirati u slano-kiselom naljevu se moe razno povre, a
najee: paprika, krastavci, feferoni, cvekla, korijenasto povre (mrkva, perun, celer itd.),
cvjetae npr. karfiol, itd.
Konzerviranje u slano-kiselom naljevu (otopina octene kiseline i soli) zasniva se na naelu
anabioze tj. metodi kojom se ograniava ili potiskuje djelovanje mikroorganizama.
Djelovanje octane kiseline proizilazi iz zakiseljavanja sredine (acido- anabioza) u kojoj se
mogu nalaziti mikroorganizmi, a mnogi ( npr. veina bakterija) ne podnose kiselu sredinu, tj.
pH ispod 4,0 do 4,3. Budui da ima mikroorganizama koji podnose tako niske vrijednosti pH,
primjenjuju se i tazliite koncentracije soli NaOH, a konzerviranje se pojaava i dodatnom
pasterizacijom.

45

U tehnolokom procesu kiseljenja povra koristi se veliki broj razliito dizajnirane opreme.
Procesna oprema koja se koristi u tehnolokom procesu kiseljenja povra najee
podrazumijeva razliite tehnoloke linijske cjeline, koje su grupirane prema namjeni i
tehnolokim operacijama u procesu. Npr. oprema za kalibriranje i klasiranje razliite izvedbe
kalibratora), oprema za pranje povra koja moe biti razliitih izvedbi (sa etkama, sa kadama
za potapanje itd. ), oprema za sijeenje, blaneri (vodeni blaneri, parni blaneri, kofiasti i
vjedriasti, rotacijski , ili sa punim transpoterom), oprema za automatsko punjenje vibrirajui stolovi, oprema za runo punjenje stolovi s pokretnom trakom, maine za
automatsko nalijevanje slano-kiselog naljeva, posebne linijske cjeline za pripremu slanokiselog naljeva sa rezervoarima, mjealicama i pumpama za doziranje, zatim automatske
maine za zatvaranje i pasterizatori u kojima se vri pasterizacija koji mogu biti razliitih
izvedbi (potapajui, sa rasprivaima tople vode itd. ).
U procesu kiseljenja / mariniranja povra, priprema slano kiselog naljeva predstavlja
posebnu tehnoloku linijsku cjelinu, gdje se slano-kiseli naljev priprema u posebnim
rezervoarima sa mjealicom i grijaima. Naljev se priprema dodavanjem vode, soli, octene
kiseline ili vinskog, alkoholnog ili vonog octa) u odreenom omjeru uz mijeanje i grijanje.
Nakon provjere koncentracija pripremljeni slano kiseli naljev se filtrira i pumpom prebacuje
do maine za nalijevanje (sa vakuumom) koja vri automatsko nalijevanje u predhodno
napunjenu ambalau.
Voda Koristi se kao rastvara za kiselinu ili marinadu. Otpadne vode koje nastaju kao
proizvod su sa niskim pH.
Emisija u vazduh Mogu se pojaviti mirisi.
vrsti otpad Tokom procesa moe doi do truljenja pojedinih plodova (ako proces nije
dobro voen) i takvi plodovi se bacaju.
Energija Elektrina energija za pokretanje pumpi i toplotna energija za zagrijavanje naljeva.
Buka Nema veih izvora buke.
Topli procesi
5.4.3 Blaniranje (C3)
Cilj
Blaniranje je tehnoloka operacija u kojoj se povre ili voe izlae visokoj temperaturi u
kratkom vremenskom periodu, a s ciljem da se izvri toplinska obrada, inaktivacija enzima,
kao i omekavanje ploda radi smanjenja njegovog volumena i lakeg punjenja u ambalau.
Podruje primjene
Blaniranje je jedna od najvanijih tehnolokih operacija i primjenjuje se u svim procesima
prerade svjeeg voa i povra.
Opis tehnika, metoda i opreme

46

Blaniranje je tehnoloka operacija koja se vri u za to namijenjenoj opremi blaneru, koja

je dizajnirana tako da omoguava predgrijavanje via ili povra koje se blanira. Blaniranje
se najee izvodi potapanjaem povra u toplu vodu od 80C do 100C u kratkom vremenu
od 1 do 5 min, to zavisi od vrste povra koje se blanira, krupnoe i namjene. Osim toga
blaniranje se moe izvesti i izlaganjem voa i povra ivoj pari.
Voda Voda se koristi pri blaniranju povra i voa u vreloj vodi. Otpadna voda je topla i
sadri organske materije. Potronja vode se moe smanjiti blanirajem sa toplim vazduhom.
Emisija u vazduh Manje koliine pare se mogu emitovati u vazduh, pogotovo ako se
blanira parom. Mogu se pojaviti i mirisi.
vrsti otpad U blaneru mogu da zaostanu komadii plodova, koji se kasnije bacaju.
Energija Koristi se dosta toplotne energije, kojom se zagrijava voda ili para. Mogu se javiti
gubici ako oprema nije u dobrom stanju (slabo zaptivanje).
Buka Moe da nastane usljed protoka pare.

5.4.4

Kuhanje (C4)

Cilj
Kuhanje i kljuanje (kuhanje u kljualoj vodi) su tehnoloke operacije koje se provode s
ciljem da proizvod dobije eljene karakteristike u pogledu teksture, konzistencije, senzornih
osobina tj. da nakon ove operacije nema osobine sirovog voa i povra nego eljenog gotovog
proizvoda.
Podruje primjene
Primjenjuje se u velikom broju tehnolokih procesa prerade voa i povra, kao to su
proizvodnja marmelada, demova, keapa, ajvara, uvea itd. gdje se svjee voe i povre
dovodi u stanje gotovog proizvoda spremnog za konzumaciju.
Opis tehnik , metoda i opreme
Kuhanje je faza u tehnolokom procesu proizvodnje, gdje se razliite komponente izlau
visokoj temperaturi uz konstantno mijeanje. U procesima prerade voa i povra kuhanje se
obino vri u opremi koja omoguava indirektno zagrijavanje parom i kuhanje pod snienim
pritiskom i temperaturom (vakuum aparati). Takva oprema se najee koristi za kuhanje
marmelada i demova, pri emu se sauvaju sva svojstva voa od kojih se proizvod proizvodi.
Slino dizajnirana oprema se koristi i za kuhanje keapa i ajvara , takoer uz konstantno
mijeanje .
Voda Kuhanjem se uklanja ve postojea voda iz proizvoda, ime se proizvod termalno
obrauje. Ako se proizvod ukuhava pod vakuumom, esto se voda koristi za pravljenje
vakuuma (barometarski vakuum toranj, gdje vakuum nastaje usljed pritiska stuba tenosti) i
takva voda rastvara u sebi pare koje iziu iz proizvoda. Potronja vode za pravljenje vakuuma
zavisi od tipa ureaja. Voda se koristi i za pranje ureaja.
Emisija u vazduh Para koja nastaje isparavanjem iz proizvoda moe odlaziti u vazduh.
Takva para sadri i lako isparljive komponente i mirise iz voa i povra.
vrsti otpad Ne nastaje u koliinama koje su znaajne.

47

Energija Toplotna energija se troi za podizanje temperature smjee i za kljuanje. Ako se

koristi vakuum, smanjuje se temperatura kljuanja, ali se onda koristi elektrina energija za
vakuum pumpe. to je vei podpritisak (vakuum) nia je taka kljuanja i vee su utede u
toplotnoj energiji.
Buka Nema u znaajnim koliinama.
5.4.5 Prenje (C5 )
Cilj
Prenje je tehnoloka operacija kojom se postiu odreena senzorna svojstva proizvoda koja
su specifina i proizvod ih poprima prenjem u ulju na visokoj temperaturi.
Podruje primjene
U preradi voa i povra prenje se najee primjenjuje u preradi krompira kod proizvodnje
ipsa, te ponekad kod proizvodnje ajvara, gdje se neke od komponenata prije pasiranja pre u
ulju npr. paprika.
Opis tehnika , metoda i opreme
Oprema za prenje moe biti razliitih izvedbi , u zavisnosti od namjene. Za prenje ipsa iz
krompira to su obino industrijeske friteze za prenje gdje se temperatura ulja kree od oko
175C na poetku prenja do oko 190C na kraju prenja. Oprema za prenje mora
omoguavati este obnove ulja dodatkom svjeeg ulja uz mogunost filtracije radi uklanjanja
nagorjelih komada. Kod prenja ostalog povra npr. paprike u roku proizvodnje ajvara obino
se koriste posude sa duplim platom koje omoguavaju grijanje ulja na visoku temperaturu.
Voda Ne koristi se, osim za pranje ureaja.
Emisija u vazduh Nastaju mirisi i dim od nagorjelih komada. Nastaju i mirisi usljed prenja.
vrsti otpad Nagorjeli komadi povra, koji nisu za dalju upotrebu.
Energija Troi se za zagrijavanje ulja, uglavnom elektrina energija.
Buka Nema je u veim koliinama.
5.4.6 Pasterizacija, sterilizacija i UHT - tretmani na ultravisokim temperaturama (C6)
Cilj
Konzerviranje namirnica toplinom je, pored drugih metoda koje su u upotrebi, jedna od
najznaajnijih metoda konzerviranja. U preradi voa i povra ova metoda je prisutna u skoro
svim tehnolokim procesima. Toplinski tretmani u toku prerade voa i povra zaustavljaju
rast bakterija i mikroorganizama, zaustavljaju razliite enzimske reakcije i imaju za cilj da
ouvaju kvalitet proizvoda. Toplinski tretmani mogu biti razliiti sa razliitim vremenskim
trajanjem i visinom temperature, u zavisnosti u kojem se tehnolokom procesu primjenjuju tj.
u zavisnosti od svojstava proizvoda koji se podvrgava toplinskom tretmanu i roka trajnosti
koji se zahtijeva.
Pasteizacija je kontroliranjo grijanje proizvoda na temperaturi manjoj od 100C , koje se
moe vriti prije ili poslije punjenja u ambalau. Paterizacija se najee primjenjuje u preradi
voa i povra, jer se ovim postupkom konzerviranja ouva kvalitet proizvoda i ujedno unite
mikroorganizmi koji bi mogli izazvati kvarenje proizvoda .

48

Sterilizacija je postupak toplinskog tretmana na temperaturi od 100C i veoj, u vremenskom

periodu od 1 min do 60 min pri emu se unitavaju svi mikroorganizmi koji bi u hermetiki
zatvorenom proizvodu mogli izazvati kvarenje. Sterilizacija se primjenjuje kod proizvoda koji
imaju manju kiselost .
Tretman grijanja na ultravisokim temperaturama podrazumijeva grijanje na temperaturama
iznad 100C veoma kratko vrijeme.

Podruje primjene
Pasterizacija i sterilizacija su toplinski procesi konzerviranja koji se primjenjuju u svim
postupcima prerade voa i povra . Tretman grijanja na ultravisokim temperaturama se
najee primjenjujeu proizvodnji sokova.
Opis tehnika , metoda i opreme
Pasterizacija podrazumijeva toplinski tretman na temperaturama do 100C, najee u
opsegu od 62C do 90C, i vrijeme pasterizacije od nekoliko sekundi do 30 minuta. Koja
temperatura pasterizacije i koje vrijeme zagrijavanja e se upotrijebiti zavisi prije svega od
svojstava samog proizvoda koji se pasterizuje. Dvije pomenute veliine, temperatura
pasterizacije i vrijeme zadravanja se mogu podeavati za svaku vrstu proizvoda kako bi se
dolo do najpogodnijeg reima toplotnog tretiranja.
Munjeviti postupak ( flash pasterization) podrazumijeva brzo zagrijavanje tenih proizvoda
(sokova ) u ploastom ili cijevastom pasterizatoru na temperaturu do 100C u toku jedne do
tri minute. Kod prerade voa i povra uglavnom se primjenjuje u proizvodnji sokova.
Postupak visoka temperatura kratko vrijeme kod kojeg se primjenjuje temperatura iznad
200C, a vrijeme zagrijavanja od nekoliko sekundi do jedan minut. I ovaj postupak se
primjenjuje za tene proizvode: sokove, sirupe, koncentrirane sokove, pri emu proizvod
stalno protie i topao se odmah puni u predhodno steriliranu ambalau. Steriliran proizvod
moe da se puni u posebnoj sekciji za hlaenje, ali se u tom sluaju mora puniti u aseptinim
uvjetima.
Aseptino punjenje omoguava bolje ouvanje labilnih komponeneta jer se proizvod na
odreenoj visokoj temperaturi dri ogranieno vrijeme i odmah poslije neophodnog vremena
zagrijavanja hladi na temperaturu 25C do 30C i tako hladan puni u predhodno steriliranu
ambalau u aseptikim uvjetima. Ovakav nain kombinacije Postupka visoka temperatura
kratko vrijeme sa hlaenjem i aseptinog punjenja omoguava dobijanje visokokvalitetnog
proizvoda sa ouvanom bojom, vitaminima i dobrim senzornim svojstvima.
Za procese pasterizacije se, zavisno od uvjeta pasterizacije, koriste razliiti ureaji: ploasti
pasterizatori ( izmjnjivai topline), cijevni izmjenjiva topline pasterizator, tunelski
pasterizator sa raspivanjem tople vode, potapajui pasterizator (u kojemu se proizvod uranja
u toplu vodu ). Tipovi tunelskih pasterizatora mogu imati vie zona : 1. prvo predgrijavanje,
2. drugo predgrijavanje, 3. pasterizacija, 4. prethlaenje, 5. hlaenje, 6. suenje.
Sterilizacija je postupak toplinskog konzerviranja koji se vri na temperaturama iznad
100C, sa duim vremenom trajanja ( i do 60 minuta) i obino se provodi u autoklavima.
Postoje razliiti tipovi autokalva : normalni (obini )autoklav, tlani i predtlani autoklav koji
prema izvedbi mogu biti uspravni ili vodoravni. Sterilizacija u autoklavima se moe obaviti u
vodenoj kupelji ili vodenoj pari. Oba navedena postupka imaju odreene prednosti, npr.

49

sterilizacija u vodenoj kupelji smanjuje opasnost od stvaranja tzv. zranih jastuka koji pri
sterilizaciji u vodenoj pari lake nastaju. Meutim, sterilizacija u vodenoj pari je dosta
ekonominija zbog manjeg utroka energije. Temperatura i vrijeme trajanja sterilizacije se
odreuju u zavisnosti od vrste proizvoda koji se sterilizira. Proizvodi od voa i povra mogu
se sterilizirati prije pakovanja i nakon pakovanja u hermetiki zatvorenu ambalau.
Tretiranje proizvoda na ultravisokim temperaturama podrazumijeva izlaganje proizvoda
temperaturama iznad 100C (135 C do 150C) u vremenu od nekoliko sekundi. Proizvodi
sterilizirani na ovaj nain se pune u aseptinim uvjetima u prethodno steriliziranu ambalau.
Za Tretiranje proizvoda na ultravisokim temperaturama najee se koriste ploasti ili cjevasti
izmjenjivai topline ili direkno ubrizgavanje pare. Ovaj postupak steriliziranja mogue je
primijeniti samo za tene proizvode.
Voda Voda se koristi kao radni fluid u tunelskim pasterizatorima, kao i u autoklavima.
Emisija u vazduh Prilikom hlaenja vode, koja krui u sistemu tunelskog pasterizatora, na
rashladnom tornju jedan dio vode isparava u okolinu. Para se pojavljuje i na autoklavima i
takoe odlazi u vazduh.
vrsti otpad Ne nastaje.
Energija Koristi se toplotna energija za zagrijavanje na visoke temperature. Dosta energije
se koristi pri sterilizaciji. Kod tretmana na ultravisokim temperaturama koristi se hladna voda,
koja koristi el. energiju za rashlaivanje. El. energija se koristi i za pokretanje ureaja.
Buka Tunelski pasterizator je dosta buan i buka dolazi i od staklene ambalae koja se
sudara u njemu.
Koncentriranje toplotom
5.4.7 Isparavanje (teno u teno ) (C7)
Cilj
Isparavanje (evaporcija ) je djelimino uklanjanje vode ukuhavanjem. Teni proizvod (npr.
matini voni sok) moe se na ovaj nain koncentrirati od suhe materije 5% do 72% ili u
nekom sluajevima i vie, zavisno od viskoziteta koncentrata. Cilj isparavanja je
koncentrisanje tj. uguivanje proizvoda.
Podruje primjene
U procesima prerade voa i povra postupak isparavanja (koncentrisanja ) se primjenjue u
tehnolokim procesima proizvodnje koncentrisanih sokova od voa i povra koji se dalje
primjenjuju za proizvodnju sokova rekonstitucijom, ili u proizvodnji nekih drugih proizvoda.
Opis tehnika metoda i opreme
Koncentriranje ili isparavanje je tehnoloki postupak koji se u procesima prerade voa i
povra najee koristi u proizvodnji koncentriranih vonih ili povrtnih sokova.
Koncentrisanje prethodno dobijenog matinog vonog soka najee se vri uparavanjem u
vakuumu u jednostepenom dvo - ili viestepenom isparivau. Temperatura koncentrisanja je
najee 40 -45C. Ukoliko je temperatura via u prvoj fazi isparavanja dvo- ili viestepenog
isparavanja onda to mora biti kratko vrijeme. U zavisnosti od vrste voa od kojeg je dobijen
matini sok koji se uparava odreuje se temperatura isparavanja i konana vrijednost suhe
materije s ciljem da se ouvaju svi vrijedni prehrambeni sastojci kao i senzorna svojstva soka.

50

Koncentrirani voni sok, kojemu je isparavanje djelimino uklonjena voda, nakon zavrenog
postupka koncentrisanja se pasterizira u cjevastom ili ploastom paterizatoru najee
postupkom visoka temperatura kratko vrijeme i puni u prethodno sterilisanu ambalau.
Voda Voda se koristi za pranje opreme i poslije pranja je optereena suspendovanim
materijama i ima visok HPK i BPK. Voda se moe koristiti i za stvaranje vakuuma, koji
sniava taku kljuanja matinog soka.
vrsti otpad nema.
Energija Dosta se troi vodene pare u procesu zagrijavanja matinog soka do take
kljuanja. Elektrina energija se koristi za rad ureaja i pumpi.
Buka Mala koliina buke.
5.4.8

Dehidratacija (vrsto u vrsto) (C8)

Cilj
Dehidratacija je uklanjanje dijela vode iz vrstog dijela voa i povra u kontroliranim
uvjetima. Dehidratacija (suenje ) voa i povra jedna je od najvanijih metoda konzerviranja,
a cilj ove metode je produenje trajnosti voa i povra uklanjanjem dijela vode i smanjenja
vrijednosti aktiviteta vode .
Podruje primjene
Primjenjuje se kod tehnolokih postupaka dehidratacije/suenja voa (ljive, kajsije, smokve
itd.) i povra (krompir, mrkva, celer i drugo korijenasto povre).
Opis tehnika, metoda i opreme
Obzirom da dehidratacija /suenje u velikoj mjeri utie na teksturu, boju kao i gubitak lako
isparljivih komponenata, koje najee i odreuju kvalitet i prehrambenu vrijednost voa i
povra (proizvod ) veoma je vaan pravilan odabir opreme i pravilano odreivanje uvjeta
suenja.
Suenje povra u industrijskim veim kapacitetima se danas najee provodi u kontinualnim
sunicama s trakama. Upotrebljavaju se i tunelske sunice sa ljesama i kolicima, a za manje
kapacitete komorne sunice sa ljesama. U ovim ureajima za suenje se upotrebljava zagrijani
zrak, a relativna vlanost zagrijanog zraka je najkritiniji paarametar koji utie na uspjean
proces suenja. Zbog toga, zbog ekonominosti postupka i kvaliteta finalnog proizvoda
najvaniji je pravilan izbor temperaturnog reima i recirkulacija zraka. Drugi vaan parametar
je optereenje sunice, odnosno masa materijala po jedinici povrine trake ili ljese , odnosno
visina sloja. U zavisnosti od vrste povra koje se sui najee se stavlja 5-15 kg povra na
kvadratni metar trake ili ljese u sunici.
Voda Voda se koristi za pranje opreme.
Emisija u vazduh Mogu nastati mirisi i vodena para.
vrsti otpad Nastaje malo vrstog otpada.
Energija Najee se para se troi za zagrijavanje sunice, a u nekim sluajevima i
elektrina energija.
Buka Mala koliina buke.

51

Procesi hlaenja
5.4.9

Hlaenje i duboko hlaenje (C9)

Cilj
Hlaenje je snienje temperature proizvoda, od temperature u processu prerade na
tempertauru skladitenja. Hlaenje je postupak u kojem se temperatura smanjuje na
temeperaturu uvanja -1C do + 8C . Cilj hlaenja je smanjenje brzine biohemijskih i
mokrobiolokih promjena i produenje trajnosti.
Podruje primjene
Hlaenje se najee primjenjuje u svim procesima prerade voa i povra, kao metoda
kratkotrajnog konzerviranja. esto se vri prethlaivanje voa i povra, zapravo brzo hlaenje
radi postizanja due trajnosti i ouvanja kvaliteta kod transporta i manipulacije, te radi
stabilizacije temperature pri unoenju voa i povra u rashladne komore.
Opis tehnika, metoda i opreme
Snienjem temperature usporavaju se hemijske promjene u namirnici, koje nastaju aktivnou
prisutnih enzima ili drugih hemijskih agenasa, ili djelovanje mikroorganizama.
Metoda konzerviranja hlaenjem najmanje mijenja izvorna svojstva namirnice. Hlaenjem se
poveava odrivost namirnice za relativno kratko vrijeme, iako u tom pogledu postoje velike
razlike izmeu pojedinih namirnica od voa i povra. Daljnje poveanje trajnosti moe se
postii hlaenjem i skalditenjem u kontroliranoj atmosferi, tj. u atmosferi sa snienom
koncentracijom kisika i poveanjem sadraja SO2 u odnosu na zrak.
Konzerviranje hlaenjem ostvaruje se na temperaturama do iznad take smrzavanja staninog
soka. Izbor najpovoljnije temperature hlaenog skladitenja obavlja se prema vrsti namirnice (
za voe i prema sorti ), eventualno prema fiziolokom stanju i svojstvima, namjeni i roku
upotrebe.
Osim temperature, u procesima hlaenja, vano je odravati i odreenu vrijednost relativne
vlanosti zraka. Ako je relativna vlanost zraka niska dolazi do dehitratacije namirnice,
gubitka teine, smeuravanja tj. promjene teksture i slino. Previsoka relativna vlanost zraka
pogoduje razvitku plijesni i drugih mikroorganizama.
Neke vrste voa i povra se prije skladitenja hlaenjem moraju podrvrgnuti prethlaivanju tj.
kratko vrijeme (nekoliko sati) odleati na niskim temperaturama (iznad 0C). Tim se
postupkom odvodi toplina iz svjeeg voa i povra to olakava transport i manipulaciju, te
pomae ouvanju kvaliteta voa i povra.
Prethlaivanje se moe izvesti hladnom vodom (uranjanjem ili prskanjem) hladnim zrakom
(propuhivanjem), ledom i vakuumom (u vakuumu - pod snienim pritiskom) u vakuum
komori.
Za konzerviranje voa i povra hlaenjem vana je i ambalaa u kojoj je voe i povre
pakovano u toku konzerviranja. Najee su to gajbe letvarice, plastine box-palete, kartonske
kutije , da bi se mogli slagati jedni na druge a da zrak moe strujati izmeu pojedinih redova
sloene ambalae.

52

Voda Voda se koristi kao pomoni fluid za hlaenje kompresora pri stepenu kompresije i
takva voda obino cirkulira i samo se dopunjava. Voda se koristi i za pranje opreme, kao i
rashladnih komora u hladnjaama, pri emu se voda optereti sa organskim materijama.
Emisija u vazduh Emisija u vazduh moe da nastane usljed kvara na opremi kada radni fluid
iz rashladnog sistema (amonijak, freoni) curi u okolinu. Uvijek mala koliina izlazi van, a
curenje vee koliine je ve akcidentna situacija. Vodena para sa rashladnih tornjeva isparava
u okolinu.
vrsti otpad Moe da nastane pri loem rukovanju sa skladitenim materijalom.
Energija Koristi se elektrina energija za rad rashladnih ureaja.
Buka Kompresuri su jak izvor buke, pogotovo stariji modeli.
5.4.10 Zamrzavanje (C10)
Cilj
Konzerviranjem namirnica zamrzavanjem postie se ouvanje trajnosti namirnice na due
vrijeme. Zamrzavanje se temelji na injenici da se izdvajanjem vode u obliku kristala leda i
snienjem temperature ( -18C do - 20C ) praktino zaustavljaju hemijski, biohemijski i
mikrobioloki procesi u namirnicama ( vou i povru ).
Podruje primjene
Smrzavanje se primjenjuje u procesima konzerviranja voa i povra smrzavanjem .
Opis tehnika, metoda i opreme
Procesom zamrzavanje namirnica (voa i povra) tj. odvoenjem topline do take smrzavanja
gdje se sva '' slobodna'' voda izdvaja u obliku kristala leda. Na ovaj nain se vou i povru
produava trajnost na dui period.
Meutim, samo zamrzavanje uvjetuje odreene vee ili manje nepovratne ireverzibilne
promjene u vou i povru to je od posebnog znaaja kada se posmatra ouvanje izvorne
teksture i strukture voa i povra. Za namirnice koje sadre manju koliinu vode vrijeme
zamrzavanja nije tako znaajan parametar, ali je u tom sluaju vano u odreenom razdoblju
proi temperaturno podruje u kojem se odvodi toplina zamrzavanja da bi se na taj nain
smanjila postojea mikrobioloka aktivnost. Osim toga, vano je tokom skalditenja i
transporta obezbijediti odgovarajuu temepraturu ( -18C do - 20C ), pri emu ne smije doi
do oscilacija u temepraturi. Postupci za zamrzavanje voa i povra mogu se podijeliti prema
brzini prodiranja topline, i prema nainu odvoenja topline.
Prema brzini prodiranja topline postupci za zamrzavanje se dijele na :

spore , kod kojih je brzina fronte leda u hrani 0,1 do 0,2 cm/sat;
brze, kretanje fronte leda u hrani 0,5 do 3 cm/sat;
vrlo brze, brzina kretanja fronte leda u hrani 5-10 ( i vie ) cm /sat

Prema nainu odvoenja topline postupci za zamrzavanje se dijele na:

zamrzavanje strujom ohlaenog zraka,

zamrzavanje dodirom s hlaenim ( metalnim ) povrinama,
zamrzavanje imerzijom ( uranjanjem ) u rashladno sredstvo.

53

Zamrzavanje voa i povra strujom hladnog zraka je metoda koja se nadue primjenjuje.
Za tu svrhu se koriste komore ili tunelski ureaji razliitih izvedbi. Najee je to izolirana
hlaena komora , hlaena na temperaturi od -20C do - 30C . Kretanje zraka provodi se
prirodnom konvencijom ili ventilatorima. Danas je u upotrebi nekoliko tipova komornih i
tunelskih ureaja sa jednom ili vie traka za zamrzavanje. U tunelskom ureaju za
zamrzavanje se ostvaruje mnogo bre strujanje hladnog zraka to omoguava bre
zamrzavanje, nego u komornom ureaju.
Zamrzavanje dodirom s hlaenim (metalnim ) povrinama je metoda gdje se toplina
prenosi kondukcijom. Za ovu metodu zamrzavanja voa i povra postoji niz ureaja sa
hlaenim ploama pomou kojih se zamrzavaju namirnice nepravilnog oblika upakovane ili
ne upakovane). Postoje izvedbe ove opreme sa okomito i vodoravno poloenim ploama.
Za brzo zamrzavanje polutekuih ili tekuih namirnica upotrebljava se nekoliko vrsta ureaja,
npr. rotirajui bubnjevi ( iznutra hlaeni rashladnim medijem) , rotator (za djelimino
zamrzavanje namirnica i naknadno domrzavanje u ambalai ).
Zamrzavanje imerzijom (uranjanjem) u rashladno sredstvo je metoda kojom se postie
najbra izmjena topline, jer je najbolji doticaj proizvoda koji se zamrzava i rashladnog
sredstva. Rashladna sredstva koja se upotrebljavaju u smrzavanju imerzijom mogu se
podijeliti u dvije kategorije:

tekuine niske temperature, koje se hlade neizravnim doticajem s nekim drugim

rashladnim medijem,
kriogene tekuine ( kriogenici ) npr. tekui azot.

Tekuine niske take smrzavanja koje se koriste za smrzavanje nepakiranih namirnica su

otopine eera, soli ili glicerola. Njihova koncentracija mora biti takva da budu tekue na
temperaturi - 18C i nioj. Za smrzavanje voa koriste se otopine eera i pri tome se
ostvaruju temeperature od - 21C , koncentracija otopine eera je 62% i vrlo je viskozna pri
toj temperaturi.
U novije vrijeme se ee primjenjuju kriogenici , odnosno kriogene tekuine. To su ukapljeni
plinovi sa niskim vrelitem npr. tekui duik ili tekui uglendioksid.
Voda Voda se koristi kao pomoni fluid za hlaenje kompresora pri stepenu kompresije i
takva voda obino cirkulie i samo se dopunjava. Voda se koristi i za pranje opreme, kao i
rashladnih komora u hladnjaama, pri emu se voda optereti sa organskim materijama.
Emisija u vazduh Emisija u vazduh moe da nastane usljed kvara na opremi kada radni fluid
iz rashladnog sistema (amonijak, freoni) curi u okolinu. Uvijek mala koliina izlazi van, a
curenje vee koliine je ve akcidentna situacija. Vodena para sa rashladnih tornjeva isparava
u okolinu.
vrsti otpad Moe da nastane pri loem rukovanju sa skladitenim materijalom.
Energija Koristi se elektrina energija za rad rashladnih ureaja.
Buka Kompresuri su jak izvor buke, pogotovo stariji modeli.

54

Post procesne tehnoloke operacije

5.4.11 Punjenje i nalivanje (C11)
Cilj
Punjenje i nalivanje predhodno procesiranog proizvoda u odgovarajuu ambalau sa ciljem
zatite proizvoda od kontaminacije bilo koje vrste i ouvanje senzornih svojstava do
konzumacije.
Podruje primjene
Tehnoloka operacija punjenja se primjenjuje u svim procesima prerade voa i povra, a
nalijevanje je tehnoloka operacija koja se najee koristi u procesima mariniranja povra
(nalijevanja slano-kiselog naljeva ).
Opis tehnika, metoda i opreme
U zavisnosti o kojoj se vrsti proizvoda radi, predhodno pripremljen proizvod (u tehnolokom
procesu obraeno voe i povre) se puni u odgovarajuu ambalau. Vrste ambalae koje se
koriste u procesima prerade voa i povra su najee stakleneke (za punjenje mariniranog
povra, marmelada, demova, kompota), staklene boce (punjenje sokova i sirupa), vieslojna
ambalaa za sokove koja se koristi za punjenje soka u aseptinim uslovima, razliite plastine
kese (za sokove, za pakovanje suhog povra, zaina od povra , smrznutog povra itd.
Takoer, zavisno od tehnolokog procesa i vrste proizvoda kao i vrste ambalae u koju se
proizvod puni razliito je dizajnirana i oprema za punjenje. Npr. na linijama punjenja soka to
je najee automatsko punjenje gdje su maine za punjenje automatski podeene da pune
odgovarajui volumen. Kod punjenja marmelada takoer se koristi za to prilagoena oprema
koja moe biti automatizirana, dok kod punjenja u procesima mariniranog povra u zavisnosti
o kojem je povru rije punjenje moe biti mainsko na vibrirajuim stolovima ili runo na
rotacionim stolovima s trakom.
Smrznuto voe i povre se najee puni u plastine vree koje su pogodne za te proizvode, a
zatim u karonske kutije .
Nalijevanje je tehnoloka operacija koja se primjenjuje kod mariniranja povra nalijevanje
slano kiselog naljeva. Najee se vri na mainama prilagoenim ambalai u koju se
povre pakuje ( staklena tegla ili limenka ) gdje se dozira potrebna koliina naljev
aneposredno prije zatvaranja ambalae.
Voda Voda se koristi kao rastvara za pravljenje slano kiselog naljeva i kao takva ulazi u
proizvod. Prilikom punjenja moe doi do prosipanja naljeva, a poto je naljev kiseo, dolazi
do sniavanja pH otpadne vode. To nema veliki uticaj na ukupnu otpadnu vodu, osim ako
doe do izlijevanja vee koliine naljeva.
Emisija u vazduh Poto se naljev grije, mogua je pojava isparenja neprijatnog mirisa
(siretna kiselina). Malo pare se emituje u zrak kod operacije zatvaranja tegli, jer se mala
kolina pare uduvava ispod poklopca neposredno prije zatvaranja.
vrsti otpad Moe nastati ako pri punjenju naljeva doe do pucanja tegle.
Energija Elektrina energija se koristi za pokretanje pumpi i maina. Toplotna energija se
koristi za zagrijavanje naljeva (do 60C), kao i za paru koja se uduvava prije zatvaranja tegle..
Buka Nema veeg nastajanja buke.

55

5.4.12 Pakiranje, etiketiranje i plastificiranje (C12)

Cilj
Pakovanje je tehnoloka operacija u kojoj se finalni proizvod pakuje u ispravno odabranu
ambalau koja e u roku trajnosti proizvoda ouvati senzorna svojstva proizvoda, zdravstvenu
ispravnost proizvoda, te omoguiti praktinu upotrebu i rukovanje kao i estetske zahtjeve.
Podruje primjene
Primjnjuje se u svim podrujima prerade voa i povra, gdje je pakiranje najee integralni
dio proizvodnog procesa.
Opis tehnika, metoda i opreme
Za pakovanje gotovih proizvoda koji su nastali u procesu prerade voa i povra najee se
koristi staklena ambalaa, metalna ambalaa, plastina ambalaa, te vieslojna ambalaa
(polietilenska folija / papir /Al. folija/poletilenska folija ) za aseptino pakovanje.
Staklena ambalaa najvie je zastupljena u pakovanju proizvoda od procesiranog voa i
povra. U staklene tegle najee se pakuje marinirano povre, ajvar, uve, razliiti povrtni
umaci , demovi i marmelade i kompoti. Staklena boca najee se koristi za pakovanje
vonih i povrtnih sokova i vonih sirupa.
Hermetiki zatvorena metalna ambalaa (limenke), takoer je znaajno zastupljena u
pakovanju sterilisanog i pasteriziranog povra i kompota. Metalne limenke takoer su
zastupljene u pakovanju osvjeavajuih pia.
Plastina ambalaa , vrsta ili poluvrsta kao to su plastine boce ili posude razliitog
volumena najee se koristi za pakovanje razliitih proizvoda od paradajza npr. keap i
razliiti umaci, zatim plastina ambalaa za pakovanje marmelada .Poluvrsta i fleksibilna
plastina ambalaa najee se koristi za pakovanje smrznutog i suenog povra. Plastina
ambalaa , zavisno od namjene, moe biti proizvedena razliitim metodama (puhanjem,
injektiranjem itd. ) i od razliitih materijala (Polipropilen PP, polietilen- PE, polivinilhlorid
PVC, polietilen visoke gustine HDPE, polietilentereftalat PET itd.).
Vieslojna ambalaa, koja se sastoji iz naizmjeninih slojeva polietilenske folije, kartona
/papira, i Al- folije koristi se u prosesima aseptinog punjenja, najee za vone sokove. Ova
ambalaa se prije samog formiranja u toku prosesa punjenja sterilizira (vodik peroksidom ) i
puni u aseptinim uslovima. Ova ambalaa dobro uva mikrobioloku ispravnost i senzorne
karakteristike proizvoda.
Oprema koja se koristi za punjenje i pakovanje u navedenu ambalau je dizajnirana u skaldu
sa vrstom ambalae koja se koristi i u skaldu sa procesom koji je predhodio punjenju i
pakovanju tj. vrstom proizvoda koji se pakuje.
Nakon pakovanja i punjenja u ambalai proizvodi se etiketiraju na mainama za etiketiranje.
Etiketa se nanosi na ambalau lijepljenjem, a u nekim sluajevima dizajn i deklaracija su
tampani na ambalai ako se radi o plastinoj ambalai. Etikete (dizajn i sadraj deklaracije
proizvoda) moraju biti uskaleni sa zakonskom regulativom.
Za skupna pakovanja proizvoda se koriste maine za plastificiranje termoskupljajuom
folijom, nakon ega se proizvodi paletiziraju i skladite prema propisanim uvjetima.
Voda Ne koristi se u ovim operacijama, osim za pranje opreme.

56

Emisija u vazduh Nema.

vrsti otpad Pri ovim operacijama nastaje dosta vrstog otpada, neto zbog procesa, a neto
kao kalo. Ako fabrika sama proizvodi kartonske tacne, prilikom njihovog izrezivanja nastaje
dosta otpadnog kartona. Otpad moe nastati i pri grekama maine. Otpad se kod ovih
operacija se moe reciklirati, tako da je mala koliina koja odlazi na deponiju.
Energija Koristi se elektrina energija za pokretanje maina i za zagrijavanje termo tunela
koji plastificira zbirna pakovanja.
Buka Ne nastaje vea koliina buke pri ovim operacijama.
5.5

POJEDINANI PROCESI PROIZVODNJE U SEKTORU PRERADE VOA I POVRA (D)

Pored konzumiranja u svjeem stanju, proizvodi od voa i povra dobijeni razliitim

procesima prerade voa i povra su meu najzastupljenijim u prehrani ljudi. Neki od
najeih procesa prerade voa i povra dati su u narednoj tabeli.
Tabela 4. Najei procesi prerade voa i povra u BiH
Sirovina ( voe , povre )

Proces prerade

Metod konzerviranja

Krastavac, paprika, Mariniranje /kiseljenje u Termika obrada

kupus, luk, mrkva, slano-kiselom naljevu
(konzerviranje toplinom)
artioke, gljive.
Kupus, krastavac

Povre

Paradajz

Krompir

Fermentacija

Bioloki
konzerviranja

nain

Razliite
povra

vrste Proizvodnja soka

Termika obrada

Razliite
povra

vrste Sueno povre

Suenje
vode )

Razliite
povra

vrste Hlaenje,
duboko Hlaenje i zamrzqavanje
hlaenje
i
duboko
smrzavanjepovre
spremno za upotrebu

Paradajz

Krompir

oduzimanje

Paradajz pelati - Cijeli Termika obrada

oljuten paradajz
Keap

Termika obrada

Sok od paradajza

Termika obrada

ips

Termika obrada
prenje u ulju )

57

Borovnica, kupuna , Kompoti,

voe
malina,
jagoda, eernom sirupu
kruka,
jabuka,
breskva,
kajsija,
ljiva, vinja .

Voe

5.5.1

u Termika obrada ( sa
sinergetskim djelovanjem
eera- redukcija aw)

Borovnica , ribizla, Marmelade i demovi

jagoda,
malina,
kupina,
kruka,
jabuka,
breskva,
kajsija, ljiva, vinja

Termika obrada ( sa
sinergetskim djelovanjem
eera- redukcija aw)

Borovnica, vinja, Voni sokovi i nektari

ribizla,
jabuka,
kruka,
breskva,
kajsija,
jagoda,
malina,
kupina,
ljiva.

Termika obrada

Razliito voe

Konditorski proizvodi

Udjelovanje
redukcija aw

Razliito voe

Voni koncentrati

Termika
obrada,
koncentriranj(uparavanje)

Razliito voe

Sueno voe

Suenje

Razliito voe

Smrznuto
i
smrznuto voe

eera

duboko Zamrzavanje

Gotovi obroci koji dominantno sadre voe i povre (D1)

Obzirom da je svjee voe i povre sezonskog karaktera, tretiranjem na razliite naine u

procesima prerade, konzumira se u obliku preraevina u toku cijele godine. Najee
konzumirani proizvodi od voa su marmelade, demovi , kompoti , te razliito kandirano voe
i voni elei koji se konzumiraju kao deserti. Proizvodi od povra koji se najee
konzumiraju su neki proizvodi od krompita npr. krompirov ips, zatim smrznuto povre koje
je spremno za dalju pripremu obroka uvani zamrznuto.
5.5.2

Voni sok (D2)

Voni sokovi i njima slini proizvodi su jedna od najznaajnijih grupa preraevina od voa sa
prehrambenog i sa ekonomskog gledita. Sokovi su po fizikim karakteristikama specifina
vrsta proizvoda, a po hemijskom sastavu su proizvod napribliniji svjeem vou. Korekcija se
vri samo da bi se poboljao ukus ili da bi se postigla osvjeavajua svojsta.
Prema tehnolokom postupku, fizikim karakteristikama i hemijskom sastavu razlikuje se
nekoliko vrsta sokova: bistri, mutni, kaasti i koncentrirani voni sokovi.

58

Bistri voni sok se dobija cijeenjem ili difuzijom izdvojen elijski sok i rastvorljivi sastojci ,
bistren i filtriran dok se ne dobije stabilan bistri sok. Bistri voni sok se moe proizvesti iz
razliitih vrsta voa i, u zavisnosti od izbora voa, razlikuje se nain dopreme i prihvata voa.
Prije procesa proizvodnje bistrog vonog soka, bez obzira o kojoj se vrsti voa radi,
neophodno je napraviti pravilan izbor sorti voa koje su pogodne za proizvodnju bistrog soka.
Tehnoloki postupak proizvodnje bistrog soka obuhvata slijedee operacije : prihvat voa ,
pranje,
inspekcija , sitnjenje (mljevenje), cijeenje (presovanje), centrifugiranje,
pasterizacija, bistrenje (depektinizacija), filtriranje, dezaeracija, pasterizacija, punjenje u
ambalau. Kako se razlikuju uslovi prihvata i skladitenja , razliitog voa od kojeg se
proizvodi bistri voni sok, tako se i operacije u tehnolokom procesu proizvodnje izvode na
razliit nain tj. na razliitoj opremi koja je prikladna za odreenu vrstu voa. Za uklanjanje
peteljki , sjemenki i bobica koriste se razliiti perforirani valjkasti bubnjevi ili drugi ureaji
koji su prilagoeni potrebi. Za operaciju sitnjenja (mljevenja ) obino se koriste mlinovi tipa
ekiara (za jabuasto voe) ili ureaji sa valjcima (za jagodiasto voe). Toplinska obrada,
zagrijavanja na 85C, u pripremnoj fazi se u pravilu koristi za sve vrste obojenog voa
(jagodasto, bobiasto voe). Ovaj postupak je povezan sa kasnijim uklanjanjem enzima, a
vaan je i za postizanje boljeg presovanja soka, za to potpuniji prijelaz tvari iz kojih se
dobija boja u sok i za njegovu kasniju stabilnost. Jabuka se , u pravilu, ne obrauje toplinski
prije presovanja. Nakon toplinske obrade se vri postupak obrade pektolitikim preparatima depektinizacije (bistrenja), kojima je cilj uklanjanje estica mutnoe tako da se dobije stabilan
bistri sok.
Zbog sezonskog dospijea voa i potrebe zadovoljenja trita tokom cijele godine, dobijeni
bistri sok ce esto koncentrira, te se skalditi u koncentriranom obliku. Za dalji postupak
proizvodnje gotovog bistrog soka se koristi koncentrirani bistri sok koji se postupkom
rekonstitucije i uz eventualnu korekciju kiselinom podvrgava filtriranju, dezaeraciji,
pasterizaciji i punjenju u razliitu ambalau (aseptino punjenje ili punjenje u staklenu bocu
uz dodatnu pasterizaciju).
Bistri voni sok podrazumijeva bistri sok od voa bez dodatka eera ili bilo kakvih drugih
dodataka, osim dodatka kiseline (najee limunske kiseline) radi korekcije okusa. Osim
bistrog vonog soka, proizvodi se i bistri nektar tj. bistri sok kojemu je dodan i eer.
Mutni voni sok, u pogledu svojih svojstava, ini prelaznu grupu sokova izmeu bistrih i
kaastih sokova. estice u mutnom soku takvih su dimenzija i svojstava da se obino ne
taloe, a njihov ukupni dijametar je znaajno manji nego u kaastom soku. Mutni sokovi se
obino dobijaju iz citrus voa i zapravo je proizvodnja mutnih vonih sokova od voa iz
podruja BiH zanemariva. Tipini predstavnici voa za proizvodnju mutnih vonih sokova su
citrusi (ili agrumi) limun, narana, greifurt i njima srodni plodovi , a tipini postupci dobijanja
soka iz ovog voa su specifini i u znaajnoj se mjeri razlikuju od postupaka koji se koriste
za proizvodnju bistrih i kaastih sokova iz ostalih vrsta voa. Te razlike se ponajprije odnose
na nain izdvajnaja soka iz plodova i potrebu uklanjanja eterinih ulja iz povrinskog dijela
kore. Izdvajanje soka se vri u ekstraktorima , u pravilu bez drobljenja kore, a izdvajanje
eterinih ulja najbolje je provesti prije ekstarkcije soka. U ovakvim procesima ne koristi se
toplinska obrada u poetnim fazama proizvodnje, sve do finalne obrade ili eventualnog
koncentriranja uparavanjem. Sokovi agruma se esto koncentriraju i kriokoncentriranjem tj.
koncentriranje zamrzavanjem. Obzirom na injenicu da citrus voe (agrumi) nije tipino za
podruje BiH , za proizvodnju mutnih vonih sokova iz citrusa u praksi se obino uvoze
gotovi proizvedeni koncentrirani sokovi od ovog voa iz kojih se u tvornicama u BiH
postupkom rekonstitucije proizvode mutni voni sokovi i nektari u razliitim pakovanjima.

59

Na narednoj slici. je prikazana ema proizvodnje bistrih, mutnih i koncentriranih sokova od

jabuastog voa.

Slika 5. Shema proizvodnje bistrih, mutnih i koncentriranih sokova

Postupci proizvodnje kaastih sokova ili nektara znatno se razlikuju od postupaka proizvodnje
bistrih sokova. Unoenje dijela pulpe tj. netopljivih dijelova voa se postie primjenom

60

posebnih ureaja za ekstrakciju, izdvajanje soka, te stabilizaciju i homogenizaciju soka

(nektara). Meuproizvod, u ovom sluaju vona kaa, obino se dobiva pasiranjem voa, uz
predhodnu toplinsku obradu. Toplinska obrada ima viestruku ulogu, prije svega omekavanje
vonog tkiva i inaktivaciju enzima. Vonu kau kao polupreraevinu, koja se dalje koristi u
proizvodnji kaastih vonih sokova i nektara mogue je sauvati konzerviranjem na razliite
naine : pasterizacijom i uvanjem u aseptinim uvjetima ili smrzavanjem u blokove i
uvanjem na 18%C. Dalja proizvodnja kaastih sokova i nektara podrazumijeva mijeanje
dobijene vone kae sa vodom , eerom, kiselinom (najee limunskom) radi korekcije
okusa , po potrebi stabilizacijom sa nekim od stabilizatora (npr. pektinom ili alginatom),
homogenizaciju, dezaeraciju, pasterizaaciju i punjenje u razliitu ambalau (aseptino
punjenje ili punjenje u staklenu bocu uz dodatnu pasterizaciju). Ukratko opisan tehnoloki
postupak proizvodnje kaastog soka obuhvata slijedee operacije: prihvat voa, pranje,
inspekcija, sitnjenje(mljevenje), toplinska obrada, hlaenje, pasiranje, dezaeracija kae,
pasterizacija kae, hlaenje kae, zamrzavanje kae i skladitenje zamrznute kae, koja se
esto uva kao poluproizvod i koristi kasnije u toku godine za proizvodnju gotovog kaastog
soka. U daljoj proizvodnji gotovog kaastog soka iz zamrznute vone kae kao
poluproizvoda, prva tehnoloka operacija je odmrzavanje kae, zatim korekcija vodom,
eerom i kiselinom, homogenuzacija soka, dezaeracija, pasterizacija, punjenje u staklene
boce uz dodatnu pasterizaciju ili punjenje u aseptinim uvjetima u za to prikladnu ranije
steriliziranu ambalau.
5.5.3 Koncentrirani sokovi (D3)
Koncentriranim sokovima nazivaju se sokovi kojima je na pogodan nain odstranjena
odreena koliina vode, a osatali sastojci ugueni. Smanjenje sadraja vode ima viestruk
znaaj u pogledu smanjenja trokova skalditenja, transporta i ambalae, te omoguava
proizvodnju gotovog soka u proizvodnim pogonima koji su udaljeni od mjesta proizvodnje
koncentriranog soka, kao i proizvodnju soka od pojedinih sirovina u toku cijele godine.
Tehnoloki postupak proizvodnje koncentriranog soka je prikazana na Slici 5.
Rekonstitucijom (ponovnim razblaivanjem) koncentriranog soka se dobija voni sok koji se
vrlo mali ili nikako ne razlikuju od svjee proizvedenog soka. Koncentrirani sokovi osim z
aproizvodnju gotovog soka se koriste i za proizvodnju vonih sirupa, elea i drugih proizvoda
u konditorskoj industriji.
5.5.4 Voe konzervirano toplinskim tretiranjem (D4)
Za konzerviranje voa toplinskim tretmanima pogodne su skoro sve vrste voa i to najee
svjeeg neposredno nakon prihvata. Ovakav nain konzerviranja voa podrazumijeva
konzerviranje cijelih plodova ili komada plodova voa u eernom sirupu pasterizacijom.
Ovakvi proizvodi se nazivaju kompoti. Ovisno o vrsti voa koje se konzervira tehnoloke
operacije pripreme voa za konzerviranje su razliite. Najee, tehnoloki postupak
proizvodnje kompota se moe opisati slijedeim tehnolokim operacijama: prihvat sirovine,
inspekcija, pranje, otkotiavanje (ako je potrebno, kod nekog kotuniavog voa nije
neophodno), guljenje (kod jabuastog voa), inspekcija, sjeenje i uklanjanje sjemene loe
(kod jabuastog voa ), blaniranje na 95(kod jabuaastog voa), punjenje voa u ambalau,
doziranje eernog sirupa, deaeracija(odzraivanje ili ekshaustacija), zatvaranje ambalae,
pasterizacija na temepraturi do 100C i hlaenje.
Priprema eernog sirupa: mijeanje sastojaka (voda i eer), zagrijavanje, filtriranje i
transport pumpom do maine za doziranje.

61

U zavisnosti koje voe se konzervira na opisani nain oprema koja se koristi u tehnolokim
operacijama pripreme voa se razlikuje i prilagoena je za odreene potrebe, npr. razliiti su
postupci guljenja voa, rezanja voa itd. i razliita je oprema na akojoj se vre te operacije.

5.5.5 Zamrznuto voe voe konzervirano zamrzavanjem (D5)

Konzerviranje voa zamrzavanjem jedna od najznaajnijih metoda konzerviranja i ima najiru
primjenu kod konzerviranja voa za kasnije primjene, npr. za proizvodnju marmelada,
demova, elea, kao i razliitih eliranih proizvoda za konditorsku industriju. Za proces
zamrzavanja koristi se voe u stadiju zrelosti za potronju tj. sa potpuno razvijenom bojom i
aromom, kao i odgovarajuom teksturom u zavisnosti od krajnje namjene i nainu obrade.
Nain obrade tj. priprema za smrzavanje ovisi od vrste voa koja se priprema i vrsti vrizvoda
za koji e se to voe nakon smrzavanja koristiti. Najee priprema voa za zamrzavanje
ukljuuje slijedee tehnoloke operacije: prihvat voa, pranje i probiranje (uklanjanje
nejestivih dijelova ploda), guljenje i uklanjanje sjemen loe (za jabuasto voe),
otkotiavanje (za kotuniavo voe), uklanjanje peteljki (za sitno voe), rezanje, inspekcija,
ispiranje, cijeenje i zamrzavanje .
Jagodiasto i bobiasto voe se zamrzava u rastresitom stanju brzim postupcima zamrzavanja
da bi se postigla tzv. IQF svojstva (proizvod poznat pod komercijalnim nazivom ''freirollend)
tj. pojedinano zamrznuti plodovi. Voe zamrznuto u rastresitom stanju, kao i smrznuta vona
kaa su obino namijenjeni daljoj preradi samo to se primjenjuju razliiti postupci
zamrzavanja. Kod prvog se zamrzavanje provodi strujom hladnog zraka, u kontunualnom
tunelu fluidizacijom (u lebdeem sloju ili uz pomo kriogenika ukapljenih plinova, kao to
su ukapljeni duik ili ugljini dioksid. Vona kaa se zamrzava kontaktnim postupkom u
ploastim zamrzivaima.
5.5.6 Konzervirano voe (D6)
Konzervirano voe podrazumijeva proizvodnju marmelada, demova, elea i drugih eliranih
proizvoda (proizvodi na bazi pektinskog gela). Za sve navedene proizvode karakteristina je
vrsta ''gel'' konzistencija. Da bi se postigla takva konzistencija voe se uz kuhanje mijea sa
eerom, te se dodaju pektin i kiselina. To su proizvodi sa visokim sadrajem eera, niskom
vrijednosti aktiviteta vode (aw ) i zadovoljavajuim rokom trajnosti uz zadravanje
odgovarajueg kvaliteta proizvoda. U proizvodnji eliranih proizvoda, za postizanje kisele
sredine u svrhu eliranja, najee se dodaje limunska kiselina, jabuna ili vinska kiselina. Od
eera, najeee se koristi saharoza, glukoza i fruktoza, a djelimino se ovi eeri (do 30 % )
mogu zamijeniti i glukoznim ili glukozno - fruktoznim sirupom. U proizvodnji marmelada
najeee se koristi smrznuto voe ili hemijski konzervirano voe u SO2 pulpa. U sluaju
proizvodnje iz pulpi mora se prije pasiranja voa provesti desulfitacija i to kuhanje u
vakuumu (pod snienim pritiskom min. 15 minuta) . Pripremljena pasirana vona masa i eer
(koji djelimino moe biti zamijenjen sa glukoznim sirupom), se kuhaju, a pred kraj kuhanja
se dodaju pektin i kiselina u odreenom omjeru. radi postizanja elirane konzistencije. Nakon
kuhanja do eljene suhe materije proizvod (dem ili marmelada) se puni u odgovarajuu
ambalau. Na Slici 6. je prikazana procesna ema proizvodnje marmelada i demova.

62

Slika 6. Procesna shema proizvodnje marmelada i demova

5.5.7

Suho voe voe konzervirano suenjem (D7)

Iako je konzerviranje osnovni silj suenja voa, danas se nameu i ekonomski razlozi za sve
eu primjenu ove metode konzerviranja. Smanjenje mase i zapremine smanjuje trokove
transporta i skalditenja, te olakava rukovanje i upotrebu na ovaj nain konzerviranog voa,
to je posebno izraeno kod instant - proizvoda. Osim toga suenje je pogodna metoda
konzerviranja voa radi ouvanja prehrambenih vrijednosti voa, te suho voe zauzima sve
vei znaaj u dijetalnoj prehrani, kao i u upotrebi u proizvodnji razliitih ''snack'' proizvoda.
Uobiajena obrada voa prije suenja ukljuuje slijedee tehnoloke operacije: probiranje i
sortiranje po veliini i eventualno prema stepenu zrelosti, pranje, guljenje (runo, mehaniko,
hemijsko ili vodenom parom), rezanje (na razliite oblike), obrada lunatom otopinom (ljive,
groe), blaniranje, sumporenje ili sulfitiranje (obrada sa SO2 ). Upotreba sumpornog
dioksida (plinovitog ili u obliku sumporaste kiseline) se u zadnje vrijeme pokuava zamijeniti
drugim sredstvima, ali ipak je jo uvijek rasprostranjena te se, u pojedinim zemljama,
odgovarajuim propisima odreuje maksimalna koliina sumpornog dioksida koja smije
zaostati u gotovom proizvodu. Izbor ureaja za suenje zavisi o vrsti voa, i njegovim
karakteristikama (veliina , oblik i konzistencija). Za manje kapacitete najee se
upotrebljavaju sunice sa ljesama i toplim zrakom, a za vee kapacitete su obino kontinualni
tuneli sa ljesama i kolicima ili kontinualne sunice sa trakama. Na Slici 7. prikazana je ema
proizvodnje suenog voa .

63

Slika 7. Shema proizvodnje suenog voa

5.5.8

Prerada paradajza (D8)

U okviru postupaka prerade i konzerviranja voa i povra, posebno povra proizvodi od

paradajza su oduvijek zauzimali znaajno mjesto zbog posebnih organoleptikih i kulinarskuh
svojstava i same prehrambene vrijednosti paradajza. Najtipinije preraevine od paradajza su
:

koncentrat paradajza (slui za dalju proizvodnju razliitih umaka, keapa, supa i

slinih proizvoda),

guljeni paradjza ( tzv. Paradajz pelati ),

sok od paradajza,

dehidrirani proizvodi.

Koncentrat paradajza je proizvod dobijen uparavanjem soka paradajza dobijenog pasiranjem

zdrobljenih i toplinski obraenih plodova paradajza. Proizvodnja koncentrata paradajza u BiH
je zanemariva, te se on skoro za sve potrebe proizvodnje uvozi, a najee se koristi za dalju
proizvodnju keapa i razliitih umaka od paradajza. U BiH je iz koncentrata rajice najvie
zastupljena proizvodnja keapa, najee u plastinoj ambalai razliitog volumena. Osim

64

toga, iz koncentriranog paradajza se rekonstitucijom i mijeanjem sa odreenim dodacima

radi korekcije okusa, te proizvodi i sok paradajza. Pelati (guljeni paradajz) konzervirani su u
limenkama i staklenkama u naljevu ili vlastitom soku. Za ovaj proizvod neophodne su
pogodne sorte paradajza, jer zahtijevaju posebnu teksturu i specifinu masu paradajza. U BiH
proizvodnja pelata takoer nije znaajno zastupljena.
5.5.9

Prerada krompira (D9)

Prerada krompira i zamjena krompira njegovim preraevinama u prehrani je u sve veem

porastu. Najpoznatije preraevine od krompira su krompir konzerviran toplinskom obradom,
dehidrirani ( osueni ) proizvodi od krompira, ips od krompira, kao i zamrznuti proizvodi od
krompira ( najee pomfrit). Kvalitet preraevina od krompira u najveoj mjeri ovisi o
sortnim karakteristikama krompira koji se prerauje: specifinoj masi, hemijskom sastavu,
ukupnoj suhoj tvari, reducirajuim eerima, te uslovima skladitenja i uvanja.
Priprema krompira za preradu slina je pripremi za preradu kod ostalog povra, a to je u prvoj
fazi najee uklanjanje neistoa ''suhim'' i ''mokrim'' postupkom, za ta se moe upotrijebiti
raliita oprema, a najdjelotvornijije je pranje u ureajima sa rotirajuim etkama. Nakon
pranja i sortiranja, krompir se podvrgava guljenju (abrazivno, toplinsko vodenom parom i
hemijski- otopinom luine). esto se u pripremi oguljeni krompir ree u skaldu sa kasnijom
namjenom, ali trajnost tako izrezanog proizvoda je dosta ogranienai povezana sa negativnim
posledicama kao to su '' posmeivanje '' i mikrobioloka nestabilnost, pa se tako izrezan
krompir najee tretira 1 %-nom otopinom bisulfita.
ips od krompira
ips je tipini ' snack'' proizvod dobijen rezanjem gomolja krompira na tanke listove i zatim
preneje u ulju. U proizvodnji ipsa se najee primjenjuje abrazivno guljenje krompira (
arni ili kontinuirani ureaji ), jer pri guljenju uz primjenu zagrijavanja nastaju tzv. toplinski
prstenovi. Izrezani listovi krompira su najee debljine 0,8 1,7 mm, se u daljoj preradi
ispiru i obrauju toplinom ili hemijskim sredstvima (bisulfit i sl. ) radi zatite boje. Kvalitet i
nain upotrebe ulja za prenje su od naroitog znaaja za kvalitet gotovog proizvoda.
Potrebno je postii to bru cirkulaciju i obnovu dodatkom svjeeg ulja. Temperatura ulja se
kree od 180 - 190C na poetku prenja do 163-175C na kraju prenja. Prenjem se smanji
vlanost proizvoda na 1,5 2 % . Ukoliko se dio vode ukloni prije prenja, skrati se vrijeme
trajanja prenja. U nekim manjim pogonima uobiajeno je uklanjanje povrinske vode i
(eventualno) ulja centrifugiranjem.
Dehidratirani (osueni ) proizvodi od krompira
U osuene proizvode od krompira najee se ubraja osueni krompir izrezan u komade
razliite veliine i oblika (ploke, kockice, ploice), dehidtratirana kaa od krompira (pire),
granule brana i pahuljice. Krompir se sui, u pravili, na nain uobiajen za suenje
korjenastig povra nakon blaniranja u vodenoj pari ili vodi pri 93-100C nekoliko minuta,
provodi se sulfitiranje ( otopinom natrijeva sulfita bisulfita ili metasulfita) ime se sprjeava
posmeivanje krompira i omoguava upotreba viih temperatura u poetnoj fazi suenja to
ubrzava proces. Suenje se provodi u komornim ili tunelskim sunicama s lesama ili
kontinualnim trakama od ianog pletiva i to pri temepraturi od 85-95c, a pri kraju suenja
temperatura se smanjuje na oko 60C.

65

Dehidrirana kaa (pire) tipina je polupripremljena hrana od krompira, koja sve vie slui i
kao sirovina za neke druge proizvode npr. snack ekstrudiranih proizvoda, itd.
5.5.10 Sokovi od povra (D10)

Sokovi od povra, kao i voni sokovi mogu biti bistri, mutni i kaasti. U proizvodnji
mijeanih sokova od povra obino najvei udio zauzimaju sokovi od paradajza i mrkve.
Ponekad se u proizvodnji, sokovi od povra mijeaju sa vonim sokom. Sokovi od povra
najee su niske kalorine vrijednosti, ali zbog visokog udjela mineralnih tvari, vitamina i
pektinskih preparata imaju posebnu prehrambenu vrijednost. Sokovi od povra mogu se
proizvoditi gotovo od svih vrsta povra, ali je u BiH proizvodnja sokova od povra relativno
nova i obino se proizvodi sok od paradajza (iz koncentrata paradajza) i trenutno ova
proizvodnja nema velike kapacitete.
5.5.11 Povre konzervirano toplinom i zamrznuto povre (D11)

Povre konzervirano sterilizacijom

Konzerviranje povra toplinom najee podrazumijeva postupak obrade povra toplinskom
sterilizacijom. Proizvodi od povra, za razliku proizvoda od voa, zbog manje kiselosti tj.
vee vrijednosti pH za uspjeno konzerviranje se moraju podvrgnuti toplinskoj obradi na
viim temperaturama, u pravilu viim od 100C tj. sterilizaciji. Ovaj nain konzerviranja se
naravno primjenjuje za proizvode kojima kiselost nije poveana dodavanjem ocatne kiseline.
Ovakav nain konzerviranja zahtijeva odreenu pripremu povra, koja je u pravilu ista kao i
kod drugih naina konzerviranja i prerade povra, a odnosi se na operacije prihvata povra,
inspekcije i prebiranja, kalibriranja po krupnoi, pranja, guljenja, eventualno rezanje na sitnije
dijelove i blaniranje. Sterilizacija povra provodi se u razliitim tipovima autoklava (npr.
obini autoklav, predtlani autoklav, hidrostatski autoklav) i na vie naina npr. u vodenoj
kupelji ili vodenoj pari. Reim sterilizacije tj. temperatura sterilizacije i vrijeme trajanja
sterilizacije se odreuju u zavisnosti od razliitih faktora npr. vrste povra, krupnoe ploda,
vrste pakovanja, veliine pakovanja itd. Postupkom toplinske sterilizacije se najee
konzervira graak, mahune, mrkva, pinat, artioka i dr.
Konzerviranje povra toplinskom sterilizacijom je u BiH zastupljeno u manjoj mjeri u odnosu
na druge naine konzerviranja povra.
Zamrznuto povre
Zamrzavanje povra je jedna od najvanijih metoda konzerviranja povra, a razlozi za to su
kvalitet povra konzerviranog na ovaj nain, prikladnost smrznutih proizvoda za primjenu ,
kako u industrijskim postrojenjima kada se smrznuto povre koristi kao poluproizvod tako i u
irokoj potronji obzirom da se smrznuto povre najee primjenjuje kao polupripremljen
obrok.
Metode i naini konzerviranja koji su opisani u sekciji C10 mogu se koristiti za zamrzavanje
povra u zavisnosti koja vrsta povra i za koju namjenu se zamrzava. Zamrzavanjem se
najee konzervira graak, mahune, korjenasto povre (najee mrkva), cvjetae (npr. kelj )
i u novije vrijeme krompir (rezan za pomfrit). Tehnoloke operacije pripreme povra za
zamrzavanje su sline pripremi povra za ostale naine konzerviranja i pokazane su na Slici 8.
na primjeru zamrzavanja korjenastog povra i paprike.

66

Slika 8. Shema proizvodnje zamrznutog povra ( korjenasto povre i paprika )

5.5.12 Marinirano (pasterizirano) povre (D12)

Konzerviranje povra u slano-kiselom naljevu (otopina octane kiseline i soli) zasniva se na

naelu anabioze tj. metodi kojom se ograniava ili potpuno potiskuje djelovanje
mikroorganizama stvaranjem nepovoljnih uvjeta za njihov razvitak. Povre konzervirano u
slano-kiselom naljevu se dodatno i pasterizira ime se osigurava dodatna sigurnost proizvoda.
Konzerviranje u slano-kiselom naljevu je pogodna metoda za preradu raznog povra:
krastavac, razliite sorte paprika, feferoni, cvekla, korjenasto povre- mrkva, celer, patrnjak,
rotkva , repa itd., zatim zeleni paradajz i cvjetae. Ipak, najzastupljeniji su krastavac, paprika i
cvekla, feferoni, te razliite vrste mijeanog povra - mijeana salata. Marinirati se moe
svjee povre ili povre koje je ranije bilo privremeno konzervirano u slano-kiselom naljevu
vee koncentracije. U oba sluaja povre mora biti potpuno zdravo i neoteeno i prethodno
pripremljeno. U zavisnosti o kojem se povru radi tehnoloke operacije pripreme povra

67

mogu se vie ili manje razlikovati. Na Slici 9. prikazana je ema (slijed operacije) postupaka
proizvodnje mariniranog (i pasteriziranog) povra.
Krastavci u ukupnoj preradi mariniranog povra zauzimaju najznaajniji udio. Za
konzerviranje se upotrebljavaju uglavnom sitniji plodovi (sorte '' kornion''), a krupniji
plodovi se mogu i rezati. Plodovi krastavca moraju biti vrsti, boja plodova mora biti
ujednaena tamnozelena. Prije same prerade plodovi krastavca se kalibriraju prema duini,
zatim se peru najprije grubo (uz namakanje) u strojevima sa etkama, a onda pod mlazevima
tueva. Nakon pranja vri se inspekcija da bi se odstarnili oteeni plodovi . Krastavci se
zatim pune (runo ili mainski) u ambalau ( staklenke ili limenke), a ambalaa napunjena
plodom se na maini za nalijevanje slano-kiselog naljeva puni naljevom i zatvara. Potom
proizvod ide na proces pasterizacije (u pasterizatore razliitih izvedbi) i podvrgava se
toplinskoj obradi pri temperaturi od 80C do 90C. Vrijeme trajanja pasterizacije se odreuje
u zavisnosti od krupnoe ploda i veliine ambalae. Nakon pasterizacije proizvod se
obavezno hladi.
Paprika se moe konzervirati u slano-kiselom naljevu cijela, sa sjemenom loom ili bez
sjemene loe, zatim se moe sjei na filete, rezance ili druge oblike. Postoji veliki broj sorti
paprike koje se razlikuju po svojim karakteristikama, a koje su pogodne za ovaj nain
konzerviranja i koje se koriste za razliite proizvode.
Paprika se nakon dopreme(prihvata) pere, vri se inspekcija i odstranjivanje oteenih i
neuslovnih plodova. Paprika se zatim blanira (toplinski obrauje) ako se konzervira cijela, a
ako se prerauje kao filet ili rezana paprika prvo se vri uklanjanje sjemene loe i rezanje, pa
nakon toga blaniranje. U zavisnosti od sorte ploda i krupnoe ploda blaniranje se najee
vri na oko 80C u vremenu trajanja 2 do 5 minuta. Blanirana paprika se hladi vodom i
ujedno ispira od ostatkaa sjemenki i sitnih komadia ploda, te se ohlaena i oprana puni u
ambalau, nakon ega se na mainama za doziranje slano-kiselog naljeva vri nalijevanje , a
potom zatvaranje ambalae. Proizvod se nakon zatvaranje pasterizira (u pasterizatorima
razliitih izvedbi) i podvrgava se toplinskoj obradi pri temperaturi od 80C do 90C. Vrijeme
trajanja pasterizacije se odreuje u zavisnosti od vrste paprike koja se konzervira, od veliine
komada ploda ako je rezana i veliine ambalae. Nakon pasterizacije proizvod se obavezno
hladi.
Feferoni se najee nakon branja privremeno konzerviraju u jakom slano-kiselom naljevu i
velikim posudama (plastine bave) i prerauju u zimskim mjesecima. Nakon prihvata,
feferoni se peru uz inspekciju da bi se uklonili nedovoljno zreli i oteeni plodovi, te
privremeno stavljaju u plastine bave u kojima se na plodove dolijeva slano-kiseli naljev
jae koncentracije. Nakon stajanja do vremena prerade feferoni se vade iz bavi i peru u
hladnoj vodi uz potapanje (odsoljavanje) i pune u ambalau (najee staklene tegle). Nakon
punjenja ploda u ambalau dozira se slano kiseli naljev blae koncentracije, te se proizvod
pasterizira i hladi.
Cvekla se najee konzervira rezanjem na ploke, rjee kao cijeli plodovi ako su korijeni
cvekla sitnih dimenzija. Nakon prihvata cvekla se kalibrira po krupnoi ploda, te se vri
inspekcija i uklanjanje grubih neistoa (ostaci zemlje , kamenii itd. ). Cvekla se nakon
inspekcije pere, a zatim kuha u vodi ili vodenoj pari na 90C do 95C , a vrijeme kuhanja se
odreuje u zavisnosti od krupnoe ploda. Obino je to vrijeme od 60 do 90 minuta. Nakon
kuhanja uklanja se omekana pokoica cvekle u ureaju za guljenje karborundumom ili
rotacijski praonicama pod jakim mlazom vode. Oljutena cvekla se ispire i ree na ploke i
puni u ambalau. Nakon punjenja se na mainama za doziranje slano-kiselog naljeva vri
nalijevanje, a potom zatvaranje ambalae. Proizvod se nakon zatvaranje pasterizira (u

68

pasterizatorima razliitih izvedbi) i podvrgava se toplinskoj obradi pri temperaturi od 80C do

90C. Vrijeme trajanja pasterizacije se odreuje u zavisnosti od veliine komada ploda i
veliine ambalae. Nakon pasterizacije proizvod se obavezno hladi.
Mijeana salata je proizvod koji se dobija mijeanjem pojedinih komponenata (povra) u
odreenom omjeru. Priprema mijeane salate se najee sastoji od dvije faze, priprema
pojedinih komponenata povra i konfekcioniranje pojedinih receptura u zavisnosti od vrsta
povra iz kojeg se radi. Izbor komponenata koje se mogu meusobno mijeati je veliki, a
najee su to krastavac, paprika, mrkva, celer, cvjetae (karfiol), luk. Povre se priprema za
preradu pojedinano, te se nakon rezanja mijea u odreenim omjerima prema utvrenim
recepturama uz vaganje i puni u ambalau. Nakon punjenja se na mainama za doziranje
slano-kiselog naljeva vri nalijevanje, a potom zatvaranje ambalae. Proizvod se nakon
zatvaranje pasterizira (u pasterizatorima razliitih izvedbi ) i podvrgava se toplinskoj obradi
pri temperaturi od 80C do 90C. Vrijeme trajanja pasterizacije se odreuje u zavisnosti od
veliine komada ploda i veliine ambalae. Nakon pasterizacije proizvod se obavezno hladi.
Slano kiseli nadljev koji se koristi za ovaj metod konzerviranja moe sadravati vee ili
manje udjele (koncentracije) soli i octene kiseline , odnosno octa(vinskog, alkoholnog ili
vonog octa). Prema ovim koncentracijama razlikuju se jake ili slabe marinade. Slano-kiseli
naljev se priprema u posudama sa mjealicom , u koje se dodaje voda, so i octana kiselina i
zatim se grije, filtrira i pumpom prebacije do maine za doziranje naljeva, odakle se dozira u
ve plodom napunjenu ambalau.
Osim soli i octane kiseline u naljev se dodaje i mala koliina eera radi korekcije okusa,
zatim razliiti zaini i ekstrakti . Na narednoj slici. je pokazana ema proizvodnje mariniranog
(i pasteriziranog) povra.

69

Slika 9. Shema proizvodnje mariniranog (i pasteriziranog) povra

70

5.5.13 Sueno povre (D13)

Konzerviranje povra suenjem je takoer jedan od najznaajnijih postupaka u preradi povra
obzirom da se sueno povre sve vie primjenjuje u proizvodnji dehidratiranih proizvoda npr.
supa, razliitih dodataka jelima, djeije hrane itd., a znaajna upotreba suhog povra je i u
irokoj potronji kao dodatak jelima. Povre se u pravilu sui u mikroklimatskim uvjetima
tj.sunicama. Sam proces suenja pretpostavlja odreenu pripremu povra koja je slina
pripremi povra i kod ostalih metoda konzerviranja. Priprema povra za suenje, zavisno od
vrste povra, se najee sastoji iz slijedeih tehnolokih operacija: prihvat povra, ienje
od vrstih neistoa - ostaci zemlje ili kamena, inspekcija , uklanjanje peteljki ili listova,
guljenje, rezanje, blaniranje, ispiranje, cijeenje, suenje, kondicioniranje- ujednaavanje
vlage, vaganje i pakovanje. Osim nabrojanih operacije esto se vri i sulfitiranje povra prije
suenja (uranjanjem u 1,0-1,5 %-ni rastvor bisulfita) radi zatite povra od reakcija
posmeivanja. Sulfitira se najee svo korijenasto povre, dok se lisnato povre kao i list
peruna ne podvragava ovoj operaciji. Suenjem se najee konzervira lukoviasto i
korjenasto povre, a u novije vrijeme sve je rairenije suenje krompira u razliitim oblicima.
Lukoviasto i korijenasto povre se najee ree na kockice, listie, rezance i ploke debljine
3-10 mm.
Suenje povra u industrijskim veim kapacitetima najee se vri u kontinualnim sunicama
s trakama, a upotrebljavaju se i tunelski ureaji za suenje s lesama. U ureajima za suenje
upotrebljava se zagrijani zrak, a njegova vlanost je najkritiniji parametar za uspjean proces
suenja. Drugi parametar vaan za kvalitet suenja je optereenje sunice tj. masa povra po
jedinici povrine trake za suenje. U skladu s tim koje povre se sui i kakav krajnji proizvod
se zahtijeva u procesu suenja podeava se i proces suenja i operacije koje predhode suenju.
Osim za uobiajene tehnoloke operacije pripreme povra za suenje, za uspjenu preradu
povra suenjem neophodno je izabrati pogodne sorte tj. sorte povra sa veim udjelom suhe
tvari i to izraenijom aromom. Trenutno u BiH se povre konzervira suenjem u manjim
kapacitetima, ali je ta metoda prerade povra sve zastupljenija. Najee se sui mrkva,
patrnjak, korijen celera, korijen i list peruna, praziluk, crni luk, krompir (u obliku pirea). Na
narednoj slici pokazana je ema proizvodnje suenog korijenastog povra i proizvodnje
suenog lista peruna.

71

Slika 10. Shema proizvodnje suenog korijenastog povra i suenog lista peruna

72

TRENUTNI NIVOI POTRONJE I EMISIJA

6.1

UVOD

Prerada voa i povra karakteristino zahtijeva velike koliine vode. Voda se, osim kao
sastojak proizvoda, upotrebljava primarno za pranje sirovina, posebno kod vonih sokova i
kaa, za ienje proizvodne opreme i radnih povrina kako bi se odrali higijenski standardi.
Velika preduzea za preradu voa i povra upotrebljavaju po nekoliko stotina m3 vode na dan.
Najvee koliine vode (i do 90%) nisu upotrijebljene kao sastojak (nisu ugraene u proizvod),
ve se pojavljuju u tokovima otpadnih voda.
Emisije u zrak su uglavnom rezultat rada kotlovskih postrojenja za proizvodnju pare. Poto u
preradi voa i povra postoje zahtjevi za termikom obradom, postoji potreba i za vodenom
parom. Kao gorivo za kotlove najvie se koristi mazut i lo ulje, a koriste se i drva. Ovo je
najdominantniji nain zagaivanja zraka u pogonima za preradu voa i povra, jer se
gorenjem mazuta i lo ulja oslobaaju jedinjenja ugljenika i sumpora, koja su zagaujue
supstance.
Elektrina energija se koristi za rad svih maina, hlaenje, ventilaciju, klima-ureaje,
osvjetljenje, proizvodnju komprimiranog zraka i sl.
Otpad, koji nastaje u sektoru prerade voa i povra je organskog porijekla: ostaci voa i
povra, poslije njihovog pranja, prerade i pripreme za dalji proizvodni proces. U ovom
sektoru, znacajne koliine otpada se proizvode u operaciji pakiranja: folije, najloni, etikete,
kartonske kutije, ostaci plastike, tegli, konzervi i sl.
Neprijatni mirisi - Prilikom prerade voa i povra, a naroito povra, mogu se javiti i
neprijatni mirisi, koji nisu tetni, ali mogu imati utjecaj na okolinu. Oni nastaju prilikom
termike obrade nekih sirovina i prilikom loih uvjeta uvanja sirovina ili otpadaka poslije
prerade. Mogu nastati i u primarnom ili sekundarnom tretmanu otpadnih voda (anaerobni
uvjeti).
Buka unutar proizvodnih pogona prerade voa i povra uglavnom potie uslijed pomonih
operacija (npr. kompresori), kao i u zonama pakiranja (npr. staklene tegle)
U narednoj tabeli pregledno su prikazane tehnoloke operacije koje su zastupljene u preradi
voa i povra, kao i mjesta u proizvodnom procesu gdje se troi energija i voda, te mjesta
nastanka otpadnih voda i otpada.

73

Tabela 5. Prikaz mjesta u tehnolokom procesu gdje se troi energija i voda, kao i mjesta
nastanka otpadnih voda i otpada
Oznaka
operacije

Naziv operacije

Potronja
energije

Potronja
vode

A.1

Prijem
sirovina
,
manipuliranje i skalditenje

A.2

Sortiranje,
klasiranje,
ljutenje,
iskotavanje,
uklanjanje peteljki

B.1

Sjeenje i rezanje

B.2

Mljevenje i pasiranje

B.3

Mijeanje

C.1

Priprema
aditiva

C.2

Kiseljenje (mariniranje )

C.3

Topli procesi

C.4

Kuhanje

C.5

Prenje

C.6

Pasterizacija, sterilizacija i
UHT (tretmani na visokim
teperaturama )

C.7

Isparavanje ( teno u teno

)

C.8

Dehidratacija ( vrsto u
vrsto )

C.9

Hlaenej i duboko hlaenje

C.10

Zamrzavanje

C.11

Punjenje i nalijevanje

C.12

Pakiranje, etiketiranje
plastificiranje

D.1

Gotovi
obroci
koji
dominantno sadre voe i
povre

D.2

Voni sok

KOD

dodavanje

Nastanak
otpadne
vode

Nastanak
otpada

74

D.3

Koncentrirani voni sok

D.4

Voe
konzervirano
toplinskim tretiranjem

D.5

Zamrznuto
voekonzervirano
zamrzavanjem

D.6

Konzervirano voe

D.7

Suho
voevoe
konzervirano suenjem

D.8

Prerada paradajza

D.9

Prerada krompira

D.10

Sokovi od povra

D.11

Povre
toplinom
povre

konzervirano
zamrznuto

D.12

Marinirano ( pasterizirano )
povre

D.13

Sueno povre

voe

75

Tabela 6. Tabelarni prikaz utjecaja na okolinu za pojedine tehnoloke operacije u preradi voa i
povra
Kod

Operacija

Uticaj na okolinu
Zrak

Voda

vrsti
otpad

Buka Energija

A. Prijem i priprema sirovina

A.1

Prijem sirovina , manipuliranje i S1, S2

skalditenje

E1, E2, W6
E4. E6

A.2

Sortiranje,
klasiranje,
ljutenje, S2
iskotavanje, uklanjanje peteljki

E1, E2, W1
E5, E6

B. Redukcija veliine , mijeanje i oblikovanje

B.1

Sjeenje i rezanje

S1

E1,E4

W1

B1

B.2

Mljevenje i pasiranje

S1

E1, E4

W1

B2

P4

B.3

Mijeanje

C. Proizvodne procesne tehnologije

C.1

Priprema i dodavanje aditiva

S2

W6

P3, P4

C.2

Kiseljenje ( mariniranje )

S1

C.3

Blaniranje

S1, S8

E1, E5

P1

C.4

Kuhanje

S2, S3

P1

C.5

Prenje

S1

P3

C.6

Pasterizacija, sterilizacija i UHT ( S1, S8

tretmani na visokim teperaturama )

B2

P1, P4

C.7

Isparavanje (teno u teno)

S1, S8

P1, P4

C.8

Dehidratacija (vrsto u vrsto)

S1, S8

P1, P4

C.9

Hlaenje i duboko hlaenje

S7, S8

E2

B1

P2

C.10

Zamrzavanje

S7, S8

E2

B1

P2

C.11

Punjenje i nalijevanje

S1, S8

E3, E6

P2, P4

C.12

Pakiranje, etiketiranje i plastificiranje

W6

P4

76

Tabela 7. Upotrijebljeni kodovi za emisije u zrak

Oznaka

Emisije u zrak

S1

Miris

S2

Praina

S3

Organske pare

S4

CO2

S5

NO2

S6

SO2

S7

NH3

S8

Vodena para

Mala emisija

Nema emisije

Tabela 8 Upotrijebljeni kodovi za emisije u vode

Oznaka

Emisije u vodu

E1

Rastvorene organske materije (HPK/BPK)

E2

Ukupne suspendovane materije

E3

Kiseline/baze

E4

Masti i ulja

E5

Nitriti, nitrati, amonijak, fosfati

E6

Rasvorene vrste materije

Mala emisija

Nema emisije

77

Tabela 9 Upotrijebljeni kodovi za otpad

Oznaka

Otpad

W1

Organski otpad

W2

Ulja i masti

W3

Neorganske soli

W4

Rastvarai

W5

Metali

W6

Papir, karton, najlon, burad

Mala emisija

Nema emisije

Tabela 10 Upotrijebljeni kodovi za buku

Oznaka

Buka

B1

Velika buka

B2

Srednja buka

Mala buka

Nema buke

Tabela 11 Upotrijebljeni kodovi za potronju energije

Oznaka

Energenti

P1

Velika potronja pare

P2

Velika potronja el. energije

P3

Srednja potronja pare

P4

Srednja potronja el. energije

Mala potronja

78

Nema potronje

Osnovne karakteristike potronje i emisija, kao i trenutni nivoi i koliine u fabrikama za

preradu voa i povra u BiH, daju se u nastavku.

6.2

VODA

6.2.1 Potronja vode

Voda je jedna od vanih sirovina u preradi voa i povra. Voda koja se upotrebljava mora i
ispunjava sve norme kvaliteta vode za pie, a generalno se moe kazati da se u ovom sektoru
zahtijevaju velike koliine pitke vode. Potronja vode zavisi od primjenjenog proizvodnog
procesa, starosti pogona i tipa opreme.
Prerada voa i povra karakteristino zahtijeva velike koliine vode.
Voda se, osim kao sastojak proizvoda, upotrebljava primarno za pranje sirovina, posebno kod
vonih sokova i kaa, za ienje proizvodne opreme i radnih povrina kako bi se odrali
higijenski standardi. Velika preduzea za preradu voa i povra upotrebljavaju po nekoliko
stotina m3 vode na dan. Najvee koliine vode (i do 90%) nisu upotrijebljene kao sastojak
(nisu ugraene u proizvod), ve se pojavljuju u tokovima otpadnih voda.
Voda se osim za tehnoloke potrebe (Tabela 6. prikazuje tehnoloke operacije gdje se troi
voda u proizvodnom procesu) jo koristi kao:

sanitarna voda

voda za pripremu pare i vakuuma

rashladna voda.

Preraivai voa i povra se uglavnom oslanjaju na vlastite izvore vodosnabdijevanja i na

snabdijevanje iz javnih vodovoda. Orijentacija na vlastite izvore snabdijevanja vodom ima tu
prednost da je jeftinija i da se ne zavisi od drugih. Procentualno se najvie koristi voda iz
vodovodne mree, a 5-10% se koristi iz vlastitih izvorita. Kvalitet vode iz bunara odgovara
kvalitetu vode iz gradske vodovodne mree.
Potronja vode iz gradskog vodovoda se mjeri vodomjerima, a potronja vode iz bunara se ne
mjeri vodomjerom, ali ju je mogue procijeniti na osnovu kapaciteta i vremena rada pumpi za
crpljenje ove vode.

79

Tabela 12Potronja vode po toni gotovog proizvoda u fabrikama prerade voa i povra u
BiH 9
Kapacitet preduzea

Potronja vode po toni gotovog proizvoda

(srednja vrijednost na tromjesenoj

osnovi)

(m3/t)

(t/dan)
4,4 m3/t - 16,2 m3/t

Velika preduzea
(20-100 t/dan)

do 4,4 m3/t

Mala preduzea
(do 20 t/dan)

Tabela 13 Tipine vrijednosti potronje vode 10

Proces

Proizvodnja
soka

Proizvodnja
demova

Proizvodnja
pasterizovanog povra

6,5

6,0

5,9 - 11

Potronja vode
(m3/t)

U Tabeli 12. su dati podaci o ukupnoj potronji vode u preradi voa i povra po toni gotovog
proizvoda, jer u fabrikama za preradu voa i povra u BiH se ne mjeri potronja vode po
pogonima. Tabela 13. prezentira tipinu potronju vode u proizvodnim pogonima prerade
voa i povra, koje preporuuje Document on Best Available Techniquies in the Food, Drink
and Milk Industries, EC, August 2006.-Dokument o najboljim raspoloivim tehnikama, za
pojedine proizvodne pogone. Obzirom da se u fabrikama za preradu voa i povra, potronja
vode ne mjeri po pogonima, to je poreenje neizvedivo.
6.2.2 Otpadna voda
Otpadne vode koje nastaju u okviru proizvodnog procesa mogu se podijeliti na:
-

tehnoloke otpadne vode

sanitarne otpadne vode
oborinske otpadne vode

Izvori podataka: Elaborati o ispitivanju tereta zagaenja u otpadnim vodama industrije

Reference: Document on Best Available Techniquies in the Food, Drink and Milk Industries, EC, August
2006.
10

80

Tehnoloke otpadne vode nastaju pri pranju posua i opreme u pogonima za proizvodnju
soka, marmelade, demova, keapa, pasterizovanog povra, pogona za skladitenje i
pakovanje, te hlaenje pakovanih proizvoda, poslije obavljenog procesa pasterizacije.
Najee se zatvorene tegle ili staklene boce sa sokovima, poslije pasterizacije vanjskim
pricanjem sa hladnom vodom se hlade postepeno do 20 oC. Na poetku, voda je toplija 60
o
C, pa 40 oC i na kraju 20 oC. Voda na poetku, poto je zagrijana, vraa se u kotlovnicu zbog
iskoritavanja topline, a isputa se samo ona koja hladi proizvod do 20 oC. Pranje proizvodnih
pogona vri se jednom u smjeni i to prvo deterdentom, zatim se ispire. Potom se pogon, kao i
radne povrine, dezinfikuju sa Na- hipohloritom ili Ca-hipohloritom u conc. 0,1 mg/l.
Otpadne vode nastale u kotlovnici, takoer se uputaju zajedno sa ostalim tehnolokim
vodama.
Sanitarne otpadne vode, mogu nastajati u fabrikom restoranu i poslovno-prodajnom
objektu, kupatilu, pri pranju radnika prije i poslije zavretka smjene, kao i u sanitarnim
vorovima upravne zgrade. U veini sluajeva skupljaju se odvojenom kanalizacijom i
zajedno uputaju u septiku jamu. Sanitarno-fekalne otpadne vode, koje se prethodno
predtretiraju u izgraenoj septikoj jami, uputaju se u prihvatni kanal u koji se uputaju i
tehnoloke otpadne vode, a poslije se zajedno u vodoprijemnik. Ukoliko posjeduju ureaj za
tretman otpadnih voda, na taj tretman se upuuje samo tehnoloka otpadna voda.
Generalno se moe kazati da su otpadne vode najvei problem industrije prerade voa i
povra.
Izvor otpadne vode su osim prozvodnog procesa i procesi pranja i ienja. Kod pranja i
ienja sirovina, te opreme i prostorija dolazi do sapiranja komada voa, povra, te ulja i
kiselina od obrade u slivnik to poveava sadraj HPK, masnoe i suspendovanih materija, te
sredstava za ienje u otpadnoj vodi. Sastojci koji se dodaju za neke proizvode u vidu zaina,
aditiva i aroma, takoer dospijevaju u otpadnu vodu kao posljedica pranja maina ili
prosipanja prilikom dodavanja. Na taj nain se takoer poveava sadraj BPK, ukupnih
suspendovanih materija, ulja i masti, te soli u otpadnoj vodi.
Otpadne vode se uglavnom isputaju u prirodne recipijente, sa ili bez primarnog tretmana
(talonik, separator masti i ulja).
Specifinost industrije za preradu voa i povra je sezonski karakter, to se odraava i na
sastav otpadnih voda, koji varira u zavisnosti od toga ta se trenutno prerauje. Izuzetak ine
usko specijalizirani pogoni, koji prerauju samo jednu ili nekoliko sirovina (ipsare,
hladnjae, mali pogoni).
Ispitivanje tereta zagaenja otpadnih voda izraen preko EBS-a, redovno se utvruje svake
dvije godine, a prema Pravilniku o vrstama, nainu i obimu materija i ispitivanja iskoritene
vode, isputene otpadne vode (Slubene novine FBiH, br: 48/98).
Mjereni parametri su:
-

Temperatura vode,
Suspendirane vrste estice,
Hemijska potronja kisika,
Petodnevna biohemijska potronja kisika,
Ukupni nitrogen,
Ukupni fosfor,
Stepen toksinosti otpadnih voda uz pomo test organizma Daphnia Magna, te specifini
pokazatelji zagaenja,
Zbirni pH,m-alkalitet,
81

- ulja i masti,
- deterdenti,
- volatilne materije,
- isparni ostatak,
- pepeo,
U narednim tabelama se prezentiraju:
tipine vrijednosti koncentracija zagaujuih materija u otpadnim vodama iz industrije
prerade voa i povra u BiH,
dozvoljene granine vrijednosti koncentracija opasnih i tetnih materija u vodama u
skladu sa vaeim propisima,
tipine vrijednosti koncentracija zagaujuih materija u otpadnim vodama iz industrije
prerade voa i povra prema referentnom dokumentu o najboljim raspoloivim
tehnikama u prehrambenoj industriji (august 2006. godine).

Tabela 14. Vrijednosti karakteristinih parametara kvalitete otpadnih voda iz prerade voa i
povra u BiH 11
Parametar

Jedinica mjere

Dozvoljene granine
vrijednosti
koncentracija opasnih
i tetnih materija u
vodama koje se
isputaju u
povrinske vode

Raspon izmjerenih
vrijednosti

30

10-30

6,0 (6,5)-9.0

6,5-7,5

Ukupne
suspendovane estice

mg/l

35

10-500

HPK

mg/l

125

40-3400

BPK5

mg/l

25

10-2800

Ukupni azot

mg/l

10 (15)

4-24

Ukupni fosfor

mg/l

1 (3)

0,2-1,8

Temperatura
pH

11

Izvor podataka:Planovi aktivnosti uraeni za preduzea koja se bave preradom voa i povra; Studije uraene
za fabrike prerade voa i povra kroz projekt JAANJE KAPACITETA ZA PRIMJENU ISTIJE
PROIZVODNJE U BIH -EC LIFE Third countries program, MOED
82

Tabela 15. Tipine koncentracije zagaujuih materija u otpadnoj vodi iz tehnolokog

procesa proizvodnje vonog soka i pasterizacije povra 12
Parametar

Tipine vrijednosti

BPK5
HPK
Suspendovane materije
Ukupni azot
Ukupni fosfor

3.000 mg/l
5.000 mg/l
700 mg/l
150 mg/l
30 mg/l

Ukoliko posmatramo karakteristike otpadne vode iz fabrika za preradu voa i povra u BiH i
uporedimo ih sa dozvoljenim graninim vrijednostime koje propisuju odgovarajui pravilnici,
u skladu sa recipijentom otpadnih voda, moe se zakljuiti da su vrijednosti parametara
znatno iznad dozvoljenih. Razlog ovome je injenica da veina fabrike za preradu voa i
povra veinom nemaju odgovarajui tretman otpadnih voda, ili ako i imaju, primijenjene
tehnologije preiavanja ne daju oekivani rezultat. To se ogleda u injenici da efluent prije
isputanja u prijemnik u veini sluajeva ne zadovoljava propisane vrijednosti, tj. maksimalno
dozvoljene koncentracije relevantnih parametara.
Ukoliko uporedimo parametre prezentirane u Tabelama 14. i 15., moemo zakljuiti da su
karakteristike otpadnih voda iz prerade voa i povra u BiH sline onima iz evropskih pogona
i postrojenja koji se bave preradom voa i povra.
Otpadne vode se isputaju direktno u povrinske vode ili u javni kanalizacijski sistem. Voda
se i u sluaju isputanja u javnu kanalizaciju, ne preiava, jer u BiH ima vrlo malo
naseljenih mjesta sa ureajima za preiavanja komunalnih otpadnih voda. Sve ovo upuuje
na zakljuak da industrija prerade voa i povra znaajno doprinosi zagaivanju voda u Bosni
i Hercegovini.
Iz ovog razloga neophodno je prvo uloiti napore da se smanje koncentracije organskog
optereenja u otpadnim vodama prvenstveno primjenom mjera prevencije nastanka zagaenja,
a potom projektiranju odgovarajuih ureaja za tretman otpadnih voda.
6.3

EMISIJE U ZRAK

Emisije u zrak su uglavnom rezultat rada kotlovskih postrojenja za proizvodnju pare. Poto u
preradi voa i povra postoje zahtjevi za termikom obradom, postoji potreba i za vodenom
parom. Kao gorivo za kotlove najvie se koristi mazut i lo ulje, a koriste se i drva. Ovo je
najdominantniji nain zagaivanja vazduha u pogonima za preradu voa i povra, jer se
gorenjem mazuta i lo ulja oslobaaju jedinjenja ugljika i sumpora, koja su zagaivai.
Prilikom odreivanja emisije u zrak mjeri se koliina i koncentracija CO2, CO, SOx, NOx i
vrste estice.
Dio pare takoe odlazi u vazduh, dijelom zbog same prirode procesa i ureaja (tunelski
pasterizator, zatvaraica tegli), dijelom zbog curenja iz instalacija (loi ventili, kondenz
lonci). Curenje pare predstavlja gubitak u procesu.
12

Reference Document on Best Available Techniques in the Food, Drink and Milk Industries, EC, August 2006

83

Prilikom prerade voa i povra, a naroito povra, mogu se javiti i neprijatni mirisi, koji nisu
tetni, ali loe djeluju na okolinu. Oni nastaju prilikom termike obrade nekih sirovina i
prilikom loih uslova uvanja sirovina ili otpadaka poslije prerade. Mogu nastati i u
primarnom ili sekundarnom tretmanu otpadnih voda (anaerobni uslovi).
U Tabeli 6. prikazane su tehnoloke operacije, u okviru koji se javljaju emisije u zrak, kao i
vrste emisija koje se javljaju za svaku tehnoloku operaciju.
Kada su u pitanju kotlovnice, u skladu sa Zakonom o zatiti zraka, zahtijeva se monitoring
emisija u zrak isputenih iz kotlovnica. Preduzea su u obavezi pripremiti Detaljnu studiju o
mjerenju emisija u zrak iz kotlovnica.
Zagadujue supstance koje se mjere u emisijama u zrak su:
Azotni oksidi (mg/m3)
CO (mg/m3)
Sumpor dioksid (SO2) (ppm)
Cestice (mg/m3)
Cad (u skladu sa Bacharach)
Ovo nije bio sluaj sve do 2007., kada su preduzea zapoela sa pripremom Planova
aktivnosti za okolinsku dozvolu. Obzirom na mali broj dostupnih podataka, nije bilo moguce
zakljuiti da li su emisije u zrak u okviru dozvoljenih graninih vrijednosti i da li uestvuju u
poveanju zagaenja zraka u podruju.
Emisije amonijane pare nastaju tokom rada rashladnih kompresora. Amonijak spada u
anorganske polutante. Njegova upotreba u malim rashladnim ureajima je uveliko
zamijenjena hlorofluorougljikovodicima (CFC spojevima poznatim pod trgovakim nazivom
freoni) koji nisu toksini niti iritantni, a praktiki su nezapaljivi. Amonijak se i dalje koristi
kao rashladno sredstvo u velikim industrijskim procesima u prehrambenoj industriji, kao to
je prerada voa i povra. Otkad je nauno dokazano da je upotreba CFC spojeva doprinijela
smanjenju ozonskog sloja, ponovo se poveava upotreba amonijaka kao rashladnog sredstva,
uz odgovarajuu pootrenu praksu upravljanja rashladnim ureajima koji ga koriste. U
posljednje vrijeme sve se vie koriste rashladni mediji koji ne sadre hlor a koji su okolinsko
prihvatljivi, poznati kao ozon free (kakav je npr R 404a).

6.4

POTRONJA SIROVINA, POMONIH MATERIJALA I HEMIJSKIH SREDSTAVA

Osnovne sirovine koje se koriste u procesu proizvodnje su:

Svjee i smrznuto voe: malina, kupina, jagoda, borovnica, vinja, jabuka, marelica,
breskva, ljiva.

Vone kae smrznute: kaa jabuke, marelice, breskve, vinje, jagode.

Voni koncentrati kaasti: marelica, jabuka, kruka, breskva.

Koncentrat paradajiza.

Voni koncentrati: koncentrat narande, multivitamina, jabuke, vinje, nara, ribizle,

groa.

84

Svjee povre: krastavac, graak, boranija, paradajiz, patlidan, cvekla, paprika,

zainska paprika, feferone, kupus, mrkva, luk, praziluk, bijeli luk, cvekla, krompir, .

Ostale sirovine koje se koriste u procesu proizvodnje su:

eer, so, ulje, zaini, ocetna kiselina, alkoholni ocat, vinski ocat.

Prehrambeni aditivi koji se koriste u procesu proizvodnje su:

Pektin
sredstvo za eliranje,
stabilizatori
zgunjivai za keap,
arome,
sredstvo za korekciju kiselosti proizvoda
limunska kiselina, boje za ele.

Sredstva koja se koriste za pranje i ienje objekta i postrojenja u procesu proizvodnje su:

Sredstva na bazi kiselina i luina.

Sredstva za dezinfekciju, koja su na bazi hlora (nisu poeljna u industriji).

U kuhinjinji se koriste blagi deterdzenti.

Njihova konzistencija moe biti razliita: prakasta ili tena.

Repromaterijali koji se koriste:

Staklene tegle (razliitih veliina od 212 ml do 2500 ml ),

Tetra Pak, Doypak ambalaa, Kartonska ambalaa, Pe folija za pakovanje, PP kante za

marmelade.

Skladitenje se vri na nekoliko naina :

U krugu proizvodnog objekta na posebno predvieno mjesto koje moe biti otvorenog
i zatvorenog tipa , ovisno u tipu sirovine koja se skladiti.

Skladitenje svjeeg voa i povra u rashladnim komorama temperature + 3o C do +

8oC ;

Skladitenje smrznutog voa, vonih kaa i vonih koncentrata u rashladnim

komorama temperature 18o C do - 20o C ;

Skladitenje vonih koncentrata u aseptik pakovanju u rashladnim komorama

temperature: + 3o C do + 8o C.

Sa aspekta razmatranja utjecaja sirovina i pomonih materijala koji se troe u preradi voa i
povra na okolinu, moe se konstatovati:

ostaci voa, povra, koncentrata i kaa spadaju u organski otpad, koji ako dospiju u
otpadne tokove poveavaju optereenje otpadne vode organskim komponentama.
Organski otpad je biorazgradljiv i nema neka druga posebna svojstva koja su opasna
po okoli.

prehrambeni zaini, razni pomoni materijali i aditivi su jestivi i nemaju svojstva koja
su opasna po okoli.

repromaterijal i ambalaa spadaju u pomone materijale za koje je karakteristino da

ne sadre komponente koje su opasne po okoli, ali su napravljeni od bio85

nerazgradivih materijala ( PVC, PE folija, staklo ), te kao takvi su otporni na proces

bioloke razgradnje u sluaju njihovog dospijea u ostali otpad, mogue je vriti
njihovo sortiranje po vrsti i reciklirati ih ( plastika, papir, staklo ).
S obzirom da se radi o pogonima i postrojenjima namijenjenim za proizvodnju namirnice za
ljudsku prehranu, u samom procesu proizvodnje ne koriste se nikakve hemijske supstance.
Upotreba hemijskih supstanci je izraena u procesu ienja i odravanja pogona, a gdje se
koristi standardni deterdenti i deficijenti.
Veoma je teko odredit taan podatak o potronji sirovina po jedinici proizvoda, zato to
postoji paleta razliitih proizvoda, te to u razliite proizvode ide razliita koliina osnovne
sirovine (voe i povre), dok se po recepturi koriste razliiti zaini i aditivi za razliite
proizvode, i to u razliitim koliinama, te srednja vrijednost utroenih zaina na ukupnu
godinju proizvodnju ne bi bila reprezentativna vrijednost koja bi mogla sluiti za analizu.
U skladu sa nastojanjima da se postignu to bolji rezultati u proizvodnji, a istovremeno da se
smanji nastajanje rastura i kala, a time i otpadnih materijala, trenutno se tei ka nabavci nove
kvalitetnije opreme koja bi bila instalirana u pogone za preradu voa i povra, a da bi se
smanjila potencijalna mogunost nastajanja organskog i drugog otpada, to omoguava
postizanja uteda na materijalima i bru potronju sirovina dok je ona jo u svjeijem stanju.
6.5

OTPAD

Otpad koji nastaje u industrijama za preradu voa i povra, uglavnom je organskog porijekla
tj. ostaci voa i povra nakon njegovog pranja, obrade i pripreme za daljnji proces
proizvodnje. Poevi od pranja, pa preko klasifikacije i sortiranja, pa do sjeenja, mljevenja i
sl, u svakoj operaciji se pojavljuje jedan dio otpada koji se prema Katalogu otpada svrstava u
Otpad od pripremanja i prerade voa i povra.. Takav otpad ine uglavnom dijelovi ili cijeli
plodovi koji ne zadovoljavaju neki od kriterijuma kvaliteta (veliina, boja, oblik itd). Tako
nastali otpad ima svoju vrijednost kao hrana za stoku ili kao osnova za kompostiranje i obino
se daje podugovaraima koji ga koriste u te svrhe. Otpad nepogodan za ishranu stoke ili
kompostiranje se odvozi na deponiju ili se sui i spaljuje u kotlovima.
Jedan dio otpada organskog porijekla moe nastati i usljed kvarenja robe u skladitu ili vraen
poslije reklamacije kupca. Takav otpad se uglavnom odlae na deponiju, zajedno sa ostalim
otpadom koji nastaje u ovim pogonima i postrojenjima.
Otpad nastaje i u operacijama pakovanja u formi vika ili oteenog materijala za pakovanje
(najlon, etikete, kartonske kutije, podloke i sl).Ovaj otpad, prema katalogu otpada spada u
Otpadnu ambalau. Gdje su vee koliine ambalnog otpada, on se presuje i prodaje
preduzeima koja se bave preradom sekundarnih sirovina, a gdje su manje koliine, odvozi se
na deponiju.
Male koliine otpada (tzv. kalo) nastaju i u skladitu gotovih proizvoda, zbog lomova
prouzrokovanih neadekvatnim nainom skladitenja i transporta u istom. Ovaj otpad se
odvozi na deponiju.
Palete koje se ne mogu ponovo upotrijebiti, razvaljuju se u stolarskoj radionici i to drvo se
koristi u razne svrhe, dok se mala koliina neupotrebljivog drveta baca u kontejnere koje
odvozi komunalno preduzee.Ostaci od plastinih gajbi i gajbe koje su oteene otpremaju se
u preduzea koja se bave reciklaom.

86

Sav vrsti otpad se razvrstava, uglavnom na mjestu nastanka, i tako razvrstan dalje tretira, u
zavisnosti od naina odlaganja.

Tabela 16. Prosjene godinje koliine otpada u preradi voa i povra u BiH 13
Kapacitet preduzea

Prosjene koliine otpada

(srednja vrijednost na tromjesenoj

osnovi)

(t/godinje)

(t/dan)
Velika preduzea

20-200

(20-100 t/dan)
Mala preduzea

>200

(do 20 t/dan)

6.6

ENERGIJA

Industrija za preradu voa i povra najvei dio energije koristi za termiku obradu proizvoda
(pasterizacija, sterilizacija). Toplotna energija za ovu namjenu najvie se dobija
sagorijevanjem mazuta, lo ulja ili drveta u kotlovima proizvodei vodenu paru, kojom se
dalje toplota prenosi na mjesta upotrebe. Rjee se za proizvodnju toplote koristi elektrina
energije, samo za manje ureaje ili linije. U zimskim mjesecima, toplotna energija se koristi i
za grijanje prostorija i kancelarija, i to uglavnom preko povrata kondenzata.
Poveanjem povrata kondenzata u kotlove, kao i izolacijom cijevi za povrat kondenzata,
postiu se velike utede u potronji vode za paru i energenata (mazut, drva). Povrat
kondenzata u dobro projektovanim sistemima moe biti i do 85 90 %, pri temperaturi od 50
70 C.
Drugi vid energije koji se koristi je elektrina energija i ona se najvie koristi za pokretanje
maina i ureaja, osvjetljenje, kao i za rashadne ureaje u procesu i u hladnjaama.
Instaliranjem kontrolera vrnog optereenja u trafostanicama ili planskim pokretanjem ureaja
i linija, ostvaruju se utede pri plaanju elektrine energije, jer se izbjegava prekoraenje
vrnog optereenja.
Transportni ureaji koji se koriste u unutranjosti objekata su uglavnom na akumulatore i oni
troe elektrinu energiju. Transporteri takoe troe i naftu, a sve vie i teni naftni gas (TNG
propan/butan).

13

Izvor podataka:Planovi aktivnosti uraeni za preduzea koja se bave preradom voa i povra
87

Tabela 17.Prosjena godinja potronja elektrine energije u fabrikama za preradu voa i

povra u BiH 14
Kapacitet preduzea
(srednja vrijednost na tromjesenoj
osnovi)

Prosjena godinja potronja elektrine

energije
(KWh/t gotovog proizvoda)

(t/dan)
Velika preduzea

100-200

(20-100 t/dan)
Mala preduzea

>200

(do 20 t/dan)
U Tabeli 17. navedeni su podaci o ukupnoj potronje elektrine energije po jedinici
proizvoda, iz fabrika za preradu voa i povra u BiH. Naalost, u preduzeima se ne prati
potronja elektrine energije po proizvodnim pogonima, pa je iz tog razloga nemogue
napraviti adekvatnu usporedbu sa potronjom energije datom u Reference Document on Best
Available Techniques in the Food, Drink and Milk Industries, EC, August 2006 po pojedinim
proizvodnim linijama.
Imajui u vidu podatke o potronji elektrine energije prezentirane u Tabeli 17. moe se
zakljuiti da je troak elektrine energije u fabrikama za preradu voa i povra znaajan, te se
preporuuje primjena mjera za poveanje energijske efikasnosti
6.7

BUKA

Glavni izvori buke se nalaze unutar proizvodnih prostorija, a to su uglavnom maine i ureaji
koji na sebi imaju pokretne dijelove, npr. motori, ventilatori, pokretne trake i sl. Jedan dio
buke dolazi i od zveckanja tegli i flaica, poklopaca i sl. U pogonu buka ne bi trebalo da
prelazi nivo buke dozvoljen za radnu sredinu. U kompresorskim stanicama i kotlovnicama
nivo buke obino prelazi dozvoljeni nivo, tako da su radnici u obavezi da nose antifone.
Izvan prostorija buka se pojavljuje na rashladnim tornjevima, ventilacionim sistemima i
transportnim mainama (kamioni, viljukari), kao i buka koja dopire iz unutranjosti pogona.
U zavisnosti od zone u kojoj se fabrika nalazi (gradska, industrijska itd) zakonski su
predvieni maksimalno dozvoljeni nivoi buke u krugu fabrike.
Buka se mjeri u krugu fabrike, u takama za koje je procijenjeno da daju najvjerodostojniju
sliku uticaja emitovane buke na okolinu kada fabrika radi maksimalnim kapacitetom.
Buka se ne smatra znaajnim okolinskim problemom povezanim sa postrojenjima za preradu
voa i povra u Bosni i Hercegovini. Analizom dostupne dokumentacije (Planovi aktivnosti
uraeni za preduzea koja se bave preradom voa i povra) moe se zakljuiti da je izmjereni
nivo buke u doputenim granicama za dnevni i noni period.

14

Izvor podataka:Planovi aktivnosti uraeni za preduzea koja se bave preradom voa i povra
88

Buka koju stvaraju transportna vozila prilikom utovara i istovara sirovina i proizvoda je
privremenog karaktera i nema utjecaja okoli, odnosno na najbliu ivotnu sredinu
6.8

NESREE VELIKIH RAZMJERA I AKCIDENTNE SITUACIJE

Kako prerada voa i povra spada u industriju gdje se ne koriste otrovne supstance ni
ekstremni reimi pritiska i temperature, kao i sve prehrambene industrije, rizik od akcidentnih
situacija se svodi na pomone ureaje kao to su kotlovi i rashladni ureaji, kao i CIP
postrojenja.
Poto kotlovi obino rade na pritiscima do 12 bara, akcidentna situacija moe znaiti pucanje
stijenke cijevi na kotlu, pri emu kotao pone da curi, to moe predstavljati manju opasnost
za radnike u kotlovnici. Vea opasnost bi bila od pregrijavanja kotla usljed kvara regulacije,
ali bi ispravan siguronosni ventil sprijeio eksploziju kotla. Zato se postavlja vie
siguronosnih ventila, za koje je zakonski obavezna kontrola ispravnosti u odreenom periodu.
Rashladni sistemi predstavljaju opasnost, jer radni fluid dostie visoke pritiske u stepenu
kompresije, pa moe doi do pucanja cijevi. Tim vie je opasnost vea, ako je radni fluid
amonijak, koji je otrovan. Prevencija ovakve situacije je redovna kontrola instalacija, kao i
zamjena amonijaka nekim od freona, po mogunosti ekolokim.
CIP postrojenja predstavljaju opasnost ako doe do izlijevanja kiseline ili baze u kanalizaciju.
Sa primarnim talonikom ili bafer tankom gdje se moe zaustaviti i neutralisati izlivena
tenost, spreava se izlijevanje u recipijent i ekoloki akcident.

7
7.1

TRENUTNO RASPOLOIVE TEHNIKE U BIH

OPTE PREVENTIVNE TEHNIKE

Preduzea za preradu voa i povra u BiH, manjeg kapaciteta, generalno promatrajui, ne

implementiraju standarde ISO 9001 ili EMS. U veim preduzeima, u toku su pripreme za
implementaciju standarda ISO 9001 i HACCP, ali ne i za ISO 14001.
Pozitivan primjer su dva velika preduzea, koja su certificirana prema ISO 9001 i HACCP, a
vre pripreme za implementaciju EMS prema ISO 14001, te integralnog sistema 22 000.
to se tie opreme kojom se optimizira potronja i nivo emisija, te olakava rad i odravanje,
vea preduzea su opremljena sa proizvodnim linijama, koje zadovoljavaju ove zahtjeve (oko
ukupnih linija), a linije starije proizvodnje su relativno slabo usaglaene sa navedenim
zahtjevom. Remont maina se izvodi jednom godinje.
Kotrola buke u radnom prostoru, kao i ambijentalne buke se redovito izvodi u skladu sa
zakonskim propisima. Emisije buke kod automatskih proizvodnih linija je znaajno umanjena
kuitima maina.

89

7.2

PREVENCIJA I MINIMIZACIJA POTRONJE VODE I NASTANKA OTPADNIH VODA

Najvei broj preduzea ima snabdijevanje vodom iz javnog komunalnog preduzea i iz

vlastitih bunara. Kod snabdijevanja vodom iz javnih komunalnih preduzea, potronja vode se
najee mjeri samo jednim vodomjerom za kompletno preduzee. Samo jedno veliko
preduzee ima 3 vodomjera. Veliki broj preduzea ima snabdijevanje vodom dijelom iz
bunara, a potronju vode ne mjeri, nego se plaanje prakticira uz fiksnu cijenu, neovisno o
koliini potroene vode.
to se tie smanjenja koliina nastale otpadne vode, u svim preduzeima se prakticira suho
ienje, a potom upotreba vode. U smjeru smanjenja optereenja u otpadnoj vodi, sav otpad
se prvo uklanja (suho ienje), prije nego s vodom ode u kanalizacijski sistem. Pri tome,
otpad organskog porijekla se filtrira i skuplja u plastinim boksovima, odakle se najee
prodaje oblinjim zemljoradnikim zadrugama ili za poljoprivrednu upotrebu lokalnim
farmerima. Preduzea snose trokove transporta otpada.
Recikliranje ili ponovna upotreba vode se prakticira u nekim preduzeima kod pasterizacije,
prilikom hlaenja proizvoda.
Preduzea uglavnom nemaju postrojenja za tretman otpadnih voda. U onim rijetkim, koji
imaju postrojenje za tretman otpadnih voda, obino funkcionira samo primarni talonik, a
bioloki tretman ili egzistira u sklopu postrojenja, ali ne funkcionira, ili ga uope nemaju.
Takoer je vano istaknuti da mnoga postrojenja ne razdvajaju tehnoloke od sanitarnih voda.
Veoma esto i oborinske vode idu istim instalacijama do postrojenja za tretman otpadnih
voda. Samo jedno veliko poduzee, koje je trenutano u steaju, ima razdvojeno prikupljanje
otpadnih voda (sanitarne, tehnoloke, oborinske). Ovo preduzee ima postrojenje za tretman
otpadnih voda, na kom se tretira samo tehnoloka otpadna voda, dok sanitarna voda ide u
septiku jamu, a oborinska direktno u vodoprijemnik.
Preduzea nemaju usvojenu politiku brige o efikasnom troenju vodnih resursa. Jedna od
dobrih praksi, prisutna kod veih preduzea, koji imaju automatske linije je automatska
kontrola za putanje/zaustavljanje vode kada se ne koristi.
U nekim preduzeima su instalirani lavaboi sa automatskom kontrolom vode. Na gumenim
crijevima su instalirane prskalice za automatsko zaustavljanje vode kod procesa pranja i
ienja, ime se tede velike koliine vode.
7.3

PREVENCIJA I MINIMIZACIJA NASTANKA OTPADA

Preduzea ne koriste niti jednu od dobrih tehnika kao to su kompostiranje, termalna

eksploatacija i sl. Meutim, primjenjuju dobru praksu razdvajanja otpada u cilju izdvajanja
korisnih sirovina kao to su papir, karton, plastika.
Otpad organskog porijekla se posebno skuplja u plastinim boksovima, te se najee prodaje
zemljoradnikim zadrugama za kompostiranje ili za upotrebu lokalnim farmerima. Papir i
kraton od pakovanja proizvoda u gotovo svim kompanijama se presuje i prodaje
kompanijama-podugovaraima za recikliranje.
Takoer, plastini otpad, najlon i folija od pakovanja se odvojeno prikupljaju i prodaju
preduzeima-podugovaraima za recikliranje. Preduzea rijetko prate koliine nastalog otpada

90

i vode njihove analize, a ako i imaju analize, one nisu predmet analiziranja od strane
menadmenta firme i poduzimanja odreenih koraka ka njihovom smanjenju.
Preduzea veinom planiraju proizvodnju, ali se to ne dovodi u svezu sa smanjenjem otpada i
uestalosti ienja. Dobra praksa transporta sirovine, proizvoda i poluproizvoda suhim
putem, uz izbjegavanje transporta vodom se primjenjuje u gotovo svim preduzeima.
Treba takoer istaknuti da se proizvodnja u sektoru prerade voa i povra vri u skladu sa
potrebama trita, te se i nabavka sirovina vri u skladu s tim potrebama, tako da se izbjegava
dugo zadravanje robe u skladitu.
Preduzea implementiraju dobru praksu sprjeavanja padanja materijala na pod, preciznim
postavljanjem zatita od prskanja, titnika, to je najee prisutno na linijama za proizvodnju
soka. Meutim, treba rei da na manuelnim proizvodnim linijama dosta materijala padne na
pod, to zahtijeva velike koliine vode za sapiranje podova, ak i kada tome prethodi
uobiajeno suho ienje.
7.4

PREVENCIJA I MINIMIZACIJA POTRONJE ELEKTRINE ENERGIJE

Preduzea prakticiraju kontrolu procesa kako bi minimizirali potronju energije, ali u ovom
sluaju, rukovode se ekonomskim, a nikako okolinim interesom. Rashladne komore imaju
zasebne ureaje za kontrolu temperature. Kako je ranije naglaeno, preduzea proizvode u
skladu sa zahtjevima trita, tako da se gotovi proizvodi odmah upuuju na trite, bez duih
zadravanja u skladitu. Preduzea u kojima postoji zamrzavanje proizvoda, prakticiraju brzo
zamrzavanje u tunelima. Ova dobra praksa, omoguava kompanijama koritenje manje
energije za hlaenja i zamrzavanja, bez naruavanja kvalitete proizvoda.
Mnoga preduzea imaju tornjeve za hlaenje, tako da voda za hlaenje cirkulira preko ovih
tornjeva, te se ponovno koristi (sistem se samo dopunjava)
7.5

TEHNIKE SPECIFINE ZA POJEDINE POGONE I OPERACIJE

Preduzea uvijek planiraju to prije iskoristiti sirovine (posebice za vrijeme sezonske

proizvodnje). U sluajevima kada ipak moraju skladititi sirovine, komore za hlaenje
podeavaju na odgovarajuu temperaturu, a skladitenje se prakticira zavisno od proizvoda
koji se skladiti.
Organski otpad u mnogim kompanijama se skuplja u otvorene plastine boksove, a kasnije se
daje treim licima (zemljoradnika zadruga ili poljoprivredni posjedi) za kompostiranje.
to se tie postupanja sa odbaenim sirovinama iz proizvodnog procesa, proces je manuelan.
Vri se suho ienje otpada, te njegovo odlaganje u PVC posude. Ove se posude istresaju u
plastine boksove u kojima se vri odvojeno skupljanje organskog otpada.
Kada je u pitanju zemlja koja se esto moe nai na sirovinama, i koja prilikom prijema
sirovina i njihovog pranja dospijeva u otpadne vode, preduzea mogu primijeniti dobre prakse
sedimentacije i/ili filtracijeumjesto ispiranja zemlje u otpadne vode i njenog transporta
otpadnim vodama do postrojenja za tretman otpanih voda ili direktno u vodoprijemnik.
Meutim, preduzea ne primjenjuju ovu praksu, nego se skupljaju samo vrste estice iz
otpada, a sve ostalo se transportira sa otpadnim vodama u kanalizacijski sistem.

91

Tehnoloke operacije guljenja i rezanja voa se vre kontinuirano i na pari. Ne prakticira se

filtriranje, niti reciklaa. Nakon blaniranja, hladno voe i povre prije zamrzavanja prolazi
kroz hladnu vodu. Voda su uzima iz bunara ili vodovodnog sistema, ali se ne reciklira tokom
hlaenja, nego odlazi u vidu otpadnih tokova.
Reciklaa vode se prakticira u vrlo malom broju kompanija na liniji proizvodnje soka, kod
kompanija koje imaju sistem CIP pranja, gdje se voda od zadnjeg ispiranja, ponovno koristi.
to se tie naina pakiranja zaina i aditiva, te preporuka da se izbjegava njihovo pakiranje u
plastine kese, u kompanijama u BiH, zaini i aditivi su upakovani u vrste pakete, to je
dobra praksa.
Studija sluaja - primjer

92

ISTIJA

PROIZVODNJA

INDUSTRIJI

PRERADE

VOA

POVRA

VEGAFRUIT d.o.o

Industrijski sektor
Prehrambena industrija, trgovina i prerada voa i povra
Osnovni podaci o industriji
Frima d.o.o. Vegafruit iz Brijesnice Male je jedna od vodeih tvrtki u BiH u preradi voa
i povra koja redovno zapoljava 203 radnika, a u periodu sezonske prerade jo 300
sezonskih radnika. Svoje proizvode osim domaeg plasira i na trita SAD-a, Zapadne
Evrope, te susjednih zemalja Slovenije, Hrvatske, Makedonije, Srbije i Crne Gore.
Proizvodni program u preduzeu Vegafruit se sastoji iz kiselog programa (Vegy
program), sokova (Swity program) i marmelada i kompota (Fruby program) sa ukupnim
kapacitetom prerade od 12 587 088 kg voa i povra.
Identificirani problemi u proizvodnom procesu
Uzimajui u obzir prirodu proizvodnog procesa evidentan je problem nastanka velike
koliine vrstog otpada organskog porijekla. U 2002. godini, u tvornici je preraeno 5468
t povra iz ega je dobiveno 534 tone organskog otpada koji se odlagao na deponiju i ije
zbrinjavanje je sa sobom povlailo znaajne trokove. Pored organskog otpada, problem
predstavlja i ambalani otpada (kartona i najlona) koji se takoer odlagao na deponiju.
Dijagnoza
Dijagnostika proizvodnog procesa je bila fokusirana na rjeavanje problema odlaganja
vrstog otpada sa akcentom na smanjenje trokova odlaganja. Razmatrane su alternative
odlaganju otpada na deponiju i mogunost uvoenja reciklae. Izvreno je ispitivanje
trita otpada i analizirane finansijske reperkusije moguih mjera.
Uvedene izmjene u industrijskom procesu

93

Bilans

Primjenjena mjera

Investicija

Godinja uteda

(KM)

(KM)

Kompostiranje organskog otpada

10.680 KM

Reciklaa ambalanog otpada

20.000

8807 KM

Ukupna investicija

20.000 KM

Ukupna uteda

19.487 KM

Povratni period

1 godina

Zakljuak
Primjenom dvije mjere usmjerene na reciklau organskog i ambalanog otpada smanjena
je koliina vrstog otpada koji se odvozi na deponiju za 534 tone organskog i 51 t
ambalanog otpada ime su sauvani prirodni resursi, uteen dragocjeni prostor na
deponiji, te ostvarene ekonomske koristi.

94

7.6

TEHNIKE NA KRAJU PROIZVODNOG PROCESA

7.6.1 Preiavanje otadnih voda na kraju procesa

U postojeim instaliranim tvornicama za preradu voa i povra u BiH redovno se vri
ispitivanje tereta zagaenja otpadnih voda, izraenog preko EBS-a, u periodu od dvije godine,
a prema Pravilniku o vrstama, nainu i obimu mjerenja i ispitivanja iskoritene vode,
isputene otpadne vode i izvaenog materijala iz vodotoka, (Slubene novine FBiH, broj
48/98).
Terenski dio ispitivanja obuhvata definiranje koliine otpadnih voda koje se vri kroz 48satnu kontinuiranu registraciju nivoa vode u kolektoru tehnolokih otpadnih voda i
povremeno mjerenje protoka vode na mjestima ispusta otpadne vode.
Postojee fabrike uglavnom nemaju postrojenja za preiavanje otpadnih voda, a u sluaju
da imaju postrojenje obino se otpadna voda obrauje samo primarno tj. funcionira samo
primarni talonik. Bioloki tretman otpadnih voda mahom ne funkcionira u postojeim
tvornicama.
U nekim fabrikama tokovi otpadnih voda se sakupljaju odvojeno i to : tehnoloka otpadna
voda, sanitarno-fekalna otpadna voda i oborinske otpadne vode.
Tehnoloka otpadna voda se obino prikuplja zasebnim sistemom kanala i isputa preko
profilisane cijevi bez preiavanja. U pogonima se vri suho ienje, a voda preko reetki
(na kojima zaostaju krupnije estice organskog otpada ) u podovima otie otpadna voda u
zasebne kanale.
Sanitarno-fekalna voda se mehaniki preiava obino u viekomornim septikim jamama
- putem taloenja se vri preiavanje u vie komora, a zadnja komora se koristi kao bioloki
filter. Izbistrena voda iz septike jame odlazi u bazen za hlorisanje prije uputanja u prihvatni
kanal (u koji se obino uputaju i tehnoloke otpadne vode).
Oborinske otpadne vode se prikupljaju zajedno sa otpadnom vodom od pranja voa i povra,
te obino zasebnim sistemom kanala isputaju bez daljeg preiavanja. Ne postoji tretman
otpadnih voda, osim reetke za odvajanje krupnih materija.
Vano je istaknuti da se u nekim preduzeima oborniske vode ne odvajaju od ostalih otpadnih
voda, te da istim sistemom kanala idu u postrojenje za preiavanje. Takoer, u mnogim
preduzeima uopte ne postoji sistem preiavanja otpadnih voda.
7.6.2 Preiavanje otpadnih gasova na kraju procesa
Tvornice za preradu voa i povra su obino snabdjevene kotlovima na tekue gorivo sa
odgovarajuom prateom opremom i instalacijama koji slue za proizvodnju tehnoloke pare
kao i za zagrijavanje objekata.
Odvoenje dimnih gasova i vrstih estica se vri preko dimnjaka obino spojenih vertikalno
na zadnji dio kotla. U postojeim instaliranim tvornicama za preradu voa i povra u BiH za
sada ne postoje posebna postrojenja za preiavanje otpadnih gasova niti specijalni filteri za
preiavanje otpadnih gasova.
Meutim, na temelju vaeih zakonskih propisa ( Zakon o zatiti zraka Sl.novine FBiH br.
33/03 , Pravilnik o graninim vrijednostima emisija u zrak iz postrojenja za sagorijevanje
Sl.novine FBiH br. 12/05 ) utvrene su i propisane dozvoljene vrijednosti emisija u
atmosferu, te su postojee tvornice obavezne vriti mjerenja u kojima e se utvrditi prosjean
95

sastav gasova koji se isputaju kao i koncentracije i to u periodima propisanim u navedenoj

zakonskij regulativi.
U sluaju da izmjerene vrijednosti koncentracije gasova koji se isputaju, koncentracija
vrstih estica, kao i sastav gasova koji se isputaju odstupa od graninih vrijednosti koje su
propisane vaeom zakonskom regulativom tvornica je obavezna poduzeti mjere u vidu
instaliranja postrojenja /filtera za preiavanje otpadnih gasova.

NAJBOLJE RASPOLOIVE TEHNIKE

8.1

OPTE PREVENTIVNE MJERE

8.1.1 Alati za okolinsko upravljanje

Danas je u svijetu sasvim normalno da preduzee posjeduje certificiran sistem upravljanja
kvalitetom prema standardu ISO 9001. S aspekta slinosti sa drugim sistemima upravljanja u
organizaciji, sistem okolinskog upravljanja prema standardu ISO 14001 (EMS) je najsliniji
upravo sistemu upravljanja kvalitetom, prema standardu ISO 9001. To ne znai da je sistem
upravljanja kvalitetom uslov za uvoenje EMS-a, nego da preduzea sa ve uvedenim ovim
sistemom upravljanja kvalitetom imaju odreene prednosti jer su oba sistema zasnovana na
slinoj poslovnoj filozofiji i imaju brojne zajednike osobine.
Osnovna veza izmeu ISO 14001 i 9001 moe se objasniti na slijedei nain: standard ISO
9001 osigurava da preduzee isporui kupcu proizvod u skladu sa njegovim zahtjevima, dok
standard ISO 14001 osigurava da se to vei dio neeljenih "nus" proizvoda, koji nastaju
prilikom izrade traenog proizvoda, obradi na takav nain da svi zainteresirani (pojedinci ili
grupe koje su na bilo kakav nain zainteresirane ili pogoene aktivnou preduzee) budu
zadovoljeni. Zajedno primijenjeni standardi ISO 14001 i ISO 9001, uz jo neke preduslove,
ine osnovu odrivog razvoja, a time i sveukupnog kvaliteta upravljanja u preduzeu.
U mnogim zemljama irom svijeta, zakonodavstvo o bezbjednosti i prikladnosti namirnica
zahtjeva da HACCP bude implementiran u svim biznisima ili preduzeima koje se bave
hranom, bilo da su ona profitna ili ne, dravna ili privatna. Prema direktivi EU 93/43/EEC o
higijeni hrane svi operateri u biznisu hrane u EU moraju implementirati HACCP.
HACCP (Hazard Analysis and Critical Control Points) u prijevodu znai Analiza rizika i
kritine kontrolne take predstavlja sistematian pristup identifikaciji opasnosti i rizika u
postupanju sa namirnicama, a koji prua jasne metode utvrivanja naina kontrole tih rizika.
To je od Komisije Codex Alimentarius prihvaeni sistem u kojem se sigurnost hrane postie
analizom i kontrolom hemijskih, biolokih i fizikih opasnosti u cijelom lancu, poev od
primarne sirovine, nabavke i rukovanja, tehnoloke proizvodnje, pakovanja i skladitenja,
distribucije, do konzumiranja gotovih proizvoda.
HACCP je nauno zasnovan princip koji podrazumijeva dobru higijensku praksu i dobru
proizvoaku praksu. Kao rezultat HACCP studije izrauje se HACCP plan u kome su
identificirane kritine kontrolne take i nain monitoringa nad njima.
Implementacijom HACCP sistema odreenom detaljnom analizom i praenjem kritinih
taaka u cijelom prehrambenom lancu, mogue je pratiti i kritine take uticaja na okoli.
96

HACCP sistem se manifestuje kroz sedam naela:

Identifikacija i analiza rizika,
Odreivanje kritinih kontrolnih taaka,
Utvrivanje kritinih granica za sve kritine kontrolne take,
Uspostavljanje sistema praenja,
Definisanje korektivnih mjera,
Uspostavljanje verifikacije,
Uspostavljanje dokumentacije i voenje evidencije.

HACCP koncept u okviru navedenih sedam osnovnih principa predstavlja dio cjeline
savremenog sistema upravljanja kvalitetom. Naime, HACCP i ISO 9001 treba posmatrati kao
sisteme koji su komplementarni i meusobno se podravaju.
Pristup i jednog i drugog sistema se koristi da bi dao i pokretao poboljanja u zadovoljavanju
zahtijeva kupca.
Osnovna razlika izmeu sistema upravljanja kvalitetom prema ISO 9001 i HACCP- sistema
ogleda se kroz dva kljuna momenta:

sistema upravljanja kvalitetom je vezan za poslovanje, a HACCP za specifian

proizvod,
sistema upravljanja kvalitetom nema odrednicu obavezne primjene, dok HACCPkoncept gotovo u svim razvijenim zemljama, pa i u mnogim zemljama u razvoju,
ima status sistema sa obaveznom primjenom.

Rastui zahtjevi potroaa za sigurnou hrane vrili su pritisak na proizvoae i distributere

da razviju sistem upravljanja sigurnou hrane koji je baziran na HACCP-u.
Kao odgovor na te zahtjeve, ISO je 2001. godine preduzeo mjere za razvoj odgovarajueg
standarda. Nije bila namjera da se njime definiu minimalni zahtjevi, ve da se definiu
zahtjevi za preduzea koja ele da nadmae uobiajene zahtjeve za bezbijednou hrane.
Standard ISO 22000 se pojavio 2005.godine.
Ovaj meunarodni standard predstavlja zahtjeve za sistem upravljanja sigurnosti hrane za ona
preduzea u prehrambenom lancu koja ele dokazati svoju sposobnost i vjetine da dre pod
kontrolom opasnosti po sigurnost hrane, a sve u svrhu osiguranja sigurnog prehrambenog
proizvoda u trenutku njegove konzumacije.
Ovaj standard je primjenjiv na sva preduzea koja su ukljuena u bilo koji aspekt poslovanja
sa hranom, odnosno za sva ona preduzea koja nalaze svoje mjesto u prehrambenom lancu.
ISO 22000:2005 je takoer primjenjiv za sva ona preduzea koja ele integrirati svoje sisteme
upravljanja kao to su sistem upravljanja kvalitetom ISO 9001:2000 te sistem upravljanja
sigurnosti hrane HACCP, dakle, ISO 22000:2005 predstavlja vjeto sainjenu kombinaciju
ova dva sistema koji kao takvi osiguravaju jednom preduzeu poslovnu savrenost.
Porastom interesa za stalnim poboljavanjem kvaliteta okoline, preduzea svih vrsta i veliina
svoju panju pojaano usmjeravaju na uticaje koje njihove aktivnosti, proizvodi i usluge
imaju na okolinu. Dostizanje prihvatljivog okolinskog uinka zahtijeva potpunu predanost
preduzea sistemskom pristupu i stalnom poboljavanju sistema okolinskog upravljanja.
Opi cilj ovog meunarodnog standarda je da obezbijedi pomo preduzeima koja ele da
implementiraju ili poboljaju sistem okolinskog upravljanja, te time poboljaju i svoj
okolinski uinak. Ovaj standard mogu koristiti preduzea svih tipova, veliina i nivoa zrelosti,

97

koji pripadaju bilo kom sektoru. U njega su ugraene specijalne potrebe malih i srednjih
preduzea tako da je ovaj meunarodni standard prilagoen njihovim potrebama.
Ovaj meunarodni standard dio je serije standarda okolinskog upravljanja, utvrenih od strane
ISO/TC 207. U ovoj seriji jedino ISO 14001 sadri zahtjeve koji objektivno mogu biti
predmet audita u svrhu certifikacije/registracije ili u svrhu samodeklarisanja. Standard opisuje
elemente sistema okolinskog upravljanja i daje upute preduzeima kako da uspostave,
implementiraju, odravaju ili poboljavaju sistem okolinskog upravljanja. Takav sistem moe
sutinski poboljati sposobnost jednog preduzea da predvidi, identificira i upravlja svojim
odnosom sa okolinom, ispuni svoje okolinske ciljeve i obezbijedi stalnu usklaenost sa
primjenjivim pravnim zahtjevima i drugim zahtjevima koje preduzee potpisuje.
Za preduzea koja planiraju uspostavljanje sistema okolinskog upravljanja (EMS) prema
meunarodnom standardu ISO 14001 kao prvi korak predstavlja procjenu postojeeg sistema
okolinskog upravljanja, te utvrivanje aktivnosti, procesa i mjera koje zadovoljavaju zahtjeve,
kao i one kod kojih treba vriti promjene. Zahtjevi standarda ISO 14001:2004 slijede
dinamiki proces Demingov PDCA kruga (Plan planiraj, Do- uradi, Check provjeri i Act
djeluj).

4.

1.

djeluj

planiraj

3.
provjeri

2.
uradi

Stalno poboljavanje

Slika 11. Demingov PDCA krug

Certifikacija (pisano uvjerenje o usklaenosti sa specifinim zahtjevima) u skladu sa

zahtjevima standarda ISO 14001:2004 i u najrazvijenijim dravama svijeta govori o velikoj
prednosti preduzea u shvatanju i organizovanju svog poslovanja u odnosu na svoju
konkurentnost.
EMS u skladu sa ISO 14001:2004 moe se primijeniti za svaku organizaciju koja eli da:

uvede, odrava i poboljava sistem okolinskog upravljanja,

98

obezbijedi da njen sistem okolinskog upravljanja bude usaglaen sa njenom

okolinskom politikom,
pokae drugima tu usaglaenost,
trai certfikaciju/registraciju ovog sistema okolinskog upravljanja od strane neke
eksterne organizacije.

Preduzee po vlastitom izboru odreuje granice implementacije EMS-a prema ISO 14001, tj.
bira da li e standard primijeniti na nivou cijelog preduzea ili nekog njegovog
organizacionog ili funkcionalnog dijela. Sa druge strane, nivo detalja i kompleksnost sistema,
te opseg dokumentacije i sredstava za tu namjenu zavisit e od veliine preduzea i prirode
njegove djelatnosti. Ovo se posebno odnosi na mala i srednja preduzea.
U EU mnoga preduzea se dobrovoljno odluuju da implementiraju EMS u skladu sa ISO
14001 ili EU ekoloki menadment i plan audita (EMAS). EMAS ukljuuje zahtjeve
standarda ISO 14001, ali i dodatno naglaava usaglaenost sa zakonom, okolinski uinak i
sudjelovanje zaposlenika, a takoer zahtijeva vanjsku verifikaciju sistema upravljanja i
validaciju javnih okolinskih izvjetaja.
Implementacija zahtjeva EMS-a prema ISO 14001 sastoji se od sedam faza:

Definiranje okolinske politike,

Planiranje,
Implementacija i djelovanje,
Provjera EMS-a (audit) i korektivne mjere,
Priprema redovnih izvjetaja o stanju okolia,
Preispitivanje od strane rukovodstva,
Certifikacija.

Preduzee mora da uspostavi, dokumentuje, implementira, odrava i stalno poboljava sistem

okolinskog upravljanja, prema zahtjevima ovog meunarodnog standarda i utvrdi kako e
ispuniti zahtjeve.
Definiranje okolinske politike
Politika predstavlja sutinu stava koje rukovodstvo preduzea ima prema okolini, a to se
upravo mjerama politike pretvara u odnos preduzea prema okolinskom upravljanju. Vano je
da okolinska politika bude kompatibilna viziji, misiji i strategiji preduzea, te da potie
prevenciju zagaivanja, permanentno usaglaava sa zakonskom regulativom, ali i da ukazuje
na obavezu stalnog poboljavanja.
Najvie rukovodstvo mora da definie okolinsku politiku preduzea prema okolini i osigura
da:

ona odgovara po prirodi, razmjeri i okolinskim uticajima na vlastite aktivnosti,

proizvode ili usluge,
ukljuuje obavezu kontinuiranog poboljavanja i prevencije zagaivanja,
ukljuuje obavezu usklaivanja s odgovarajuim zakonodavstvom i okolinskim
propisima i drugim zahtjevima koje je preduzee potpisalo,
bude okvir za postavljanje i praenje okvirnih i operativnih okolinskih ciljeva,
se dokumentuje, implementira i odrava te saopava svim zaposlenim, te
da je dostupna za javnost.

99

Planiranje
Planiranje obuhvata analizu vlastitih procesa radi utvrivanja promjena unutar procesa koji bi
ih mogli unaprijediti. Zahtjevi standarda ISO 14001 jesu da se:
identificiraju okolinski aspekti kojima je potrebno upravljati,
utvrde i razviju zakonski i drugi zahtjevi,
utvrde okvirni i operativni ciljevi, te
ustanove i odravaju programi okolinskog upravljanja.
Identificiranje okolinskih aspekata
Preduzee mora da uspostavi i odrava proceduru(e) da bi se identifikovali okolinski aspekti
njenih aktivnosti, proizvoda i usluga, koje ona moe nadzirati i na koje moe uticati, kako bi
odredilo one koje imaju, ili mogu imati znaajne uticaje na okolinu. Preduzee mora da
osigura da se ovi aspekti, koji se odnose na znaajne uticaje, uzimaju u obzir kod postavljanja
njegovih okolinskih ciljeva, te mora da dokumentuje i aktualizira ove informacije.
Utvrivanje i razvijanje zakonskih i drugih zahtjeva
Preduzee mora da uspostavi, implementira i odrava proceduru(e) identifikacije i pristupa
zakonodavnim i drugim zahtjevima koje je preduzee potpisalo, a koji su primjenjivi na
okolinske aspekte za njegove aktivnosti, proizvode ili usluge.
Utvrivanje okvirnih i operativnih ciljeva
Preduzee mora da definie i odrava dokumentovane okvirne i operativne okolinske ciljeve
za svaku bitnu funkciju i nivoe unutar preduzea.
Pri definisanju i preispitivanju svojih ciljeva, preduzee mora da razmotri zakonske i druge
zahtjeve, svoje znaajne okolinske aspekte, tehnoloke mogunosti, kao i finansijske,
operativne i poslovne zahtjeve, ukljuujui i stav zainteresiranih strana.
Okvirni i operativni ciljevi moraju biti konzistentni sa okolinskom politikom, ukljuujui
obavezu sprjeavanja zagaivanja.
Program okolinskog upravljanja
Preduzee mora da ustanovi i odrava program(e) za postizanje svojih okvirnih i operativnih
ciljeva. On mora da obuhvati:

podjelu odgovornosti za postizanje okvirnih i operativnih ciljeva za svaku bitnu

funkciju i nivo organizacije;
naine i vremenski okvir u kome oni treba da se dostignu.

Kada se projektuje novi razvoj ili uvode nove ili mijenjaju postojee aktivnosti, proizvodi ili
usluge, moraju se, gdje je bitno, dopuniti program(i), da bi se u tim projektima osigurala
primjena okolinskog upravljanja.
Implementacija i djelovanje
Implementacija i djelovanje obuhvata zahtjeve za ispunjavanjem sljedeih elemenata:

Struktura i odgovornost,
Obuavanje, svjesnost i kompetentnost,
Komunikacija,
Dokumentiranje okolinskog upravljanja,

100

 Kontrola dokumentacije,
Operativne kontrole,
Pripravnost reagiranja u sluaju opasnosti.
Struktura i odgovornost
Da bi se omoguilo efikasno okolinsko upravljanje moraju biti definisane, dokumentovane i
obavljene uloge, odgovornosti i ovlatenja.
Rukovodstvo mora da obezbijedi potrebna sredstva za implementaciju i kontrolu sistema
okolinskog upravljanja. Sredstva obuhvataju ljudske resurse odreenih specijalistikih
vjetina, tehnoloke i finansijske resurse.
Najvie rukovodstvo preduzea mora da odredi posebnog predstavnika(e) rukovodstva, koji
e nezavisno od drugih odgovornosti, imati odreene uloge, odgovornosti i ovlatenja u cilju:

osiguranja da se zahtjevi sistema okolinskog upravljanja ustanove, implementiraju i

odravaju u saglasnosti sa ovim standardom,
izvjetavanja najvieg rukovodstva o efektima sistema okolinskog upravljanja radi
preispitivanja, kao i osnove za poboljavanje sistema okolinskog upravljanja.
Obuavanje, svjesnost i kompetentnost
Preduzee mora da identifikuje potrebe za obuavanjem. Ono mora da zahtijeva da osoblje,
iji rad moe stvoriti znaajan uticaj na okolinu, dobije adekvatnu obuku.
Preduzee mora da ustanovi i odrava procedure, da uini svoje zaposlene ili lanove za
svaku bitnu funkciju:

svjesnim vanosti usklaivanja sa okolinskom politikom i procedurama, kao i sa

zahtjevima sistema okolinskog upravljanja,
svjesnim znaajnih uticaja na okolinu, stvarnih ili potencijalnih, od vlastitih radnih
aktivnosti i okolinskih pogodnosti u sluaju poboljanih uinaka osoblja,
svjesnim njihovih uloga i odgovornosti u postizanju usklaenosti sa okolinskom
politikom i procedurama, te sa zahtjevima sistema okolinskog upravljanja,
ukljuujui pripravnost u sluaju opasnosti i sanacione mjere, te
svjesnim potencijalnih posljedica nepotivanja specificiranih operativnih
procedura.
Komunikacija
U odnosu na svoje okolinske aspekte i sistem okolinskog upravljanja, preduzee mora da
ustanovi i odrava procedure za:

internu komunikaciju izmeu razliitih nivoa i funkcija unutar preduzea,

primanje, dokumentovanje i odgovaranje na bitne obavijesti zainteresiranih strana
van preduzea.

Preduzee mora da razmatra procese eksternih komunikacija o svojim znaajnim okolinskim

aspektima, te da registruje svoju odluku.
Dokumentiranje okolinskog upravljanja
Preduzee mora da ustanovi i odrava informacije, u obliku dokumenta ili u elektronskoj
formi, tj. da:

opie sutinske elemente sistema upravljanja i njihovu interakciju, te

obezbijedi vezu sa srodnom dokumentacijom.
101

Kontrola dokumentacije
Preduzee mora da ustanovi i odrava procedure za ovladavanje svim dokumentima koje trai
ovaj meunarodni standard, kako bi se osiguralo da:

se oni mogu locirati,

se oni periodino preispitaju, revidiraju, ako je potrebno i odobravaju za
prikladnost, od ovlatenog osoblja,
su aktuelne verzije bitnih dokumenata dostupne na svim mjestima, gdje se izvode
djelovanja vana za efikasno funkcionisanje sistema okolinskog upravljanja,
se zastarjeli dokumenti odmah povuku sa svih mjesta izdavanja i iz upotrebe, ili na
neki drugi nain osigura od njihove nenamjenske upotrebe,
se svi zastarjeli dokumenti, zadrani zbog pravnih aspekata i/ili u cilju ouvanja
znanja, prikladno obiljee.

Dokumentacija mora da bude jasna, sa datumom (i datumima revizije) i lako prepoznatljiva,

uredno odravana i sauvana za specificirani period. Moraju se ustanoviti i odravati
procedure i odgovornosti za izradu i izmjenu razliitih tipova dokumenata.
Operativna kontrola
U skladu sa svojom politikom, okvirnim i operativnim ciljevima, preduzee mora da
identifikuje one procese i aktivnosti koji su udrueni sa identifikovanim znaajnim
okolinskim aspektima.
Preduzee mora da planira ove aktivnosti, ukljuujui odravanje, kako bi osiguralo da se one
izvode pod specifinim uslovima uz:

postavljanje i odreivanje dokumentovanih procedura, da bi obuhvatila situacije u

kojima bi njihovo nepostojanje moglo dovesti do odstupanja od okolinske politike,
okvirnih i operativnih ciljeva,
odreivanje operativnih kriterija u procedurama,
ustanovljavanje i odravanje procedura, koje se odnose na znaajne okolinske
aspekte, koji se mogu identifikovati za robe i usluge koje preduzee koristi i
obavjetavanje dobavljaa i ugovaraa o bitnim procedurama i zahtjevima.
Pripravnost reagiranja u sluaju opasnosti
Preduzee mora da ustanovi i odrava procedure da bi identifikovalo mogunost nezgoda i
reagovanja na nezgode i opasne situacije, kao i za sprjeavanje i ublaavanje okolinskih
uticaja, koji mogu biti sa njima povezani.
Preduzee mora da preispita i revidira, gdje je to potrebno, svoje procedure za pripravnost i
reagovanja u sluaju opasnosti, posebno nakon dogaanja nezgoda ili opasnih situacija.
Preduzee mora takoer da, gdje je to izvodljivo, periodino testira takve procedure.
Provjera i korektivne mjere
Ova faza sadri etiri elementa, a zajedniki cilj im je mjerenje i evaluacija efekata akcija
koje se preduzimaju nakon implementacije i funkcioniranja EMS-a. Ova faza obuhvata:

monitoring i mjerenje,
neusaglaenosti, te korektivne i preventivne mjere,
zapisi, te
interni audit sistema okolinskog upravljanja.
102

Monitoring i mjerenje
Preduzee mora da ustanovi i odrava dokumentovane procedure za redovan monitoring i
mjerenje kljunih karakteristika svojih djelovanja i aktivnosti koje mogu imati znaajan uticaj
na okolinu.
Oprema za monitoring mora biti kalibrisana i odravana, a zapisi ovih procesa moraju biti
uvani prema utvrenim procedurama preduzea.
Preduzee mora da ustanovi i odrava dokumentovanu proceduru za periodino vrednovanje
usaglaenosti sa relevatnim zakonodavstvom i okolinskim propisima.
Neusaglaenosti, te korektivne i preventivne mjere
Preduzee mora da ustanovi i odrava procedure za odreivanje odgovornosti i ovlatenja za
voenje i istraivanje neusaglaenosti, poduzimanje akcija za ublaavanje izazvanih uticaja
kao i za iniciranje i dovravanje korektivnog i preventivnog djelovanja.
Svaka korektivna ili preventivna mjera, poduzeta za uklanjanjem uzroka stvarnih i
potencijalnih neusaglaenosti, mora da bude odreena prema vanosti problema i srazmjerna
nastalom okolinskom uticaju.
Preduzee mora da provede i registruje promjene u dokumentovanim procedurama koje
rezultiraju iz korektivnih i preventivnih akcija.
Zapisi
Preduzee mora da ustanovi i odrava procedure za identifikaciju, odravanje i raspolaganje
okolinskim zapisima. Ovi zapisi moraju ukljuivati zapise o osposobljavanu i rezultate audita
i preispitivanja.
Okolinski zapisi moraju biti jasni, prepoznatljivi i sljedivi za obuhvaenu aktivnost, proizvod
ili uslugu. Oni moraju biti uvani i odravani na takav nain da ih je lako ponovo pronai, te
zatieni od oteivanja, propadanja ili gubitka. Njihovi rokovi uvanja moraju da se ustanove
i registruju. Zapisi moraju biti odravani, prikladno za sistem i preduzee, kako bi pokazali
usaglaenost sa zahtjevima meunarodnog standarda ISO 14001.
Interni audit sistema okolinskog upravljanja
Preduzee mora da ustanovi i odrava programe i procedure za periodine interne audite
sistema okolinskog upravljanja, koji se sprovode da bi se:

utvrdilo da li je ili ne sistem okolinskog upravljanja usklaen sa planiranim

dogovorima u vezi sa okolinskim pristupom upravljanju, ukljuujui zahtjeve iz
standarda, te da li je implementiran i odravan na odgovarajui nain,
obezbijedilo rukovodstvo preduzea informacijama o auditima.

Program audita preduzea, ukljuujui svaki plan, mora da bude zasnovan na okolinskoj
vanosti aktivnosti koja je u pitanju i na rezultatima prethodnih audita. Da bi bile
sveobuhvatne, procedure audita moraju da obuhvate podruje primjene audita, uestalost
metodologije, kao i odgovornosti i zahtjeve za provoenje audita i izvjetavanje o rezultatima.
Preduzee treba da obezbijedi obuku za internog auditora jer su takve vrste kontrole jedan od
osnovnih zahtjeva ISO standarda i svrha im je redovno kontrolisati primjenu istog u radnom
okruenju.

103

Priprema redovnih izvjetaja o stanju okolia

Pripremanje okolinskog izvjetaja je veoma znaajna faza, koja naroitu panju daje
rezultatima koje je postigla organizacija prema svojim okvirnim i operativnim ciljevima.
Izvjetaj se redovno izrauje jednom godinje ili rjee zavisno od znaaja emisija, nastanka
otpada itd. Prilikom izrade izvjetaja, operator se moe koristiti relevantnim postojeim
indikatorima okolinskog uinka, osiguravajui pri tome da izabrani indikatori:

daju preciznu ocjenu uinka organizacije,

da su razumljivi i nedvosmisleni,
da se mogu porediti iz godine u godinu radi procjene razvoja okolinskog uinka
organizacije,
da se mogu po potrebi porediti sa sektorom, nacionalnim ili regionalnim
referentnim vrijednostima,
da se mogu po potrebi porediti sa zakonskim zahtjevima.

Preispitivanje od strane rukovodstva

Najvie rukovodstvo preduzea mora da, u intervalima koje ono odredi, preispita sistem
okolinskog upravljanja, kako bi se osigurala njegova kontinuirana pogodnost, adekvatnost i
efektivnost. Proces preispitivanja od strane rukovodstva mora da osigura da su prikupljene
neophodne informacije kako bi se omoguilo rukovodstvu da provede ovo ocjenjivanje. Ovo
preispitivanje mora da bude dokumentovano.
Preispitivanje rukovodstva mora da se odnosi na mogue potrebe za izmjenom politike,
ciljeva i drugih elemenata sistema okolinskog upravljanja, a u svijetlu rezultata audita sistema
okolinskog upravljanja, te promijenjenih okolnosti i obaveze za stalnim poboljavanjem.
Certifikacija
Politika, program(i) i procedure audita EMS-a se podvrgavaju provjeri od strane neovisnog
akreditiranog tijela. Nakon to preduzee jednom dobije certifikat za svoj uvedeni EMS, on je
podloan ponovnim provjerama svake godine, odnosno novim recertificiranjima svake tri
godine.
Zastupljenost implementiranih sistema po ISO standardima u preduzeima u BiH prikazana je
na Slici 12.

35

broj preduzeca

30
25
20
15
10
5
0
ISO 9001

HACCP

ISO 14001

sistemi
104

Slika 12. Certificirani sistemi upravljanja u skladu sa standardima ISO i HACCP sistemom u
preduzeima u BiH15
Na bazi istraivanja sprovedenih tokom izrade ove tehnike upute uoeno je da veina
preduzea implementacijom sistema upravljanja prema ISO 9001 i HACCP sistema, u
znaajnoj mjeri mogu da prate uticaj svojih aktivnosti na okolinu, pa se stoga i ne opredjeljuju
odmah za implementaciju EMS-a prema ISO 14001. Obino se na taj korak odluuju
naknadno, kada shvate nedostatke implementiranih sistema, te kada prepoznaju da e EMS
prema ISO 14001 u znaajnoj mjeri poboljati i unaprijediti sveukupni sistem upravljanja.
Osnovni motivi preduzea u BiH, koja su implementirala i certificirala EMS prema ISO
14001, bili su:
o

veinska privatna vlasnika struktura u preduzeima, koja je svjesna potrebe

zatite okolia/ivotne sredine, prepoznala je sistem okolinskog upravljanja
kao dokazan, kvalitetan i pouzdan alat za sistemsku analizu i upravljanje
okolinskim uticajima preduzea,

rast povjerenja u preduzee od strane razliitih zainteresiranih strana

(zaposlenih, drave, dioniara, okolnog stanovnitva, osiguravajuih drutava,
banaka, itd.),

kontrolisano koritenje prirodnih resursa, te kontrolisane emisije i isputanja

polutanata,

direktne finansijske koristi racionalnim upravljanjem sirovinama, energijom,

vodom, otpadom, te od investicija u okolinski prihvatljive tehnologije,

stie se alat za uravnoteenje okolinskih i ekonomskih interesa u preduzeu,

lake ispunjavanja sve stroijih zakonskih i drugih okolinskih zahtjeva,

sprjeavanje moguih incidentnih situacija i njihovih posljedica na okolinu

izazvanih aktivnostima preduzea,

prepoznavanje mogunosti za dodatnim poveanjem ugleda i imida

preduzea,

injenice da dobiveni certifikat omoguava bolje uslove na tritu, naroito

meunarodnom, te poveanje konkurentnosti preduzea i njegovih proizvoda
ili usluga,

zadovoljavanje potreba kupaca naklonjenih okolini i poboljanje odnosa sa

javnou;

efikasna kontrola svih dogaanja unutar preduzea,

posjedovanje validnog dokaza da se okolinskim uticajima upravlja u skladu sa

zahtjevima meunarodnih standarda, ime se uklanjaju prepreke za uee na
javnim tenderima,

bolji pristup poticajnim programima u zemlji i EU,

15 POSLOVNE NOVINE, novembar/studeni 2007. godine, Privredna tampa, d.o.o. Sarajevo

105

bolji uslovi za dobivanje kredita (neke banke u inostranstvu ve osjeaju

suodgovornost za investicije koje ne potuju okolinske zahtjeve),

smanjenje trokova deponovanja otpada; te

olakice pri izvozu.

Vremenski period uvoenja EMS-a u preduzeu zavisi od vie faktora:

o

djelatnosti i veliine preduzea i sloenosti njegovih okolinskih uticaja,

odlunosti i elje samog preduzea, s tim u vezi i odgovarajue obezbjeenje

resursa,

naina uvoenja EMS-a (vlastitim snagama ili angaovanjem vanjskog

konsultanta),

motivacije i znanja nosioca realizacije uvoenja EMS-a u preduzeu,

postojeeg stepena ispunjenja zahtjeva meunarodnog standarda u preduzeu,

te

prethodnog postojanja sistema upravljanja kvalitetom ili nekog drugog sistema

u preduzeu.

U zavisnosti od navedenih faktora, proces uvoenja EMS-a prema zahtjevima ISO 14001
moe trajati u idealnom sluaju 6 mjeseci, pa do 2 ili vie godina.
Implementacija EMS-a ukljuuje uspostavu sistema kojim e preduzee efikasno
prepoznavati i ispunjavati zakonske i druge zahtjeve vezane za njene okolinske aspekte,
identificirati, ocjenjivati i na odgovarajui nain upravljati svojim okolinskim uticajima, te uz
odgovarajui monitoring kontinuirano uticati na smanjenje svojih negativnih uticaja na okoli.
U tom kontekstu finansijska sredstva potrebna za implementaciju EMS-a se prije svega
odnose na trokove edukacije i plaa zaposlenih koji e raditi na uspostavi sistema, primjene
odabranih mjera, provjere i korekcija, preispitivanja i odravanja sistema, te certifikacije.
Preduzee esto koristi usluge konsultanata tokom faza uvoenja i odravanja sistema. U
sluaju da se preduzee odlui za angaovanje vanjskog konsultanta, trokovi konsaltinga se
dogovaraju na osnovu snimka postojeeg stanja u preduzeu, njegove veliine i sloenosti
njegovih okolinskih uticaja. Visina trokova svakako ovisi i o kvalitetu same konsultantske
kue. Trokovi konsaltinga za manja i srednja preduzea se trenutno na BiH tritu kreu u
irokom rasponu, od 5.000 KM do 15.000 KM.
Preduzea trebaju izdvojiti i odreena finansijska sredstva za implementaciju mjera
predvienih okolinskim programima poput kupovine nove opreme, ispitivanje
elektroinstalacija, mjerenja buke, kontrole otpadnih voda, kontrole emisija u zrak, izrade
novog plana zatite od poara, ureenja zelenih povrina oko objekta i sl.
Finansijska sredstva potrebna za certifikaciju sistema zavisno od veliine preduzea, brojnosti
i sloenosti njenih okolinskih uticaja, priblino odgovaraju visini trokova samog konsaltinga,
odnosno kreu se od 7.000 do 20.000 KM. Trokovi certifikacije odreuju se izmeu
preduzea i certifikacijske kue, obino na bazi trogodinjeg ugovora, a sastoje se od:
trokova certifikacijskog audita, trokova godinjeg nadzornog audita i godinje takse za
koritenje certifikacijskog znaka. Dodatni trokovi se odnose na trokove dolaska vanjskog
auditora, trokova putovanja i sl. Nakon isteka trogodinjeg ugovora sklapa se novi
trogodinji ugovor, za recertifikaciju sistema, iji trokovi su obino neto manji od trokova
prvog ugovora.
106

Finansijska sredstva potrebna za odravanje EMS-a na godinjem nivou, odnosno za

realizaciju odreenih aktivnosti, ne moraju predstavljati dodatne trokove, ve mogu biti dio
budeta koje je preduzee planski odredilo, imajui u vidu potrebe za odravanjem ovog
sistema. U izuzetnim sluajevima ta sredstva mogu iznositi dodatnih 5-10 % od planiranog
budeta preduzea.
Preduzea u veini sluajeva danas uvode EMS radi zahtjeva trita i svojih kupaca, dok
manji broj preduzea prepoznaje ISO 14001 kao prednost u poboljanju svog sistema
upravljanja. Spremnost BiH preduzea da investiraju u uvoenje EMS je jo uvijek na
izuzetno niskom nivou. Razlozi za to su brojni i razlikuju se od preduzea do preduzea, a u
sutini su:

nizak nivo svijesti o potrebi ouvanja okolia,

preduzea nisu svjesna injenice da su godinji trokovi koji su direktno vezani za
odravanje EMS-a zanemarivi u odnosu na koristi koje preduzee moe imati,
loa vladina politika nedovoljno se ini na poboljanju uslova poslovanja BiH
preduzea, nita ne radi na popularizaciji EMS-a, uz asne izuzetke nema programa
poticaja, EMS nije ukljuen u zakon o javnim nabavkama i sl.

Svako drutveno odgovorno preduzee, dakle preduzee koje eli graditi svoj ugled i biti
prepoznatljivo u oblasti kojom se bavi, treba biti spremno da, uz ostale zahtjeve, ispunjava i
zahtjeve sistema okolinskog upravljanja.
Posjedovanje certifikata moe donijeti brojne koristi:

racionalizacija rada dovodi do utede kroz smanjenje potronje vode, energije i

sirovina,
prihod od efikasnog upravljanja otpadom kroz njihovu revalorizaciju i smanjenje
trokova zbrinjavanja otpada,
izgradnjom vlastitih ljudskih resurs dolazi do smanjenja trokova vanjskog
konsaltinga,
potvrda ispunjavanja zakonskih i drugih okolinskih zahtjeva,
indirektna finansijska korist kroz poveanje imida i ugleda preduzea, te
mogunost ispunjavanja posebnih zahtjeva kupaca i javnih ponuda.

Implementirani EMS koji se stalno unaprjeuje u velikoj mjeri pomae preduzeu prilikom
pripremanja zahtjeva i dobivanja okolinske dozvole. Konkurentnost certificiranih BiH
preduzea za dobivanje poslova u inostranstvu se znaajno poveava, a u nekim granama
industrije to je i iskljuivi zahtjev. U BiH ovo jo uvijek nije sluaj, meutim pribliavanjem
ulaska nae zemlje u EU i posjedovanje certifikata o ISO 14001 sve vie dobiva na znaaju.
8.1.2 Optimizacija rada kroz obuku
Obezbijeenje neophodne obuke i instrukcija osoblju na svim nivoima, od menadmenta do
radnika u proizvodnji, za sva njihova zaduenja, moe pomoi da se pobolja kontrola
procesa, minimizira potronja i nivo emisija, te smanji rizik od nesrea. Obuku mogu
izvravati domai ili vanjski eksperti, ali oni nisu odgovorni za okolinsko upravljanje
procesima koji su ve u toku. Svi problemi koji nastaju tokom rutinskih operacija, stavljanja u
pogon, zaustavljanja rada maina, ienja, odravanja, izvanrednih stanja i ne rutinskih
radova bi trebali biti pokriveni ovom obukom. Tekuu procjenu rizika procesa i radnih
prostora, te monitoring u skladu sa utvrenim standardima i praksama rada vre rukovodioci u
saradnji sa radnicima u proizvodnji. Priprema obuke zahtijeva utroak radnog vremena svih
107

kadrova za pruanje informacija, instrukcija, obuke i nadzora te postupak procjene programa,

da bi se ustanovile potrebe i uinkovitost obuke.
Ostvarene okolinske koristi
Sniena potronja i nivoi emisija, te smanjeni rizici nesrea irom preduzea.
Operativni podaci
Postoje brojni primjeri za okolinske koristi, ukljuujui prevenciju od nesrea, koji su rezultat
optimiziranog rada tokom obuke, npr.

Izbjegavanje prolijevanja prilikom odvajanja cijevi i crijeva za polijevanje, npr.

tokom otpremanja velike zapremine mlijeka; ienja hemikalija kao to su
kaustini i organski rastvarai i sl.,
Prevencija gubitaka gotovih proizvoda ili prolivanja u skladitima osiguranjem
adekvatne obuke radnika (npr. vozaa viljukara),
Osiguravanje da su posude i crijeva za polijevanje ispranjeni prije iskljuenja i/ili
gaenja,
Osiguravanje da se sa opremom koja stvara buku, a za koju se nivo buke ne moe
dovoljno smanjiti na samom izvoru, radi minimalno tj. koliko je neophodno i da se
ta mjera smanjenja buke, poput zatvaranja vrata i prozora, uvijek primjenjuje.
Odredbe propisa o zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu su takoer jako znaajne.
Primjenjivost
Primjenjivo za sva postrojenja iz prehrambene industrije.
Kljuni razlozi za implementaciju
Sagledavanjem uticaja na okoli/ivotnu sredinu moe se postii smanjenje potronje i nivoa
emisija, to vodi do uteda i rasta povjerenja kod nadlenih organa i vlasti.
8.1.3 Izbor i projektovanje opreme
Na samom poetku, prilikom projektovanja i planiranja izgradnje pogona i postrojenja za dati
tehnoloki proces podsektora prehrambene industrije, veoma je vano opredijeliti se ispravno
za projektovanje objekata industrijskog pogona u kojima e biti smjeteni proizvodni
kapaciteti i izbor postrojenja i opreme koja e se koristi u proizvodnim procesima na nain
koji e doprinijeti integralnoj zatiti okolia, odnosno smanjenju potronje vode i energije, te
emisija u zrak, vode i zemljite.
Kada je u pitanju oprema za proizvodnju, distribuciju i koritenje energije u prehrambenoj
industriji, veoma je vano pitanje energijske efikasnosti. Zbog toga je potrebno obratiti panju
na izbor i projektovanje opreme i prostora za odvijanje slijedeih procesa:

Proizvodnja nosilaca toplote (vodena para, vrela i topla voda, ukljuujui hemijsku
pripremu vode) u kotlovnicama,
Distribucija nosilaca toplote unutar fabrike (cjevovodi) i potronja toplote za
proizvodne (u samom tehnolokom procesu) i neproizvodne svrhe (grijanje
prostorija),
Koritenje elektrine energije unutar fabrike (za pogon raznih ureaja u
proizvodnom procesu, rashladnih sistema, osvjetljavanje proizvodnih i
administrativnih prostorija, kao i fabrikog kruga),

108

Proizvodnja fluida pod pritiskom (kompresori, zajedno sa pogonskim mainamaelektro i dizel motori),
Ureaje i prostor za skladitenje, distribuciju i potronju vrstih i tenih goriva
unutar fabrike.

Za potronju vode najvanije je obratiti panju na postojanje mjeraa potronje na dijelovima

proizvodnog pogona gdje se smatra da dolazi do najvee potronje vode, a u cilju analize
potronje vode radi postizanja okolinske i ekonomske koristi.
Projektovanje prostorija sa ravnim zidovima i zaobljenim uglovima jednostavnim za ienje
umnogome doprinosi smanjenju koliine vode potrebne za ienje. Takoer je veoma vano
projektovati/izabrati opremu koja optimizira potronju vode i energije, te nivoe emisija i koja
olakava ispravan rad i odravanje.
Nain projektovanja opreme za pumpanje i prenoenje sirovina moe sprijeiti nastanak
otpada, emisije u zrak i vodu, kao i nastanak buke. Rezervoari, pumpe, zatvarai i ventili na
kompresorima i ispusna mjesta u tehnolokim procesima mogu biti znaajan izvor gubitaka
vode i energije.
Takoer, projektovanje opreme u cilju minimiziranja prepunjavanja moe smanjiti rizik od
prolijevanja i emisije u zrak.
Osnovni uzrok buke nastale radom ventilatora kod sistema hlaenja, ventilacije i klimatizacije
je vrtloenje i lokalno usporavanje brzine protoka uslijed vrtlonog odbacivanja. Vrtlono
odbacivanje je periodino odvajanje vrtloga od predmeta u fluidnom toku, to uzrokuje da na
predmet utiu sile promjenljivog intenziteta. Za dati reim, tupo zakrivljeni ventilator koji
radi sa najveim stepenom iskoritenja je manje buan od radijalno oblikovanog ventilatora.
Najefikasniji i najjednoliniji ventilatori su obino oni sa najniom brzinom lopatica, tj. koji
imaju lopatice velikog prenika i male brzine. Takoer, vee frekvencije koje proizvode
ventilatori sa veim brojem lopatica prostiru se na manje udaljenosti nego nie frekvencije
nastale iz ventilatora sa manjim brojem lopatica.
Najjeftiniji ventilatori su obino oni sa najmanjim prenikom lopatica, ali pokazalo se da oni
proizvode najveu buku. Cijena ventilatora je, meutim, obino mali dio bilo kojeg projekta i
zbog toga ne bi trebala da bude odluujui faktor pri izboru.
U cilju smanjenja nastanka buke, cijevi mogu biti postavljene u zidove ili posebne kanale.
Optimalni rezultati se postiu oblaganjem ili punjenjem upljina sa materijalima koji
apsorbuju zvuk. Materijal od kojih su cijevi napravljene i geometrija stjenke cijevi odreuje
irenje buke u zraku. Nain na koji su cijevi postavljene, trasa postavljanja cjevovoda, kao
npr. broj i mjesto postavljanja koljena i T-komada i bilo koje unutranje pregrade utiu na sve
prirodne frekvencije zvuka.
Kada su u pitanju emisije neprijatnih mirisa potrebno je obratiti posebnu panju na
skladitenje i koritenje sirovina. Vrlo je bitno da se sirovine koriste dok su svjee, ime je
potronja sirovina optimizirana, te time minimiziran i nastanak otpada.

109

Tabela 18. Neki efikasni primjeri kod projektovanja opreme

Izbor i projektovanje opreme
Potronja vode

Primjeri
Instaliranje pojedinanih ureaja za mjerenje
potronje vode po proizvodnim pogonima
Postavljanje cjevovoda pod nagibom radi
poboljanja gravitacionog odvoenja vode
Transportne trake mogu biti projektovane da
vre samopranjenje i opremljene sa
drenaom (odvodima) to olakava ienje

Smanjenje potronje energije-energijska

efikasnost

Planiranje optimalnog iskoritenja energije

ukljuujui ponovno koritenje otpadne
toplote
Ugradnja automatiziranog sistema za
mjerenje i upravljanje procesom
Ugradnja termostatskih ventila za kontrolu
mijeanja vode i pare
Izolacija cjevovoda za razvod pare i vode
Odvojiti snabdijevanje parom i vodom
Identifikacija i oznaavanje svih namjetenih
ventila i opreme radi smanjenja rizika
neispravnog namjetanja od strane osoblja
Izolacija krova zgrade i cijelog objekta
Projektovanje osvjetljenja industrijskog
pogona odvajanjem strujnih krugova kako bi
se omoguila rasvjeta samo onog prostora u
kojem se trenutno obavlja neki rad
Izbor odgovarajuih veliina kotlova i
rashladnih tornjeva u cilju zadovoljenja
maksimalno oekivane potranje i
odgovarajua kontrola kako bi se uvijek
dostavljale potrebne koliine

Smanjenje nastanka otpada

Optimizacija kapaciteta sistema cjevovoda i

ostale opreme radi minimizacije gubitaka
proizvoda
Prostorije za skladitenje sirovina mogu biti

110

Izbor i projektovanje opreme

Primjeri
projektovane na nain da je mogu sistem
protonog reda (sirovine koje su primljene
prve, prve se i koriste), npr. da se prostor za
isporuku puni odozgo, a prazni odozdo ime
se sprjeava kvarenje sirovina i njihovo
koritenje u skladu sa rokom trajanja kako ne
bi dolo do bacanja onih kojima je istekao
rok trajanja

Smanjenje optereenja otpadnih voda

Odvajanje tehnoloke otpadne vode od

sanitarnih otpadnih voda
Ugradnja slivnika na podovima sa reetkama
radi sprjeavanja dospijea vrstih materija u
otpadne vode
Projektovati prostor koji se koristi za utovar i
istovar sirovina tako da je olakano esto i
efikasno ienje, predviajui glatke
povrine i minimiziranje uglova i ostalih
mjesta koja su teko dostupna za ienje
Projektovanje i izrada radnog platoa ispred
mazutne stanice sa slivnim kanalima, kako bi
se usmjerilo odvoenje otpadnih voda prema
separatoru masti i ulja
Ugradnja
CIP
sistema
koji
sadri
recirkulaciju sredstava za ienje, i
automatsko doziranje hemijskih sredstava ili
ugradnja mjeraa provodljivosti radi
utvrivanja
koncentracije
hemijskih
sredstava u vodi za pranje CIP sistema, te
planiranje samoneutralizacije u rezervoaru za
neutralizaciju

Smanjenje emisija u zrak

Transportne trake mogu biti potpuno

zatvorene i zavarene, ili montirane sa
poklopcima
sa
lokalnom
ispusnom
ventilacijom projektovanom da hvata
emisije, kada ograivanje nije izvodljivo
Minimiziranje duine transportne trake ili
broja transfer taaka moe smanjiti emisije
neke sirovine u prahu

Smanjenje buke

Kod sistema za rukovanje sirovinama,

ljebova i lijevaka, buka nastala od udara
111

Izbor i projektovanje opreme

Primjeri
izmeu sirovine i ljeba moe se minimizirati
izbjegavanjem naglih promjena pravca i
minimiziranjem sila udara, npr. odravanjem
kliznog kontakta proizvoda sa ljebom i
minimiziranjem visine padanja, ili izborom
materijala za oblogu trake koji e ublaiti
buku
Koritenje elastinih prikljuaka izmeu
ventilatora i ljebova kako bi se minimiziralo
prenoenje vibracija na potporne elemente
Izbor ventilatora sa manjim brojem lopatica
Odabir materijala za cijevi koji ima osobine
izolacije zvuka, tj. izabrati cijevi od lijevanog
eljeza umjesto plastinih
Odabir materijala za priguenje zvuka na
pokretnim trakama na linijama za punjenje
staklenih boca, kao npr. odabir gumenog
materijala
Pozicioniranje opreme na nain da najbunija
strana koju stvara oprema ne bude okrenuta
prema lokaciji osjetljivoj na buku

Smanjenje neprijatnih mirisa

Izgradnja odgovarajueg ventilacionog
sistema
Slivnici moraju biti projektovani tako da
sprijeavaju povratak neprijatnih mirisa. tj,
zaklapanje, regulacija, ventilacija.
8.1.4 Promjene i redizajn postrojenja
Ukoliko uslovi za doprinos efikasnom koritenju resursa i smanjenja emisija u zrak, vode i
zemljite nisu zadovoljeni na samom poetku, prilikom projektovanja pogona i izbora
postrojenja i opreme, onda se u toku ve postojeeg izgraenog i zateenog stanja moe
pribjei promjenama i redizajniranju pogona i postrojenja.
Postoje mnoge mjere kod redizajniranja postrojenja koje se mogu primijeniti kako bi se
smanjila potronja vode, kao npr. optimizacija procesa kontrole, te recikliranje i ponovno
koritenje vode.
Takoer je potrebno razmotriti posebno dijelove pogona i postrojenja kod kojih je mogue
primijeniti mjere redizajniranja radi postizanja energijske efikasnosti. Postoje mnoge tehnike
112

za postizanje energijske efikasnosti, i ako one strogo zavise od odreene lokacije i vrste
procesa. Potrebno je znati da je ukupna uteda energije obino rezultat malih uteda u
odreenom broju podruja. Prelazak na opremu koja je energijski efikasnija, zatim na mala
kogeneracijska postrojenja za kombinovano koritenje dva ili vie izvora energije mogu
umnogome doprinijeti dodatnim utedama. Neke mjere koje se poduzmu radi utede energije
mogu dovesti do pozitivnih uticaja na okoli, ali u svakom sluaju je potrebno uraditi
procjenu uzimajui u obzir trokove i okolinske uinke kojom bi se pokazalo da je takva
mjera opravdana.
Kod pogona i postrojenja kod kojih se uestalo proizvodi para za zagrijavanje, a koja koriste
elektrinu energiju iz gradske elektroenergetske mree, ovaj nain moe se zamijeniti mnogo
efikasnijim nainom kogeneracijske proizvodnje pare za zagrijavanje i elektrine energije za
druge potrebe. Kogeneracija se moe predstaviti preko termodinamikog ciklusa: kotao se
koristi za proizvodnju pare visokog pritiska, koja se zatim vodi cijevima do turbine koja
pokree generator. Proizvedena elektrina energija se koristi za podmirivanje potreba objekta,
a viak se prodaje lokalnoj gradskoj mrei. Kako para iz turbine zadrava veliki dio svoje
energije, ta energija se moe iskoristiti za grijanje ili u druge svrhe. Elektrina energija se
moe jednako dobro proizvesti ili preko gasnih turbina i dizel motora ili parnih turbina. Izbor
zavisi od potrebne koliine elektrine i toplotne energije.
U nekim zemljama Evropske unije pokazalo se da je opcija koritenja kogeneracijskih
postrojenja za proizvodnju toplotne i elektrine energije veoma dobra u mljekarama u kojima
postoji linija za proizvodnju mlijeka u prahu poto je u procesu isparavanja i suenja potrebna
i elektrina i toplotna energija u velikim koliinama. Kogeneracijska postrojenja se veoma
mnogo koriste, dakle u procesima suenja mlijeka gdje se zahtijeva para visoke temperature i
pritiska, kao npr. 220-240 0C i 32-34 bara. Gubici u cjevovodima se takoer moraju uzeti u
obzir, tako da se proizvodnja pare mora odvijati na minimalno 40 bara.
Kada je u pitanju smanjenje buke, oprema koja predstavlja izvor buke kao to su ventilatori,
kompresori i pumpe moe se izolirati pregradom, koja se obino sastoji od metala obloenog
zvunom izolacijom, koja djelomino ili u potpunosti izoluje buku.
Tabela 19. Neki efikasni primjeri kod promjene i redizajna postrojenja
Promjene i redizajn postrojenja
Potronja vode

Primjeri
Ukloniti sva crijeva za vodu koja cure,
popraviti neispravne slavine i toalete iz kojih
curi/kapa voda
Postaviti automatske mlaznice na crijeva sa
otvorenim krajem za pranje podova i radnih
povrina
Uvesti i redizajnirati CIP - pranje u
pogonima gdje je oprema podesna za takvu
vrstu ienja radi optimizacije potronje
vode
Uvesti nain pranja vodom pod visokim
pritiskom umjesto pranja vodom bez visokog
113

Promjene i redizajn postrojenja

Primjeri
pritiska, a pri kojem se koristi velika koliina
vode tokom ienje
Koritenje automatskih pjenomata za
ienje
Koritenje vode iz protonih rashladnih
sistema za pranje npr. radnih povrina u
proizvodnji

Smanjenje potronje energije-energijska

efikasnost

Prodaja bilo koje proizvedene toplote i/ili

energije koja se ne moe iskoristiti na
lokaciji pogona i postrojenja
Izolacija rezervoara za sakupljanje
kondenzata, ventila i prirubnica u kotlovnici
Razmotriti koritenje kogeneracijskih
postrojenja na mjestima gdje je za svaki dio
procesa potrebna i elektrina i toplotna
energija

Smanjenje nastanka otpada

Redizajnirati prostor skladita na nain da je

omogueno lako i sigurno koritenje, npr.
organizacija polica tako da je omoguena
efikasna manipulacija i koritenje viljukara
u skladitu
Uvesti odvojeno prikupljanje organskog
otpada, plastine ambalae, stakla, papira i
kartona, itd. organizovanjem odvojenih
mjesta za tu namjenu, te dalje plasiranje
prikupljenog otpada na trite

Smanjenje optereenja otpadnih voda

Ugradnja automatskih sistema za zatvaranje

dotoka vode ili sirovine u cilju izbjegavanja
prolijevanja iz opreme
Redizajniranje CIP sistema na najoptimalnije
rjeenje, npr. ugradnja nekoliko manjih CIPova u veim pogonima
Optimizacija CIP programa pranja prema
veliini posuda i pogona i vrsti zaprljanja

Smanjenje emisija u zrak

Zamjena koritenja lo ulja sa prirodnim

gasom, u podrujima gdje postoji mrea

114

Promjene i redizajn postrojenja

Primjeri
snabdijevanje prirodnim gasom

Smanjenje buke

Motore mehaniki izolovati od spojenih

cijevi ili cjevovoda gdje god je to mogue
Kod fluidnih sistema, mogu se koristiti
prigunice ili amortizeri za ublaavanje
udaranja, kako bi se smanjilo prenoenje
nastale buke u sistem cjevovoda
Poveati debljinu stjenke cjevovoda
Izolirati cijevi
Smanjiti brzinu rada ventilatora
Izolacija opreme koja stvara buku pomou
izolacione pregrade
Ograivanje parnih kompresora izolacionom
pregradom
Kod prostorija za zamrzavanje i
rashlaivanje, ograditi maine i opremu
rashladnog sistema uz ostavljanje potrebnog
prostora za ventilaciju motora i ventilatora

8.1.5 Odravanje opreme i postrojenja

Odravanje je postupak kojim se fizikom elementu postrojenja osigurava sposobnost vrenja
funkcije koju korisnik od tog postrojenja trai.
Efikasno planirano preventivno odravanje opreme i postrojenja moe minimizirati uestalost
i koliinu nastanka otpada, otpadnih voda i emisija u zrak, kao i potronju vode i energije. Na
primjer, rezervoari, oprema za transport sirovina ili pomonih fluida, zatvarai na
kompresorima, ventili i ispusti u procesu mogu biti glavni izvori curenja, odnosno gubitaka.
Neispravna kontrolno-procesna oprema moe uzrokovati curenja, prelijevanja i gubitke.
Openito, odravanje komunalnih instalacija u preduzeu dobiva mnogo nii prioritet nego
odravanje koje ima direktan uticaj na proizvodnju ili sigurnost. Ovo se moe pokazati kao
glavni faktor koji doprinosi prekomjernom koritenju vode i nepotrebnom nastanku otpadne
vode. Reim odravanja kojim se dobro upravlja moe osigurati, na primjer popravke na
mjestima gdje dolazi do proputanja i gubitaka, otkrivanje greaka uslijed kojih moe doi do
prelijevanja ili prosipanja u slivnike.
Ukoliko se sprovode redovni programi odravanja i kontrole opreme i postrojenja mogue je
procijeniti odreena odstupanja ili izmjene u smislu njihovog uticaja. Jednostavnim
izmjenama u toku procesa mogu se postii smanjenje potronje vode i deterdenata za
ienje, a time i smanjenje koliine i optereenja otpadne vode.

115

Suho ienje u procesu ienja doprinosi smanjenju potronje vode namijenjene za ienje,
a samim tim i smanjenju nastanka otpadne vode.
Kada su u pitanju emisije buke veoma je vano kontrolisati emisije buke na samom izvoru
odravanjem opreme, kao i izbjegavanjem ili smanjenjem nastanka buke kontrolom rada
vozila i drugih transportnih sredstava.
Tabela 20. Neki efikasni primjeri kod odravanja pogona i postrojenja
Odravanje
Potronja vode

Primjeri
Primjena planiranog programa za ienje i
odravanje opreme i prostorija
Suho ienje pogona i postrojenja
Namoiti podove i opremu prije pranja kako
bi dolo do otputanja prljavtine prije
konanog ienja
Prenoenje nus-proizvoda suhim putem, uz
primjenu ienja vodom pod pritiskom,
koritenjem crijeva sa automatskim
prskalicama
Upravljati i minimizirati koliine vode koje
se troe redovnim popravkama na mjestima
gdje dolazi do gubitaka i curenja, te
redovnim izvjetavanjem

Smanjenje potronje energije-energijska

efikasnost

Primjena sistema upravljanja energijom:

za sistem proizvodnje pare (maksimizirani
povrat kondenzata, izbjegavanje gubitaka
pare iz povrata kondenzata, popraviti mjesta
gdje dolazi do izlaska pare )
za sistem proizvodnje komprimiranog zraka
(vriti redovan pregled i upravljanje
procesom, provjeravati temperaturu ureaja
za suenje zraka, provjeravati koritenje
komprimiranog zraka i potrebe za istim,
provjeriti da li ima curenja komprimiranog
zraka i izvriti popravke)
za rashladne sisteme i klimatizaciju (
redovno istiti kondenzatore, osigurati da
zrak koji ulazi u kondenzator bude to
hladniji, odnosno drati rashladne sisteme
podalje od izvora toplote, provjeravati da li

116

Odravanje

Primjeri
dolazi do curenja rashladnog sredstva,
provjeravati nivo ulja, provjeravati da li je
termostat prilagoen na odgovarajuu
temperaturu)
Primjena sistema upravljanja osvjetljenjem
Izbjegavanje dugotrajnih otvaranja prozora i
vrata radi prozraivanja prostorija u
periodima grijanja ili hlaenja prostorija
Uvoenje radne discipline da se svjetla ne
dre upaljena tokom dana bez potrebe, ve da
se koristi dnevno svjetlo

Smanjenje nastanka otpada

Odravati sistem odvojenog prikupljanja i

odvoenja kartonske, papirne i PVC
ambalae na reciklau

Smanjenje optereenja otpadnih voda

Upravljati i minimizirati koliinu deterdenta

koja se koristi
Izabrati deterdente koji uzrokuju minimum
tetnih uticaja na okoli, bez naruavanja
efikasnosti ienja
Izbjegavati gdje je to mogue, koritenje
sredstava za ienje i dezinfekciju koji
sadre aktivni hlor
Redovno provoditi laboratorijske analize
sastava otpadnih voda iz pogona i postrojenja

Smanjenje emisija u zrak

Redovno provoditi mjerenja emisije u zrak iz

kotlovnice
Kontrola na mjestima gdje dolazi do
pretovara sirovina i materijala u prahu da li je
ivica za pretovar na odgovarajuem mjestu
Redovna kontrola cjevovoda sistema za
rashlaivanje i zamrzavanje u cilju
sprjeavanja curenja rashladnog sredstva i
odravanje ovakvih sistema, te zatita
cjevovoda od oteenja uslijed vanjskog
utjecaja

Smanjenje buke

Primijeniti sistem za upravljanje bukom

117

Odravanje
Smanjenje neprijatnih mirisa

Primjeri
Sprovoditi audit i kontrolu neprijatnih mirisa
Redovno odravanje ventilacionog sistema
istiti esto prostore za skladitenje sirovina
Sprijeiti zastoje otpadne vode

8.1.6 Metodologija za minimizaciju i sprjeavanje potronje vode i energije i nastanka

otpada
Sa razvojem ljudske civilizacije i porastom populacije, dolazi do poveanja negativnih
utjecaja ovjeka na okoli. Problemi kao posljedica ovjekove nepanje javljaju se jo u
antiko doba. Tu se spominju problemi erozije uzrokovani pretjeranom sjeom ume, kao i
zagaenje vode tekim metalima eksploatiranim u rudnicima. Ipak, svi ovi problemi su bili
lokalnog ili regionalnog tipa. Takvo stanje se zadralo sve do industrijske revolucije. Poetak
dvadesetog vijeka je prekretnica kada dolazi do globalizacije okolinih problema, kao i
intenzivnije degradacije ovjekove okoline.
Raniji pristupi ovoj problematici su se sastojali od izbjegavanja problema, a mogu se svesti u
tri kategorije

Uprljaj i bjei - ovaj pristup je bio tipian za mjesta sa malom naseljenou, a sastojao
se u migracijama stanovnitva izazvanih degradacijom okoline (najee uslijed
degradacije obradivog zemljita)

Razrijedi i raspri - ovo je bio jedini nain upravljanja otpadom u pred-industrijskom i

klasinom industrijskom dobu, baziran na prirodnom kapacitetu samopreiavanja.
Koncentriraj i zadri - jedno vrijeme je smatrano za dobru metodu upravljanja otpadom,
npr. za kontrolirano odlaganje toksinog i nuklearnog otpada. Meutim, uslijed
fizikog propadanja kontejnera i/ili kontrole, nemogue je garantirati dugorono
skladitenje bez pojave curenja.
Od 60-tih godina pa naovamo, postalo je jasno da strategija razrijedi i raspri nije vie
efikasna u borbi sa takastim izvorima zagaenja. Zbog toga su nova tehnologija i poslovanje
zasnivani na uvoenju postupka preiavanja na kraju proizvodnog procesa, ili tzv. end-ofpipe tretmana. Iako je do odreenog stupnja uinkovit, ovaj pristup tretmana na kraju
procesa nije rjeenje.

118

Slika 13. Povijest upravljanja otpadnim tokovima

End-of-pipe tretman ima i nusprodukte kao to je otpadni mulj, koji mora biti odloen ili
spaljen, to stvara novu dimenziju zagaenja okolia, koja takoer moe biti neprihvatljiva.
Tek u zadnjih 10-15 godina, dolo se na ideju da se smanje emisije tetnih materija na izvoru
njihovog postanka. Ova strategija prevencije zagaenja i minimiziranja otpada je bila
neophodna da bi se smanjili ogromni trokovi preiavanja, posebno od momenta kada je u
pravni sistem uveden princip zagaiva plaa.
Ovaj novi pristup, nazvan istija proizvodnja obeava, jer ujedinjuje okolinu i poslovnu
stranu problema.

Kontrola zagaenja putem tretmana na

kraju procesa dolazi nakon to je
zagaenje nastalo i predstavlja pristup
reagiraj

da

bi

izlijeio

nastalu

posljedicu.

Kontrola nastanka zagaenja i okolina

poboljanja

se

uvijek

gledaju

kao

dodatni trokovi za preduzee.

Slika 14. Osobine end-of-pipe pristupa

Intervencijom u proizvodnom procesu na mjestu nastanka otpada, sa ciljem njegova
smanjenja ili potpunog izbjegavanja, moe se eliminirati ili minimizirati oneienje i
istovremeno umanjiti trokovi proizvodnje. Ovaj preventivni koncept, kojim se smanjuje ili
ak izbjegava nastanak otpadnih tokova, naziva se istijom proizvodnjom.

119

istija proizvodnja je progresivna strategija koja se

bazira na pristupu predvidi i sprijei prije nastanaka.

Bazira se na rjeavanju problema, a ne posljedica.

Zagaujue materije i otpad se smatraju potencijalnim

sirovinama.

Slika 15. Osobine istije proizvodnje

istija proizvodnja je kontinuirana primjena integrirane preventivne okoline strategije
primijenjene na procese, proizvode i usluge u cilju poveanja sveukupne efikasnosti i
smanjenja rizika po ljude i okoli, te u isto vrijeme poduzea ini konkurentnijem i jami
njihovu ekonomsku odrivost.
Naime, analizom trokova proizvodnje uoljivo je da znaajan procent pripada otpadnim
tokovima iz procesa proizvodnje i ostalih prateih segmenata jednog poduzea. U strukturi
trokova koji se odnose na otpad, gotovo 80 % se odnosi na rasipanje sirovina za proizvodnju,
naroito vodu i energiju. Sirovina u otpadnim tokovima znaajno optereuje okoli, a
zahtijeva adekvatno zbrinjavanje, odnosno preiavanje, kako bi se postigla kvaliteta kojom
su zadovoljeni standardi za emisiju u okoli. Otpadni tok predstavlja financijski gubitak za
poduzee i optereuje cijenu proizvoda, i kao gubitak, i zbog trokova potrebnih za
zbrinjavanje i preiavanje. Dodatni troak predstavljaju i naknade za isputanje otpadnih
tokova.

Trokovi odlaganja
otpada

Trokovi transporta

Trokovi gubitka
sirovina

Ukupni trokovi

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90% 100%

Slika 16. Procentualni iznos pojedinih kategorija u ukupnim trokovima otpada

120

Praksa je pokazala da se ova integralna preventivna okolina strategija moe primijeniti i na

procese, i na proizvode, i na usluge, sa ciljem poboljanja cjelokupne efikasnosti te smanjenja
rizika po ljude i okoli. Kada je rije o procesima, dobri rezultati postignuti su u gotovo svim
industrijskim granama, od prehrambene, metalopreraivake, koarske, drvne do
termoelektrana i kemijske industrije.
Prednosti istije proizvodnje
istija proizvodnja se, generalno gledajui, isplati jer dovodi do poveanja proizvodne
efikasnosti i utie na poboljanje kvaliteta proizvoda. Ekonomske prednosti istije
proizvodnje posebno dolaze do izraaja kada se ova strategija usporedi sa ostalim metodama
za zatitu okolia kao to su tretman otpadne vode na kraju procesa, prerada otpada, tretman
ispusnih gasova itd. Ukratko, istija proizvodnja donosi mnoge koristi u koje spadaju:
-Rizik

Dovodi do smanjenja okolinih, zdravstvenih i incidentnih rizika.

+Imid
polju.

Unaprjeenje ugleda poduzea na trinom, drutvenom i administrativnom

+Kvaliteta
Poveanje kvalitete proizvoda i smanjenje nastajanja proizvoda koji ne
zadovoljavaju postavljene zahtjeve.
+Utede
Utede u sirovinama, vodi i energiji, kao i u upravljanju i tretmanu otpadnih
tokova. U stvari financijske utede.
+Efikasnost
nivoa.

Unaprjeenje radne strukture, racionalizacija i unaprjeenje tehnolokog

+Inovacija Pomae savladavanju rutinskih poslova i unaprjeenju, redefiniranjem procesa,

procedura, faza, materijala, itd.
+Produktivnost Poveanje produktivnosti poduzea, optimizacija procesa i racionalna
upotreba resursa. Meutim, okolino odrivi industrijski razvoj ne mogu postii industrije
same, to zahtijeva uee svih sektora drutva. Vlasti ovdje imaju glavnu ulogu putem svoje
zakonske regulative, poreskog sistema, te putem brojnih drugih aktivnosti.
Koristi ostvarene implementacijom istije proizvodnje
Brojni su primjeri primjene istije proizvodnje u zemljama Mediterana (Hrvatska, Maroko,
Egipat, panjolska, Tunis, Hrvatska , Bosna i Hercegovina), kao i pozitivni rezultati ostvareni
na:

Utedi sirovina, vode i energije,

Smanjenju tetnih sirovina , te
Smanjenju koliine i mogue toksinosti isputenih zagaujuih materija i otpada.
121

U projektu koji je realizirao Hrvatski centar za istiju proizvodnju tijekom 2000. godine u
Osjeko - Baranjskoj upaniji u okviru 8 projekata raenih sa metalnom, industrijom
deterdenata, eeranom, termoelektranom i vinskom industrijom, ostvareni su sljedei
povoljni uinci na okoli:

Smanjenje koliine otpadnih voda

Smanjenje emisija u zrak
Smanjenje kol. tehnolokog otpada
Smanjenje koliine opasnog otpada
Utede svjee vode
Utede sirovina i pomonih tvari
Utede zemnog plina

1.528.090 m3/god.
412 t/ god.
72.670 t/ god.
245 kg/god.
350.185 m3/god.
65 t/ god.
153.000 m3/god.

Kroz realizaciju preventivnih mjera na redukciji otpadnih materija na mjestu nastanka, u

okviru projekta su ostvarene ukupne financijske utede od 9,44 milijuna kuna godinje.
Uesnici programa za jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje u Bosni i
Hercegovini 16, koji realizira Centar za okolino odrivi razvoj, njih 11 iz metalne i
prehrambene industrije, svjesni da industrijska postrojenja predstavljaju znaajne zagaivae
ivotne sredine, izrazili su interes da upravo preventivnim mjerama suzbiju prekomjerno
zagaenje kako vode, tako i zemlje i zraka.
Njihova zainteresiranost za koncept istije proizvodnje polazi i od injenice da se primjenom
ovog koncepta industrijska poduzea pripremaju za uvoenje ISO standarda, jer e biti
potrebno da izvre kompletnu reorganizaciju proizvodnog procesa u smislu uvoenja radnih
procedura i kontrole kvaliteta radi efikasnijeg poslovanja, uvoenja napredne tehnologije,
uteda sirovina i energije i smanjenja otpadnih materija. Sve to praktino znai izvrenje
zadatih kriterija koje propisuje novi set Zakona o okoliu. Oekivanja od uvoenja istije
proizvodnje su velika, jer u uvjetima teke gospodarske situacije, istija proizvodnja pomae
oivljavanju posustale industrije u Bosni i Hercegovini, a posebno onih koje predstavljaju
izvor zagaenja.
Stoga je upravo razvoj ovakvih novih preventivnih pristupa smanjenju utjecaja industrijskih
aktivnosti na okoli, ukljuujui i primjenu najboljih raspoloivih praksi i tehnologija (BAP i
BAT), esencijalan za zatitu okolia. Potencijalne koristi od implementacije istije
proizvodnje su znaajne (Tabela 21.), i stoga je neophodno raditi na stvaranju sistema koji
omoguava iru implementaciju ovog koncepta, odnosno uspostavi sistema praenja emisija u
cilju dobivanja kompletnih i pouzdanih informacija o zagaivaima i njihovim otpadnim
tokovima, inspekcijskoj kontroli utjecaja industrijskih aktivnosti na okoli, te uvoenju
zakonodavnih i gospodarskih poticajnih mjera i mehanizama.

16 Jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje u BiH, EC projekt iz LIFE Third Countries programa, 2001-2004

122

Tabela 21. Rezultati devet pokaznih projekata

Ukupna
uteda

Investic.

Period
povrat
a
(mjese
ci)

62.911,0

37.165,0

703.800,0

21.000,0

12

5.907,4

471,0

1,8

7.075,0

1.379,0

2,5

119.454,0

470

114.620,0

26.290,0

30

11.359,0

53.200,0

52

51.481,0

1.000,0

12.000,0

36.000,0

36

12

Preduzee

Uteda
vode
(m3/god.)

Uteda
energije
(kW/god.)

ivinoprodukt

25.543,1

TDS

20.925,0

5.850,0

Sinalco

11.100,0

Krajina Klas

7.5680,

Pivara

64.000,0

Fana

3.836,0
13.647,0

ica

Lo ulje

Sirov.

Otpad
(t/god.)

85 %

18649
Sm3 gas

49 %

400 l
nafta

2%

400,0

Vegafruit

585

20.000,0

19.487,0

Ukupno

127.951,1

144.372,0

1098,8

989.153,4

195.992

Mebo

Utede vode, a prema tome i smanjenje koliine otpadne vode variraju od 24 do 81 %, i sa

prosjekom od 60 % je za 50 % vie nego to je predvieno (10 %). Ukupna godinja uteda
energije je 144372 KW, dok je otpad smanjen za 1098,8 t/god. Trokovi proizvodnje su
smanjeni za KM/god (505.746,1 EUR/god). Veina primijenjenih mjera istije proizvodnje
(78 %) je imala period povrata investicija manji od 12 mjeseci.
Znaajni rezultati koji su postignuti, potvruju da je smanjenje otpada i emisija za 20 % ili
vie, mogue ostvariti u Bosni i Hercegovini bez znaajnih finansijskih ulaganja. Dodatnih
10-20 % smanjenja je mogue sa malim investicijama, koje imaju period povrata manji od 12
mjeseci. Veina preduzea bi zbog toga trebala biti u stanju da smanji zagaenje i otpad za
30-40 %, koritenjem procedura istije proizvodnje i bez zahtijeva za investicijski zajam. U
isto vrijeme, mjere istije proizvodnje dokazano poveavaju profitabilnost preduzea.
Metodologija okolinog dijagnosticiranja za uvoenje mjera prevencije i minimizacije
Aktivnosti na implementaciji se odvijaju prema jedinstvenoj metodologiji koja se sastoji iz
est osnovnih koraka.

123

Slika 17. Koraci u implementaciji istije proizvodnje

Poetni korak u implementaciji istije proizvodnje predstavlja analiza procesa kojom se od
strunog tima zahtijeva da specificiraju sve pogone i procese, od proizvodnih do skladita,
ukljuujui i energetske blokove i sl. Posebnu panju, potrebno je posvetiti pomonim
procesima, kao to je ienje. Krajni cilj ove aktivnosti je identificiranje najvanijih ulaznih i
izlaznih materijala, energije, vode, izraena na nivou poduzea.
Korak 1: Priprema i zapoinjanje
Sredinji
rezultat: odabir
fokusa
procjene P

Korak 2 : Analiza procesa

2,1 Priprema diagrama procesa
2,2 Izrada bilance materijala i energije
2,3 Proraun trokova otpadnih tokova
2,4 Analiza problema uzrokovanih otpadnim
tokovima

Sredinji rezultat: Popis izvora otpada i posljedica

Korak 3: Generiranje opcija za P

Slika 18. Analiza procesa

Analizom se dobiva uvid u rad poduzea, okoline utjecaje koji nastaju kao posljedica svih
aktivnosti u poduzeu, te trokove vezane za potronju prirodnih resursa i sirovina i trokove
zatite okolia. Deset industrijskih poduzea prilikom rada na analizi procesa uglavnom su
nailazili na potekoe u prikupljanju podataka. Naime, raunovodstvena evidencija, kao i
evidencija o utroku materijala vodi se obino na razini cijeloga poduzea. Izvori podataka su:

Evidencija nabavke i prodaje;

Evidencija o proizvodnji

124

Raunovodstveni podaci,
Mjerenja na licu mjesta.

Podatke na nivou proizvodnih ili organizacionih jedinica gotovo je nemogue bilo dobiti.
lanovi timova su najee rjeavali ovaj problem procjenom pojedinih parametara, naroito
utroka vode i energenata, na osnovi tehnolokih pokazatelja. Meutim, za pouzdanu sliku o
uinkovitosti upravljanja industrijskim pogonima i postrojenjima potrebno je evidentirati sve
podatke na nivou proizvodnih ili organizacionih jedinica. Iz podatka o utroku vode na razini
poduzea, npr., nemogue je zakljuiti koliko se vode to troi po pojedinim proizvodnim
pogonima, da bi se zakljuilo da li se u nekom od proizvodnih pogona prekomjerno troi. istu
potekou predstavlja evidentiranje utroka energije ili drugih sirovina na razini poduzea.
Kako metodologija predvia potekoe u prikupljanju podataka, to se zapravo zahtijeva da se
pouzdani bilans odredi za odabrani pogon ili postrojenje, nakon to se uradi analiza na razini
poduzea. Kriteriji za odabir "fokusa" analize su sljedei:

Ekonomski financijski gubici uslijed nastanka otpada, rasipanja i neracionalne

potronje sirovine, vode i energenata
Okolini-koliina i sastav otpada
Tehniki - oekivani potencijal poboljanja

Svih deset strunih timova je odabralo svoj fokus zapoeli su detaljnu analizu pravljenjem
dijagrama procesa. Najprije su identificirane operacije iz tog procesa, a potom su sve
operacije povezane sa materijalnim tokom. Sutina je bila povezati ulaze i izlaze materijala i
energije ako je to prikazano na Slici 20.
emisije gasova
Sirovine
(poluproizvodi) proizvod
hemikalije

voda/zrak
energija

Procesna
jedinica

nus-proizvodi

otpadna voda

tekui otpad
reciklaa
vrsti otpad

Slika 19. Ulazno izlazni parametri iz procesne jedinice

Kod fokusne analiza procesa kljuna je bila identifikacija uzroka nastajanja otpada, i to:
Utjecaj kvaliteta ulaznih materijala.
Utjecaj tehnikih faktora - dizajna procesa/ opreme, prostornog pozicioniranja
opreme / cjevovoda, monitoring ispravnosti rada opreme, itd.
Utjecaj radnih procedura planiranje proizvodnje, radne procedure, uestalost
odravanja, obuka osoblja, itd, te
Utjecaj procedura za rukovanje otpadom.
125

ULAZ U PROCES

IZLAZ IZ PROCESA

Zabiljei:

Zabiljei:

Sirovina, voda, energija i

pomoni materijali

Proizvod,
nus-proizvod,
otpad i emisije

ODREDI MATERIJALNU BILANCU

1. Sortiraj informacije
2. Izradi preliminarnu bilancu
3. Analiziraj i doradi bilancu

Slika 20. Koraci fokusne analize

Nakon to su prepoznati uzorci nastanka otpadnih materija pristupilo se proraunu trokova
vezanih za otpadne tokove, i to internih trokova:

Gubitak sirovine & poluproizvoda;

Rad postrojenja;
Prikupljanje i zbrinjavanje otpada
Eksterni trokovi:
Naknade za isputanje otpadnih voda
Ostale naknade, trokovi za dozvole.

Projektni tim poduzea, u traenju opcija P, oslonit e se na vlastite zamisli, potai druge
zaposlenike u traenju ideja, provjeriti baze podataka o primjeni P u slinim poduzeima, te
o tehnolokim dostignuima. Ideje treba traiti u :

Izmjenama u proizvodu
Izmjenama
u
ulaznom
materijalu
Tehnolokim izmjenama
Modificiranju opreme
Boljoj kontroli procesa
Dobrom gospodarenju
Ponovnoj upotrebi u procesu
proizvodnje
Proizvodnji iskoristivih nusproizvoda.

Korak 2: Analiziraj proces

Sr edinji
rezultat: Listing
izvora otpada u
procesu i
posljedica

Korak 3: Generiraj opcije P

3,1
3,2

Razvij opcije P
Odaberi izvedive opcije

Sredinji rezultat: Lista opcija

P

Korak 4: Odaberi P opcije

Nakon to se dobije lista opcija potrebno ih je kategorizirati kao:

126

Opcije koje su oigledno izvodive,

Opcije koje su oigledno neizvodive,
Preostale opcije.

Za preostale opcije treba angairati eksperte i tehniare,. kako bi napraviti analizu

izvodljivosti, koritenjem neke od kvalitativnih metoda. Preliminarna evaluacija treba pruiti
sljedeu vrstu informacija o preostalim opcijama:
Korak 3: Generiraj P opcije

jednostavne za implementaciju;
oekivana tehnika izvodljivost;
oekivana ekonomska izvodljivost;
oekivano smanjenje otpada/emisija.

Sredinji
rezultat: Listing
P opcija

Korak 4: Odaberi P opcije

4,1 Ocijeni tehniku izvodljivost
4,2 Ocijeni ekonomsku izvodljivost
4,3 Evaluiraj okolini aspekt
4.4 Odaberi opciju za implementaciju

Sredinji rezultat: Listing P solucija

Step 5: Implemeniraj P opciju

Kada je rije o tehnikoj izvodivosti potrebno je fokusirati se na sljedee:

Raspoloivost i pouzdanost opreme,

Zahtjevi za prostorom, dodatnim instalacijama, monitoringom i kontrolom procesa,
Zahtjevi u pogledu odravanja,
Zahtijevane tehnike vjetine (operateri, tehniko osoblje, itd.).

Za ocjenu financijske izvodivosti potrebno je prikupiti podatke o potrebnim ulaganjima u

oprema, izgradnju, obuku, pokretanje, itd., o operativnim trokovima i oekivanoj dobiti. Za
konanu odluku mogue je izbrati neke od ekonomskih kriterija:
Trenutna sadanja vrijednost (NSV)
n

vrijeme amortizacije (godina)

godinja kamatna stopa (%)

NSV = j =1
n

Ekstranetoprilivnovca
I
(1 + i ) j

I = ukupno ulaganje

Period povrata investicije (PPI)

PPI =

Ulaganje
Netoprilivnovca

Interna stopa povrata (ISP)

r = interna stopa povrata

Ekstraneto prilivnovc a
I =0
(1 + r )i
j =1

127

Najee koriteni kriteriji za odluivanje je PPI kod kojeg se za implementaciju preporuuju

projekti sljedeim redoslijedom :
o < 1-2 godine (projekti sa malom investicijom)
o < 3-4 godine (projekti sa srednje velikom investicijom)
o < 5 godina (projekti sa velikom investicijom)
Kada je rije o okolinim aspektima potrebno je evaluirati okolina poboljanja:

Smanjenje koliine zagaujuih materija i nastalog otpada;

Korak 4: Odaberi P opciju
Smanjenje toksinosti zagaujuih materija/otpada;
Stredinji
Smanjenje potronje sirovina;
zultat: Listing
Korak 5: Implementiraj P
Smanjenje upotrebe neobnovljivih sirovina; P opcija
5,1 Pripremi za implementaciju
Smanjenje potronje energije;
5,2 Izvri implementaciju P
Smanjenje potronje energije iz neobnovljivih izvora;
5,3 Prati i evaluiraj rezultate
Smanjenje potronje vode;
Sredinji rezultat: Uspjeno
Smanjenje neugodnosti: buka, praina, dim, mirisi, itd.
implementirane opcije
Korak 6: Odravaj P

Projektni tim e kombinirati rezultate tehnikih, ekonomskih i okolinih evaluacija P opcija.

No, za uspjenu implementaciju vano je odgovarajue dokumentirati oekivane rezultate za
svaku pojedinu opciju kako bi se olakao proces prikupljanja novca i monitoring rezultata
implementacije.
8.1.7 Tehnike upravljanja procesom proizvodnje
Planirati proizvodnju kako bi se smanjio nastanak otpada i uestalost ienja
Opis
Dobro planiran raspored proizvodnje koji smanjuje broj prijelaza na druge proizvode i u
skladu s tim broj ienja proizvodnih linija, moe minimizirati nastanak otpada, potronju
vode i nastanak otpadnih voda. Ukoliko se umjesto proizvodnje istog proizvoda iz dva ili vie
puta isti moe napraviti u jednoj seriji, broj prijelaza se moe minimizirati. Planiranje
proizvodnje moe takoer uticati na broj i duinu potrebnih ienja.
Ukoliko postrojenje proizvodi nekoliko razliitih proizvoda ili isti proizvod, ali sa drugaijim
okusima ili bojama, onda je u zavisnosti o razlikama izmeu specifikacija proizvoda i rizika
unakrsne kontaminacije, neophodno ienje opreme i postrojenje izmeu proizvoda. Ovo
moe biti vano iz razloga sigurnosti hrane, npr. kada se vri izmjena sa koritenja sastojaka
na koje ljudi mogu biti alergini. Takoer, zbog razloga razliitih okusa ili boja, npr. kada se
vri izmjena okusa jogurta sa borovnice na npr. breskvu.
Ukoliko se ostaci moraju ukloniti sa opreme izmeu dva proizvoda, utvrditi da li moda
postoji mogunost da se oni koriste kao nusproizvodi, a ukoliko ne postoji ta mogunost
ostaci se odlau kao otpad. Ukoliko se broj izmjena smanji, moe se smanjiti i broj uklanjanja
ostataka, te se moe maksimizirati ukupna koliina sirovina koja se koristi za finalni
128

proizvod. Takoer, minimizira se koliina utroene vode, energije i hemikalija u procesima

ienja izmeu dva proizvoda.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode, energije i hemikalija, kao i nastanak otpada i otpadnih voda.
Primjenjivost
Primjenjivo za sva postrojenja iz prehrambene industrije gdje se ista oprema koristi za vie
proizvoda i gdje se mijeanje meu proizvodima mora izbjegavati iz razloga zakonske,
sigurnosne ili kvalitativne prirode.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje potronje vode, energije i kemikalija i nastanak otpadne vode i otpada, te s tim u
vezi i smanjenje odgovarajuih trokova.
Minimizirati vrijeme skladitenja lako kvarljivih materijala
Opis
Sirovine, nus-proizvodi, proizvodi i otpad se svi mogu skladititi u to kraem vremenskom
periodu. Imajui u vidu njihovu prirodu, rok trajanja, karakteristike mirisa i kako se brzo
raspadaju bakteriolokim putem i stvaraju neugodne mirise, moe se koristiti i hlaenje.
Prerada proizvoda u to kraem periodu, te minimiziranje vremena skladitenja, moe
poveati kvalitet i dobit, te time profitabilnost procesa.
Ukoliko se zalihe minimiziraju kako bi se izbjeglo starenje/kvarenje i materijali idu u preradu
to je prije mogue, na taj nain se minimiziraju i gubici. Ovo ukljuuje planiranje i praenje
nabavki, proizvodnje i otpreme materijala i gotovih proizvoda, materijala namijenjenih
daljnjim korisnicima i otpada. Brza upotreba sirovina ili djelomino obraenih materijala ili
njihova otprema moe smanjiti gubitke uslijed raspadanja, te smanjiti potrebu za hlaenjem.
Razdvajanje otpadnih materijala i uklanjanje otpada iz pogona to je bre to mogue
doprinose smanjenju nastanka problema vezanih uz neugodne mirise.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjeno rasipanje sirovina, djelomino preraenih proizvoda, te gotovih proizvoda.
Smanjene emisije neugodnih mirisa, te smanjena potronja energije za hlaenje.
Operativni podaci
Za optimizaciju gubitaka i potrebe za hlaenjem, neophodna je suradnja izmeu dobavljaa
sirovina i ostalih sastojaka, kao i pomonih materijala neophodnih za odvijanje proizvodnog
procesa, kao to je to ambalaa. Moda postoje ugovorni aranmani koji utiu na cijenu koja
se plaa dobavljau, u zavisnosti od kvalitete, npr. dobavljenih sirovina.
Imajui u vidu da su voe i povre izuzetno osjetljivi na kvarenje, budui da sadre veliki
procent vode, kvarljivi su u svjeem obliku. Gubici se mogu izbjei ukoliko odmah idu na
preradu, izbjegavajui bilo kakvo skladitenje.
Ukoliko se polupreraeni proizvodi otpreme to je prije mogue iz jednog prehrambenog
pogona u drugi, gdje e se nastaviti sa daljnjom preradom, mogu se minimizirati zahtjevi za
hlaenjem u proizvodnom pogonu, kao i minimizirati nastanak otpada u pogonu u koji se
poluproizvod doprema.

129

Primjenjivost
Primjenjivo za sva postrojenja iz prehrambene industrije koja rukuju, skladite i prerauju
kvarljive materijale.
Utede
Obino veliki procent proizvoakih trokova unutar prehrambene industrije, otpada na
sirovine. Financijske posljedice proizvodnje otpada ne odnose se samo na trokove za
odlaganje otpada, nego i na primjer gubitka sirovina, gubitka u proizvodnji, kao i na trokove
dodatne radne snage. Minimiziranjem vremena skladitenja u hladnjaama smanjuju se i
trokovi za energiju.
Kljuni razlozi za implementaciju
Maksimiziranje kvalitete sirovina, smanjenje trokova odlaganja otpada, smanjenje zahtjeva
za hlaenjem, te sprjeavanje nastanka neugodnih mirisa.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
iroko primijenjeno u prehrambenoj industriji.
Primjenjivati suhi transport vrstih materijala
Opis
Veina sirovina, ko-proizvoda, nusproizvoda i otpada se moe transportirati bez upotrebe
vode. Ovim se smanjuje dospijee organske materije u vodu, koja se nakon toga mora
obraditi, bilo u samom pogonu bilo na gradskom ureaju za tretman otpadnih voda.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjena potronja vode, smanjen nastanak otpadnih voda i teret njenog zagaenja, poveana
mogunost za ponovnu upotrebu i recikliranje materija koje nastaju u proizvodnji, koje se u
brojnim sluajevima mogu iskoristiti kao hrana za stoku
Operativni podaci
U sektoru prerade voa i povra, suhi transportni sistemi se koriste za uklanjanje sortiranih,
preraenih ili djelomino preraenih sirovina, ljuski, kora i ostataka od sijeanja. Mehanike
transportne trake mogu zamijeniti transport vodom, a tamo gdje se transport vodom ne moe
izbjei, moe se smanjiti koliina vode. Transport vodom moe biti prednost ukoliko se na
primjer kombinira sa pranjem. Na primjer transport vodom se moe kombinirati sa pranjem
eerne repice i krompira koji se koristi za proizvodnju kroba, a takoer, ovi procesi koriste
vodu izvuenu iz sirovina. Voda koja se iskoristi za transport se nakon obrade moe ponovno
iskoristiti za uklanjanje vrstih materija, na primjer ostataka zemlje. Meutim, transport
vodom moe u nekim sluajevima biti neophodan za transport pojedinih vrsta voa i povra
kako bi se izbjegla mehanika oteenja tokom transporta, npr. za paradajz, graak, artioke i
gljive.
Primjenjivost
Primjenjiv u sektoru prerade voa i povra.
Utede
Smanjeni trokovi za koritenje vode i isputanje otpadnih voda. Moe se postii vea cijena
za nusproizvode koji se prodaju kao hrana za stoku, jer e na ovaj nain oni sadravati manju
koliinu vode.
130

Kljuni razlozi za implementaciju

Poboljani higijenski standardi, smanjena potronja vode, smanjena potreba za obradom
otpadnih voda, manja upotreba deterdenata i manji trokovi.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Pet postrojenja za filetiranje bakalara u Danskoj, te kompanija za preradu ribe u Velikoj
Britaniji.
Koritenje tima za upravljanje otpadom u preduzeu
Opis
Nastanak otpada se moe minimizirati efikasnim koritenjem sirovina i paralelno s tim
odvajanjem otpada u svrhu recikliranja, koji bi u suprotnom bio pomijean sa drugim
otpadnim tokovima. Formiranje posebnog tima u preduzeu, koji bi u cijelosti bio posveen
smanjenju otpada moe osigurati zadravanje fokusa na minimizaciji otpada, bez obzira na
druge probleme u preduzeu. Ovakav pristup moe biti jo efikasniji ukoliko se primjenjuje
zajedno sa praksom ukljuivanja smanjenja otpada u okvir odgovornosti radnih smjena, kao i
ukljuivanja u ciljeve tima za upravljanje kvalitetom.
Formiranje ovakvog tima, takoer alje jasnu poruku da se radi o neemu vanome za
preduzee.
Tim se moe ukljuiti u projektiranje nove opreme, kao to je to na primjer nova proizvodna
linija. Ovim se osigurava da se od samog poetka, znai od projektiranja, trae naini za
smanjenje nastanka otpada.
Dnevni podaci o nastanku otpada se mogu izloiti na vidno mjesto u pogonu, pokazujui kako
preduzee stoji u odnosu na dnevne ciljeve, ta su uzroci nastanka otpadnih tokova, analizirati
podatke i planirati ta treba poduzeti u budunosti kako bi se sprijeio daljnji nastanak otpada.
Sedmini izvjetaji se takoer mogu slati top menadmentu preduzea na uvid i praenje
napretka.
Smanjenjem koliine otpada koji se mora zbrinuti, mogu se poboljati higijenski i sigurnosni
uvjeti u prostoru za odlaganje otpada. Takoer, mogu se postaviti daljnji ciljevi vezano za
stalna poboljanja.
Ostvarene okolinske koristi
Znaajno smanjenje u koliini nastalog otpada, te u skladu s tim smanjen uticaj na okoli
povezan sa odlaganjem otpada.
Operativni podaci
Upotreba ove tehnike u jednom pogonu za proizvodnju hrane dovela je do smanjenja koliine
otpada za 50 % u periodu od 8 mjeseci, to je nastavljeno i nakon tog perioda. Uticaj na okoli
je znaajno smanjen, zajedno sa znaajnim smanjenjem trokova uzrokovanih smanjenjem
gubitaka i rasipanjem sirovina.
U jednom primjeru pogona, preduzee je bilo u znaajnim financijskim potekoama.
Znaajno smanjenje trokova je prepoznato kao dobar poticaj da investiraju novac i krenu sa
projektom. Projekt je postavio izazovan cilj smanjenje koliine mijeanog otpada za 50 %.
Cilj je i ostvaren.

131

Primjenjivost
Primjenjiv za sva postrojenja iz prehrambene industrije.
Utede
Fokusiranje na poduzimanje pojedinih jednostavnih akcija dovelo je do znaajnih financijskih
uteda u periodu od 8 mjeseci.
Kljuni razlozi za implementaciju
Znaajne financijske utede uzrokovane poveanim iskoritenjem sirovina u finalnom
proizvodu, te smanjenim trokovima odlaganja otpada.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Najmanje jedan pogon za proizvodnju hrane u Velikoj Britaniji.
Razdvajanje izlaznih tokova u cilju optimiziranja upotrebe, ponovne upotrebe, recikliranja i
odlaganja (i minimiziranje upotrebe vode i zagaivanja otpadne vode)
Opis
Izlazni tokovi bez obzira da li su ili ne namijenjeni za upotrebu u proizvodu, mogu se
razdvajati u cilju optimalnije i lake upotrebe, ponovne upotrebe, povrata, recikliranja i
odlaganja. Ovim se takoer smanjuje kako potronja, tako i zagaivanje vode. Ovo se moe
raditi runo ili automatski. Ovi izlazni tokovi mogu ukljuivati npr. sirovine koje ne
zadovoljavaju upotpunosti sve postavljene uslove za proizvodnju, ostatke i proizvode koji ne
zadovoljavaju specifikaciju.
Precizno pozicionirani ureaji za sprjeavanje prskanja, reetke, poklopci, posude za
prikupljanje eventualnih kapanja mogu se koristiti kako bi se odvojeno prikupili izlazni
tokovi. Ovakvi ureaji/oprema se mogu postaviti na proizvodnu liniju, liniju za
punjenje/pakiranje, liniju za transfer, te pored pojedinih radnih jedinica, kao to su stolovi za
guljenje, sjeenje i oblikovanje. Pozicija i dizajn ovakvih posuda zavisi od operacija u
pogonu, eljenog stupnja razdvajanja razliitih materijala i namjere njihovog krajnjeg
koritenja ili odlaganja.
Kao primjer za sektor prerade voa i povra moe se navesti uklanjanje sortiranih, ne
preraenih ili djelomino preraenih ostataka voa i povra, kore ili ostataka od sjeenja i
prikupljanje zemlje iz faze taloenja i filtriranja umjesto direktnog slanja na postrojenje za
tretman otpadnih voda.
Tamo gdje su koliine potencijalnog otpada velike, mogu se instalirati runi ili automatski
sistemi za prikupljanje, poput drenova, pumpi i ureaja za usisavanje, kako bi se minimiziralo
pogoranje kvaliteta i maksimizirala mogunost upotrebe, npr. kao hrana za stoku. Ovim se
takoer onemoguava dospijevanje ovih materijala, u procesima ienja, do postrojenja za
tretman otpadnih voda.
Mogu se prikupiti i pojedini materijali topivi u vodi, kao to je to sluaj sa krobom iz
krompira, koji se moe prikupiti iz krobne vode. Ovaj proces se moe optimizirati
koritenjem mjeraa mutnoe.
Takoer materijali se mogu prikupiti za daljnje koritenje ili odlaganjem koritenjem metoda
suhog ienja.

132

Ostvarene okolinske koristi

Smanjena potronja vode i manje dospijee materijala u vodu, manje otpadne vode. Ukoliko
se materijali efikasno prikupe smanjuje se koliina vode neophodne za operacije ienja, te
se takoer koristi i manje energije za zagrijavanje vode za ienje. Takoer, potrebna je
manja koliina sredstava za ienje. Smanjuje se i teret zagaenja otpadne vode po jedinici
proizvodnje, npr. BPK, KPK, azot i fosfor, kao i nivo deterdenata.
Razdvajanje tenih i vrstih materija namijenjenih za daljnju upotrebu ili unitavanje ima
nekoliko prednosti. Ukoliko postoje adekvatni sistemi za prikupljanje smanjuje se mogunost
unakrsne kontaminacije izmeu razliitih nusproizvoda. Razdvajanjem nusproizvoda
smanjuje se mogunost pojave neugodnih mirisa od materijala, koji i kada su svjei emitiraju
neugodne mirise, tj. pomou njihovog odvojenog skladitenja/uklanjanja pod kontroliranim
uvjetima, umjesto potrebe za kontrolom velikih koliina mijeanih nusproizvoda.
Takoer, minimiziranjem unakrsne kontaminacije, razdvajanje omoguava pojedinim
proizvodima koji se mogu iskoristiti da se iskoriste, umjesto njihovog odlaganja jer su
pomijeani sa drugim materijalima koji se ne mogu iskoristiti. Na ovaj nain svi pojedini
materijali se mogu iskoristi ili odloiti na za njih najprikladniji nain.
Operativni podaci
Naredni primjeri pokazuju kako razdvajanje moe rezultirati istijim otpadnim vodama,
smanjenom potronjom vode i smanjenim otpadom.
U jednom primjeru pogona koji proizvodi "grickalice", otpadne vode se razdvajaju prije
tretmana na lokaciji pogona, te se nakon toga pristupa uklanjanju vrstih estica i masti i ulja,
koji se nakon toga prerauju u kolae kao hrana za stoku. Ovo je rezultat "grupe za aktivnosti
oko vode" koja se sastojala od menadera, voditelja smjena i savjetnika, koritenjem razliitih
pristupa za prouavanje idealnih protoka za svaki komad opreme. Rezultati ovog audita
potronje vode pokazali su da se mogu ostvariti znaajne utede. Identificirana su tri glavna
otpadna toka, tj. voda od pranja krompira, hladna krobna voda, te vrua krobna voda koja je
takoer sadravala i ulja. .
U preradi voa i povra, vrsti organski materijal iz procesa guljenja i blaniranja se moe
odvojiti koritenjem sita, filtera ili centrifuga, kako bi se sprijeilo njihovo dospijee na
postrojenje za obradu otpadnih voda. Obino se ove vrste materije, osim nakon kaustinog
guljenja, mogu koristiti kao hrana za stoku.
U proizvodnji kroba, voda od pranja krompira se moe ponovno koristiti nakon uklanjanja
ostataka zemlje. Hladna krobna voda se moe reciklirati nakon to se prikupi krob dobrog
kvaliteta. Postoje podaci da recikliranje i ponovna upotreba vode mogu smanjiti potronju
vode za 19 %, tj. 165.000 m3/god.
Primjenjivost
Primjenjiv za sektor prerade voa i povra.
Utede
Smanjena potronja vode za 165.000 m3/god u primjeru pogona za proizvodnju "grickalica"
rezultirala je smanjenjem trokova za potronju vode u iznosu od 145.000 .
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjene koliine otpada budui da se ovako prikupljani materijali mogu iskoristiti. Smanjen
tretman otpadne vode i odlaganje otpada, te s tim u vezi smanjeni odgovarajui trokovi.
133

Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene

Najmanje jedan pogon za proizvodnju "grickalica" u Velikoj Britaniji. Mljekare u Velikoj
Britaniji, te pogoni za preradu voa i povra u Belgiji. Postoji iroka primjena u proizvodnji
pia, na primjer u vinarijama.
Upotreba nusproizvoda, koproizvoda i ostataka kao hrane za stoku
Opis
Postoje brojni primjeri u prehrambenoj industriji gdje se sirovine, djelomino obraena hrana
i finalni proizvodi namijenjeni ljudskoj potronji ili od kojih je izdvojen dio namijenjen
ljudskoj potronji mogu iskoristiti kao stona hrana. Na primjer, hrana koje neznatno odstupa
od zahtjeva kvaliteta za potroae, ili koje je previe proizvedeno, moe se iskoristiti kao
stona hrana.
Proizvodnja stone hrane iz, npr. pulpe eerne repice, jabuke ili usitnjene pulpe paradajza,
bez ikakvog tretmana ili nakon njega ograniena je sa nekoliko faktora ukljuujui truljenje
tijekom skladitenja ili transporta, te prisustvom neeljenih sastojaka poput alkalija ili soli.
Sadraj vode predstavlja glavni uzrok poveanju trokova transporta, te u odreenom obimu i
nivo truljenja.
Ostvarene okolinske koristi
Poveano iskoritenje materijala, te smanjeno nastajanje otpada. U skladu s tim i smanjenje
trokova za energiju za tretman i odlaganje otpada.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Pojedini materijali se trebaju skladititi u uvjetima kontrolirane temperature, ukoliko ih nije
mogue preraditi prije nego to se ponu raspadati i prestanu biti upotrebljivi za stonu hranu.
Primjenjivost
Primjenjivo u sektoru prerade voa i povra, obzirom da se u ovom sektoru koriste sirovine i
djelomino preraeni sastojci i proizvodi koji su primjenjivi za ishranu ivotinja, bilo direktno
ili nakon dodatne prerade, a koji odgovaraju relevantnoj zakonskoj regulativi kojom se
regulira kvaliteta i sastav hrane za ivotinje.
Utede
Smanjenje trokova tretmana i odlaganja otpada.
Kljuni razlozi za implementaciju
Ekonomska upotreba nusproizvoda, proizvoda koji ne zadovoljavaju specifikaciju, koji bi se u
suprotnom morali tretirati i odloiti kao otpad.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Primjeri izvora hrane za stoku iz procesa iz postrojenja prehrambene industrije koja proizvodi
proizvode namijenjene za ljudsku upotrebu prikazani su u narednoj tabeli.

134

Tabela 22. Primjeri izvora hrane za stoku iz pogona prehrambene industrije-sektor prerada
voa i povra
Izvor hrane za stoku

Primjer industrijskog izvora

Stabljike, ljuske i lie

Prerada voa i povra

Voe i povre, kao to je kora, jezgra i

ostaci od sjeenja

Prerada voa i povra

Isitnjeno meso jabuka i paradajza, pulpa od

junog voa, bez ili nakon tretmana

Prerada voa i povra

vrste materije i ulja uklonjena iz otpadnih

tokova vode

Proizvodnja "grickalica"

Razdvajanje vodnih tokova radi optimizacije ponovne upotrebe i tretmana

Opis
Openito postoje etiri tipa vodnih tokova prisutnih u postrojenjima iz prehrambene
industrije, tj. voda koja se direktno koristi u procesu/tehnoloka, voda za sanitarne potrebe,
nezagaena voda i oborinska voda. Sistem za razdvajanje vode moe se projektovati za
skupljanje ovih vodnih tokova i njihovo razdvajanje prema osobinama, npr. prema teretu
njihovog zagaenja.
Nezagaeni vodeni tokovi se mogu, kad je to izvodljivo i kada nee uticati na sigurnost
proizvoda ponovo upotrijebiti za specifine procese npr. pranje, ienje, za sanitarne potrebe,
uzastopnu ponovnu upotrebu, te za sam tehnoloki proces. Nezagaena voda, koja se ne moe
ponovo upotrijebiti, generalno se moe isputati bez tretmana, a time se sprjeava nepotrebno
optereenje za postrojenje za preiavanje otpadnih voda.
Zagaene otpadne vode se razdvajaju da bi bile podvrgnute odgovarajuem tretmanu prema
svojim karakteristikama. U tom sluaju je mogue za tokove velikih koliina, a malog tereta
zagaenja da se recikliraju odgovarajuim tretmanom, da se ispuste direktno u gradsko
postrojenje za preiavanje otpadnih voda bez tretmana ili da se pomijeaju sa tretiranim
otpadnim vodama prije isputanja.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjeno zagaivanje vode, putem odvajanja iste od prljave vode, dovodi do smanjenja
potronje elektrine energije koja se koristi za tretman otpadnih voda. Ponovna upotreba vode
smanjuje potronju vode to rezultira i smanjenjem emisija. Takoer se na ovaj nain
omoguava povrat toplote.
Operativni podaci
Mogunosti za ponovnu upotrebu vode ukljuuju:

Upotrebu vode koja nije zagaena u procesu gdje se zahtijeva voda, koja nemora
ispunjavati uvjete kvalitete vode za pie
Recikliranje unutar jednog procesa ili grupe procesa bez tretmana
Recikliranje sa tretmanom

135

Kondenzat nastao tokom evaporacije se moe ponovo koristiti u procesu zavisno od

njegovog kvaliteta, npr. sadraja organske i/ili anorganske materije i suspendovane
materije. Kondenzat se moe koristiti kao voda za potrebe kotlovnice. Ovo vodi do
obnavljanja znatne koliine toplote, kao i do utede prilikom koritenja hemikalija
za tretman vode za kotlovnicu. Ako se kondenzat ponovo koristi to se moe
optimizirati maksimizacijom povratnog kondenzata i izbjegavanjem gubitaka vrele
pare od povrata kondenzata.
Voda koja nije bila u dodiru sa proizvodom, kao to je rashladna voda iz rashladih
sistema, kondenzat i voda koja je blago zagaena, moe se koristiti za ienje
manje osjetljivih zona, npr. pranje dvorita, ili za pripremanje rastvora za ienje.
Ponovna upotreba rashladne vode u druge svrhe nije mogua ukoliko ona sadri
biocide.
Primjenjivost
U postrojenjima iz prehrambene industrije u sektoru prerade voa i povra, postoje odreene
mogunosti za ponovnu upotrebu vode. Razdvajanje otpadne vode je primjenjivo u novim i
prilino izmijenjenim postojeim postrojenjima iz prehrambene industrije. Sistem za
razdvajanje otpadnih voda se moe projektovati za nova postrojenja tako to e se razdvajati
razliite vrste otpadne vode unutar preduzea. Za postojea postrojenja, ovo je sloeniji
proces zbog dodatnih trokova, te fizikih i inenjerskih ogranienja na datom podruju.
Utede
Za razdvajanje otpadnih voda potrebna su velika finansijska sredstva, ali to se moe
nadoknaditi smanjenjem tekuih trokova zbog niih zahtjeva tretmana otpadne vode, bilo da
se preiavanje radi na lokaciji preduzea ili u gradskom postrojenju za preiavanje
otpadnih voda, ili u obje ove kombinacije. Nije ekonomino razdvajati male, pojedinane
tokove. Smanjeni trokovi su vezani sa potronjom vode, a u nekim sluajevima i sa
smanjenjem potronje energije.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje dugoronih trokova za tretman otpadne vode. Nadalje, razdvajanjem vodnih
tokova manjeg tereta zagaenja, veliina postrojenja za tretman se moe smanjiti. Smanjenje
potronje vode i energije.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Koristi se u preradi voa i povra; te pogonima za proizvodnju pia. Tehnika se takoer
koristi i u barem jednom postrojenju za proizvodnju grickalica u Velikoj Britaniji.
Minimiziranje trajanja perioda zagrijavanja i hlaenja
Opis
Trajanje procesa zagrijavanja i hlaenja se moe optimizirati tako da se minimizira potronja
energije. To se moe postii na razliite naine, npr. upotrebom predtretmana, zaustavljanjem
operacije im se potrebni efekat ostvari i odabirom opreme s kojom se moe postii potrebni
efekat sa minimalnom potronjom energije.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjena potronja energije.

136

Operativni podaci
Primjeri predtretmana koji minimiziraju vrijeme zagrijavanja su natapanje povrtnih sjemenki
kao to je lea i suenje krompira prije prenja za pripravljanje ipsa.
Zaustavljanje radnje im se potrebni efekat ostvari ukljuuje i to da se sastojci ne kuhaju due
nego to je potrebno, ili da se hlaenje ne prakticira na niim temperaturama nego to je
potrebno u preradi ili skladitenju.
Primjenjivost
Primjenjivo je na mjestima gdje se obavljaju radnje zagrijavanja i hlaenja.
Kljuni razlozi za implementaciju
Sniavanje potronje energije i odgovarajuih trokova
Optimizacija pokretanja i zaustavljanja rada i ostalih posebnih operativnih situacija
Opis
Pokretanje i zaustavljanje rada i ostale posebne operativne situacije se mogu optimizirati. Na
primjer, minimiziranjem broja pokretanja i zaustavljanja, otpadni gasovi iz produvne
ventilacije ili opreme za predgrijavanje se takoer minimiziraju. Optimiziranjem broja
pokretanja i zaustavljanja proizvodnje maksimalne vrijednosti emisija se mogu smanjiti , a
time su i vrijednosti emisija po toni sirovine nie. Ovo se takoer primjenjuje na opremu koja
se koristi za smanjenje zagaenja.
Ostvarene okolinske koristi
Zavisno od primjene, postiu se smanjenja u potronji energije, nastanku otpada i emisija u
zrak i vodu.
Operativni podaci
Pri smanjenju zagaenja zraka, npr. toplotni oksidanti iz otpadnih gasova ne djeluju
uinkovito dok ne dosegnu temperaturu sagorijevanja zagaivaa za koje se koriste da ih
unite, te se stoga moraju pokrenuti prije no to su zaista potrebni.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjena potronja i nivoi emisija.
Dobro gazdovanje
Opis
Uvoenjem sistema za odravanje postrojenja istim i urednim moe poboljati cjelokupni
okolini uinak preduzea. Ako se materijali i oprema uvaju na za to predvienom mjestu,
onda e se lake osigurati potronja po datumima i stvaranje manje koliine otpada. Takoer
se lake isti postrojenje, te se smanjuje rizik od estog pojavljivanja insekata, glodara i ptica.
Aktivno se mogu minimizirati prolijevanja i curenja, a izliveni materijali se odmah mogu
prikupiti suhim ienjem ili brisanjem.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje nastanka otpada, smanjena zagaenost vode suhim ienjem, smanjeno stvaranje
neugodnih mirisa i emisija, te smanjen rizik od estog pojavljivanja insekata, glodara i ptica.

137

Primjenjivost
Primjenjivo je u sektoru prerade voa i povra.
Utede
Anuliranje trokove za ublaavanje mirisa, odlaganje otpada i tretman otpadnih voda
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje produkcije otpada i sigurnost (prevencija nesrea uslijed klizanja ili zapinjanja)
Upravljanje kretanjem vozila u krugu industrije
Opis
Kontroliranjem vremena kada vozila ulaze i izlaze iz pogona, te vremena kretanja vozila u
krugu industrije, moe se smanjiti emisija zagaujuih materija, kao i buke van kruga
industrije u osjetljivim periodima, npr. u toku noi kada susjedi, u stambenim podrujima,
ele da spavaju.
Ovo se dodatno moe optimizirati odabirom vozila koji ne stvaraju veliku buku tokom rada,
ukljuujui one koji se dobro odravaju, te obezbjeujui puteve sa povrinom koja umanjuje
buku.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje emisija buke u toku noi.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Poviena buka i nivo emisija iz vozila tokom dana.
Operativni podaci
Za neke procese u prehrambenoj industriji u sektoru prerade voa i povra, koji prakticiraju
preradu 24 sata dnevno, znaaj prijema svjeih sirovina za brzu preradu moe ograniiti
mogunosti isporuka tokom dana. Ogranienje se moe primijeniti na, npr. preradu voa i
povra u toku etve i obrade, npr. paradajza i graka gdje se ove mjere ogranienja
poduzimaju tokom 24 sata dnevno, da bi se osigurali zrelost i ukus. Ovo ogranienje se moe
primijeniti npr. u preradi voa i povra za vrijeme etve i prerade paradajza i graka.
Moe biti teko da se ogranii vrijeme dolaska i odlaska radnika u smjenama da bi se izbjegli
periodi kada buka moe uzrokovati neprijatnosti u stambenim podrujima.
Uestalost kretanja vozila u toku dana moe imati uticaje na sigurnost na radu. Vidljivost je
bolja tokom dana, ali ako se u isto vrijeme u industriji nalazi vie ljudi i zajedno sa dodatnom
koncentracijom vozila ini da upravljanje kretanjem vozila i odvajanje vozila od ljudi, bude
veliki prioritet.
Mogui su utjecaji na podruje izvan industrije u smislu zaguenja transporta uslijed
ogranienja sati za prijem i otpremu u i izvan preduzea.
Primjenjivost
Primjenljivo u pogonima i postrojenjima za preradu voa i povra.
Kljuni razlozi za implementaciju
Dobri odnosi sa susjedima i eliminiranje albi na nivoe buke izvan kruga industrije.

138

Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene

Najmanje jedna fabrika za preradu voa i povra u Njemakoj.
8.1.8 Tehnike kontrole procesa proizvodnje
Koristi od poboljanja kontrole procesa ukljuuju poveanje kvaliteta proizvoda, te time i
njegove prodaje, te smanjenje koliina otpada. Poboljanje kontrole ulaznih sirovina, uvjeta
rada procesa, rukovanja, skladitenja, produkcije otpadne vode, moe smanjiti koliine
nastalog otpada. To se moe postii ukoliko se smanji koliina proizvoda koji ne
zadovoljavaju specifikaciju, prosipanje/prolijevanje, stavljanje prevelikih koliina materijala
u dozirne posude (kako se njihova sadrina ne bi prelijevala ili prosipala iz njih), potronja
vode i druge vrste gubitaka.
Da bi se poboljala kontrola procesa, vano je identificirati u kojoj fazi procesa se proizvodi
otpad, koji je uzrok nastanka otpada, i ta se moe poboljati da bi se otpad smanjio. Na
primjer, ugradnja mjeraa nivoa vode, ventila sa plovkom, ili mjeraa protoka, moe
eliminirati otpadnu vodu koja nastaje prelijevanjem. Uestalost ienja i badarenja svih
ovih naprava zavisit e od njihovog dizajna, od toga koliko esto i u kakvim uvjetima se
koriste.
Neophodno je da se projektuje, ugradi i stavi u funkciju oprema za monitoring i kontrolu
procesa, kako ovi ureaji ne bi predstavljali smetnju higijenskim uvjetima u proizvodnom
procesu i kako sami ne bi uzrokovali gubitke proizvoda i stvaranje otpada.
Kontrola temperature putem namjenskog mjerenja i izmjena
Opis
Otpad od sirovina i produkcija otpadne vode mogu se smanjiti putem kontrole temperature,
npr. u spremnicima/posudama u kojima se vri prerada i vodovima za transfer proizvoda.
Mogue koristi ukljuuju smanjenje kvarenja sirovina, smanjenje koliina proizvoda koji ne
zadovoljavaju specifikaciju i smanjenje biolokog zagaenja. Koritenje senzora za
temperaturu ponekad se moe optimizirati tako to e se koristiti u dvije svrhe, npr. za
monitoring proizvodne temperature, kao i temperature ienja.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjena potronja energije i smanjena proizvodnja otpada. Moe doi i do smanjenja
potronje vode, ukoliko se voda ili para koriste za grijanje.
Operativni podaci
Jedno preduzee za preradu voa i povra je, putem ugradnje termoelemenata za kontrolu
temperature, smanjilo svoje trokove za potronju vode do 10 %. Termoelementi na dovodu i
odvodu sistema za brzo zamrzavanje i pranje, spojeni su sa automatskim kontrolnim
osiguraem koji optimizira protok. Kontrolni sistem znaajno je smanjio potronju vode i
energije, te proizvodnju otpadne vode, dok je u isto vrijeme odravao dovoljan protok vode,
potreban da bi se ispunili higijenski uvjeti procesa.
Preduzee koje vri fermentaciju melase/eernog sirupa za proizvodnju alkohola, ugradilo je
poboljani sistem kontrole temperature u posudi za fermentaciju, u kojoj se inae redovno
dolazilo do prekoraenja zahtijevane temperature za 5 C. Rezultat je bio poveani proizvodni
prinos i smanjenje otpada za 15 %.

139

Primjenjivost
Ovo je primjenjivo u svim postrojenjima u kojima se koriste procesi termike obrade i/ili u
kojima se sirovine i materijali skladite, ili se njihov transfer vri pri odreenim
temperaturama, ili odreenim temperaturnim rasponima.
Utede
U primjerima gdje su koriteni termoelementi, preduzee je imalo utedu od 13.000 funti
godinje, uz poetno ulaganje od 3.000 funti, dok je period otplate trajao 12 sedmica. Uteda
se moe postii zbog poveanog proizvodnog prinosa i smanjene proizvodnje otpada.
Kljuni razlozi za implementaciju
Minimiziranje kvarenja proizvoda, poveanje proizvodnog prinosa i smanjena potronja vode.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Gore navedene mjere primijenjene su u fabrikama za proizvodnju slatkia, najmanje jednom
postrojenju sa preradu voa i povra i najmanje jednom postrojenju za fermentaciju
melase/eernog sirupa u Velikoj Britaniji.
Kontrola protoka ili nivoa vode putem namjenskog mjerenja pritiska
Opis
Pritisak ili vakum moe se primijeniti u nekoliko radnih operacija, npr. u filtriranju, suenju,
fermentaciji, autoklaviranju itd.
Kontrola procesa se obino moe primijeniti, koritenjem senzora za pritisak, za indirektnu
kontrolu drugih parametara, npr. protoka ili nivoa. Senzori za pritisak u vodovima mogu se
koristiti za kontrolu pritiska brzine pumpe i brzinu protoka, te za minimiziranje otpada od
materijala koji je oteen silom smicanja ili trenja. Sistem diferencijalnog pritiska koristi se za
monitoring nivoa u spremnicima ili reakcionim posudama, da bi se minimizirao gubitak
materijala iz preljeva ili vrijeme zastoja proizvodnje zbog nedostatka zaliha. Sistem
diferencijalnog pritiska takoer se koristi za monitoring pada pritiska u filterima, kako bi se
kontrolirali ciklusi ienja i optimizirao rad, te time i minimizirala koliina otpada.
Senzori za pritisak koji se koriste u prehrambenoj industriji generalno zahtijevaju zatvarae i
povrine koje su dizajnirane tako da osiguravaju higijenske uvjete.
Ostvarene okolinske koristi
Minimiziranje otpada
Operativni podaci
U primjeru postrojenja za proizvodnju soka, proizvod se filtrira kako bi se iz njega izvadili
vrsti komadii voa, prije punjenja u boce. ienje filtera sa rasprivaem za vodu poelo je
u redovnim intervalima, u skladu sa programatorom. Preduzee je uvidjelo da su se na ovaj
nain filteri istili ee nego to je to bilo potrebno. Senzori za diferencijalni pritisak
ugraeni su na tri filterske jedinice i ciklus ienja bi poeo nakon signala sa ovih senzora.
Ovaj signal nastaje kada se dostigne odreeni pritisak u filteru. Potronja vode za ienje
filtera smanjena je za 30 %.
Primjenjivost
Moe se primjenjivati u postrojenjima gdje postoji protok tenosti ili se tenost pumpa, kao
naprimjer u sektorima prerade voa radi proizvodnje vonih sokova.
140

Utede
Prema izvjetajima jednog postrojenja za proizvodnju sokova, smanjenje potronje vode
prilikom ienja filtera rezultirale su utedom od 800 funti godinje za potronju vode i
trokove preiavanja otpadnih voda. Trokovi za izmjene iznosili su 6000 funti, tako da je
uloeni novac vraen u roku od 9 mjeseci.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Pogon za proizvodnju sokova u Velikoj Britaniji.
Mjerenje nivoa tenosti
Opis
Postoje dvije glavne kategorije senzora za nivo tenosti, senzori koji detektuju nivo i senzori
koji mjere nivo. Senzori koji detektuju nivo ukazuju da li je tenost stigla do odreene take u
posudi (obino je to najvia ili najnia taka). Veinom su te aplikacije vezane za vizualni
indikator, vizualni ili audio alarm, ili regulator koji kontrolira koliinu tenosti koja ulazi i
izlazi iz posude. Senzori za mjerenje nivoa omoguavaju stalni monitoring stvarnog nivoa
tenosti, putem odgovarajue vrste reguliranja, npr. ubrzavanja ili usporavanja brzine
pumpanja.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjena potronja sredstava za ienje i vode; smanjena produkcija otpadne vode i smanjen
rizik od zagaenja tla, povrinskih i podzemnih voda.
Operativni podaci
Jedno veliko preduzee za preradu povra, utedjelo je novac putem smanjenja trokova za
vodu, naknada za otpadnu vodu, te je utedjelo i vrijeme rada operatora putem ugradnje
regulatora nivoa na rezervoare za dovod vode u sistem koji se koristi za transfer povra.
Ranije je operator podeavao regulator dovoda vode runo, to je uzrokovalo prelijevanje
vode iz rezervoara kada bi operator bio zaokupljen drugim obavezama. Ustanovljeno je da bi
jednostavni ventil sa plovkom bio jeftino rjeenje za ovaj problem. Ovaj ventil sada regulira
dovod vode u rezervoar, ime oslobaa operatora zadatka da kontrolira nivo vode, te mu
omoguava da obavlja druge poslove.
Primjenjivost
Vrlo primjenjivo u postrojenima iz prehrambene industrije, npr. u rezervoarima ili reakcionim
posudama, bilo tokom procesa proizvodnje ili procesa ienja. Tabela 23. pokazuje neke
primjere kako senzori za nivo mogu da se koriste za smanjenje koliina otpada i proizvodnje
otpadnih voda.

141

Tabela 23. Primjeri koritenja senzora

Postrojenje

Razlog za postavljanje regulatora

Rezervoari ili reakcione posude

Sprijeavanje prelijevanja i bezrazlonog

troenja materijala ili vode

Spremita

Obezbjeenje informacija za kontrolu zaliha.

Minimiziranje koliine otpada koja je
nastala zbog zastarjelih zaliha, te
proizvodnih gubitka nastalih zbog
nedostatka materijala.

Posude sa automatskim regulatorom

ulaznih/izlaznih koliina

Minimiziranje koliine otpada koji nastaje

zbog gubitaka u dovodu/odvodu, te
proizvoda koji nisu napravljeni tano u
skladu sa receptom.

Teni prehrambeni materijali

Praenje nivoa vode u rezervoarima da ne bi

bili previe napunjeni, te da ne bi dolo do
prelijevanja vode.

CIP pranje

Mjerenje nivoa u posudi za ienje, kako bi

se optimizirala koliina vode/deterdenta
koja se koristi, te kako bi se sprijeilo
prosipanje.

Utede
Preduzee za preradu povra utedjelo je preko 15.000 funti godinje kroz smanjenje trokova
za vodu, naknada za otpadnu vodu i operatorovo vrijeme. Uloeni novac vraen je u roku od
samo nekoliko mjeseci.
Kljuni razlozi za implementaciju
Skupi proizvodni gubici. Postrojenja koja su ve primijenila navedene mjere. iroka
primjenjivost u postrojenjima iz prehrambene industrije.
Mjerenje i regulacija protoka
Opis
Tehnike mjerenja i regulacije protoka mogu smanjiti koliine otpada i proizvodnju otpadne
vode u postrojenjima prerade voa i povra. Primjena mjerenja i regulacije protoka u
vodovima omoguava tano dodavanje sirovina u posude za preradu i skladitenje, te za
punjenje u ambalau, na taj nain minimizirajui koritenje veih koliina materijala nego to
je potrebno, te generiranje proizvoda koji ne zadovoljavaju specifikaciju.
Mjerai protoka bez unutranjeg elementa za mjerenje, npr. elektromagnetski mjerai,
posebice odgovaraju higijenskoj primjeni. Da bi se smanjilo zagaenje, mjerai moraju biti
vrsti i laki za ienje. U procesima gdje tenost moe prei u vrsto stanje na niskim
temperaturama, potrebno je praenje temperature kako se tenost ne bi uvrstila u i oko
opreme. Postoje razliite vrste mjeraa protoka na tritu, npr. elektromagnetski mjerai

142

protoka, ultrazvuni mjerai itd. Za svaku vrstu se prilikom ugradnje moraju ispuniti odreeni
zahtjevi, kako bi se osiguralo da su njihova mjerenja tana.
U CIP sistemima, mjerenja protoka moe kontrolirati i optimizirati koritenje vode, na taj
nain minimizirajui produkciju otpadne vode.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjena koliina otpadnih materijala, proizvoda i vode, te manja produkcija otpadne vode.
Operativni podaci
U jednoj industriji za preradu povra, regulacioni ventili za runo podeavanje protoka
instalirani su u sistem za dovod vode. To je omoguilo operatorima da naprave ak i vrlo
male izmjene u protoku vode. Osim toga, odreena postavka ventila i protok vode mogu se
vrlo lako ponavljati.
Preduzee koje se bavi proizvodnjom gotove hrane, instaliralo je vodomjer kako bi moglo
pratiti koliinu vode koja se potroi na ienje opreme. Nakon nekoliko sedmica praenja,
ustanovljeno je da potronja znaajno varira, i da nije vezana za nivoe proizvodnje. Nakon
diskusije sa drugim operatorima u blizini, uvedene su poboljanje procedure ienja. Kao
rezultat toga, potronja vode se odmah smanjila za 80 m3/sedmino.
Prema izvjetajima od preduzea koja se bavi proizvodnjom napitaka, takoer je vrlo korisno
da se ambalaa ne puni skroz do vrha.
Primjenjivost
Vrlo primjenjivo u preradi voa i povra. Primjeri primjene mjerenja protoka prikazani su u
Tabeli 24.
Tabela 24. Primjeri koritenja regulatora protoka
Oprema

Uvjet/aktivnost

Razlog za reguliranje

Vodovi za dovod materijala

Tano dodavanje materijala

u reakcione posude

Minimiziranje koritenja
veih koliina materijala
nego to je to potrebno i
kreiranja proizvoda koji ne
zadovoljavaju specifikaciju

Dovod pare

Odravanje odgovarajuih
operativnih temperatura

Minimiziranje koliina
otpada koji nastaje uslijed
nedovoljno zagrijanih ili
pregrijanih materijala i
proizvoda

Sistemi za ienje

Potronja vode

Optimiziranje potronje i
minimiziranje proizvodnje
otpadne vode

Primjeri gdje se obino koriste mjerai protoka dati su u Tabeli 25.

143

Tabela 25. Mjesta na kojima se obino primjenjuje mjerenje protoka u prehrambenoj

industriji
Proizvod/aktivnost

Primjena

Bezalkoholna pia

Mjerenja protoka i reguliranje dodavanja

sirovina

vrsti materijali u rasutom stanju

Naprimjer, odreivanje koliine komadia

ipsa koja ulazi u bubanj za dodavanje
arome i zaina, kako bi bili sigurni da je
dodata odgovarajua koliina zaina

CIP

Mjerenje protoka, kako bi se osiguralo da se

tano odreena koliina vode unosi u svaku
fazu ienja.

Utede
U navedenom primjeru prerade povra, sa ventilima koji su namjeteni na optimalni protok,
preduzee je utedjelo oko 18.000 funti godinje na trokovima za vodu i otpadnu vodu.
Period povrata investicije iznosio je 3 mjeseca.
Poboljano upravljanje potronjom vode u proizvodnji gotove hrane rezultiralo je utedom od
3.000 funti godinje na trokovima za vodu i otpadnu vodu, a period povrata investicije bio je
10 sedmica, s obzirom da je bilo potrebno samo 600 funti da bi se postavio mjera.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje potronje vee koliine sirovina i vode nego to je to potrebno, te utede koje se
time postiu.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Mjerenje i reguliranje protoka se u velikoj mjeri primjenjuje u preradi voa i povra.
Analitiko mjerenje
Da bi se smanjila bezrazlona potronja sirovina, i provjerio njihov kvalitet, obino se vri
provjera pH vrijednosti, provodljivosti i mutnoe tenosti.
MJERENJE PH VRIJEDNOSTI
Opis
Sondama za pH mjeri se kiselost ili bazinost tenosti. pH vrijednost je vana u mnogim
procesima, naprimjer, procesima fermentacije koji se javljaju u sektoru prerade voa i povra
( bioloko konzerviranje), za preiavanje vode i otpadne vode.
Sonde se mogu postaviti na liniju za preradu ili se mogu runo ubaciti u spremita i posude.
Postoje razliite vrste ureaja. Od jednostavnih sondi i mjeraa, do onih sofisticiranih koji
upozoravaju operatore na kvarove opreme, te se mogu odravati i badariti bez skidanja.

144

Ostvarene okolinske koristi

Smanjena potronja kiselina i baza, te kao posljedica toga, smanjena proizvodnja vode.
Smanjena bezrazlona potronja materijala prilikom prerade, zbog neodgovarajueg mijeanja
tokom prerade i ienja.
Operativni podaci
Da bi se izbjegla pogrena oitavanja, brzina tenosti ne bi trebala biti vea od 2 m/s, te bi
elektrodu uvijek trebalo prvo smoiti, da ne bi izgubila svoju funkciju.
Osim to se ovim sondama osigurava da je pH u otpadnoj vodi u skladu sa propisima,
reguliranje pH vrijednosti takoer pomae da se minimizira mogunost za skupu koroziju
odvodnog sistema uzrokovanu prevelikom kiselou i bazinou otpadne vode.
Primjenjivost
Moe se primjenjivati u postrojenjima iz prehrambene industrije gdje se kiseli i/ili bazini
materijali dodaju u proces, kod ienja ili u tokovima otpadne vode. Primjeri koritenja sondi
za mjerenje pH u postrojenjima iz prehrambene industrije prikazani su u Tabeli 26. Mjesta na
kojima se obino koristi mjerenje pH vrijednosti prikazana su u Tabeli 27.
Tabela 26. Primjeri koritenja mjerenja pH u prehrambenoj industriji
Aktivnost

Razlog za reguliranje

Reguliranje dodavanja kiselina i baza u

reakcione posude

Minimiziranje otpada koji nastaje zbog

prevelikih doza materijala i generiranja
proizvoda koji nisu u skladu sa
specifikacijom

Monitoring tokova otpadne vode za

koritenje u mijeanju i neutraliziranju prije
isputanja

Minimiziranje koritenja
preiavanje otpadnih voda

kiselina

za

Tabela 27. Mjesta na kojima se obino koristi mjerenje pH vrijednosti kod prerade voa
Sektor/aktivnost

Proizvodnja dema

Primjena

Mjerenje pH kako bi se ustanovila tana

vrijednost pri kojoj nastaje
elirana
struktura demova i marmelada.

Kljuni razlozi za implementaciju

Smanjena potronja kiselina i baza, npr. u CIP-u, te smanjena proizvodnja otpada.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Postrojenja za proizvodnju dema, te preiavanje otpadne vode.
MJERENJE PROVODLJIVOSTI
145

Opis
Mjerenja provodljivosti se koriste za odreivanje istoe vode ili koncentracije kiselina ili
baza, tj. odreivanje sume jonskih komponenti vode. Dvije vrste senzora koje se koriste za
mjerenje provodljivosti su elije sa elektrodama i induktivni senzori.
elije sa elektrodama su senzori kontaktnog tipa, koji funkcioniu prolaenjem procesnog
fluida izmeu dvije ploaste elektrode. One su se pokazale veoma tanim. Izvedbe obuhvataju
monitoring tehnoloke vode za ponovno koritenje, minimizirajui time nastanak otpadne
vode i monitoring vode iz kotlovnice radi smanjenja nagomilavanja naslaga na toplim
povrinama.
Provodljivost se moe takoer mjeriti koristei induktivne senzore. Ovi senzori koji nisu
kontaktnog tipa koriste dva elektromagnetna namotaja (zavojnice) okolo procesnog fluida i
podesna su za higijenske primjene.
Induktivni senzori imaju vei opseg od elija sa elektrodama.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjeno koritenje vode i deterdenata i smanjene koliine otpadne vode.
Operativni podaci
Iako protok fluida nije bitan, on obezbjeuje efekat samoienja. Trebalo bi izbjegavati
vazdune depove. Oprema bi trebalo da nadoknadi promjenu provodljivosti fluida sa
temperaturom.
Na primjeru mljekare, jedan ciklus CIP-a sastoji se od isputanja vode za ispiranje da bi se
isprali ostaci proizvoda, te ienja kiselinom ili kaustinim deterdentom odreeni
vremenski period, nakon ega slijedi ispiranje vodom.
Ove faze su ranije kontrolirane putem pojedinanih programatora, kako bi se ograniila
koliina deterdenta koja se koristi. Broj vodova i posuda isti se od strane svake CIP
jedinice, tako da su ciklusi ienja razliiti.
Stoga je vrijeme otvaranja i zatvaranja odvodnog ventila bio rezultat kompromisa. Zbog toga
su se znaajne koliine deterdenta isputale u vidu otpadne vode.
Uvedena su mjerenja provodljivosti kako bi se kontroliralo dodavanje kiseline ili kaustinih
sredstava za ienje, te kako bi se odredilo da li se sredstva za ienje i/ili voda mogu
ponovno iskoristiti.
Na osnovu toga se odredilo kada deterdent i/ili voda mogu biti ponovo upotrijebljeni, i da li
se koristila odgovarajua koliina deterdenta. U sve postojee CIP jedinice naknadno su
ugraene sonde za provodljivost, te su iste ukljuene u specifikaciju za sve nove jedinice.
Sistem radi tako to se sonda za provodljivost postavlja u glavni vod iz procesne opreme, u
blizini ulaza u spremite za deterdent. Ova sonda vri monitoring koncentracije
deterdenta/vode koja protjee kroz vod tokom procesa ienja. Programator zapoinje
ienje deterdentom, i deterdent postepeno zamjenjuje vodu u sistemu, koja se odvodi na
preiavanje. Kada sonda detektuje odgovarajuu koncentraciju deterdenta, ona alje signal
aktivatoru da zatvori odvodni ventil. Tok zatim ide nazad u spremite za deterdent, i cirkulira
kroz sistem, umjesto isputanja. Programator zatim zapoinje fazu ispiranja. Deterdent se
reciklira u spremite za deterdent sve dok ne doe do razblaavanja, i dok deterdent opet ne
dostigne odgovarajuu koncentraciju. U tom trenutku, signal iz sonde za provodljivost otvara

146

odvodni ventil i voda za ispiranje se isputa u proces preiavanja, sve dok sonda opet ne
detektuje istu vodu.
Odvodni ventil se zatim zatvara i ista voda ide u spremite. Sonda za provodljivost takoer
osigurava odravanje zahtijevane koncentracije deterdenta u cijelom procesu ienja. Od
operatora se stoga zahtijeva minimalna panja. Svaka sonda za provodljivost se donekle isti
prilikom ienja opreme. Dnevna potronja deterdenta prati se mjeraem protoka na svakoj
CIP jedinici. Ukoliko se potronja deterdenta povea, to ukazuje da je sondi potrebno
dodatno ienje, odnosno operator treba tome da posveti oko 10 minuta svog vremena.
Dodatno ienje sonde obino se zahtijeva svake 4 do 6 sedmica.
Prema izvjetajima mljekare, napravljene su utede na deterdentu od oko 15 % na svakoj
CIP jedinici, smanjene su koliine vode i deterdenta koje se alju na preiavanje, smanjeno
je vrijeme zastoja rada opreme, te je optimizirana koliina deterdenta koja se koristi za svaki
ciklus ienja.
U drugoj mljekari, mjerai provodljivosti ugraeni su kako bi se smanjila potronja
deterdenta.
Sonda za provodljivost detektuje da li je u cijevima deterdent ili voda, te ukoliko se radi o
deterdentu, usmjerava protok u spremite u koju se deterdent ostavlja kako bi se ponovo
mogao upotrijebiti. Na taj nain se reciklira voda od ispiranja, smanjuje se potronja
deterdenta, te kao posljedica toga dolazi do smanjenja HPK u otpadnoj vodi.
Primjenjivost
Jako puno se primjenjuje u prehrambenoj industriji u procesima prerade i ienja. Primjeri
primjene mjerenja provodljivosti prikazani su u Tabeli 28. Mjesta na kojima se obino vri
mjerenje provodljivosti u postrojenjima iz prehrambene industrije prikazana su u Tabeli 29.
Tabela 28. Primjeri mjesta na kojima se primjenjuje mjerenje provodljivosti u prehrambenoj
industriji
Aktivnost

Razlog za reguliranje

Monitoring nivoa rastvorenih soli prije

ponovne upotrebe vode

Minimiziranje potronje vode i proizvodnje

otpadne vode

Monitoring vode iz bunara

Minimiziranje kreiranja proizvoda loeg

kvaliteta (koji postaju otpad) zbog koritenja
neadekvatne procesne vode

Tabela 29. Mjesta na kojima se obino primjenjuje mjerenje provodljivosti u prehrambenoj

industriji
Sektor/aktivnost

CIP pranje

Primjena

Monitoring provodljivosti za kontrolu ventila

na postrojenju, a na osnovu razlika izmeu
proizvoda

147

Sektor/aktivnost

Primjena

Punjenje u boce (openito)

Monitoring provodljivosti za koritenje baza

u sredstvima za ienje boca

Monitoring proizvoda (induktivni senzori)

U pogonima i postrojenjima za proizvodnju

vonih sokova i osvjeavajuih pia

Utede
Prema izvjetajima prve mljekare, ostvarene utede na deterdentu iznosile su 13.000 funti
godinje. Period za povrat investicije iznosio je 16 mjeseci.
Prema izvjetajima druge mljekare, utede su iznosile 10.000 funti godinje, a period povrata
investicije trajao je 4 mjeseca.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjena potronja deterdenta.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Brojna postrojenja u sektoru prerade voa i povra, koja se bave proizvodnjom napitaka i u
mljekarama, za koje je naveden primjer, te tamo gdje se koristi CIP.
MJERENJE MUTNOE
Opis
Postoje mjerai mutnoe koji koriste metod difuzije svjetlosti. Ovaj metod se koristi za
mjerenje male i srednje mutnoe, ukljuujui mutnou destilovane vode.
Ureaji za uzimanje uzoraka mogu se koristiti u sluajevima kada je teko ugraditi mjera
mutnoe u postupak prerade. To pomae u poboljanju higijenskih uvjeta. Mjerai mutnoe
koji koriste metod apsorpcije svjetlosti, mjere koliinu svjetlosti koja se prenosi kroz materije
u tekuini. Ovi ureaji koriste se za mjerenje srednjeg do visokog stepena mutnoe.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjeni gubitak materijala tokom prerade, poveano ponovno iskoritavanje vode i
smanjena proizvodnja otpadne vode.
Operativni podaci
Mjerai mutnoe bi se po mogunosti trebali ugraditi na vertikalne cijevi gdje tok ide prema
gore, dok bi optiki ureaj trebao biti ugraen tako da je okrenut nasuprot smjeru teenja,
kako bi se omoguio maksimalni stepen samoienja. Da bi se izbjegla nepravilna mjerenja
uzrokovana vrstim nanosom koji pluta ili se nataloio u cijevima, mjerai bi u horizontalnim
cijevima trebali biti ugraeni sa strana, a ne na vrhu ili dnu. Brzina tenosti ne bi trebala biti
vea od 2 m/s, kako bi se izbjegla pogrena oitanja. Da bi se izbjeglo savijanje snopa
svjetlosti, treba izbjegavati stvaranje kao i uklanjanje mjehuria iz tekuine.
Prema izvjetaju od jedne prehrambene industrije, odreeni dio proizvoda je otiao u odvod
tokom faza razdvajanja, to je uzrokovalo krenje saglasnosti za isputanje vode. Ugradnjom
higijenskog mjeraa mutnoe i mjeraa protoka, smanjen je gubitak proizvoda u odvod, to je
povealo prinos proizvodnje i kreiralo finansijske utede.

148

Primjenjivost
Primjenjivo tamo gdje se proizvodni prinos moe poveati putem procesa povrata vode i
ponovne upotrebe iste vode.
Primjeri koritenja mjerenja mutnoe u prehrambenoj industriji prikazani su u Tabeli 30.
Tabela 30. Primjeri koritenja mjerenja mutnoe u prehrambenoj industriji
Aktivnost

Razlog za kontrolu

Monitoring kvaliteta procesne vode

Minimiziranje koliine otpadne vode koja

nastaje zbog procesne vode ili proizvoda koji
ne zadovoljavaju specifikaciju

Monitoring CIP sistema

Optimiziranje ponovne upotrebe iste vode,

na taj nain minimizirajui proizvodnju
otpadne vode

Uobiajena primjena mjerenja mutnoe u prehrambenoj industriji je monitoring procesa

otpadnih tokova kako bi se odredila odrivost povrata nazad u proces.
Utede
Preduzee za proizvodnju hrane, za koje je reeno da je smanjilo trokove za preiavanje
otpadne vode, utedjelo je preko 100.000 funti godinje.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjeni proizvodni gubici.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Jedno postrojenje za proizvodnju hrane u Velikoj Britaniji.
Koritenje automatskih regulatora za otvaranje/zatvaranje vode
Opis
Senzori, kao to su fotoelije, mogu se ugraditi kako bi detektovali prisustvo materijala, te
kako bi se voda otvarala samo kada je to potrebno. Dovod vode moe se automatski zatvoriti
izmeu proizvoda i tokom svih obustava proizvodnje.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjena potronja vode, smanjene koliine vode koje zahtijevaju preiavanje, te ukoliko
se regulira pritisak, smanjena koliina biolokih i zagaujuih materija.
Operativni podaci
Treba obratiti panju tokom odabira, ugradnje i odravanja fotoelija, kako bi bili sigurni da
su pouzdane i da njihovo pravilno pozicioniranje osigurava adekvatno pranje proizvoda do
zahtijevane mjere, a ne preko toga.
Koritenje ove tehnika podrazumijeva da voda treba biti primijenjena na svaki detektovani
proizvod, te tehnika ne pravi razliku izmeu istih i prljavih proizvoda.

149

Primjenjivost
Primjenjivo tamo gdje se zahtjeva naizmjenini dovod vode.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjeni trokovi za vodu.
Koritenje regulacijskih ureaja
Opis
Ventili su regulacijski ureaji koji se najee koriste u manualnim i automatskim kontrolnim
sistemima. Ventili se esto koriste za izmjenu protoka, a da bi se kontrolirali razliiti
parametri u procesu, npr. moe se mjeriti temperatura okolade, ukoliko je potrebno, moe se
prilagoavati putem reguliranja protoka vode za zagrijavanje i hlaenje. Primjeri ukljuuju
regulatore protoka, elektromagnetne ventile, a i druge vrste su takoer dostupne.
Regulatori protoka koriste se da bi se obezbijedio konstantan protok pri unaprijed odreenoj
brzini. Protok kroz regulator moe se prilagoditi unutar odreenog raspona, ali su ovi ureaji
napravljeni pod pretpostavkom da prilagoavanja nee biti esta.
Elektromagnetni ventili su dva poziciona ventila, gdje se magnet koristi za otvaranje ili
zatvaranje ventila po primitku signala.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjena potronja vode i energije.
Operativni podaci
Preduzee koje se bavi proizvodnjom hrane iz primjera gore, ustanovilo je da troi prevelike
koliine vode koritenjem vakumskih pumpi. Iako je maksimalni protok trebao biti 2,7 m3/h,
stvarni protok iznosio je skoro 11,5 m3/h, odnosno preko etiri puta vie nego to je to
projektom zahtijevano. Ugradnja ventila koji osiguravaju konstantan protok, da bi se podesila
odgovarajua brzina protoka u svakoj od vakumskih pumpi, smanjila je potronju vode za oko
60.000 m3/godinje, to iznosi 7,5 % potronje vode u ovoj industriji.
Trokovi za vodu i otpadnu vodu smanjili su se, te je smanjena i potronja energije i habanje
vakumskih pumpi.
Primjenjivost
Regulatori protoka su vrlo primjenjivi na svim mjestima gdje se zahtijeva konstantan protok
pri odreenoj brzini. Elektromagnetni ventili mogu se koristiti u prehrambenoj industriji i
esto se koriste za kontrolu dovoda vode.
Utede
Uvoenje ventila koji osiguravaju konstantan protok u spomenuto postrojenje za proizvodnju
hrane, rezultiralo je utedom od 70.000 funti godinje, dok je period povrata investicije
iznosio manje od mjesec dana.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjena potronja vode i drugi relevantni trokovi.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Ove mjere se jako puno primjenjuju u prehrambenoj industriji.

150

Koritenje mlaznica za vodu

Opis
Mlaznice za vodu se koriste u skoro svim postrojenjima prehrambene industrije. U sektoru
prerade voa i povra koriste se npr. za pranje svjeeg voa i povra, ispiranje ambalae, te
ienje opreme tokom prerade. Minimiziranje potronje vode i zagaenja otpadne vode moe
se vriti putem pravilnog pozicioniranja i usmjeravanja mlaznica. Koritenje senzora koji se
aktiviraju samo pod odreenim okolnostima (naprimjer kada registruju prisustvo staklene
tegle ili boce na mainama za pranje ), je vrlo vano, te njihova ugradnja na odgovarajuim
mjestima moe osigurati da se voda troi samo kada je to potrebno.
Uklanjanje mlaznica sa mjesta na kojima se voda koristi za usmjeravanje hrane, i njihova
zamjena sa mehanikim ureajima moe smanjiti potronju vode i sprijeiti ulaenje
komadia hrane u vodu koja se treba preiavati na postrojenju za preiavanje otpadnih
voda. Osim toga, potronja vode moe se optimizirati putem monitoringa i odravanja pritiska
na mlaznicama.
Pritisak vode moe se prilagoditi u zavisnosti od rada jedinice koja zahtijeva najvei pritisak,
i odgovarajui regulator pritiska moe se ugraditi na svakoj radnoj jedinici kojoj je potrebna
voda.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjena potronja vode i produkcija otpadne vode. Smanjeno zagaenje otpadne vode, npr.
zbog smanjenog perioda kontakta izmeu hrane i vode.
Operativni podaci
U sektoru prerade voa i povra , mlaznice za vodu se najee koriste za pranje svjeeg voa
i povra, posebno jagodiastog i bobiastog voa koje se pere uz pomo tueva. Takoer,
mlaznice za vodu se koriste kod ispiranja ambalae na mainama za pranje na kojima su
ugraeni senzori, te se mlaz vode usmjerava u sredite tegle ili boce u trenutku kada senzor
registruje njeno prisustvo . Takoer, pranjem pod pritiskom , uz pomo malznica, postiu se
znaajne utede kod pranja proizvodne opreme.
Primjenjivost
Ove mjere mogu se primjenjivati u svim sektorima prehrambene industrije, a u sektoru
prerade voa i povra koriste se za pranje svjeeg voa i povra , ispiranje staklenki, boca,
buradi, te proizvodne opreme.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Navedene mjere primijenjuju se i u BiH u industrijama za preradu voa i povra.
8.1.9 Izbor sirovina i pomonih materijala
Izbor sirovina koje minimiziraju otpad i tetne emisije u zrak i vode
Opis
Dio upotrijebljenih sirovina i pomonih materijala nai e se u vidu otpada, kao i na
postrojenju za preiavanje otpadnih voda. Pomoni materijali su svi materijali koji se
upotrjebljavaju u preradi, a koji se nee nai u finalnom proizvodu npr. materijali za ienje.
Najvei dio sirovina, koji se upotrebljava u prehrambenoj industriji, su prirodni i oni esto

151

imaju visok sadraj organske materije, a njihov efekt na kopneni i vodeni okoli moe biti
znaajan.
U praksi, opcija upotrebe razliitih sirovinskih materijala je esto limitirana budui da su
materijali specificirani u recepturama, te postoji esto mali broj ili nijedna alternativa.
Nekoliko sektora u prehrambenoj industriji pokuavaju upotrijebiti kao sirovinu nusproizvode ili otpad, kako bi se koliine otpada smanjile.
Koliine otpada, tijekom proizvodnog procesa, mogu se minimizirati, tako to e se npr.
prezrelo voe i povre prije unoenja u proizvodni proces, eliminirati.
Ovo je mogue ostvariti ako se naprave sporazumi sa uzgajivaima/dobavljaima o npr.
usklaivanju vremenu etve sa vremenom i planom prerade i proizvodnje u postrojenima iz
prehrambene industrije (kako bi se izbjeglo da sirovine ekaju, tj. da bi se izbjegla mogunost
njihovog prezrijevanja). Osim toga, sporazumi mogu biti napravljeni i o upotrebi pesticida,
npr. oko njihove upotrebe u propisanim koliinama, prije etve radi minimizacije
kontaminacije otpadnih voda od pranja voa i povra.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje otpadnih sirovina, smanjenje zagaenja otpadnih voda i emisija neugodnih mirisa
Operativni podaci
Specifikacija sirovina koje se isporuuju postrojenjima iz prehrambene industrije moe biti
dogovorena sa dobavljaima, kao i specifikacija sirovina koja moe biti vraena dobavljau
(kako bi se nabavile koliine sirovina koje su potrebne, ali i omoguio povrat onih koje su
otpad ili viak) Ovo moe maksimizirati koliine sirovina koje zavravaju u proizvodu i
konsekventno minimizirati koliine koje zavravaju kao otpad ili kao nus produkti slabije
kvalitete za npr. ivotinjsku ishranu.
Ovo moe biti postignuto sa dobavljaima uz ostvarivanje kontrole kvalitete, tako da operator
brine i provjerava kvalitet sirovina koje ulaze u postrojenja iz prehrambene industrije.
Primjenjivost
Primjenjivo u sektoru prerade voa i povra.
Kljuni razlozi za implementaciju
Maksimizacija proizvodne dobiti i minimizacija trokova odlaganja otpada.
Odabir pomonih materijala
Hemikalije se takoer koriste u procesu proizvodnje hrane (npr. guljenje voa i povra parom,
kaljenje povrtnih ulja, koagulacija, alkalizacija, neutralizacija). Neke supstance koje se koriste
u proizvodnji hrane su procijenjene da su visokog rizika u okviru dostupne zakonske
regulative EU 793/93/EEC. Ova procjena rizika odnosi se na rizike po ljudsko zdravlje i
okoli. Za supstance koje nisu procijenjene u okviru direktive 793/93/EEC, informacije o
opasnostima o nesreama i rizicima moraju biti prikupljene od drugih izvora, kako bi se
osiguralo da su rizici minimalni i ponuene alternative za sluajeve manjih nesrea, gdje je to
izvedivo. Primjer je procjena rizika i strategija upravljanja razvijena u Njemakoj.
Preporuuje se zamjena koritenja kancerogenih, mutagenih i teratogenetskih sirovina.

152

Izbjegavanje upotrebe supstanci koje utjeu na smanjenje ozonskog omotaa npr. halogene
supstance
Opis
Halogene supstance su u irokoj upotrebi u prehrambenoj industriji, kod hlaenja,
odmrzavanja i zamrzavanja. Interakcija halogenih supstanci sa ozonom u zraku inicira
postavljanje zabrane na prodaju i upotrebu proizvoda i opreme koja sadri ove supstance.
Trenutano postoji prijedlog Europskog parlamenta i zajednice za regulaciju nekoliko
fluorinatnih gasova.
Ovi spojevi se zamjenjuju sa drugim rashladnim sredstvima kao to su amonijak i glikol, a u
nekim sluajevima i sa ohlaenom vodom.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje rizika od smanjenja ozonskog omotaa i globalnog zagrijavanja.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Rizik od curenja amonijaka i glikola, koje moe prouzrokovati zdravstvene i sigurnosne
probleme.
Operativni podaci
Upotreba supstanci koje mogu izazvati smanjenje ozonskog omotaa, moe biti prevenirana i
minimizirana sa:

Upotrebom zamjene za takve supstance

Ako su ipak primjenjuju supstance koje su opasne po ozonski omota, upotrijebiti

zatvorene linijske sisteme
Zatvorenim sistemima u objektima
Zatvaranjem dijelova sistema
Kreiranjem parcijalnih vakuma u zatvorenom prostoru i prevencija curenja u sistemima
Sakupljanjem ovih supstanci tokom tretmana otpada
Koritenjem optimiziranih tehnika za preiavanje otpadnih gasova
Pravilno upravljanje povratnim supstancama i otpadom.
Kljuni razlozi za implementaciju
Postojee zakonodavstvo
8.2

TEHNIKE SPECIFINE ZA POJEDINE POGONE I OPERACIJE

8.2.1 Prijem materijala, rukovanje i skladitenje

Gaenje motora i rashladnog ureaja vozila tokom utovara/istovara i prilikom parkiranja
Opis
Rad motora i rashladnih ureaja vozila moe prouzrokovati neprijatnu buku. Ovo se moe
izbjei njihovim gaenjem tokom utovara, istovara i kada je vozilo parkirano. Ako je
neophodno odravati hladne ili smrznute uslove skladitenja u vozilu, ovo moe biti uraeno
koritenjem izvor energije iz pogona skladita ili parkinga.

153

Ostvarene okolinske koristi

Smanjenje emisija buke
Primjenjivost
Primjenjivo tokom utovara i istovara vozila kada ona rade ili ne rade (misli se na rashladna
vozila).
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje emisija buke
8.2.2 Zatita voa i povra od skladitenja na otvorenom
Opis
Otpad je minimiziran ako je voe i povre , te organski otpad , kao to su pokoica nastala u
toku ljutenja i komadii nastali u toku sjeenja skladiteni na istom mjestu vani, u haldovini
i zatieni od kie, ili potpuno zatvoreni u kontejnere. Ovakva zatita minimizira zagaenje i
titi prehrambene sirovine od oteenj i kvaenja usljed vremenskih prilika.
Ostvarene okolinske koristi
Reduciranje otpada
Nepoeljni efekti na ostale medije
Skladitenje vani moe privui insekte, ptice i glodare.
Operativni podaci
Neko voe i povre je podlono promjenama i oteenjima usljed visokih ili niskih
temperatura.
Primjenjivost
Primjenjivo u svim pogonima gdje sirovina i izlazni materijali trebaju biti uskalditeni.
Kljuni razlozi za implementaciju
Potpuna upotreba produkata i reduciranje otpada.
8.2.3 Centrifuga/odvajanje
Minimizacija pranjenja otpada iz centrifugalnih separatora.
Opis
Frekvencija i koliina pranjenja otpada iz centrifuge je obino odreena od strane
proizvoaa opreme koja se koristi. Tamo gdje su ove informacije poznate, stvarni uinak
moe se provjeriti prema specifikaciji. Radom opreme po propisanom uinku, mogue je
smanjiti koliinu faznog pranjenja otpada i poveati odrivost proizvoda sve dok su kvalitet i
higijenski standardi zadovoljeni. Ovo se moe postii bliskom saradnjom sa osobljem
zaduenim za kvalitet.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje otpada od sirovina.
154

Primjenjivost
Primjenjivo kod svih centrifugalnih separatora.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjeni gubici sirovina i poveana dobit.
8.2.4 Kuhanje
Kuhai sa tuevima
Opis
Pei sa tuevima postiu dobru uniformnost zagrijavanja, a koriste manje vode i energije nego
vodena kupatila. Zagrijavanje se vri simultanim isputanjem zagrijane vode kroz tueve i
stvaranjem zasiene pare koja se die iz zagrijanog prihvatnog bazena, koji se nalazi na dnu
pei.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode i energije u odnosu na vodena kupatila.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Vea potronja energije za stvaranje pare.
Primjenjivost
irok spektar primjene u sektorima prehrambene industrije, a i u sektoru prerade voa i
povra.
Kuhai sa parom
Opis
Pei sa parom su sline peima sa tuevima samo to ne koriste vodu. Zagrijavanje se vri
parom koja se stvara zagrijavanjem vode u prihvatnim bazenima. Kuhanje u pari smanjuje
upotrebu vode i stvaranje otpadnih voda i njihovog zagaenja.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode. Smanjenje koliine otpadnih voda.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Vea potronja energije za stvaranje pare.
Operativni podaci
Koritenje pei s parom za kuhanje povra, dovodi do stvaranja otpadne vode optereene
mastima, proteinima i dijelovima hrane.
Primjenjivost
irok spektar primjene u sektorima prehrambene industrije, pa i u sektoru prerade voa i
povra.

155

Kuhai sa vruim zrakom

Opis
Pei sa vruim zrakom imaju ugraen sistem za recirkulaciju vrueg zraka, koji se dobiva
prolaskom zraka preko toplotnih izmjenjivaa, i izlaz za paru, koja slui za regulaciju
vlanosti povrine proizvoda. Pei sa vruim zrakom prenose toplotu mnogo bre, nego druge
pei, tako da se vrijeme kuhanja i temperatura kuhanja mogu smanjiti, to dovodi do
smanjenja potronje energije.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode i energije.
Primjenjivost
irok spektar primjene u sektorima prehrambene industrije, pa i u preradi povra.
Mikrovalni kuhai
Opis
U mikrovalnim peima, hrana se zagrijava prolaskom mikrotalasa kroz nju. Rezultat toga je
generiranje toplote unutar hrane to uzrokuje brzo kuhanje.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode i energije.
Primjenjivost
irok spektar primjene u sektorima prehrambene industrije, pa i u sektoru prerade povra.
8.2.5 Prenje
Recirkulacija i sagorijevanje izlaznih gasova
Opis
Emisije u zrak zavise od radne temperature prenja npr. visoke temperature prenja od 180 do
200C e dovesti do breg razlaganja uljnih produkata, nego kod prenja na niim
temperaturama. Zrak iznad friteze se izvlai pomou ventilatora. Ispusni zrak sadri VOC volatilne organske spojeve, a moe prouzrokovati i neugodne mirise. Regeneracija ulja i
toplote, te recirkulacija izlaznih gasova minimiziraju ove emisije.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje emisija u zrak, ukljuujui i neugodni miris. Regeneracija ulja. Regeneracija
energije. Recikliranje izlaznih gasova.
Operativni podaci
Kao primjer, kada se vri kontrolisani proces prenja, osigurano je da zavretak procesa
prenja bude kada se postigne da se finalni udio vlage nalazi u kritinom podruju od 1-2 %,
koje vodi do minimizacije emisije u zrak. ta vie, da bi se utedila energija, izmjenjiva
toplote se montira u izlazni dio friteze.
Primjenjivost
Primjenjivo u procesima prenja krompira, u sektoru prerade povra.

156

8.2.6 Guljenje (uklanjanje pokoice) voa i povra

Cilj guljenja je uklanjanje pokoice sa svjeeg voa i povra, uklanjanjem to je mogue
manjeg sloja ploda i postizanje iste oguljene povrine ploda. Guljenje se primjenjuje u
industrijskim pogonima i postrojenjima za preradu voa i povra. Postoje razliite metode
guljenja koje su opisane u prethodnom poglavlju (Opis tehnolokog procesa). U tom
kontekstu, uklanjanje nepotrebnih i nejestivih dijelova svjeeg voa i povra je razmotreno
kod opisa tehnolokeoperacije dotjerivanje. Voda upotrijebljena za pranje konzervi i staklenih
tegli moe se ponovo upotrijebiti i u procesima guljenja.
Guljenje parom kontinuirani proces
Opis
Maina za kontinuirano guljenje pokoice pomou pare predstavlja bubanj sa unutarnjim
propelerima. Para ulazi direktno u bubanj, uopteno kod niskog pritiska onda je ovo arni
proces i proizvod je zagrijan u toku nekog podesivog vremena zadravanja u bubnju. Veina
oguljene pokoice je odstranjena parom, a neki preostali tragovi se ispiraju vodom. Voda
upotrijebljena za ovo ispiranje moe se filtrirati i dalje upotrijebiti za pranje svjeeg voa i
povra.
Ako je za uklanjanje pokoice upotrijebljeno suho etkanje, pokoica se uklanja etkama
umjesto vodom, ali u ovom sluaju moe doi do veoma ozbiljnih kontaminacija etaka
opasnim bakterijama , te su opasna zagaenja voa i povra neizbjena.
Ostvarene okolinske koristi
Reduciranje proizvodnog otpada u poreenju sa ostalim tehnikama guljenja, a pokoica se
esto koristi kao stona hrana. Manja upotreba vode nego kod abrazionog guljenja i guljenja
pomou noeva.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Poveana upotreba pare u poreenju sa suhim i mokrim kaustinim guljenjem. Visoka
potronja vode i nastanak otpadne vode. Neugodan miris takoer predstavlja problem.
Operativni podaci
Guljenje parom troi priblino pet puta vie pare nego kaustino guljenje.
Naredna tabela pokazuje potronju energije za guljenje parom, prvenstveno za smrznuto
povre
Tabela 31 Potronja energije za guljenje parom u sektoru prerade voa i povra prvenstveno
za smrznuto povre
Energija

Priblina potronja

Topla voda ( kWh / t smrznutog povra )

Para (t/t smrznutog povra)

0.9

Pritisak ( bar )

7-15

157

Elektrina energija ( kWh/t smrznutog povra)

3.5

Guljenje parom zahtijeva velike koliine vode, skoro pet puta vea od koliine koju zahtijeva
tehnika kaustinog guljenja, a upola vea koliina od koliine vode koju zahtijeva
kombinacija abrazivnog guljenja i guljenja noevima. Takoer, nastaje velika koliina
otpadne vode sa visokim stepenom ostataka produkta guljenja. U pogonima prerade krompira,
guljenje pridonosi preko 80 % od ukupne vrijednosti BPK5 . U preradi voa, otpadna voda od
guljenja moe biti u koliini od 10 % od ukupnog protoka otpadne vode, a preko 60 % od
ukupne vrijednosti BPK5. Upotrebom guljenja parom, hladna voda se moe upotrijebiti za
kondenzaciju pare. Ako rashladnaa voda nije upotrebljavana, onda je upotreba vode manja,
nastaje manje otpada i organsko optereenje u otpadnoj vodi je manje.
Gubici produkta kod guljenja su 8-15 %.
Otpad sadri vrste dijelove pokoice, kao i rastvorljive supstance kao to su krob ili tene
materije. vrste supstance se generalno odvajaju taloenjem, suenjem i komostiranjem. Ova
frakcija sadri mineralne i bioaktivne fenolne supstance, ali takoer, u sluaju krompira,
glikoalkaloide koji limitiraju direktnu prehrambenu upotrebu.
Primjer procesa guljenja parom je pokazana na narednoj slici. Ovaj primjer moe se
usporediti sa izlazima u sluaju ako je upotrijebljno abrazivno guljenje nakon kojeg se vri
guljenje pomou noeva, to je pokazano na slici u poglavlju gdje se opisuje abrazivno
guljenje u nastavku.

158

ULAZ
120 000 t krompira ili

Potronja vode

7 000 t mrkve krompira

5 l / kg sirovine

vrsti otpad

Topivi
vitamini,
krob, vlakna, tekue
supstance

Razdvajanje neistoa
i kamenja

Razdvajanje
suspendirane v
f

Guljenje parom

Sjeenje

Rastvaranje

Suenje suspendirane
vrste faze

Fabriko
trtiranje
otpadne vode

HPK

4000
Kompostira
nje

Komunalno
trtiranje
otpadne
vode

Minerali, vlakna,
fenolne supstance ,
(glikoalkaloidi )

Sortiranje
po boji

Oteeni
dijelovi

Stona
hrana

Vitamin C, vlakna
, fenolne supstance,
( karetenoidi )

Glavna prerada

PRINOS : 70 %
84 000 t proizvoda na bazi krompira

Slika 21. Proces guljenja parom primjer postrojenja iz Finske

Primjer sirovina koje se gule

Ova tehnika ima iroku primjenu za guljenja velikih koliina krompira, slatkog krompira,
cvekle, mrkve, ostalog gomoljastog povra i paradajza.
Guljenje parom arni proces
Opis
arni postupak guljenja parom se takoer zove i ''munjevito guljenje parom flash steam
peeling ''. Sirovine kao to su korjenasto povre i gomoljasto povre se izlau djelovanju pare
pod visokim pritiskom, 1500 kPa do 2000 kPa u rotirajuoj posudi. Visoka temperatura
izaziva brzo grijanje i kuhanje povrinskog sloja u periodu od 15-30 sekundi. Pritisak se onda
trenutno oslobaa to izaziva skidanje skuhane pokoice. Veina oguljene pokoice se

159

izbacuje parom to rezultira koncentriranom zagaenom parom. Veina pokoice izbaena je

pomou pare i voda je jedino potrebna za uklanjanje zaostalih tragova.
Ako je za uklanjanje pokoice upotrijebljeno suho etkanje, pokoica se uklanja etkama
umjesto vodom, ali u ovom sluaju moe doi do veoma ozbiljnih kontaminacija etaka
opasnim bakterijama , te su opasna zagaenja voa i povra neizbjena.
Ostvarene okolinske koristi
Reduciranje potronje vode i nastajanja otpadne vode, u poreenju sa kontinuiranim
guljenjem parom, ali uz porast stepena ostataka produkta. Reduciranje nastajanja otpada u
poreenju sa ostalim tehnikama guljenja i mogunost obrade otpada koji se dalje koristi kao
stona hrana. Nii nivo tereta zagaenja otpadne vode u poreenju sa abrazivnim guljenjem
nakon kojega se vri guljenje uz pomo noeva.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Vea potronja energije nego kod kaustinog guljenja. Neugodan miris takoer moe biti
problem.
Operativni podaci
Tabela 31. pokazuje potronju energije kod guljenja parom.
Ovaj proces ima niu potronju vode i nastajanje otpadne vode nego proces kontinuiranog
guljenja parom. Kod paradajza, upotrebljava se pritisak u opsegu od 200 do 350 kPa. Ovaj
metod je pokazao vei uspjeh i rairenost u upotrebi zbog manje potronje vode i minimalnih
gubitaka produkta, dobrog izgleda oguljene povrine i mogunosti visokog protoka vie od
4500 kg /h , sa automatskom kontrolom perioda guljenja.
Otpad sadri vrste ostatke pokoice, te rastvorene supstance kao to su krob ili tekue
supstance. vrste materije generalno su odvojene taloenjem, dalje su osuene i
kompostirane. Ova frakcija sadri minerale i bioaktivne fenolne supstance, ali takoer, u
sluaju krompira, i glikoalkaloidi koji reduciraju direktnu prehrambenu upotrebu.
Primjenjivost
Primjenjivo za svo voe i povre koje se guli, osim u sluajevima kada je guljenje relativno
teko i kada se voe prerauje zajedno sa pokoicom za dalju preradu npr. u proizvodnji
kompota ili vonih sokova.
Ekonominost
Guljenje parom se pokazalo kao mnogo ekonominije od abrazivnog guljenja, guljenja
pomou noeva i kaustinog guljenja (primjena rastvora luine ).
Primjer sirovina koje se gule
Ova tehnika ima iroku primjenu za guljenje velikih koliina krompira, slatkog krompira,
cvekle, mrkve, ostalog gomoljastog povra i paradajza.

Abrazivno guljenje
Kod abrazivnog guljenja, sirovina koja se guli se dopremi uz karborundum valjak ili unutar
rotacionog bubnja koji je obloen carborundumom. Abrazivna povrina carborunduma
uklanja pokoicu, koja se zatim pere vodom. Proces se normalno izvodi na temperaturi
okoline.
160

Ostvarene okolinske koristi

Oljutena pokoica se moe doraditi i upotrijebiti kao stona hrana. Reducirana potronja
energije.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Vea potronja vode. Visok gubitak produkta kod guljenja, visoka proizvodnja otpadne vode.
Neugodan miris moe biti problem. Kombinacija abrazivnog guljenja i guljenja noevima
proizvodi vee optereenje zagaenja otpadne vode nego guljenje parom.
Operativni podaci
Ova tehnika ima znaajno vei gubitak proizvoda od gubitka ljutenja parom i do 25 % u
poreenju sa gubitkom od 8-15 % kod ljutenja parom. Ako se povre sortira po veliini i
tako sortirano ljuti gubitak kod ljutenja moe se reducirati kao i nastajanje otpada. Takoer,
znaajno je vee nastajanje otpadne vide nego kod guljenja parom. Ovako nastala otpadna
voda nakon razbalaenja ima visok sadraj otpada koji nastaju gubitkom proizvoda koji se
guli, te je obrada skuplja, a tretman obrade je zahtjevniji.
Energija nije potrebna za zagrijavanje vode ili proizvodnju pare, ali je neophodna za rad
valjaka u rotacionom bubnju.
Relativno nizak prolaz, uslijed potrebe svih komadia produkta koji se guli da budu u
kontaktu sa abrazivnom povrinom. Kvalitet higijene je ponekad problem, zato to guljenje
moe biti nepotpuno, zatim rashladna funkcija vode nije uvijek potpuno ispunjena te se mogu
lokalizirati visoke temperature. Pored toga, kvalitet guljenja krompira moe se podesiti
upotrebom karborunduma.
Primjenjivost
Ova tehnika se upotrebljava za guljenje luka, krompira, mrkve i cvekle, gdje se pokoica lako
uklanja i kvalitet produkta se moe podesiti. Ponekad se abrazivno guljenje upotrebljava kao
korak predguljenja, a nakon toga se produkt guli uz pomo noeva.
Ekonominost
Ukupni trokovi i trokovi energije su niski. Guljenje parom se pokazalo kao mnogo
ekonominije.
Primjer sirovina koje se gule
iroka primjena kod guljenja luka i krompira.
Guljenje noevima
Opis
Kod guljenja noevima, materijal koji se guli je pritisnut uz rotirajue otrice noa ili se sam
materijal koji se ljuti rotira uz stacionarne noeve. Iako se voda ne upotrebljava u toku same
operacije guljenja, upotrebljava se u nastavku kod ienja noeva, gdje takoer nastaje
otpadana voda.
Ostvarene okolinske koristi
Pokoica izdvojena ovom tehnikom guljenja moe se doraditi i direktno upotrijebiti kao
stona hrana ili kao komponenta stone hrane. Nia potronja energije nego kod guljenja
parom.

161

Nepoeljni efekti na ostale medije

Neugodan miris otpada, te stvaranje buke. Kombinacija abrazivnog guljenja i guljenja
pomou noeva daje vee optereenje zagaenja otpadne vode nego guljenje parom, te troi
dva puta vie vode.
Operativni podaci
Gubici proizvoda nakon guljenja pomou noeva su 16-17 % . Odravanje otrica noeva
reducira nastajanje oteenja na proizvodu i nastajanje otpada. Poslije sjeenja, neispravni
dijelovi npr. potamnjeli ili suvie sitni mogu se izdvojiti i upotrijebiti za stonu hranu. Kod
prerade mrkve, vrijedni sastojci kao to su vitamin C, vlakna, fenolne komonente i
karotenoidi mogu se vratiti kao sporedni proizvodi.
Tabela 32. pokazuje uticaj kombinacije abrazionog predguljenja i guljenja noevima na
zagaenje vode u procesu proizvodnje kompota od kruaka.
Tabela 32. Uticaj kombinacije abrazionog predguljenja i guljenja noevima na teret
zagaenja vode u procesu proizvodnje kompota od kruaka

Abraziono predguljenje + guljenje noevima

BPK5 ( kg / t) HPK ( kg / t)

Suspemdov
ane
materije
(kg / t)

21,6

21,5

36,5

Potronja vode ako voda nije ponovno upotrebljavana za hlaenje konzervi nakon sterilizacije 19,6 ( m3 / t)
Potronja vode ako je voda ponovno upotrebljavana za hlaenje konzervi nakon sterilizacije 6,2 ( km3/ t)

Slika 23 pokazuje dijagram toka prerade krompira i mrkve, gdje su pokazani izlazi ako je
abrazivno guljenje upotrijebljeno prije guljenja noevima. Ovo se moe porediti sa izlazima
kod guljenja parom, to je pokazano na Slici 22.
Primjenjivost
Guljenje noevima se djelimino upotrebljava za citrus voe gdje se pokoica lako uklanja i
gdje je mala mogunost da se prouzrokuje oteenje kod voa, te za ljutenje malih koliina
krompira, mrkve, cvekle i jabuka, ili kada se povre upotrebljava u ugostiteljstvu ili
institucionalnim kuhinjama. Breskve i kruke se gule na ovaj nain uz upotrebu veoma malih
otrica (noeva) montiranih na valjke.
Ekonominost
Guljenje noevima se pokazalo veoma skuplje od guljenja parom.

162

ULAZ

Potronja vode

110 000 t krompira

10 l / kg sirovine

Topivi
vitamini,
krob, vlakna, tekue
supstance

vrsti otpad
Razdvajanje
neistoa i kamenja

Predguljenje , npr,
carborundumom

Taloenje

HPK

5000

Guljenje noevima

Kompostiranje

I i

Linija
komposta

Minerali, vlakna,
fenolne supstance ,
(glikoalkaloidi )

Pranje
Kontrola guljenja
i sortiranje

Komunalno
trtiranje
otpadne
vode

Organski
otpad

Stona
hrana

Vitamin
C,
vlakna , fenolne
supstance,

Spreavanje tamnjenja
( krompir)

Glavna prerada

Voda
PRINOS :
60 500 t ( 55 %) proizvoda na bazi krompira

Slika 22. Dijagram toka prerade krompira i mrkve primjer postrojenja iz Finske

Mokro kaustino guljenje (guljenje otopinom luine)

Opis
Materija koji se guli ili se stavlja ili provlai kroz razblaenu otopinu luine koncentracije od
1 do 2 %, ali ne vee od 20 % i zagrijava na 80 -120C. Omekana pokoica se onda moe
sprati tuiranjem vodom pod visokim pritiskom. Koncentracija luine i temperatura
zagrijavanja ovise od vrste voa ili povra i stepena guljenja koji se zahtijeva. Iako se voda ne
koristi u toku same operacije guljenja, upotrebljava se u nastavku za ienje valjaka i noeva
, gdje takoer nastaje otpadna voda.

163

Ostvarene okolinske koristi

Smanjena potronja vode i energije u poreenju sa metodom guljenja parom .
Nepoeljni efekti na ostale medije
Nastaje otpadna voda sa visokim pH i visokim organskim optereenjem zagaenja. Nastaje
visokoalkalno ili slano zagaenje koje se teko rasporeuje uklanja. Upotreba hemikalija
moe limitirati hranjive sastojke koje pokoica sadri. Ako se pokoica upotrebljava za
prehranu neophodno je odvojiti tretiranje otpadne vode. Nastaje i neugodan miris i buka.
Proizvod moe izgubiti boju.
Operativn podaci
Upotreba kaustinog guljenja moe izazvati oscilacije pH vrijednosti u otpadnoj vodi. Osim
toga, kaustino guljenje izaziva veu topivost materijala i kao posljedicu toga vei HPK,
BPK5 i suspendovane materije, odnosno vei teret zagaenja. Nivo BPK5 i HPK je vei nego
kod abrazivnog guljenja koje prethodi guljenju noevima, ali je optereenje suspendovanim
materijama nie. Kaustino guljenje zahtijeva manje energije, i kada je rije o potronji
elektrine energije i potronji pare, nego guljenje parom, ali stvara vee optereenje za
postrojenje za preiavanje otpadne vode. Potronja vode kod mokrog kaustinog guljenja je
etiri puta manja nego kod guljenja parom. Neki proizvodi npr. paradajz zahtijevaju jai
rastvor luine i dodatak agenasa za vlaenje. U sluaju krastavca koncentracija luine je
priblino 2%, kod mrkve priblino 10 %, a u sluaju bundeve i do 20 %. Gubitak proizvoda je
oko 17 %.
Tabela 33. pokazuje uticaj kaustinog guljenja na zagaenje vode u procesu proizvodnje
kompota od kruaka. Moe se uporediti sa sluajem kada je za istu operaciju upotrijebljena
tehnika abrazivnog guljenja, te guljenja noevima u kombinaciji. Tabela 34 pokazuje podatke
o potronji energije za kaustino guljenje, prvenstveno za smrznuto povre.

Tabela 33. Uticaj kaustinog guljenja na teret zagaenja vode u procesu proizvodnje
kompota od kruaka (polovine kruaka u sirupu)

Kaustino guljenje ( guljenje rastvorom luine)

BPK5 ( kg / t) HPK ( kg / t)

Suspendov
ane
materije (
kg / t)

39,7

11,4

66,3

Potronja vode ako voda nije ponovno upotrebljavana za hlaenje konzervi nakon sterilizacije 29,6 ( m3 / t)
Potronja vode ako je voda ponovno upotrebljavana za hlaenje konzervi nakon sterilizacije 6,2 ( km3/ t)

Tabela 34. Potronja energije za kaustino guljenje , prvenstveno za smrznuto povre

Energija

Priblina potronja

164

Topla voda ( kWh / t smrznutog povra )

Para (t/t smrznutog povra)

0.16

Pritisak ( bar )

Elektrina energija ( kWh/t smrznutog povra)

Na primjeru jednog postrojenja, upotreba vode i nastanak otpadne vode su poreeni za mokro
i suho kaustino guljenje kod prerade cvekle od 72 t /dan. Za istu koliinu preraenog
proizvoda, suho kaustino guljenje smanjuje potronju vode za 75 % i vrsti otpad za 90 % u
poreenju sa mokrim kaustinim guljenjem. Pored toga, otpadna voda sakupljena u toku
suhog kaustinog guljenja sadri 88 % manje suspendovanih materija, 94 % mnaje HPK i 93
% manje BPK5, nego kod mokrog kaustinog guljenja. Ovo pokazuje da se pokoica
kontaminirana luinom u nekim sluajevima izdvaja u postrojenja za preiavanje otpadne
vode u manjoj koliini nakon stvaranja pufera. Suho kaustino guljenje ima manju potronju
luine od mokrog guljenja.
Primjenjivost
Primjenjivo za svo voe i povre koje se guli. Moe se upotrijebiti kod voa i povra, gdje je
pokoica relativno tvrda u poreenju sa tkivom ploda i gdje guljenje parom nije mogue
primjeniti.
Ekonominost
Mokro kaustino guljenje proizvodi otpad sa veoma visokim pH i visokim teretom organskog
zagaenja, koji dodatno optereuju trokove obrade otpadne vode. Kaustino guljenje
pokazalo se kao mnogo skuplje od guljenja parom.
Primjer sirovina koje se gule
Upotrebljava se za guljenje krompira, mrkve, cvekle, breskve, marelice, jabuke, kruke,
paradajza, paprika, bundeve, krastavca i citrus voa. Pokazalo se upotrebljivim za guljenje
jabuka, zato to guljenje parom oteuje vono tkivo.
Suho kaustino guljenje
Opis
Kod suhog kaustinog guljenja materijal se uranja u 10 % rastvor luine i grije na 80 - 120C,
do omekavanja pokoice, koja se onda uklanja gumenim diskovima ili valjcima. Ova tehnika
smanjuje potronju vode, a pri emi nastaje koncentrirana lunata kaa za odlaganje. Nakon
guljenja, proizvod se ispire radi uklanjanaja pokoice i ostataka luine.
U sluaju guljenja kruke ili marelice , pokoica je veoma tanka i mekana i ne uklanja se lako
sa tkiva voa kao npr. kod paradajza, paprike ili krompira zbog toga to je '' priljepljena'' uz
tkivo voa. Pokoica je mnogo jae ''prilijepljena'' uz tkivo voa kod manje zrelog voa, nego
kod zrelijeg voa. Breskve i marelice se uranjaju u rastvor luine i pokoica se raspadne.
Ostaci pokoice se onda ispiraju tuiranjem voa. U praksi, voe razliite zrelosti se guli
zajedno to produava proces guljenja da se osigura da i najmanje dozrelo voe bude

165

oguljeno. U sluaju npr. guljenja breskve i marelice, radi kasnije zatite i cijele i raspolovljene
, mehaniko uklanjanje omekane pokoice moe izazvati neprihvatljiva oteenja na
povrini voa.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjena potronja vode u poreenju sa guljenjem parom i mokrim kaustinim guljenjem.
Smanjeno nastajanje vrstog otpada i nastajanje otpadne vode u poreenju sa mokrim
kaustinim guljenjem. Nia potronja luine nego kod mokrog kaustinog guljenja. Smanjena
potronja energije nego kod guljenja parom.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Nastajanje visokoalkalnog ili slanog otpada. Upotreba hemikalija moe ograniiti
prehrambenu upotrebu izdvojene pokoice. Nastajanje neugodnog mirisa. Buka takoer moe
biti problem. Proizvod moe biti obezbojen.
Operativni podaci
Suho kaustino guljenje moe uveliko smanjiti volumen i jainu otpadne vode u poreenju sa
tehnikom guljenja parom i mokrog kaustinog guljenja. Pokoica se moe skupljati kao
emulzija, koja se moe pumpati i koju treba izmjestiti. To pokazuje da pokoica
kontaminirana luinom je u nekim sluajevima odloena u postrojenju za preiavanje
otpadne vode u malim koliinama, nakon stvaranja pufera. Suho kaustino guljenje pokazuje
niu potronju luine od mokrog kaustinog guljenja.
Na primjeru jednog postrojenja, upotreba vode i nastanak otpadne vode su poreeni za mokro
i suho kaustino guljenje kod prerade cvekle od 72 t /dan. Za istu koliinu preraenog
proizvoda, suho kaustino guljenje smanjuje potronju vode za 75 % i vrsti otpad za 90 % u
poreenju sa mokrim kaustinim guljenjem. Pored toga, otpadna voda sakupljena u toku
suhog kaustinog guljenja sadri 88 % manje suspendovanih materija, 94 % manje HPK i 93
% manje BPK5 nego kod mokrog kaustinog guljenja.
Primjenjivost
Primjenjivo za svo voe i povre koje se guli. Moe se upotrijebiti kod voa i povra, gdje je
pokoica relativno tvrda u poreenju sa tkivom ploda i gdje guljenje parom nije mogue
primjeniti.
Ekonominost
Suho kaustino guljenje prizvodi otpad sa veoma visokim pH koji dodatno optereuju
trokove obrade otpadne vode. Suho kaustino guljenje pokazalo se kao mnogo skuplje od
guljenja parom.
Primjer sirovina koje se gule
Upotrebljava se za guljenje krompira, mrkve, jabuke, breskve i marelice.

Guljenje plamenom
Opis
Ova tehnika je razvijena za guljenje luka. Maina za guljenje sa plamenom se sastoji od
transportne trake koja sirovinu za guljenje transportuje i rotira kroz pe zagrijanu na

166

temperaturu iznad 1000C. Pokoica ili korijenje sagore i onda se odstarnjuju ispiranjem
vodom pod visokim pritiskom.
Ostvarene okolinske koristi
Guljenje plamenom zahtijeva toplinu, za razliku od drugih operacija guljenja koje zatijevaju
elektrinu energiju.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Kod primjene guljenja plamenom, dolazi do emisija praine i neugodnog mirisa.
Operativni podaci
Prosjeni gubitak proizvoda je 9 %. Poznato je da se crvene paprike upotrijebljene prema
panskom receptu '' piquillo peppers'' mogu oguliti jedino upotrebom guljenja palmenom.
Primjenjivost
Tehnika guljenja plamenom se primjenjuje za guljenje luka i paprike.
8.2.7 Konzerviranje u konzerve, flae i tegle
Izostavljanje kuhanja prije konzerviranja u konzerve, flae i tegle mogue je ako se hrana
moe kuhati u toku sterilizacije
Opis
Prije konzerviranja u konzerve, flae i tegle, hrana treba biti skuhana. Vodeno kupatilo,
polivanje toplom vodom, para, topli vazduh, mikrotalasna penica se koristi za fazu
predkuhanja. Predkuhanje moe biti izostavljeno ako se hrana moe kasnije kuhati u toku
sterilizacije.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode i energije. Smanjeno stvaranje otpadnih voda i zagaenja.
Operativni podaci
Okolnosti koje omoguavaju da se predkuhanje izostavi i da se kuhanje izvri u toku procesa
sterilizacije, zavisi od faktora kao to su veliina komada hrane; veliina konzerve, flae i
tegle; recepta; obezbjeivanje kvaliteta proizvoda; duine vremena sterilizacije.
Primjenjivost
Velika primjena u sektoru prerade voa i povra za hranu koja se konzervie kuhanjem.
Automatsko punjenje koje objedinjuje recirkulaciju tenosti koja se prospe pri punjenju
Opis
Za hranu koja se konzervira u tenosti, automatski sistem punjenja moe da se koristi spojen
sa zatvorenom krunom recirkulacijom prosute tenosti , kao to je sos, rasol ili ulje.
Ostvarene okolinske koristi
Ponovno koritenje tople vode dovodi do smanjenja potronje vode i energije, smanjenja
tereta zagaenja otpadnih voda, te tednje na tretmanu za preiavanje otpadnih voda.

167

Operativni podaci
Kada konzerviramo povre, konzerve se pune sa rasolom, sosom ili uljem. Prosipanje
navedene tenosti dovodi do poveavanja zagaenosti otpadnih voda i dovodi do nedostatka
procesnog materijala (tenosti), ako se taj materijal nije ponovno upotrijebio. Kontaminacija
vode npr. u sterilizatoru uslijed prosutog materijala na stranama konzervi smanjuje mogunost
ponovne upotrebe te vode.
Primjenjivost
iroka upotreba npr. u konzerviranju povra u konzerve, flae i tegle.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje potronje vode, te uteda na tretmanu za preiavanje otpadnih voda.
Ponovna upotreba plivajueg ulja prilikom pranja napunjenih konzervi, flaa i tegli
Opis
Napunjene konzerve, flae i tegle se peru vodom i deterdentom da bi se oprale od sadraja
koji se prospe prilikom punjenja kao to je sos, rasol i ulje. Koliina vode koja se upotrijebi
zavisi od toga kako se rukuje sa konzervama, flaama, teglama i hranom. Plivajue ulje moe
se pokupiti iz rezervoara za ienje i ponovo upotrijebiti. Ovo poveava mogunost
recirkulacije rastvora vode i deterdenta i smanjivanje zagaenja otpadnih voda.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode i tereta zagaenja otpadnih voda, te uteda na tretmanu za
preiavanje otpadnih voda.
Primjenjivost
Primjenjuje se u ienju konzervi, flaa, tegli koje su napunjene sa biljnim uljem, hrana koja
sadri masti ili ulja ili koja je konzervirana u ulju.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje potronje vode, te uteda na tretmanu za preiavanje otpadnih voda.
Prekidna (arna) sterilizacije nakon punjenja konzervi, flaa i tegli
Opis
Napunjene i hermetiki zatvorene konzerve, flae i tegle, stavljaju se u koeve u sterilizatoru
npr. u serijama koje su uobiajene za autoklav i zagrijavaju se do podeene temperature za
vrijeme koje je potrebno obezbjediti odgovarajuu sterilizaciju i konzervaciju proizvoda.
Neka hrana moe se kuhati u toku ovog procesa. Poslije sterilizacije konzerve, flae i tegle se
hlade na temperaturu od 25-35 C sa hlorisanom vodom.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode i tereta zagaenja otpadnih voda.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Otpadna voda moe da sadri ulje, rasol i sos poslije sterilizacije, ako konzerve nisu
prethodno dobro oiene.

168

Operativni podaci
Da bi se minimizirala upotreba vode, koriste se autoklavi sa kapacitetima za skladitenje
vode. Voda recirkulie za hlaenje konzervi i ponovo se koristi u operacijama ienja kada
se ona ne moe vie koristiti za sterilizaciju.
Primjenjivost
iroka primjena u preradi povra.
Kontinuirana sterilizacija poslije punjenja konzervi, flaa i tegli
Opis
Kontinuirana sterilizacija omoguava kontrolu uslova procesa i zato daje vie ujednaene
proizvode. Oni produkuju postepene promjene u pritisku unutar konzerve, flae i tegle, manje
deformacije na spojevima u poreenju sa serijskom opremom.
Kontinuirana sterilizacija npr. ureaj za kuhanje i hlaenje (cooker-cooler) moe se
razlikovati neznatno u dizajnu i veliini i radi kontinuirano. U neke modele mogu se smjestiti
vie od 25.000 konzervi, flaa i tegli. Oni ih prenose na trakasti transporter kroz tri sekcije
tunela sa razliitim pritiskom za predzagrijavanje, sterilizaciju i hlaenje. Hrana se moe
kuhati u toku predzagrijavanja i sterilizacije.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode, energije i koliina otpadnih voda.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Otpadna voda moe da sadri ulje, rasol i sos poslije sterilizacije, ako konzerve nisu
prethodno dobro oprane.
Operativni podaci
Kada se koristi kontinualni sterilizator, npr. cooker-cooler voda se kontinuirano ponovo
koristi i dodaje da bi se nadoknadila koliina vode koja se gubi evaporacijom, to predstavlja
kontrolu upotrebe vode i energije. Voda se upotrebljava za ienje kada se ona ne moe vie
da koristi u sterilizaciji.
Glavni nedostatak kontinuirane sterilizacije ukljuuje velike zalihe u procesu koje bi se
izgubile kada bi se kvar desio i u nekim sluajevima problem sa korozijom i moe da se javi
kontaminacija termofilnim bakterijama, ako nisu preduzete odgovarajue preventivne mjere.
Primjenjivost
iroka primjena u prehrambenoj industriji npr. u konzervisanju povra.
8.2.8 Isparavanje (evaporacija)
Suenje i evaporacija su glavni procesi u prehrambenom sektoru u kojima se koristi energija.
U nekim postojeim instalacijama, kompleksna kombinacija razliitih tehnika se upotrebljava
za razliite individualne operacije. Evaporacija se koristi za koncentrisanje tenosti. Ponekad
se evaporacija primjenjuje kao preliminarni korak prije suenja, koje se moe vriti
primjenom razliitih tehnika.
Teoretski, za evaporaciju vode, potrebno je 0,611kWh/kg (2,2 MJ/kg).U praksi ovo zavisi od
metode evaporacije i tipa suenja koje se koristi, i kree se od 0,556-0,972 kWh/kg ( 2,0-3,5
MJ/kg). Potronja energije za suenje moe biti manja ako je sadraj suhe supstance vlane
169

sirovine vei. Ovo se moe postii prethodnom evaporacijom ili cijeenjem opremom kao to
su prese i centrifuge. Suare na paru mogu da imaju znatno manju potronju energije ako se
sastoje iz vie faza. Ponekad se ispusni gasovi iz sagorijevanja u kogeneracijskim
postrojenjima koriste za suenje proizvoda pa se redukuju potrebe za energijom.
Evaporatori kod kojih tenost tee u obliku tankog filma niz zidove, mogu da se koriste za
pojedinanu i viefaznu evaporaciju. Oni su dugi cilindri napravljeni od nehrajueg elika.
Tenost se unosi na vrhu evaporatora i tee kao tanki film niz unutranju stranu zagrijane
cijevi ili ploe koja se nalazi u evaporatoru.
Viefazno uparavanje
Opis
Uparivai mogu raditi pojedinano ili u seriji. Kada nekoliko uparivaa radi u seriji, svaki
upariva utie na proces. Kod sistema uparivaa sa viestrukim efektom, izlazni produkt
jednog uparivaa utie na uparavanje drugog, visoka temperatura pare koja se oslobaa iz
jednog uparivaa se koristi za zagrijavanje produkta sa niom temperaturom u sljedeem
uparivau.
Povrina uparivaa se zagrijava parom, koja se ubacuje na vrhu uparivaa. Ova para ili
ispusni gasovi se stvaraju u drugim operacijama u kojima se kljuanjem tenosti stvara para i
ovo je primjer ponovne upotrebe energije.
Vodena para sadri dovoljno energije da se iskoristi za zagrijavanje u sljedeoj fazi. Vakum
se koristi u viestrukom uparavanju da omogui kljuanje vode. Tenost koja se koristi u
procesu prolazi kroz seriju uparivaa, tako da je predmet viefaznog uparavanja. Na ovaj
nain, jedna jedinica pare koja se injektira u prvi upariva, moe da eliminie tri do est
jedinica vode iz tenosti. Uteda energije se poveava sa brojem faza (etapa) uparavanja. Do
sedam faza moe raditi u seriji, ali tri do pet je uobiajeno. U finalnoj fazi, hlaenje hladnom
vodom moe kondenzovati paru. Para uparivaa moe da se koristi kao izvor zagrijavanja za
druge procese.
U cilju postizanja dodatne efikasnosti, para koja se oslobaa iz svakog uparivaa moe se
kompresovati, da bi se poveala energija prije upotrebe za zagrijavanje medija, koji ide u
sljedei upariva.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije npr. uvoenjem pare iz jedne faze u drugu fazu uparivaa u
kojoj je temperatura nia od prethodne.
Operativni podaci
Poto se toplota koristi za sljedeu fazu uparavanja, viefazni uparivai tede energiju, za
razliku od jednofaznog uparavanja gdje se ne moe toplota vie puta iskoristiti. Zahtjevi za
parom u jednofaznim uparivaima su od 1,2 do 1,4 t/t vodene pare. U Tabeli 35. predstavljeni
su podaci o potronji energije za razliit broj uparivaa koristei TVR - toplotnom parnom
rekompresijom. Uteda energije upotrebom mehanike rekomresije pare - MVR je takoer
predstavljena u Tabeli 35.

170

Tabela 35. Poreenje efikasnosti viestrukog evaporatora

Tip uparivaa

Ukupna potronja energije

( kWh/kg vodene pare)

Toplotna rekompresija pare

0,140

3 faze
Toplotna rekompresija pare

0,110

4 faze
Toplotna rekompresija pare

0,084

5 faza
Toplotna rekompresija pare

0,073

6 faza
Toplotna rekompresija pare

0,060

7 faza
Mehanika rekompresija pare

0,015

1 faza
Smatra se da u proizvodnji eera, sok eera nastao kao rezultat preiavanja sadri 15%
suhe materije i neophodno je postii ovaj sadraj suhe materije u ekstraktu eera. Procesom
uparavanja dolazi do poveanja sadraja suhe materije od 15 do vie od 68 %. To se bazira na
razmjeni toplote izmeu soka eera i pare proizvedene u parnom kotlu. Viekratno
uparavanje produkuje razmjenu toplote koja se odvija izmeu soka eera i niskog pritiska
pare. Ovo reciklira paru dobivenu iz soka poslije prve izmjene. U praksi, para niskog pritiska
iz generatora se kondenzuje poslije izvrene razmjene toplote i vraa se da dopuni kotao.
Nakon iste izmjene, dio vode iz eernog soka ispari i tako proizvedena para zagrijava drugi
stepen u kome novi dio vode ispari. Stepeni prate jedan drugi na ovaj nain. Operacija se
moe ponoviti est puta u potpunosti. Smanjivanje nivoa pritiska i temperature sa jednog
stepena na drugi doputa ponavljanje radnje nekoliko puta sa priblino istom koliinom
energije.
Primjenjivost
Primjenjuje se u sektoru prerade voa i povra, npr. u proizvodnji koncentrata od paradajza,
jabuke i limuna.
Kompresija/rekompresija
Kompresijom isputene pare, mogue je postii glavna smanjenja energetskih potreba za
procese koncentracije u prehrambenom sektoru. Toplota kojom se voda isparava i rastvor
zgunjava, moe se nadoknaditi kondenzacijom pare koja se isputa. Neki tipovi kompresora
koji se koriste su: kruni kompresori, savijeni kompresori, turbo kompresori i kompresori na
uduvavanje.

171

Kondenzacija pare mora se odvijati na temperaturi koja je vea od take kljuanja. Da bi se

postigla temperatura kondenzacije, para se kompresuje na 0,1 do 0,5 bar ( 0,1- 0,5 hPa).
Razmjena toplote se koristi da bi se vratila toplota kondenzacije od kompresovane pare na
jedinicu za koncentrisanje.
Pored energije koja je potrebna za rad kompresora, nema dodatnih zahtjeva za energijom.
Osim utede energije i smanjivanja trokova energije, drugi bitan razlog za kondenzaciju pare
je smanjivanje emisije mirisa.
Izvodljivost instaliranja tehnika za kompresiju pare uveliko zavisi od investicionih trokova i
perioda povrata investicije zbog niih radnih trokova. Razliiti i promjenjivi trokovi
energije u razliitim dravama mogu takoer uticati na tu odluku.
Mehanika rekompresija pare
Opis
Mehanikim kompresorom se kompresuje para koja se oslobaa evaporacijom i ponovo
koristi za zagrijavanje. Latentna toplota je vea od ulazne snage kompresora. Sa mehanikom
rekompresijom pare, sva para se kompresuje, pa se postie veliki stepen povrata toplote. Za
rad sistema se koristi elektrina energija, ali je potrebno konano zagrijavanje parom da bi se
postigle visoke temperature. Dva tipa kompresora se koristi: ventilator i turbine velike
brzine.U praksi se najee koristi tip ventilatora zato to je on energijski efikasniji.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje emisije mirisa. Smanjenje potronje energije u poreenju sa toplotnom parnom
rekompresijom. Smanjenje potreba za ienjem uslijed manjeg stvaranja produkata
sagorijevanja.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Elektrina energija je potrebna za kompresore na paru. Mehanika rekompresija pare
produkuje buku, pa je zvuna izolacija potrebna
Operativni podaci
Smatra se da je potronja energije uparivaa Mehanike rekompresije pare oko 10 kWh/t
isparene vode, sa neznatnom potronjom pare. Poto je sva para ponovno komprimirana, za
razliku od toplotnih uparivaa, gdje se samo jedan dio rekompresira, postie se visok stepen
povrata toplote. Takoer, nia temperatura uparavanja je potrebna, to znai manje produkta
sagorijevanja.
U Tabeli 35. se vidi da se mogu postii vee utede energije koritenjem mehanike u
poreenju sa toplotnom rekompresijom pare.
Primjenjivost
Primjenjuje se u sektoru prerade voa i povra, u proizvodnji koncentrata od paradajza,
jabuke i limuna; Mnogi novi uparivai su opremljeni mehanikim sistemom.
Utede
Poto se za rad sistema mehanike rekompresije pare koristi elektrina energija radije nego
para, trokovi rada su znatno manji u poreenju sa sistemom toplotne rekompresije pare. Na
primjer, radni trokovi 3-faznog mehanikog isparivaa iznose priblino pola trokova
konvencionalnog 7-faznog toplotnog isparivaa. Razlika u tekuim trokovima za toplotni i
mehaniki upariva se poveavaju sa kapacitetom isparivaa.
172

Toplotna parna rekompresija

Opis
Toplotna parna rekompresija koristi kompresore sa ubrizgavanjem pare za kompresiju pare.
Kompresori sa ubrizgavanjem pare mogu imati fiksne ili promjenjive injekcione rasprskae.
Toplotna energija potrebna za kompresiju je para iz kotla.
Para prolazi kroz injekcione mlaznice i prigui se na nivo pritiska pare koja ima ulogu
prijemnika. Para se uvodi kao rezultat u razlici brzina. Para i svjea para se mijeaju u komori
za mijeanje. Promjenu otvora za protok na difuzoru odreuje pritisak na kojem mijeana para
naputa kompresor za injekciju pare.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje emisije mirisa
Nepoeljni efekti na ostale medije
Via potronja energije od mehanikih uparivaa.
Operativni podaci
U poreenju sa mehanikim, toplotni upariva je u prednosti to nema pokretne dijelove i
pouzdanost u procesu je vea. Smatra se da toplotni upariva ima dui ciklus proizvodnje i
manju uestalost ienja.
Primjenjivost
Primjenjuje se u sektoru prerade voa i povra, u proizvodnji koncentrata od paradajza,
jabuke i limuna;
Utede
Nia kupovna cijena, ali vei operativni trokovi u odnosu na mehanike uparivae.
8.2.9 Rashlaivanje
Upotreba ploastog izmjenjivaa toplote sa amonijakom za predhlaenje ledene vode
Opis
Ledena voda se koristi kao medij za hlaenje, npr. za hlaenje povra. Koliina energije koja
se troi za proizvodnju ovakve vode moe se smanjiti instaliranjem ploastog izmjenjivaa
toplote da bi se pomou amonijaka prethodno ohladila ledena voda koja se vraa, prije
konanog hlaenja u akumulirajuem rezervoaru ledene vode sa spiralnim izmjenjivaem
toplote. Ovo je zasnovano na injenici da je temperatura isparavanja amonijaka via u
ploastom rashlaivau nego kada se koriste spirale, tj. -1,5 0C umjesto -11,50C.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Upotreba amonijaka ukljuuje rizike. Istjecanje se moe sprijeiti odgovarajuim dizajnom,
operacijom i odravanjem.

173

Operativni podaci
Smatra se da kapacitet postojeeg sistema sa ledenom vodom moe da se povea bez
poveanja kapaciteta kompresora, i to instaliranjem ploastog rashlaivaa za predhlaenje
povratne ledene vode.
Npr. u jednom pogonu prerade povra, kod hlaenja povra, ovaj sistem prethodnog hlaenja
je utedio skoro 20 % elektrine energije kad se postavi u postojei sistem sa ledenom vodom.
Primjenljivost
Ovaj sistem se normalno koristi u svim novim pogonima i postrojenjima, ali se moe
upotrijebiti i u postojeim.
Utede
Cijena zavisi od postojeeg sistema ledene vode i kapaciteta.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjena potronja elektrine energije i/ili poveanje kapaciteta hlaenja, bez potrebe za
investicijama u novi rezervoar za ledenu vodu.
Upotreba hladne vode iz rijeke ili jezera za predhlaenje ledene vode
Opis
Ledena voda se koristi kao medij za hlaenje, npr. za hlaenje povra. Hladna voda iz rijeke
ili jezera se moe koristiti za predhlaenje ledene vode.
Ostvarene okolinske koristi
Potronja elektrine energije je neto smanjena, zavisno od temperature rijene vode.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Potrebna je energija za pumpanje vode do rashladnog tornja. Rijena voda se vraa
nezagaena, ali sa malo poveanom temperaturom.
Primjenljivost
Primjenljivo kad su pogoni locirani blizu rijeke sa hladnom vodom.
Utede
Sistem zahtijeva cijevi do rijeke i nazad, kao i efikasan sistem za pumpanje i
cisternu/rezervoar za skladitenje.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje trokova energije.
Hlaenje u zatvorenom krugu
Opis
Voda se koristi za hlaenje, npr. pasterizatora ili fermentatora. Voda recirkulie putem
rashladnog tornja ili rashlaivaa spojenog sa centralnim rashladnim postrojenjem, to znai
da se ponovno rashlauje i vraa do opreme koja se hladi. Ukoliko postoji potreba da se
sprijei rast algi ili bakterija, mogu se dodati hemikalije u vodu koja recirkulie. U suprotnom,
voda za hlaenje se moe opet koristiti u svrhu ienja.

174

Ostvarene okolinske koristi

Smanjenje potronje vode i smanjen tretman otpadnih voda.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Energija se moe koristiti za hlaenje vode za hlaenje. Mogue je povratiti neto od ove
toplote.
Operativni podaci
Smatra se da ovakvo hlaenje moe da utedi 80 % potronje vode, u poreenju sa otvorenim
sistemom. Ovo moe biti znaajno u oblastima gdje voda nije lako dostupna. Rashlaujua
voda koja je ve jednom prola i koja ne dolazi u kontakt sa sirovinama u prehrambenoj
industriji nee povui kontaminante i moe se razmatrati za direktno isputanje u vodotoke,
iako e imati odreeno toplotno optereenje. Ponovno prolaenje nezagaene vode za
hlaenje kroz postrojenje za preiavanje otpadne vode poveava potronju energije i izaziva
razrjeivanje, bez smanjenja sveukupnog tereta zagaenja, tako da je direktno isputanje
korisno.
U sistemima sa recirkulirajuim rashladnim tornjem, voda za hlaenje se konstantno reciklira
kroz taj toranj. Ipak, prolazak vode preko tornja za rashlaivanje odrava visok nivo
rastvorenog kiseonika to moe izazvati koroziju unutar sistema, i isparavanje vode u tornju
moe izazvati porast koncentracije suspendovanih estica. Voda koja krui moe stoga
zahtijevati tretman kojim se spreava korozija i dio vode treba da bude isputan periodino da
bi se sprijeio porast koncentracije suspendovanih estica. Mjere predostronosti takoer
treba da budu preduzete da bi se kontrolisali uslovi za porast bakterije Legionella, koja moe
da se iri u kapljicama iz tornja i da bude uzronik legionarske bolesti. Zatvoreni sistemi
minimiziraju koroziju i nema nagomilavanja rastvorenih vrstih materija.
Ako se radi o velikom izvoru vode, kad je dostupna rijeka sa velikom koliinom vode, onda
negativne posljedice zajedno sa hlaenjem u zatvorenom krugu mogu biti vee. Ukoliko
rijeka daje potreban volumen i prima termalno optereenje bez znaajnih posljedica po vodeni
svijet ili ako ne pravi smetnju drugim korisnicima povrinske vode i voda ne postaje
zagaena, onda jednosmjerno hlaenje predstavlja bolje rjeenje kad je u pitanju zatita
ivotne sredine. Voda koja je ve jednom prola takoer zahtijeva energiju da bi se mogla
ispumpati iz izvora i van pogona i postrojenja. Ukoliko se ne preduzmu mjere za spreavanje
curenja iz sistema koji se hladi, moe doi do isputanja zagaene vode.
Za hlaenje fermentatora, hlaenje zatvorenog tipa uz upotrebu rashlaivaa i pumpe za
recirkulaciju doprinosi boljem hlaenju.
U Bosni i Hercegovini veina pogona ima implementiran zatvoreni kruni sistem hlaenja.
Primjenljivost
U sektoru prerade voa i povra, koji imaju pogone za proizvodnju sokova.
Utede
Kad je fermentator u pitanju, potencijalni troak se smatra srednjim, ali period za povrat
uloenih sredstava je kratak.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje potronje vode, a samim tim smanjenje koliina otpadne vode to za posljedicu
ima finansijsku utedu.

175

8.2.10 Hlaenje voa i povra prije zamrzavanja

Opis
Temperatura voa i povra prije ulaska u tunel za zamrzavanje je vaan faktor koji takoe
odreuje potronju energije sistema. to je nia temperatura, manje je optereenje rashladnog
sistema i manja je potronja energije.
Temperatura voa i povra se moe sniziti dovoenjem u kontakt sa vikom vode za hlaenje
u viku vremena. Generalno, ovo je stepen hlaenja poslije blaniranja. Ako je temperatura
vode iznad 4C, kanal ledene vode moe se iskoristiti za hlaenje voa i povra do 4C.
Dodatno, recirkulaciona voda u kanalu ledene vode moe biti kontinualno hlaena
prikljuivanjem dodatnog rashladnog ureaja za vodu u kanalu ledene vode ili postavljanjem
povrine za isparavanje ispod kanala ledene vode. Povrina za isparavanje je spojena za
rashladni sistem na slian nain kao izmjenjiva topote za proizvodnju ledene vode. ako se
voda dovodi u tunel za zamrzavanje ona takoe mrzne i predstavlja dodatno energetsko
optereenje. To se moe sprijeiti prolaenjem sirovine preko perforirane trake koja
omoguava uklanjanje vode sa sirovine i koja se ponovo prikuplja i koristi u rashladnom
procesu.
Ostvarene okolinske koristi
Redukovana potronja energije u procesu zamrzavanja.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Potronja energije u procesu hlaenja prije zamrzavanja.
Operativni podaci
Uoeno je da smanjenje temperature proizvoda za 10 C rezultira sljedeem:

smanjenje optereenja kompresora za hlaenje na -30 do -40 C, to smanjuje

potronju el. energije od 5 to 7 kWhe/t
poveanje optereenja kompresora za hlaenje na 0 C, to redukuje potronju el.
energije od 1.5 do 2 kWhe/t
ukupno smanjenje el. optereenja za 3 do 5.5 kWhe/t.

Takoer je uoeno to, da kad rashladni tunel radi pri kapacitetu od 10 t/h, onda el. optereenje
pada za 30 do 55 kW ako je temperatura voa i povra redukovana sa 30 na 20 C prije ulaska
u rashladni tunel. Dalje, prenos toplote kada je rashladni medijum voda je za red veliine vei,
nego kad je u pitanju vazduh. Dodatno, voe i povre je najbolje transportovati u rashladni
tunel hladno i suho koliko je god vie, da bi se redukovalo optereenje za hlaenje, a to se
postie cijeenjem voa i povra poslije zaranjanja u hladnu vodu.
Primjenjivost
Primjenjivo za duboko zamrzavanje voa i povra.
8.2.11 Zamrzavanje
Efikasnost upotrebe energije za duboko smrzavanje
Najvie utede energije se moe postii u hlaenju i smrzavanju. Utede su mogue korektnim
podeavanjem radnih parametara kao to su temperatura isparavanja, brzina transportne trake
i snaga uduvavanja hladnog vazduha u tunelu za smrzavanje. Ovo zavisi od proizvoda koji se

176

prerauje i od protoka. Potronja energije u elektrinim sistemima u tunelima za smrzavanje

se moe drati na najniem moguem nivou biranjem frekvencijskih konvertora na ureajima
za upuhavnje, na distributivnom transporteru i instaliranjem osvjetljenja visoke efikasnosti i
niske potronje energije.
Smanjenje pritiska kondenzacije
Opis
Efikasnost zamrzivaa se uglavnom odreuje pritiskom isparivaa i pritiskom kondenzacije.
Smanjenje pritiska kondenzacije poveava efikasnost zamrzivaa i smanjuje potronju
elektrine energije. Pritisak kondenzacije se dri to niim obezbjeivanjem dovoljnog broja
kondenzatora.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje elektrine energije.
Primjenljivost
Primjenjuje se u dubokom zamrzavanju i hlaenju pakovanih i nepakovanih prehrambenih
proizvoda.
Smanjenje temperature kondenzacije
Opis
Smanjenje temperature kondenzacije poveava efikasnost i smanjuje potronju elektrine
energije. Ovo smanjenje se moe postii podeavanjem adekvatnog kapaciteta baterija
kondenzatora tako da se, ak i ljeti kad je sezona za sektor povra, moe postii dovoljno
niska temperatura kondenzacije.
Niske temperature se takoer mogu ouvati odravanjem kondenzatora istim i zamjenom
onih koji su dosta zahrali. Blokirani kondenzatori dovode do poveanja temperature
kondenzacije i takoer opada kapacitet hlaenja, tako da se ne moe postii traena
temperatura.
Osiguravanjem da to hladniji vazduh ulazi u kondenzatore doprinosi smanjenju temperature
kondenzacije. to je topliji vazduh koji ulazi u kondenzator time je via je temperatura
kondenzacije. Ovo se moe minimalizirati zaklanjanjem kondenzatora od suneve svjetlosti
ukoliko je potrebno, osiguravanjem da topli vazduh ne cirkulie opet, i uklanjanjem svega to
spreava protok vazduha i zamrzavanje nou.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje elektrine energije.
Operativni podaci
Smanjenje temperature kondenzacije za 10C poveava efikasnost za 2 %. Smanjenje
temperature kondenzacije za 50C dovodi do pada potronje elektrine energije od 10 %.
Primjenljivost
Primjenjuje se u dubokom zamrzavanju i hlaenju pakovanih i nepakovanih prehrambenih
proizvoda.

177

Rast temperature isparavanja

Opis
Podizanje temperature isparavanja poboljava uinkovitost koritenja energije. Da bi se to
postiglo, moe se izvesti istovremena optimizacija raznih tunela za zamrzavanje. Ova
optimizacija treba da se preduzme opet nakon iskljuenja tunela, prerade drugog proizvoda i
postavljanja novog protoka.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje elektrine energije.
Operativni podaci
Smatra se da ako se temperatura isparavanja povea za 10C, efikasnost se poveava za 4 % i
kapacitet hlaenja se podie za 6 %.
Jedna flamanska studija o potronji energije tokom zamrzavanja povra u tunelu za
zamrzavanje, pokazuje da se najvea uteda postie podeavanjem temperature isparavanja,
vremena zadravanja povra u tunelu za zamrzavanje, protoka vazduha u odnosu na protok
povra i vrste povra. Ova studija takoer pokazuje da nije uvijek neophodno podesiti
temperaturu isparavanja na najnii nivo, tj. -40 0C, da bi se postigao dobar kvalitet
zamrzavanja. Dalje, veoma je bitno nadgledati temperaturu proizvoda nakon njegovog
prolaska kroz tunel za zamrzavanje. Niske temperature, tj. manje od -18 0C nisu neophodne
poto e se povre na kraju uvati u ogranienom prostoru na -18 0C. Visoke temperature, tj.
preko -16 0C, dovode do loijeg kvaliteta zamrzavanja. U najgorem scenariju, cijela masa se
moe zamrznuti zajedno tokom uvanja u sanducima. Zakljuci ove studije su jasni - treba:
1. Podesiti temperaturu isparavanja na najnii nivo (tj. -40 0C)
2. U svakom tunelu, podesiti ventilatore na najveu moguu brzinu bez izazivanja
gubitaka proizvoda
3. U svakom tunelu, podesiti brzinu transportera
4. Mjeriti temperaturu proizvoda nakon prolaska kroz tunel za zamrzavanje
5. Ako su temperature svih proizvoda manje od -18 0C, onda treba poveati
temperaturu isparavanja dok se ne postigne temperatura proizvoda od -18 0C u
jednom tunelu
6. Smanjiti protok vazduha u drugim tunelima dok se ne postigne temperatura
proizvoda od -18 0C nakon prolaska kroz tunel
U vezi sa ovim primjerom:

Temperatura isparavanja jedinice za zamrzavanje je podeena na najnie, tj. -40 0C

Venitlatori su podeeni na maksimalan dozvoljen protok vazduha bez gubitka
proizvoda. Ako su ventili koji reguliu vazduh potpuno otvoreni ili ako je brzina
rotacije podeena na maksimalnu frekvenciju, proizvod se izbacuje iz korita. Onda,
ventili se vie zatvaraju ili se frekvencija smanjuje.
Prilikom podeavanja brzine transportne trake, obrnuto proporcionalnog vremenu
provedenom na traci, vodi se rauna da gustoa sloja nije preniska. Ovo uvijek
dovodi do formiranja preferencijalnih vazdunih kanala u koritu za povre, to
znai da do ostatka korita dolazi malo vazduha. Ova gustoa sloja nije podeena na
previe, poto bi to blokiralo zamrzavanje niih slojeva. Kako se pritisak nad

178

koritom sa povrem poveava, brzina protoka vazduha se smanjuje sa niim

oduzimanjem toplote.
Temperatura proizvoda u svakom tunelu se mjeri. Da bi se to izvrilo, izolovani
kontejner je popunjen proizvodima. Oitavanje se vri im se temperatura
stabilizuje. Odmah nakon zamrzavanja, vanjska temperatura je nia od one u
centru.
Ako je temperatura proizvoda nia od -18 0C za svaki od tunela, onda se
temperatura isparavanja podeava na viu. Ovo se ponavlja dok se temperatura
proizvoda u jednom od ovih tunela ne izjednai sa -18 0C. Ako u jednom od tunela,
temperatura proizvoda pri najniem isparavanju je vea od -18 0C, onda se protok
povra u odreenom tunelu smanjuje.
U drugim tunelima za zamrzavanje, protok vazduha se smanjuje ako se postigne
temperatura proizvoda od -18 0C.
Primjenljivost
Primjenjuje se u dubokom zamrzavanju pakovanih i nepakovanih prehrambenih proizvoda.
Upotreba visoko efikasnih motora za rad ventilatora
Opis
Motori za pokretanje ventilatora su postavljeni u tunelu za zamrzavanje. Elektrina energija
koja napaja motore stoga mora da se rasipa u jedinici za zamrzavanje. Izborom visoko
efikasnih motora za pogon ventilatora ne samo da se direktno tedi elektrina energija, tj.
manje je troe ventilatori, nego se i indirektno tedi, i to kroz optereenje hlaenja u jedinici
za hlaenje.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje elektrine energije
Primjenljivost
Primjenjuje se u dubokom zamrzavanju pakovanih i nepakovanih prehrambenih proizvoda.
Smanjenje rada ventilatora tokom kratkih prekida u proizvodnji
Opis
Prilikom zamrzavanja hrane, obino se javljaju problemi sa snabdjevanjem rashladnog
ureaja, ako je zamrzavanje jedan korak u procesu proizvodnje ili kad se prelazi sa jednog
proizvoda na drugi. Tokom ovih perioda, bitno je drati prazni tunel za zamrzavanje na
dovoljno niskoj unutranjoj temperaturi. Da bi se ovo postiglo, treba ostaviti ventilatore da
rade, ali se protok vazduha moe smanjiti. Da bi se to uradilo, motori sa regulisanom brzinom
rotacije se mogu podesiti na najniu moguu frekvenciju. Uz to, moe se iskljuiti nekoliko
ventilatora. Ovo smanjuje potronju elektrine energije od strane ventilatora i jedinice za
hlaenje.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje elektrine energije.
Operativni podaci
Svako smanjenje snage ventilatora za 1 kW ima za rezultat utedu od oko 1,4 do 1,6 kW.

179

Primjenljivost
Primjenjuje se u dubokom zamrzavanju pakovanih i nepakovanih prehrambenih proizvoda.
Rad bez automatskog odmrzavanja tokom kratkih prekida u proizvodnji
Opis
Prilikom zamrzavanja hrane, obino se javljaju problemi sa snabdjevanjem rashladnog
ureaja ako je zamrzavanje jedan korak u procesu proizvodnje ili kad se prelazi sa jednog
proizvoda na drugi. Tokom ovih perioda, bitno je drati prazan tunel za zamrzavanje na
dovoljno niskoj unutranjoj temperaturi. Da bi se smanjila potronja elektrine energije tokom
ovih prekida, automatsko odmrzavanje isparivaa se moe iskljuiti poto u praznom tunelu
za zamrzavanje ima malo ili ak nimalo prenosa vlage ili vode, tj. voda se jedino unosi
zajedno sa hranom. Ovim se izbjegava ponovno hlaenje isparivaa nakon odmrzavanja.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje elektrine energije.
Operativni podaci
Predmetni ispariva je teine oko 2 tone i napravljen je od elika. Da bi se ova masa ponovno
ohladila sa 15 do -35 0C potrebno je oko 13,33 kWh (48 MJ) hlaenja. Ipak, iskljuivanje
automatskog odmrzavanja tokom kratkih prekida u proizvodnji dovodi do utede u potronji
kompresora, tj. uteda od 5 do 9 kWh se moe ostvariti po isparivau koji nije odmrzavan.
Primjenljivost
Primjenjuje se u dubokom zamrzavanju pakovanih i nepakovanih prehrambenih proizvoda.
Izdvajanje izlaznih tokova , optimiziranje upotrebe, ponovne upotrebe, obnavljanje, recikl i
odlaganje i minimiziranje upotrebe vode i kontaminacije otpadne vode )
Primjeri primijenjene ove tehnike
Vjerovatno postoji mnogo drugih mogunosti za primjenu ove tehnike u okviru ovog sektora.

Odstraniti ist organski materijal, npr. krompir zaostao u proizvodnoj opremi

Ograniiti sortiranje, gubitke zbog rasipanja i rasprskavanja, uz pomo montiranja
korita (kaseta) za skupljanje materijala koji se rasipaju, te preklopnica i mrea
Upotreba suhe separacije /izdvajanja i sakupljanja vrstih ostataka, poluvrstih
ostataka i oteenih sirovina npr. u toku postupaka sortiranja, dotjerivanja, ekstakcije
i filtracije
Izdvajanje vrstih otpadnih materijala nastalih u procesima guljenja/ljutenja iz
otpadne vode, npr. sitima, filterima i centrifugom , kako bi ograniili ispiranje
Montirati klapne i mree na transportne trake
Primjenjivost
Primjenjivo u svim proizvodnim pogonima za preradu voa i povra.
8.2.12 Blaniranje voa i povra
Blaniranje voa i povra je opisano u Poglavlju 5. Opis tehnolokog procesa i tehnika po
proizvodnim pogonima (C3). Generalno, sastoji se iz tri operacije: predgrijavanje, blaniranje
i hlaenje, koje prethode daljoj preradi kao to su konzerviranje ili smrzavanje. Tabela 36.
180

pokazuje kvalitativna poreenja stepena potronje energije i vode za razliite tehnike

blaniranja.
Tabela 36. Poreenja stepena potronje energije i vode za razliite tehnike blaniranja
Tehnika blaniranja

Energija

Voda

Blaniranje parom sa hlaenjem zrakom

Blaniranje na trakama sa hlaenjem vodom

Blaniranje na trakama sa hlaenjem zrakom

Blaniranje u bubnju sa protustrujnim hlaenjem vodom

1: Najnia potronja
4: Najvia potronja

Blaniranje parom sa hlaenjem zrakom

Opis
Blaniranje parom je kontinuirani proces, gdje se hrana koja se blanira transportuje
dugakom perforiranom trakom. U toku predgrijavanja, hrana se pre vodom sa obje strane.
Voda za predgrijavanje je podeena na 60C upotrebom pare.
U toku blaniranja, hrana se dalje zagrijava direktnim injektiranjem pare sa donje strane. Radi
minimiziranja potronje vode i energije para se reciklira i prerauje u zatvorenoj opremi
dizajniranoj da minimizira potronju pare.
Na kraju , hrana se hladi zrakom upotrebom ventilatora. Zrak je ohlaen na nioj temperaturi,
prskanjem vodom unutar struje zraka. Ova voda sprjeava suenje hrane. Ako je neophodno,
hrana se moe dalje hladiti vodom u zadnjem odjeljku za hlaenje. Ponovna upotreba ove
rashladne vode u sekciji predgrijavanja nije korisna, tako da voda ne zadrava mnogo
energije. Hlaenje zrakom je manje energijski korisno od hlaenja vodom, budui da toplina
ne moe biti ponovno upotrijebljena, a i ventilatori za puhanje zraka preko hrane koja se hladi
imaju veliku potronju energije.
Ostvarene okolinske koristi
Najnia potronja vode i nastajanje otpadne vode u poreenju sa svim ostalim tehnikama
blaniranja. Smanjena potronja energije u poreenju sa blaniranjem na trakama sa
hlaenjem zrakom.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Vea potronja energije nego na trakastom blaneru sa hlaenjem vodom i bubnjastom
blaneru sa protustrujnim hlaenjem vodom. Visoko BPK5 optereenje otpadne vode.

181

Operativni podaci
Optimalni temperatura i vrijeme blaniranja zavisi od tipa hrane i veliine komadia hrane
koja se blanira. Tipini uslovi blaniranja su 65 - 95C, za jednu minuti ili vie. Blaniranjem
parom nastaje otpadna voda sa visokim nivoom BPK5.
Iskoritenje energije zavisi od metode odravanja pritiska pare. Hrana moe ui i izai iz
blanera preko rotacionih ventila i brtvi za smanjenje gubitka pare i poveanje iskoritenja
energije, ili se para moe ponovo upotrijebiti prolaskom kroz venturi cijev. Upotrebom
kombinacije hidrostatike i venturi cijevi moe se poveati iskoritenje.
Parni blaneri su se pokazali najbolji kod gubitaka u vodi topivih komponenti i hranjivih
sastojaka, ali blaniranje moe biti neravnomjerno ako je hrana suvie nagomilana na traci ili
ako produkti mjestimino dotiu jedan drugog i na tom mjestu onda mogu biti nedovoljno
blanirani.
Primjenjivost
Primjenjuje se za blaniranje voa i povra.
Blaniranje na pokretnoj traci sa hlaenjem vodom
Opis
Ovo je kontinualni proces, gdje sirovina stoji na dugoj perforiranoj traci i kree se zajedno sa
trakom. Sirovina se prethodno zagrijava rasprskavajuom vodom koja pre sa obje starne po
sirovini i koja se kree suprotnosmjerno u odnosu na sirovinu. Temperatura vode za
zagrijavanje se odrava na 60C pomou pare. Ohlaena voda za zagrijavanje se moe
ponovo koristiti u drugim procesima, npr. u procesu pranja i sjeenja, kao i za predpranje za
tunele za smrzavanje.
U sekciji za blaniranje, sirovina se pre vodom odozgo i odozdo. Temperatura voda se
odrava na 80 95 C upuhavanjem pare .
Na kraju, sirovina se hladi vodom. Hlaenje se odvija u seriji razliitih komora. U svakoj
komori, sirovina se pre vodom odozgo i odozdo. Svjea voda za hlaenje na oko 2 15C,
ulazi u zadnju komoru sekcije za hlaenje, te se ponovo koristi u prethodnim komorama.
Voda iz prve komore sekcije za hlaenje, neposredno poslije blaniranja, gdje je topla,
ponovo se koristi u sekciji za prethodno zagrijavanje, to vodi utedi energije i smanjenju
potronje vode. Ako se najhladnija voda koristi za hlaenje, to takoe redukuje potronju
energije, i za hlaenje nakon blaniranja, i za hlaenje ako sirovina ide na zamrzavanje.
Ostvarene okolinske koristi
Najmanja potronja energije u poreenju sa ostalim tehnikama blaniranja. Smanjena
potronja vode u poreenju sa baniranjem u bubnju sa protivstrujnim vodenim hlaenjem.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Vea potronja vode u odnosu na blaniranje parom sa vazdunim hlaenjem i blaniranje sa
pokretnom trakom sa vazdunim hlaenjem. Visok nivo BPK u otpadnoj vodi.
Operativni podaci
Optimalna temperature i vrijeme blaniranja zavise od vrste i veliine sirovine. Vrua voda iz
blaniranja proizvodi otpadnu vodu sa visokim nivoom BPK.

182

Ako se blaner sa pokretnom trakom kombinuje sa vodenim hlaenjem, potroi se 2 8

KWhe/t smrznutog proizvoda. Blaniranje na pokretnoj traci sa vodenim hlaenjem je tehnika
sa najefikasnijim koritenjem energije. Razlog je taj to se toplota osloboena prilikom
hlaenja hrane u zoni za hlaenje koristi za prethodno zagrijavanje povra prije blaniranja.
Takoer, potronja vode je minimizirana ponovnim koritenjem unutar komora za hlaenje i
za prethodno zagrijavanje.
Tabela 37. pokazuje medijume za prenos energije i potronju za blaner sa pokretnom trakom
i vodenim hlaenjem izraenim u koliini zamrznutog proizvoda, tj. koliinom proizvoda koja
e biti zamrznuta poslije blaniranja.
Tabela 37. Mediji za prenos toplote i potronja za blaner sa pokretnom trakom i hlaenjem
vodom
Medijum za prenos energije

Priblina potronja

Vrua
voda

0*

Para

(kWh/t zamrznuto
povre)
(t/t zamrznuto povre)

Pritisak pare

(bar)

El. energija (kWhe/t zamrznuto

povre)

0.16
7
0.5 1.3

*Vrua voda je 0 zato to je voda zagrijavana ubacivanjem pare

Primjenljivost
Upotrebljivo za blaniranje voa i povra.
Blaniranje na pokretnoj traci sa hlaenjem vazduhom
Opis
Ovo je kontinualni proces gdje sirovina stoji na dugoj perforiranoj traci i kree se zajedno sa
trakom. Sirovina je prethodno zagrijana sa vodom koja pre i odozgo i odozdo po sirovini i
koja se kree u suprtnom smjerno u odnosu na sirovinu. Temperatura vode za zagrijavanje se
odrava na 60C pomou pare. Ohlaena voda za zagrijavanje se moe ponovo koristiti u
drugim procesima, npr. u procesu pranje i sjeenja, kao i za predpranje za tunele za
smrzavanje.
U sekciji za blaniranje, sirovina se pre vodom odozgo i odozdo. Temperatura voda se
odrava na 80 95 C upuhavanjem pare . Blanirana sirovina se hladi sa vazduhom koji se
propuhava jakim ventilatorima. Dalje se vazduh hladi ubacivanjem vode u struju vazduha.
Ova voda spreava suenje hrane. Ako je neophodno, sirovina se moe dalje hladiti vodom u
posljednjem odjeljku za hlaenje. Ponovna upotreba ove rashladne vode u sekciji za
zagrijavanje nije mogue, jer ta voda ne posjeduje dovoljno energije. Ova tehnika je manje
energetski efikasna, zato to sa vazdunim hlaenjem energija ne moe biti ponovo
upotrebljena i ventilatori koji upuhavaju preko hrane imaju veliku potronju energije.

183

Ostvarene okolinske koristi

Smanjena potronja vode u poreenju sa blaniranjem na pokretnoj traci sa vodenim
hlaenjem i blaniranjem u bubnju sa protivstrujnim vodenim hlaenjem.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Najvea potronja energije u poreenju sa ostalim tehnikama blaniranja. Vea potronja vode
nego pri blaniranju parom sa vazdunim hlaenjem. Visoko optereenje BPK u otpadnoj
vodi.
Operativni podaci
Optimalna temperature i vrijeme blaniranja zavisi od vrste i veliine sirovine. Blaniranje
vruom vodom proizvodi otpadnu vodu sa visokim nivoom BPK.
Kad se blaner sa pokretnom trakom upotrebljava u kombinaciji sa vazdunim hlaenjem,
potroi se 7 28 kWhe/t smrznutog proizvoda. Jaki ventilatori troe 60 kWhe. Tabela 38.
pokazuje medije za prenos energije i potronju za blaner sa pokretnom trakom i vazdunim
hlaenjem, podrazumijevajui pod tim sirovinu koja e biti zamrznuta.
Tabela 38. Mediji za prenos energije i potronja za blaner sa pokretnom trakom i hlaenjem
zrakom
Medijum za prenos energije

Red veliine indikatora

Vrua
voda

0*

Para

(kWh/t zamrznutog povra)

(t/t zamrznutog povra)

Pritisak pare

(bar)

El. energija (kWhe/t

povra)

0.16
7

zamrznutog 7 30

*Vrua voda je 0 zato to je voda zagrijavana ubacivanjem pare

Ako je u procesu predviena zatita proizvoda od kvarenja, hlaenje hrane do oko 40C je
nepotrebno, jer e se ionako proizvod poslije grijati da bi se sprijeilo djelovanje bakterija, tj.
zatitio proizvod. Zatita prolaskom kroz toplotni tretman u kasnijim koracima, kao to su
pasterizacija i sterilizacija. Ovo znai da e se manje energije potroiti ako se primjenjuje
neka od tehnika zatite, poredei sa ostalim tehnikama koje se upotrebljavaju u sektoru
prerade voa i povra i koje zahtjevaju naknadno hlaenje, kao to su hlaenje prije
smrzavanja.
Primjenjivost
Primjenjivo za blaniranje voa i povra

184

Doboasti blaner sa protivstrujnim vodenim hlaenjem

Opis
Ovo je arni proces u kojem se sirovina ubacuje u sistem pomou rotirajueg punog
transportera. Voda u blaneru se zagrijava ubrizgavanjem pare. Sirovina izlazi iz sistema
preko perforiranih lopatica. Dalje se sirovina hladi pomou vode koja protie protivstrujno u
odnosu na sirovinu. Zagrijana rashladna voda se moe ponovo koristiti u drugim procesima,
npr. za zagrijavanje svjeih sirovina prije ulaska u blaner.
Ostvarene okolinske koristi
Manja potronja energije u poreenju sa blanerom sa pokretnom trakom i vazdunim
hlaenjem i blanerom sa parom i vadunim hlaenjem.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Najvea potronja vode u poreenju sa drugim tehnikama blaniranja. Visok nivo BPK u
otpadnoj vodi. Vea potronja energije nego blaner sa pokretnom trakom sa vodenim
hlaenjem.
Operativni podaci
Optimalna temperature i vrijeme blaniranja zavise od vrste i veliine sirovine. Doboasti
blaner sa protivstrujnim vodenim hlaenjem troi 1 2.6 kWhe/t smrznutog proizvoda.
Protivstrujni doboasti hladnjak troi 2 4 litre vode po kilogramu sirovine.
Tabela 39. prikazuje medije za prenos energije i potronju doboastog blanera, prikazani u
koliini smrznutog proizvoda, podrazumijevajui pod tim sirovinu koja e biti zamrznuta.
Tabela 39. Medijumi za prenos energije i red veliine indikatora za doboasti blaner
Medijum za prenos energije

Priblina potronja

Vrua
voda

0*

Para

(kWh/t zamrznuto
povre)
(t/t zamrznuto povre)

Pritisak pare

(bar)

El. energija (kWhe/t zamrznuto

povre)

0.16
7
0.5 1.3

*Vrua voda je 0 zato to je voda zagrijavana ubacivanjem pare

Naredna tabela prikazuje medijume za prenos energije i potronju za protivstrujni doboasti

hladnjak, prikazani u koliini smrznutog proizvoda, podrazumijevajui pod tim sirovinu koja
e biti zamrznuta.

185

Tabela 40. Medijumi za prenos energije i potronja energije za doboasti hladnjak

Medijum za prenos energije

Priblina potronja

Vrua
voda

Para

(kWh/t zamrznuto povre)

(t/t zamrznuto povre)

Pritisak pare
El.
energija

(bar)
(kWhe/t zamrznuto
povre)

0
0
0.5 1.3

Primjenjivost
Primjenjivo za blaniranje voa i povra
8.2.13 Pakovanje i punjenje
Ekstenzivno pakovanje se koristi u itavoj prehrambenoj industriji jer gotovi proizvodi
moraju biti upakovani na odgovarajui nain za distributere i kupce ne samo iz higijenskih
zahtjeva, ve da pakovanje sadri neophodne informacije o proizvodu, da bude privlano za
kupca i da zaiti proizvod, a takoer i da pokae ime marke, te da bude dosta vidljivo u esto
vrlo okrutnim trinim uslovima. Ovo ukljuuje kako vea pakovanje tj. pakete, tako i
pojedinane ambalae. Higijenski uslovi moraju biti zadovoljeni, slijedei osnovne HACCP
principe.
Izbor ambalanog materijala
Opis
Ambalani materijali mogu biti izabrani da minimiziraju uticaj na okolinu. Da bi se otpad
minimizirao, treba uzeti u obzir teinu i volumen svakog materijala, kao i mogunost za
ponovnu upotrebu, odnosno reciklau. esto jedan materijal moe iskljuiti potrebu za
drugim, npr. stre folija koja se moe reciklirati moe iskljuiti potrebu za papirnim tacnama i
stre folijom.
Na izbor ambalanog materijala moe uticati mogunost ponovnog koritenja, ime se
direktno smanjuje koliina otpada.
Lako se mogu izabrati materijali koji se recikliraju, pokuati ne koristiti sloene materijale,
obiljeiti ambalau navodei koritene materijale, te smanjiti neeljene kontaminacija
materijala, npr. papirne naljepnice na plastinoj ambalai. Ovo zahtijeva saradnju izmeu
proizvoaa ili dostavljaa ambalae sa proizvoaem hrane i, u veini sluajeva, sljedeim
potroaem u lancu, pogotovo ako je on prodavac na malo. Ugostitelj lake prihvata isporuku
u rinfuzi i ne zahtijeva atraktivno pakovanje.
Izbor ambalanog materijala treba se zasnivati na bitnim zahtjevima iz lana 9 Aneksa II
Direktive o ambalanom otpadu 94/62/EC [213 EC 1994]. Aneks ukljuuje minimiziranje
prisustva tetnih i drugih opasnih supstanci i materijala, s obzirom na njihovo prisustvo u
emisijama, pepelu ili ocjednoj vodi deponija, kada se pakovanja ili ostaci spaljuju ili odlau,
te sadri maksimalno dozvoljene koncentracije za sadraj kadmija, ive, olova i
esterovalentnog hroma.
186

Treba uzeti u obzir pogodnosti koritenja materijala za reckliranje i/ili kompostiranje, tj.
njegove biodegradacije i/ili za proizvodnju energije tj. njegove kalorine vrijednosti.
Direktiva o ambalanom otpadu 94/64/EC sadri sve potrebne detalje. Materijali i
kombinacija materijala utiu na pranjenje, sakupljanje, sortiranje, razdvajanje i recikliranje,
te potrebne zapremine za narednu upotrebu. Na primjer, prirodni materijali kao to su drvo,
drvena vlakna, pamuna vlakna, papirna pulpa i juta, koji nisu bili hemijski modificirani,
mogu se bez detaljnog testiranja prihvatiti kao i biorazgradljivi.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje neobnovljivih materijala i smanjenje stvaranja otpada. Smanjenje
trokova odlaganja otpada.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Ambalaa predviena za ponovnu upotrebu esto je tea nego ambalaa za jednu upotrebu,
tako da e moda biti potrebna dodatna energija za njegovo rukovanje i transport. Ambalau
koja moe doi u kontakt sa proizvodom, treba prije ponovne upotrebe oistiti, za to je
potrebno koritenje vode i deterdenata, a to nadalje proizvodi otpadne vode.
Primjenjivost
Primjenjivo u sektoru prerade voa i povra.
Kljuni razlozi za implementaciju
Postojee zakonodavstvo, Direktiva 94/62/EC.
Optimizacija plana ambalairanja u cilju smanjenja koliine otpada
Opis
Sprijeavanje zagaenja u odnosu na ambalani otpad se posmatra koristei hijerarhiju
postupka sa otpadom, dakle izbjei ambalairanje; smanjiti ambalairanje; ponovno koristiti
ambalau i reciklirati ambalau.
Optimalna koliina primarne i sekundarne ambalae moe se koristiti uzimajui u obzir
veliinu proizvoda, oblik, teinu zahtjeva distribucije i izabrani ambalani materijal.
Ambalaa se moe izabrati da odgovara svrsi, minimizira koliine upotrebljenog materijala za
pakovanje, maksimizira koliinu proizvoda po paleti i optimizira dranje u skladitu.
Ovo se moe uiniti uz istodobno osiguranje da ambalaa kontinuirano daje traeni stepen
zatite za proizvod i bez poveanja rizika otpada proizvoda. Izbor ambalae i ambalanog
materijala treba se zasnivati na bitnim zahtjevima iz lana 9 Aneksa II Direktive o
ambalanom otpadu 94/62/EC .Jedan nain da se to postigne je raditi na usaglaavanju
standarda kao to su EN 13428 Ambalairanje Specifini zahtjevi za proizvodnju i sastav
sprijeavanje smanjenjem izvora (rad na ovom standardu postie ispunjenje treeg cilja
Aneksa II(1) Direktive i EN 13432 Ambalairanje - zahtjevi za ambalairanje koje se moe
povratiti kroz kompostiranje i biodegradaciju ema testiranja i kriteriji ocjene za konano
prihvatanje ambalae.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje materijala za ambalairanje i smanjenje otpada u pogonima i na mjestu
raspakiranja.

187

Operativni podaci
Kompanija konditorskih proizvoda nabavila je novu mainu za omotavanje, koja je omoguila
da se izostave omoti unutarnjeg sastavljanja na njenim glavnim pakovanjima biskvita.
Posljedica je smanjenje propilena za 100 t/god.
Kompanija za proizvodnju hrane za domae ivotinje snizila je strane svojih kartonskih
podmetaa za prijevoz bez gubitka vrstoe. Ova je akcija smanjila otpad i dovela do
smanjenja od 49 % u koritenju valovitog kartona i tinte.
Primjenjivost
iroko primjenjivo u prehrambenoj industriji.
Utede
Kompanija konditorskih proizvoda izvjetava da je povratni period investicije ispod 2 godine.
Kompanija za proizvodnju hrane za domae ivotinje izvjetava da je godinja uteda 100.000
funti.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjena upotreba pakovanja.
Razdvajanje ambalanog materijala u cilju optimizacije upotrebe, ponovne upotrebe, povrata,
recikliranja i odlaganja
Opis
Isporuioci sirovina, pomonih materijala i hemikalija za ienje mogu uzeti natrag svoje
prazne posude izraene naprimjer od plastike, drveta ili metala, za recikliranje. Ovo moe biti
lake za operatore pogona i isporuioca ako urede da se koriste posude najvee mogue
veliine. Pored toga, koriteni ambalani materijali, ako su odvojeni od drugih materijala, ako
se ne mogu ponovno koristiti mogu se poslati na recikliranje.
Odvajanje ambalanog otpada moe stvoriti mogunosti da se otpad reciklira i smanji koliina
koja se alje na odlagalita otpada. On se moe ak i prodati. Postupak moe biti jednostavan
kao to je npr. postavljanje papira, drveta, plastike i hrane u odvojene kontejnere.
Alternativno to moe ukljuiti sloeniji postupak kao to je upotreba sprave za kvaenje u
cilju odvajanja ambalae od proizvoda.
Na primjer zatitni plastini film oko flaa koje idu na liniju za flairanje moe se skupljati,
kompresovati u bale i slati na reciklau.
Ostvarene okolinske koristi
Sprijeavanje nastanka otpada, lake recikliranje ambalae i prehrambenih materijala.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Ako se prazne posude vraaju bez ienja nema meusobnih neeljenih efekata. Posuda koja
dolazi u direktan kontakt s hranom treba udovoljavati traenim higijenskim standardima, te se
treba prije ponovne upotrebe oistiti. Ovo moe izazvati emisije praine, koritenje
hemikalija, nastanak otpadne vode i koritenje energije. Prijevoz natrag od korisnika do
snabdijevaa obuhvata efekat na okolinu.

188

Operativni podaci
Proizvoa deserta razvio je mainu da odvaja na kraju linije otpadni proizvod od njegove
ambalae. Ovo je omoguilo da se plastino-kartonska ambalaa kompaktira i reciklira, a
otpad od proizvoda da se mijea sa tenim otpadom hrane i prodaje kao hrana za stoku.
Rezultat je bio smanjen otpad, nii trokovi odlaganja otpada i preiavanja otpadne vode.
Flae, bave, burad, plastini i metalni sanduci, kontejneri za nepakovanu robu, palete,
plastine kutije i plastini podmetai mogu se ponovno koristiti. Karton, plastika, staklo i
metali mogu se reciklirati. Ovi materijali se mogu skupljati u postrojenjima, gdje se prazne za
pakovanje koje treba ponovno koristiti, potrebno je da preduzea imaju aranmane kao to je
sistem zatvorene petlje, gdje povratni prevoz omoguava da se ambalaa vrati za ponovnu
upotrebu. Ovo je obino efektivnije gdje je udaljenost prevoza relativno kratka.
Primjenjivost
Primjenjivo u svim novim i postojeim postrojenjima u prehrambenoj industriji koji koriste
raznovrsne ambalane materijale.
Utede
Ekonomski podaci razlikuju se od mjesta do mjesta i zavise od dogovorenih uslova sa
isporuiocem i/ili operatorom za recikliranje otpada. Smanjeni su trokovi odlaganja i obrade
otpada.
Kljuni razlozi za implementaciju
eme sprjeavanja i recikliranja otpada, zakonodavstvo koje je vezano za upravljanje
otpadom. Smanjuje se stvaranje otpada, te trokovi odlaganja.
Optimiziranje efikasnosti linije za pakovanje
Opis
Loe konstruisane i voene linije za pakovanja ine da mnoga preduzea gube i do 4 % svog
proizvoda i ambalae. Da bi se poboljala efikasnost i produktivnost, te da bi se smanjio otpad
pojedine maine treba tano specificirati tako da rade skupa kao dio ukupnog efikasnog plana.
Vano je odravati da najsporija maina u proizvodnoj liniji radi sa maksimalnim
kapacitetom. Idealno je ako ona nikad ne oskudijeva sa materijalom za rad. Efikasnost linije
za pakovanje moe se kontrolirati npr. sedmino mjeriti indikatore kljune za rad, npr. odnos
proizvodnje i otpada. Moe se napraviti dijagram optimalnih i stvarnih vrijednosti za mainu
za pakovanje, da se identificira da li maina radi sa optimalnom efikasnou. Mogu se takoer
ucrtati i druge vrijednosti da se pokae pouzdanost pojedinih maina. Kljuni indikatori
kvalitete rada mogli bi biti broj neispunjenih zahtjeva u smjeni ili danu i vrijeme zastoja.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje ukupnog otpada od pakovanja u pogonima iz prehrambene industrije.
Primjenjivost
Primjenjivo na sve pogone u prehrambenoj industriji, tj. nove i postojee koje imaju maine
za automatsko punjenje.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje otpadnih proizvoda i pakovanja, kao i uteda trokova.

189

Minimiziranje otpada optimiziranjem brzine linije za pakovanje

Opis
Rad linije za pakovanje moe se optimizirati i postaviti odgovarajua brzina maina, da se
osigura da se proizvod odvaga u tanom odnosu koji je u skladu sa radom opreme za toplotno
zatvaranje.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje otpadnih proizvoda i ambalae.
Operativni podaci
Jedno preduzee je pratilo je rad svoje linije za pakovanja i otkrilo da neodgovarajua brzina
maine prouzrokuje netano vaganje proizvoda i kvar opreme za toplotno zatvaranje. Prostim
podeavanjem brzine omogueno je da se izvre utede proizvoda, pakovanja, naknadnom
radu i odlaganju otpada. Druge koristi bile su poveanje proizvodnje i 500 t/god smanjenje
otpada.
Primjenjivost
Primjenjivost u svim pogonima prehrambene industrije koji koriste nain zatvaranja i
punjenja mainom.
Utede
U navedenom preduzeu ostvarene su utede u iznosu preko 120.000 funti/god. Druge
finansijske koristi vezane su za poveanje proizvodnje i smanjenje otpada za odlaganje.
Kljuni razlozi za implementaciju
Poboljana efikasnost proizvodnje.
Koritenje kontrolnih vaga u cilju prevencije od prepunjavanja ambalae
Opis
Koritenje kontrolnih vaga moe smanjiti koliinu proizvoda izgubljenog zbog prepunjavanja.
Prepunjavanje moe dovesti do gubitaka proizvoda, zbog prelijevanja, te ulaza ambalanog
materijala, koji postaje blokiran u zatvaraima, i kontaminira ih kod mainskog naina
zatvaranja proizvoda. Ovo moe dovesti do prosipanja ili potrebe da se proizvodi odbace.
Mogu se koristiti tehnike kao to je kontrola statistikim procesom da se prati prepumpavanje
i oznai kada maina trai podeavanje. Ovo se moe postii takoer preko izvjebanog
paljivog rukovaoca koji odrava optimalno postavljanje na maini za punjenje.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje otpada kod punjenja ili kontaminacije ambalanih zatvaraa.
Operativni podaci
Na osnovnoj maini koja radi na punjenju od 400 g, standardna devijacija je od 0,5 g, tj. 0,125
%. Na starijoj maini vrijednosti devijacije mogu biti vie tj. izmeu 0,15 i 0,25 %.
Primjenjivost
Primjenjivost u svim postrojenjima za preradu voa i povra sa automatskim mainama za
punjenje.

190

Utede
Utede se postiu tim to se ne puni vie nego to je potrebno i to se smanjuju gubici zbog
prosipanja.
Kljuni razlozi za implementaciju
Pridravanje zakonskih normi u mjeriteljstvu.
8.2.14 Proizvodnja energije i potronja
Efikasnost toplotnog generatora
Efikasnost je definirana kao odnos ulazne i izlazne energije procesa. Efikasnost toplotnog
generatora moe se opisati kao odnos izmeu energije oduzete fluidu pri emu se uzima u
obzir toplota i ulazna energija goriva, procijenjen na niskoj kalorinoj vrijednosti snage.
Tipian metod za kalkulaciju efikasnosti toplotnih generatora je tzv. indirektna metoda.
Ova metoda je bazirana na konvencionalnoj evaluaciji gubitaka putem mjerljive toplote u
dimu, nepotpunog sagorijevanja i disperzije sa zidova toplotnog generatora.
Za evaluaciju gubitaka na dimnjaku i gubitaka zbog nepotpunog sagorijevanja, generalno se
pribjegava mjerenju dva od sljedeih parametara, npr. O2, CO2 i CO, a oni se koriste za izradu
procentualnog gubitka na nain kako se to prikazuje u Ostwaldovom dijagramu sagorijevanja.
Gubici uslijed disperzije kroz zidove toplotnog generatora su generalno konstantni sa
promjenama u napajanju i mogu se evaluirati koristei dijagrame dobivene od proizvoaa
kotlova.
Kontrole za procjenu efikasnosti nadzornog ureaja su sljedee:

analize dima i O2,

koritenje sagorijevanja goriva i zraka,
pritisak, temperatura i kapacitet toplotnog prenosnog medija u grijau, npr.
diatermikog ulja, i toplotnog prenosnog fluida do korisnika, npr. pare ili super
zagrijane vode.

Poboljanje efikasnosti toplotnog generatora

Izolacija cjevovoda, kotlova i opreme
Opis
Izolacija cjevovoda, kotlova i opreme kao to su penice i hladnjaci, moe smanjiti potronju
energije. Izolacija moe biti optimizirana izborom efektivnog materijala za oblaganje, male
provodnosti i velike debljine, kao i koritenjem cjevovoda kotlova i opreme koja je izolirana
prije ugradnje. Predhodna izolacija ima prednost da su, npr. cijevni drai montirani izvan
izolacionog omotaa umjesto da su direktno spojeni na cijev. Ovo smanjuje gubitak toplote
preko nosaa. Nedovoljna izolacija cjevovoda moe dovesti do prekomjernog zagrijavanja
okolnog procesnog prostora kao i do rizika teta od opekotina.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije, te dodatno potronje goriva i emisija u zrak.

191

Operativni podaci
Izolacija cjevovoda i tankova moe smanjiti gubitke toplote/hladnoe do 82 86 %. Dodatno
25 30 % toplote moe se utediti koritenjem prethodno izoliranih cjevovoda umjesto onih
koje su tradicionalno izolirani.
Primjenjivost
Primjenjivo u svim pogonima prehrambene industrije, bilo novim ili postojeim. Prethodna
izolacija cijevi je primjenjiva na novim instalacijama i tamo gdje dolazi do zamjene
postojeih cjevovoda, tankova i opreme.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje trokova energije.
Toplotne pumpe za povrat toplote
Opis
Radni princip toplotne pumpe baziran je na toplotnom prijenosu sa nie temperature na viu
temperaturu uz pomo elektrine snage. Na primjer, povrat toplote iz tople rashladne vode.
Rashladna voda je ohlaena i toplota se moe koristiti za grijanje tople vode.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Toplotne pumpe zahtijevaju elektrinu energiju.
Operativni podaci
1997. godine bilo je vie od 16 prehrambenih preduzea u Australiji koja su koristila vie od
30 suaa sa toplotnim pumpama za hranu. Sua sa toplotnom pumpom sastoji se od
uobiajenih komora za suenje sa sistemom vazdune cirkulacije i uobiajenim
komponentama kondicioniranog sistema hlaenja. Zrak koji se sui je na evaporatoru
osloboen vlage, koji je rashladna sekcija ciklusa hlaenja, i ponovno zagrijan na
kondenzatoru toplotne pumpe. Energijska efikasnost izraena specifinom ekstrakcionom
procjenom vlage, npr. kg odstranjene vode/KWh utroene energije, je izmeu 1 4, sa
prosjekom od 2,5 kg/KWh. Dva suaa mogu se koristiti serijski. Osueni zrak sa toplotne
pumpe se prvo usmjerava prema fluidiziranom koritu sa polu osuenim proizvodom. Struja
zraka zatim prolazi kroz kabinetni sua. Koritenjem ove kombinacije, energijska efikasnost
moe biti poboljana do 80 %.
Primjenjivost
Dobar toplotni izvor je potreban u kombinaciji sa simultanom potrebom za toplotom u blizini
izvora.
Utede
Ekonomska izvodljivost zavisi od cijene goriva koja je vezana sa elektrinom snagom.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjeni trokovi za potronju energije i vode.

192

Povrat toplote na sistemu za hlaenje

Opis
Povrat toplote moe se ostvariti na rashladnoj opremi kompresorima. Ovo ukljuuje upotrebu
toplotnog izmjenjivaa skladinog tanka za toplu vodu. Zavisno od opreme za hlaenje, moe
se ostvariti temperatura od 50 60 C.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije, npr. kroz povrat toplote
Operativni podaci
Povratna toplota moe se koristiti za zagrijavanje vode na esmama ili zrak za ventilaciju,
odmrzavanje duboko zamrznute robe, ili predzagrijavanje medija za ienje.
Primjenjivost
iroko primjenjivo u novim pogonima. Nedostatak prostora moe biti prepreka za postojee
pogone. Tehnika je ekonomski izvodljiva u pogonima sa skladitima za duboko zamrzavanje,
kao i normalnom hladnim skladitima, koja ne proizvodi dovoljnu koliinu toplote u zimskom
periodu.
Utede
Smanjeni trokovi energije.
Iskljuenje opreme kada se ne koristi
Opis
Mnogi primjeri mjera tednje energije bez trokova ili sa malim trokovima su oni koji sami
uposlenici mogu poduzeti, na primjer iskljuenja opreme, kao to su kompresori i osvjetljenje.
Pumpe i ventilatori koji koriste hladni zrak, rashladnu vodu ili rastvor antifriza proizvode
toplotu, kad daju najvie snage troe je i za optereenje hlaenja, tako da njihovo iskljuivanje
kad ne trebaju raditi, tedi energiju. Ovo vai i za osvjetljenje u hladnjaama ili u ohlaenim
prostorijama, kad daju najvie snage troe je i za optereenje hlaenja.
Iskljuivanje moe biti planirano vrstim programima i pravilima. Kondicioniranje moe biti
nadzirano da bi otkrili npr. visoke ili niske temperature, te iskljuili motore kada nisu u
upotrebi. Optereenje motora moe biti osjetljivo, tako da se motor iskljuuje u stanju
mirovanja.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije.
Primjenjivost
iroko primjenjivi u pogonima prehrambene industrije.
Utede
Smanjenje trokova energije.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje trokova energije.

193

Smanjenje optereenja motora

Opis
Motori i pogoni se koriste za odvijanje mnogih mehanikih sistema u industrijskim
procesima. Optereenje motora i pogona moe se smanjiti osiguravanjem da su poduzeti
redovno servisiranje i osnovni koraci odravanja kao to su podmazivanje strojeva.
Ako su potvrdne sljedee take, optereenje motora moe biti minimizirano:
da li je stroj koji motor pokree efikasan?
da li sistem radi koristan i neophodan posao?
da li je prijenos izmeu motora i pokretane opreme efikasan?
da li su programi odravanja adekvatni?
da li su gubici na cjevovodima, ventilacijama i izolacijama minimizirani?
da li kontrolni sistem efektivan?
Ostvarene okolinske koristi

Smanjenje potronje energije.

Primjenjivost
Primjenjivo gdje se koriste motori.
Utede
Smanjenje trokova energije.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje trokova energije.
Minimiziranje gubitaka motora
Opis
Gubici motora mogu se minimizirati kroz:

upotreba motora sa veom efikasnou gdje je to mogue,,

ako se motor pokvari, osigurati da je pruena odgovarajua briga i panja u procesu
popravke u pogledu minimizacije gubitka energije,
izbjegavanje koritenja velikih predimenzioniranih motora,
obezbijeenje stalne ponovne konekcije elektrinog napajanja motora u zvijezdu,
kao besplatan nain reduciranja gubitaka od lagano optereenih motora,
provjeru da neuravnoteenost napona, visoko ili nisko napajanje, harmonina
izvrnutost ili slab faktor snage, ne uzrokuju prekomjerne gubitke.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije.
Primjenjivost
Primjenjivo gdje se koriste motori.
Utede
Smanjenje trokova energije.

194

Kljuni razlozi za implementaciju

Smanjenje trokova energije.
Frekventni pretvarai na motorima
Opis
Upravljanje brzinom pumpnog motora putem frekventnih pretvaraa osigurava to da je brzina
rotora tano prilagoena zahtijevanom izlazu pumpe, kao to su snaga potronje i tretman
tenosti.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije.
Operativni podaci
Smanjenje potronje snage zavisi od kapaciteta i broja pumpi i motora. Generalno, 10 %
smanjenja na izlazu pumpe odgovara 28 % smanjenja potronje snage na pumpi.
Primjenjivost
Frekventni pretvarai mogu se koristiti na standardnim trofaznim motorima. Oni su sposobni i
za runu i za automatsku kontrolu brzine. Mogu biti ugraeni i u postojee i u nove instalacije
pumpi, ventilacionih ureaja i sistema beskonanih traka. Izvijeteno je da frekventnim
pretvaraima upravljani motori ne bi trebali prekoraiti 60 % od ukupne koritene energije
instalacije, jer mogu imati nepovoljan efekat na elektro napajanje i mogu napraviti tehnike
probleme.
Utede
Cijena 5,5 KW frekventnog pretvaraa je oko 600 EUR.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje potronje elektrine energije u kombinaciji sa blagim tretmanom proizvoda.
Koritenje promjenjive brzine pogona za smanjenje optereenja ventilatora i pumpi
Opis
Pobudna snaga sama moe napraviti znaajan doprinos u potronji energije u industrijskim
procesima. Glavni trokovi visoko efikasnog motora nisu nita vei od trokova motora
standardnog kvaliteta, ali poveanje efikasnosti od 2 3 % ini znaajne utede tokom
ivotnog vijeka motora. Dodatno, koritenje promjenjive brzine pogona za smanjenje
optereenja na ventilatorima i pumpama je energetski puno efikasniji metod za regulaciju
protoka od regulatora, priguivaa ili recirkulacionih sistema.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije.
Primjenjivost
Primjenjivo u svim pogonima prehrambene industrije gdje se koriste ventilatori i motori.
Utede
Smanjenje trokova energije.

195

Kljuni razlozi za implementaciju

Smanjenje trokova energije.
8.2.15 Koritenje vode
Opis
Ako se crpi i koristi samo ona koliina vode koja se zapravo zahtjeva u industrijskim
procesima, uticaj na podzemne vode je minimiziran, a energija se tedi. Voda se moe
izdvajati uz zahtjev da se izbjegne prekomjerno skladitenje i rizik da postane neupotrebljiva,
zagaivanje ili curenje.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje trokova koritenja vode i energije.
Primjenjivost
Primjenjivo u pogonima prehrambene industrije kod kojih se koriste podzemne vode.
Kljuni razlozi za implementaciju
Nedovoljne koliine raspoloive podzemne vode.
8.2.16 Ponovna upotreba vode u preradi voa i povra
Opis
U novim i postojeim postrojenjima postoje mogunosti za ponovnu upotrebu vode, bilo
direktno u operaciji bilo indirektno kao izvor, npr. grijanja ili hlaenja. Posebno u postojeim
postrojenjima, takve mogunosti dosta zavise od toga npr. koja je operacija upotrijebljena,
koji je ureaj za otpadne vode ve instaliran i koji su higijenski zahtjevi za vodu koja se
koristi. Mogue je ponovo koristiti vodu u istoj operaciji, ili bez tretmana ili sa prostom
filtracijom.
Sistematska analiza uzima u obzir upotrebu vode i kvalitet vode potreban za svaku upotrebu i
ponovnu upotrebu koje se mogue preduzeti.
Tako se kao primjer za ponovnu upotrebu vode u sektoru prerade voa i povra navode:

Procesne tehnike koje ne zahtjevaju pun tretman otpadne vode

ienje (mogua podjela izmeu razliitih stepeni ienja)

Sve operacije koje zahtjevaju kvalitet vode za pie

Naknadna filtracija za uklanjanje dijelova povra

Ostvarene okolinske koristi

Smanjena potronja vode i gdje je topla voda ponovo upotrebljena, smanjena potronja
energije.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Ako je potreban tretman prije ponovne upotrebe, moe doi do potronje energije i
hemikalija.

196

Operativni podaci
U sektoru prerade voa i povra, odvajanje kinice, vode za pranje, npr. vode koja nastaje od
pranja sirovina i drugih operacija ienja, i procesna voda, npr. voda koja nastaje prilikom
ljutenja, sortiranja i konzerviranja, treba biti zabiljeena. Dalje, voda koja je bila koritena za
pranje ulazne sirovine i ima nizak nivo BPK moe proi samo kroz reetku, radije nego da
prolazi kompletan tretman. Isto se moe primjeniti za vodu koja skida led u hladnjai.
Na primjer, pri blaniranju sa pokretnom trakom i sa vodenim hlaenjem, voda iz prve
komore sekcije za hlaenje, tj. odmah poslije blaniranja, koja je topla, je ponovo koritena u
sekciji za prethodno zagrijavanje sirovine prije blaniranja. U ovom primjeru, sauvana je
toplota i manje vode je potroeno zbog recirkulacije. Takoe je primjeeno da neka voda od
blaniranja voa i povra moe biti upotrebljena za preliminarno ienje tunela za
zamrzavanje.
Voda upotrebljena za blaniranje i voda upotrebljena za hlaenje poslije blaniranja moe biti
upotrebljena za pranje sirovina, bez tretmana.
Voda upotrebljena za kuhanje voa i povra moe biti upotrebljena za pranje sirovina, bez
tretmana.
Primjeeno je da voda od hlaenja konzervi i tegli pri zatiti voa i povra od kvarenja, moe
biti ponovo upotrebljena za rashladnu vodu poslije strerilizacije konzervi i tegli, za pranje
sirovina, za pranje oljutenog voa i povra, za grijanje hladne vode za upotrebu za
blaniranja ili kao vodu za ienje.
Takoer je primjeeno da voda od sterilizacije moe biti upotrebljena za predpranje sirovina.
Ako je ova voda zagrijavana, ona moe uticati na rok trajanja hrane, poboljavajui rast
bakterija.
Ponovna upotreba zagrijane vode za pranje moe zavisiti od toga da li voe i povre ima
naknadni tretman toplotom.
Poslije biolokog tretmana otpadne vode i njenog hlorisanja, voda moe biti upotrebljena za
pranje podova.
Poslije biolokog tretmana i dezinfekcije, voda moe biti upotrebljena za operacije i potrebe
gdje se zahtjeva kvalitet vode za pie. Opisan je primjer ponovne upotrebe ove vode za pranje
salate (vidi Poglavlje Tretman otpadnih voda specifino u sektoru prerade voa i povra).
Primjenjivost
Primjenjivo za nove i stare instalacije. Unapreenje ponovne upotrebe vode u postojeim
instalacijama, koristei opremu koja e poslije biti zamijenjena sa BAT-om, moe omoguiti
ponovnu upotrebu vode da bi se minimizirao uticaj na okolinu postojee opreme.
Podsticaj za implementaciju
Smanjena potronja vode i u nekim sluajevima, smajena potronja energije.

197

8.2.17 Hlaenje i klimatizacija

Optimizacija klimatizacije i temperature hladnog skladitenja
Opis
Nerashlaivanje klimatiziranih soba i rashladnih ostava na temperaturu ispod zahtijevane,
smanjuje potronju energije bez uticaja na kvalitet hrane. Rashladne ostave se esto dre na
niim temperaturama nego to je potrebno zbog zabrinutosti oko kvarova. Dranje rashladne
ostave na niim temperaturama od potrebne poveava mogunost da doe do kvara.
Primijeeno je da postavljanje jednostavnih kontrola i ispravnog podeavanja moe biti veliki
korak prema omoguavanju pravilnog i to efikasnijeg rada rashladnog ureaja npr.
podeavanje termostata da postigne najoptimalniju potronju energije za instalaciju bez
uticaja na sigurnost.
Obiljeavanje normalnog oitavanja na mjernom instrumentu pomae ranoj detekciji kvara na
opremi. Automatske kontrole se mogu koristiti da iskljui rashladni ureaj i/ili svjetla kada za
iste nema potrebe. Svjetla i motori u rashlaenom prostoru ne samo da koriste energiju, nego
stvaraju i toplotu koja doprinosi energiji koja je potrebna za smanjivanje temperature na
zahtijevanu. Energija se moe sauvati ukoliko se oni mogu ukloniti tamo gdje nisu
neophodni ili iskljueni kada za svjetla nema potrebe.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije
Primjenjivost
Primjenjivo u svim pogonima prehrambene industrije koji imaju klimatizirane prostore i
rashladne ureaje.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjeni trokovi za potroenu energiju
Minimiziranje transmisionih i ventilacionih gubitaka iz rashladnih prostorija, rashladnih
ostava i tunela za zamrzavanje
Opis
Da bi se smanjili transmisioni i ventilacioni gubici u jedinicama za zamrzavanje, trebaju se
poduzeti sljedee mjere:

drati vrata i prozore zatvorene to je vie mogue

ugraditi brzo-zatvarajua i efektna izolaciona vrata izmeu prostora sa razliitim
temperaturama
smanjiti veliinu vrata na neophodni minimum za bezbijedan pristup
odravati dobro zaptivanje vrata, stvaranje ledenih naslaga oko vrata ukazuje na
lou hermetizaciju
ne slagati robu na vrata
rashladiti prostor ispred rashladne prostorije
ako se vrata esto koriste, postaviti trakastu zavjesu
ograniiti ventilaciju ugraivanjem prolaza izmeu utovarnog/istovarnog prostora
za vozila i prostora za skladitenje sa adekvatnim zaptivanjem
smanjiti cirkulisanje zraka kada su vrata i poklopci otvoreni
198

primijeniti adekvatnu termalnu izolaciju i odvajanje tunela za zamrzavanje od

njihovog okruenja
rashlaivati nou kada je temperatura ambijenta najnia
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije. U nekim sluajevima, moe bit smanjeno irenje mirisa i nivoa
buke.
Primjenjivost
Primjenjivo tokom dubokog zamrzavanja zapakovanih i nezapakovanih proizvoda za ishranu
u klimatizovanim prostorijama.
Utede
U 2001. godini, je zabiljeeno, da je troak otvaranja vrata 6 funti/h za ostave za zamrzavanje
i 3 funte/h za ostave za hlaenje.
Redovno odmrzavanje itavog sistema
Opis
Isparivai koji rade na temperaturi ispod 0C trebaju biti kompletno odmrznuti prije nego to
led pone pokrivati peraje. Ovo se moe raditi svakih par sati ili svakih par dana. Kada je
ispariva prekriven ledom, temperatura isparavanja opada, poveavajui utroak energije.
U sluaju da elementi za odmrzavanje nisu ispravni, onda e se naslage leda na isparivaima
pogorati. Iz ovog razloga je vano provjeriti da se isparivai odmrzavaju ispravno.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije.
Operativni podaci
Pad od 1C u temperaturi isparavanja moe poveati trokove koritenja za 2-4 %. Sistem
odmrzavanja na zahtjev, koji pokree odmrzavanje kada je to potrebno, a ne po mjerau
vremena, smanjuje koritenje energije za 30 % u nekim sluajevima.
Primjenjivost
Primjenjivo tokom dubokog zamrzavanja zapakovanih i nezapakovanih prehrambenih
proizvoda.
Optimizacija ciklusa odmrzavanja
Opis
Da bi se postigao optimalni ciklus odmrzavanja isparivaa, vrijeme izmeu ciklusa se moe
podesiti. Ako je period izmeu ciklusa odmrzavanja predug onda pada efikasnost isparivaa i
pritisak opada preko isparivaa. Ako je ovaj period suvie kratak, onda se stvara znaajna, ali
nepotrebna toplota u skladinom prostoru.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije.
Primjenjivost
Primjenjivo tokom dubokog zamrzavanja zapakovanih i nezapakovanih proizvoda za ishranu.

199

Automatsko odmrzavanje rashladnih isparivaa u rashladnom skladitu

Opis
Sloj leda formiran na povrini isparivaa smanjuje njihovu efikasnost u razmjeni toplote.
Topli gas iz kompresora se moe koristiti za odmrzavanje i uklanjanje ovih slojeva. Uteda
energije zavisi od kapaciteta/broja isparivaa i vrijeme rada zamrznutih isparivaa.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije.
Primjenjivost
iroka upotreba u novim postrojenjima, a lako moe biti primijenjeno i u postojeim radnim
procesima.
Utede
Smanjena potronja energije. Kratak period otplate.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Postrojenja sladoleda u nordijskim zemljama
Koritenje binary ice kao rashladne tenosti (sekundarni rashlaiva)
Opis
Binary ice se moe koristiti kao rashladna tenost. Binary ice se moe opisati kao teni led.
Sastoji se od ledenih kristala veliine od 10-100 m, kada pluta u vodi koja sadri antifriz.
Antifriz moe biti na bazi etanola i sadri antikorozivne supstance ili ako je teni led za
potapanje hrane koristi se obina so.
Opisane su dvije tehnologije za proizvodnju tenog leda. Prva koja je prikazana na Slici 23. je
teni led malog ili srednjeg kapaciteta, npr. 100-1.000 kW. Brojevi u sljedeem tekstu se
odnose na Sliku 30. Teni led se proizvodi sa specijalnim isparivaima, koji se zovu binary
ice/teni led generator (1), koji se snabdjeveni sa tenou putem pumpe (2), iz posude tenog
leda (3). Konvencionalno rashladno postrojenje (4), sa malim rashladnim punjenjem, povezan
je sa binary ice generatorom. Prirodni rashlaivai kao to je voda (ne za zamrzavanje),
zrak, CO2 (jo uvijek u razvoju), amonijak i ugljikovodonici, isto se mogu koristiti, kao
alternative za hloro-fluoro-ugljikovodonike. Sekundarna pumpa (5) snabdijeva teni led na
datu koncentraciju leda u glavni dovod (6), gdje pumpe (7)(opcija), snabdijevaju teni led
prema rashladnim masama (8). U sluaju nulte mase, ali u rezervi, teni led se dri kruei
u sekundarnom prstenu (6) i (10) ali se proputa preko ventila (9), koji se otvaraju im su
rashladne mase iskljuene. Povratne cijevi (10) transportuju teni led, (sa ili bez kristala leda)
nazad u rezervoare. (3)

200

1 generator tenog leda

4 rashladni ureaj

7 distributivna pumpa(opcija) 10 cijev za povrat

2 primarna pumpa

5 sekundarna pumpa

8 tovar za hlaenje

koja sadri istopljeni led

3 posuda za odlaganje

6 dovodna cijev koja sadri

9 zaobilazni ventil

ili ledenu vodu

tenog leada

led

Slika 23. Binary ice sistem sa konvencionalnim rashladnim postrojenjem

Srednji i veliki kapacitet tenog leda, npr. 1.000 kW 1MW, moe biti proizveden sa
rashladnim procesom sa vodom kao rashlaivaem. Tehnologija je veoma slina ovoj sa
Slike 23, sa izuzetkom da konvencionalno rashladno postrojenje nije neophodno. Kompresor
vodenog isparenja i odgovarajui uslovi vakuma, za teni led 500 Pa (5 mbar), izazivaju da
voda isparava u praznu posudu (evaporator) i kompresor uklanja vodena isparenja, koja se
naknadno kondenzuju.
Ostvarene okolinske koristi
Pod uporedivim uslovima, koeficijent reda za teni led je uglavnom bolji nego za
konvencionalne rashladne postrojenja i postrojenja za zamrzavanje, npr. koristi se manje
energije. Potrebni su manji rashladni ureaji, tako da je manji broj materijala potreban, zato
to ne trebaju biti toliko otporni na hemikalije, mogu biti jednostavniji i bolje opremljeni za
reciklau. Zbog toga to itavo postrojenje nije opremljeno sa potencijalno tetnim
rashlaivaima, mogunost i ozbiljnost sluajnog isputanja istih je smanjen. Za razliku od
drugih rashlaivaa, teni led napravljen od vode i alkohola moe normalno biti puten u
postrojenje za preiavanje otpadnih voda, sa dozvolom regulatora. Odlike brze izmjene faza
ledenog kristala navodno omoguavaju odlian prijenos toplote. Povrina, zbog ovoga, moe
biti smanjena ili teni led moe biti topliji, to omoguava manju potronju energije i manju

201

povrinu zamrzavanja. Gubitak teine proizvoda je znaajno manji i odmrzavanje moe biti
nepotrebno za rashlaivae zraka. Teni rashlaivai mogu biti manji 20 do 50 % .
Operativni podaci
U Tabeli 41. se porede zapremine suhog i tenog leda koji je potreban za 3C smanjenja
temperature.
Tabela 41. Poreenje zapremina suhog i tenog leda potrebnih za postizanje pada
temperature za 3C
Proces

Rashlaivanje

Uporeivanje
mogunosti
hlaenja za datu
masu, da bi se
postiglo smanjenje
temperature od
3C

Energija
obezbjeena za
hlaenje (kJ/kg)

11

Teni led od 10 % ledenih

kristala

3.0

33

Teni led od 20 % ledenih

kristala

6.0

66

11

Teni led od 10 % ledenih

kristala

3.7

33

Teni led od 20 % ledenih

kristala

7.3

66

hlaenja

Hlaenje

Suhi

Zamrzavanje Suhi

Na primjer, etiri do sedam puta vie rashlaivaa treba da cirkulie ako je suhi led u upotrebi
kao rashlaiva, u odnosu na teni led. Potvreno je da promjer cijevi moe biti u prosjeku 50
% manji i snaga pumpe 70 % manja za teni led u poreenju sa suhim ledom. Takoer je
potvreno da postrojenja sa tenim ledom uglavnom rade itavih 24h dnevno tako da je
potreban mali ledomat i zapremina ostave.
Primjenjivost
Primjenjivo u svim postrojenjima za prehrambenu industriju.
Utede
Potvreno je da postrojenja sa tenim ledom obino rade na jeftinoj tarifi ili tokom vremena
kada je nisko ukupno elektrino optereenje.

202

Kljuni razlozi za implementaciju

Izbacivanje za ozon tetnih hloro-fluoro-ugljikovodonika u skladu sa Montrealskim
protokolom i predvieni pritisak da se smanji koritenje hloroflorougljikovodonika prema
Kyoto protokolu.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Primjena u mesnoj industriji, preradi ribe, fermentaciji i hladnom skladitenju u Njemakoj.
8.2.18 Proizvodnja i koritenje komprimiranog zraka
Optimalna podeavanja pritiska
Opis
Pritisak u kompresoru moe se podesiti na maksimum, a onda se moe podeavati za svaku
pojedinanu primjenu da se smanji energija potrebna za proizvodnju komprimiranog zraka i
smanji nekontrolisano izlijevanje. Za primjenu koja zahtjeva vei pritisak ili dui period rada
od veine drugih mjesta gdje se koristi komprimirani zrak, moda bi bilo efikasnije i jeftinije
da se ugradi kompresor u tu svrhu.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije i smanjenje nivoa buke, ako veliki kompresori rade krae
vrijeme.
Primjenjivost
Primjenjuje se tamo gdje u postrojenju postoji vie uredjaja koje koriste komprimirani zrak.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje potronje energije i smanjenje popratnih trokova.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
irok spektar upotrebe
Optimalni temperatura usisnika vazduha
Opis
Kompresori rade efikasnije kada koriste hladan zrak. Ovo se generalno postie osiguravanjem
da se zrak uvlai van zgrade. Ovo se moe provjeriti mjerenjem usisne temperature koja ne
smije prei 35 C kada je kompresor pod punim optereenjem. Temperatura usisne prostorije
bi trebala biti u 5 C razlike u odnosu na vanjsku temperaturu. Ako je temperatura prostorije
via, to smanjuje efikasnost rada kompresora.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjena potronja energije i smanjenje popratnih trokova.

203

Ugradnja priguivaa na usisnike i ispune cijevi

Opis
Ugradnja priguivaa na usisnik zraka i ispunu cijev kompresora. Priguivai mogu biti
apsorpcijski i reaktivni. Apsorpcijski priguiva apsorbuje buku. Reaktivni priguivai sadre
komore i pregrade ija veliina i pozicija odreuju zvune karakteristike priguivaa.
Reaktivni priguivai mogu biti efektivniji za kompresore koji stvaraju znaajan nivo nisko
frekventne tonalne buke.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjeno rasprostiranje buke.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Ako priguiva nije dobro dizajniran, moe doi do poveanja koritene energije, uslijed
pritiska ili zaepljenja.
Operativni podaci
Potvreno je da dobro dizajnirani/osmiljeni priguivai nee poveati povratni pritisak
sistema. Ako priguiva nije dobro projektovan, izraeno smanjenje moe podii gubitak
pritiska i srazmjerno poveati potronju energije. Povratni pritisak moe se smanjiti
poveavanjem veliine priguivaa i spojnice izmeu priguivaa i kompresora. Ugradnja
direktnog/ravnog/ priguivaa moe sprijeiti povratni pritisak i zaepljenje.
Potvreno je da se viebrojni ispuni otvori mogu prikaiti na cjevovod koji se svodi u jednu
cijev veeg dijametra. Takoer je potvreno da se zadnji priguiva bilo kojeg tipa
automobila moe koristiti da se postigne tipino smanjenje od 25 dB (A).
Primjenjivost
Primjena tamo gdje se koristi kompresovani zrak.
Utede
Niski trokovi.
Kljuni razlozi za implementaciju
Prevencija radne buke koja izaziva oteenje sluha i smanjenje broja albi na irenje buke van
postrojenja.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
irok spektar upotrebe
8.2.19 Sistemi na paru
Maksimalno poveanje povrata kondenzata
Opis
Ako se topao kondenzat ne vraa u kotao onda se mora zamijeniti sa preienom hladnom
vodom za dopunjavanje. Dodatna voda za dopunjavanje takoer stvara dodatne trokove
preiavanja vode. Umjesto rutinskog oslobaanja kondenzata u postrojenje za preiavanje
otpadnih voda zbog rizika od zagaenja, kondenzat moe biti prikupljen u medjurezervoaru i
analiziran na prisutnost bilo kojeg zagaivaa. Ovo takoer vodi ka smanjenju koritenja

204

hemikalija za tretman napojne vode kotlove. Dodatno ili alternativno, ako se kondenzat ne
moe vratiti u kotao zbog zagaenosti, toplota moe biti izdvojena iz zagaenog kondenzata
prije nego to se iskoristi za ienje mjesta gdje se zahtjeva voda manjeg stepena istoe
(npr. ienje okolnog prostora).
Energija u sistemu u bilo kojoj pari koja se koristi za direktno ubrizgavanje u proces moe se
smatrati potpuno iskoritenom.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije i vode i smanjenje nastanka otpadnih voda. Smanjeno koritenje
hemikalija za preiavanje vode za napajanje kotla.
Operativni podaci
U sluaju da se topao kondenzat ne vraa u kotao, onda mora biti zamijenjen sa preienom
hladnom vodom za dopunjavanje uz gubitak od cca. 20 % energije apsorbovane u proizvodnji
pare iz koje nastaje kondenzat. Ovo moe biti najvei gubitak energije prilikom koritenja
pare.
Primjenjivost
Primjenjuje se tamo gdje se para stvara u kotlu.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje trokova rada i popratnih trokova.
Izbjegavanje gubitaka pare prilikom povrata kondenzata
Opis
Kada se kondenzat oslobaa iz kolektora pare i tee du cijevi za povrat, odreena koliina
vode opet ispari. Ova para se obino isputa u zrak i gubi se energija koju posjeduje. Mogue
je da se ova koliina pare prikupi i iskoristi (npr.u kotlu).
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije i vode.
Operativni podaci
Para koja ispari uglavnom sadri oko 40 % energije kondenzata pod pritiskom.
Primjenjivost
Primjenjuje se tamo gdje dolazi do isparavnja kondenzata i gdje se ta para moe iskoristiti.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje trokova rada i popratnih trokova
Izbjegavanje neiskoritenih/neredovno koritenih cijevi
Opis
Mogu postojati ogranci sistema za rasporeivanje pare koji se vie ne koriste i mogu se
odstraniti iz sistema. Takoer, cjevovod koji dostavlja paru u neredovno koritenu opremu
moe biti izolovan ugradnjom ventila ili zasuna. Nekoriten i neredovno koriten cjevovod
izaziva nepotrebno koritenje energije i vjerovatno dobiva manje panje prilikom odravanja.

205

Uklanjanje ovakvog cjevovoda moe ostaviti ostatak sistema cjevovoda neadekvatno

privren, tako da je potrebno dodatno uvrivanje.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje koritenja energije i vode.
Primjenjivost
Primjenjivo u potpunosti.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje potronje energije i popratnih trokova
Minimiziranje odsoljavanja i odmuljivanja kotla
Opis
Odsoljavanje kotla se koristi za regulisanje koliine soli u kotlu, npr. hlorida, baza i silikatnih
kiselina, jer je neophodno da se ovi parametri odravaju u okviru propisanih ogranienja.
Takoer se koristi za otklanjanje naslaga mulja npr. kalcijum fosfat i korozivni proizvodi, npr.
eljezni oksidi iz bojlera te da se voda odrava bistra i bez boje. Otpadna voda pod visokim
pritiskom i temperaturom se stalno isputa, ili na odreeno vrijeme ili konstantno. Iz ovog
razloga potrebno da se odsoljavanje svede na minimum.
Najbolje je da se ukupna koliina rastvorenih vrstih materija u kotlu odrava na najveem
dozvoljenom nivou. Ovo se moe postii preko automatskog sistema koji se sastoji provodne
sonde u kotlu, regulatora odsoljavanja ili ventila za regulaciju odsoljavanja. Provodnost se
mjeri konstantno. Ako izmjerena provodljivost prelazi maksimalnu vrijednost, onda se
regulacioni ventil vie otvara.
Da bi se smanjila potronja energije, toplota se moe izdvojiti i ponovo iskoristiti tokom
odsoljavanja kotla.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje energije. Smanjena proizvodnja otpadnih voda.
Operativni podaci
Tabela 42. prikazuje potencijalnu utedu goriva putem smanjenog odsoljavanja kao funkcije
pritiska pare u dubokom zamrzavanju povra. Pri pritisku pare od 10 bara, ostvariva je uteda
goriva od 2,1 % ako se odsoljavanje smanji za 10 %.
Tabela 42. Potencijalne utede reduciranjem odsoljavanja kotla u dubokom zamrzavanju
povra
Efektivni pritisak u kotlu (bar)

Uteda goriva pri smanjenju odsoljavanja (%)

0.19

10

0.21

17

0.25

206

Primjenjivost
Primjenjivo tamo gdje se koristi kotao.
8.2.20 ienje
Proizvodna oprema i proizvodne instalacije se iste i dezinfikuju periodino, a uestalost ovisi
od proizvoda i procesa prerade. Cilj ienja i dezinfekcije je uklanjanje ostataka iz procesa
prerade, drugih zagaujuih materija i mikroorganizama kako bi se osigurala kvaliteta
proizvoda, bezbjednost hrane, kapacitet proizvodne linije, transfer toplote i optimalan rad
opreme. To se moe raditi runo, kao npr. ienjem pod pritiskom ili automatski, npr.
koritenjem CIP a. Runo ienje u osnovi zahtijeva razdvajanje opreme (rastavljanje na
dijelove), za vrijeme ienja.
Suho ienje opreme i instalacija
Opis
Mnogi zaostali (rezidualni) materijali mogu se odstraniti iz posuda, sa opreme ili instalacija,
prije ienja vodom. Ovakav postupak ienja se moe primijeniti tijekom, kao i nakon
radnog vremena. Sva prosipanja, ispadanja, itd. mogu se oistiti bilo krpom ili spuvom, bilo
odstraniti vakuum usisivaem, radije nego ih isprati u odvodne cijevi. Ovim se smanjuje
dospijee materijala u vodu, koji bi se nakon toga morali odstraniti na postrojenju za tretman
otpadnih voda. Ovim se redukuje potronja vode, pa se shodno tome taj nastali otpad tretira
kao bilo koji komunalni otpad. Ovo se takoer moe unaprijediti koritenjem suhog transporta
materijala i otpada.
Suho ienje opreme je uvijek brzo i pogodno, ako je osigurano spremite(sanduk) za
sakupljanje otpada.
Pribor za sakupljanje moe biti zakljuan na odreenom mjestu, kako bi sigurno bio dostupan
za vrijeme procesa ienja.
Osim runog ienja opreme i instalacija, mogu se koristiti i druge mjere kao to su,
ostavljanje vremena materijalima da iscure prirodnim putem, koritenjem gravitacije, u
pogodno postavljene posude za tu namjenu.
Postupak ienja se moe odvijati na nain da se osigura da je mokro ienje minimizirano
a da su neophodni higijenski standardi zadovoljeni. Npr. koritenje crijeva moe biti
zabranjeno do zavretka postupka suhog ienja.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjena potronja vode i koliina otpadne vode. Smanjeno dospijee materija u otpadne
vode, te samim time, smanjeni nivoi KPK i BPK5. Poveana mogunost ponovne upotrebe i
recikliranja supstanci nastalih u procesu. Smanjena upotreba energije neophodne za
zagrijavanje vode za ienje. Smanjeno koritenje deterdenta.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Poveanje koliine vrstog otpada.
Operativni podaci
Uobiajena praksa osoblja ukljuenog u proces ienja je da uklone reetke sa podova i
materijale speru direktno u odvode, moda vjerujui da e neke naknadne reetke ili posude
zaustaviti vrste materije. Meutim, kada ove materije dospiju u otpadnu vodu one su
predmet razliitih utjecaja kao to su turbulencija, pumpanje ili mehaniko filtriranje. Ovo
207

dovodi do raspadanja vrstih estica i otputanja rastvorljivog BPK, zajedno sa pojavom

koloidnih i suspendiranih vrstih masnoa.
Naknadno uklanjanje ovih rastvornih, koloidnih i suspendiranih organskih materija moe biti
daleko kompliciranije i skuplje nego koritenije jednostavnih posuda sa reetkama.
U preradi voa i povra, gubici u proizvodu tokom procesa, mogu biti prikupljeni i
upotrebljeni kao stona hrana.
Prilikom koritenja prakastih materijala za ienje, veoma je vano razmotriti rizike vezane
za poar i eksploziju, te za zatitu na radu.
Kod ienja opreme, vano je razmotriti rizike vezane za pristup opasnim materijama i
otrim ivicama.
urno uklanjanje moe biti neophodno i nuno za odravanje (uvanje) higijene i prevenciju
mikrobiolokih rizika.
Primjenjivost
Primjenjivo u svim pogonima prehrambene industrije.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjena potronja energije i vode, smanjena potreba za tretmanom otpadnih voda, manja
upotreba deterdenata i manji trokovi.
Primjer postrojenja
Mnoga postrojenja primjenjuju postupke suhog ienja prije postupka mokrog ienja.
Nabavka i upotreba sifona u podovima
Sifon je fina mreica smjetena u odvodnom kanalu koja sprjeava vrste materije da dospiju
u vodu, te u ureaj za tretman otpadnih voda. Sifoni sa reetkama se mogu fiksirati tako da se
osigura da nema dospijea vrstih estica u otpadnu vodu. Ukoliko se prazne nakon suhog
ienja i fiksiraju prije mokrog ienja, moe se izbjei da vrste materije i estice dospiju u
otpadnu vodu.
Ostvarene okolinske koristi
vrsti otpad koji padne na podu ne dospijeva u otpadnu vodu. Ovim se smanjuju
suspendirane materije, BPK, KPK, masti i ulja, ukupni azot i ukupni fosfor u otpadnoj vodi.
vrsti otpad sakupljen na ovaj nain moe biti iskoriten u neke druge svrhe ili odloen na
odgovarajui nain.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Poveanje koliine otpada
Operativni podaci
Veliina otvora na reetkama moe varirati u zavisnosti od primjene, a uestalost pranjenja
moe takoer varirati u ovisnosti o karakteristikama potencijalno prosutog materijala.
Primjenjivost
Primjenjivo u svim pogonima prehrambene industrije.
Utede
Vrlo jeftino za odravanje
208

Kljuni razlozi za implementaciju

Smanjeno zagaivanje otpadne vode i samim time jednostavniji tretman otpadne vode
Primjer pogona
iroko primjenjivo u prehrambenoj industriji.
Prethodno namakanje podova i otvorene opreme kako bi se odstranile neistoe prije ienja
Opis
Podovi i otvorena oprema se mogu namoiti prije postupka mokrog ienja. Ovim se uklanja
prljavtina i samim time olakava naknadno ienje, npr. koristi se manje vode i manje
deterdenata.
Ostvarene okolinske koristi
Ovisno o okolnostima moe biti smanjena potronja vode i energije za zagrijavanje vode.
Moe se smanjiti potronja hemikalija.
Primjenjivost
Primjenjivo tamo gdje treba odstraniti jaa zaprljanja
Upravljanje potronjom vode, energije i upotrebe deterdenata
Opis
Ukoliko se vodi dnevna evidencija o potronji vode, deterdenata i istoi, mogue je utvrditi
odstupanja od uobiajene prakse, te zatim pratiti i planirati tekue aktivnosti kako bi se
smanjila budua potronja kako vode, tako i deterdenata, bez naruavanja higijene. Ovo se
odnosi na svo ienje, bilo da se radi o manualnom ili automatskom, kao to je na primjer
koritenje CIP-a.
Mogue je uraditi probna ienja, na primjer sa manje ili bez deterdenata; upotrebom vode
razliitih temperatura; koristei mehaniki tretman, tj. koristei "snagu" kako pritiska vode,
tako i "snagu" ienja sredstava kao to su razliite spuve za trljanje, etke, itd.
Praenje i kontroliranje temperature ienja moe omoguiti ispunjavanje zahtijevanih
standarda istoe opreme i postrojenja bez prekomjerne upotrebe sredstava za ienje.
Vaan udio u prevenciji prekomjerne upotrebe vode i deterdenata, ini obuka uposlenika o
upotrebi i nainu pripreme otopina za ienje, kao i o nainu njihove primjene. Na primjer,
osoblje ne bi trebalo pripremati otopine u prevelikim koncentracijama, bilo da to rade runim
ili automatskim doziranjem. Ovakve situacije se deavaju vrlo esto, ukoliko ne postoji obuka
ili nadzor, pogotovo tijekom automatskog doziranja sredstava za ienje.
Ostvarene okolinske koristi
Mogue smanjenje potronje vode, deterdenata i energije neophodne za zagrijavanje vode.
Mogunost smanjenja zavisi o zahtjevima u pogledu ienja za svaki pojedini dio opreme ili
postrojenja.
Operativni podaci
Neadekvatna kontrola higijene uzrokuje probleme u pogledu sigurnosti hrane, koji mogu
rezultirati odbacivanjem proizvoda ili skraenjem roka upotrebe proizvoda. Poboljanja u
tehnikama ienja mogu takoer biti postignuta koritenjem ogranienja toka kod

209

snabdijevanja vodom i regulacijom pritiska vode, iz visokog pritiska u srednji i niski.

Uestalost mokrog ienja se takoer moe procijeniti u cilju smanjenja broja kompletnih
mokrih ienja.
U nekim postrojenjima, jedno kompletno mokro ienje dnevno moe biti dovoljno da se
osigura zahtijevani nivo higijene. Kod planiranja uestalosti i trajanja ienja opreme
potrebno je uzeti u obzir njenu veliinu i sloenost, kao i vrstu i stupanj zaprljanosti.
Primjenljivost
Primjenljivo za sve pogone iz prehrambene industrije.
Utede
Primjena tehnike moe rezultirati u smanjenju trokova za vodu, energiju i deterdente.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjeni trokovi za vodu, energiju i deterdente.
Postavljanje pitolja na crijeva za ienje
Opis
Na crijeva za ienje se mogu postaviti pitolji sa okidaem bez potrebe za jo nekim
izmjenama, u sluaju da se koriste bojleri za zagrijevanje vode. Ukoliko se koriste ventili za
mijeanje vodene pare i vode kako bi se osigurala topla voda, u tom sluaju neophodno je
ugraditi kontrolne ventile, koji bi sprijeili vodenu paru i vodu da uu u pogrenu cijev.
Automatski ventili za zatvaranje su esto opskrbljeni prskalicama. Prskalice poveavaju
uinak vode, a smanjuju njen protok.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenjepotronje vode i energije.
Operativni podaci
U jednom primjeru postrojenja, izraunata je uteda u energiji za koritenje crijeva sa
postavljenim automatskim ventilom i prskalicom, koristei vodu temperature 71 C. Protok
prije ugradnje je bio 76 l/minuti, a po ugradnji je iznosio 57 l/minuti. Vrijeme rada crijeva je
bilo 8 h/d prije ugradnje, a 4 h/d nakon toga. Za cijenu vode od 21 USD/m3 godinja uteda
vode je iznosila USD 4.987 (cijena u 2000 godini).
Primjenjivost
Primjenljivo za sve pogone iz prehrambene industrije.
Utede
Ukoliko se prskalice instaliraju bez automatskog zaustavljanja, cijena opreme je manja od 10
USD. Automatski pitolj sa prskalicom kota priblino 90 USD (Cijena je u 2000. godini). U
ovom sluaju je povratni period bio trenutan.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje trokova za vodu i energiju.
Primjer postrojenja
iroko primijenjen.
210

ienje vodom pod pritiskom

ienje pod pritiskom se koristi za ienje podova, zidova, posuda, kontejnera, otvorene
opreme i transportera, kao i za ispiranje nakon ienja i primjene hemikalija. Mogu se
koristiti kako topla, tako i hladna voda zavisno od zahtjeva ienja.
Opskrba vodom sa kontroliranim pritiskom, te putem prskalica
Opis
Tamo gdje je potrebna opskrba vodom, to se moe uiniti putem prskalica postavljenih na
opremi za preradu ili putem prskalica postavljenih na crijeva koja se koriste za ienje
opreme i/ili postrojenja. Za operacije ienja, do crijeva se moe dovesti voda iz vodovoda.
Prskalice postavljene na procesnoj opremi se projektiraju i pozicioniraju za svako pojedino
ienje.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode. Tamo gdje se koristi vrua voda, moe se smanjiti ukupna
potronja energije.
Operativni podaci
Na svakoj se prskalici moe podesiti protok vode, u zavisnosti od primjene. Takoe, pritisak
vode se moe podesiti u skladu sa operacijama koje zahtijevaju vei ili manji pritisak vode, te
se takoer moe ugraditi odgovarajui regulator pritiska na svaku od stanica za ienje koje
zahtijevaju vodu. Potronja vode se moe optimizirati praenjem i odravanjem pritiska vode,
kao i stanja prskalica za vodu.
Primjenjivost
Primjenljivo za sve pogone iz prehrambene industrije, u skladu sa zahtjevima za ienjem.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje potronje vode.
ienje visokim pritiskom upotrebom centralnog sklopnog bloka
Opis
U ienju visokim pritiskom, voda se prica po povrini koja treba da bude oiena
pritiskom od oko 15 bara, to se podrazumijeva da je niski pritisak, pa do 150 bara, to se
smatra visokim pritiskom. Pritisak od oko 40 bara do 65 bara se takoer smatra visokim.
Maine za ienje pod pritiskom na dizel gorivo emitiraju dim, to ih ini neupotrebljivim za
rad unutar pogona prehrambene industrije. Maine koje koriste elektrinu energiju zahtijevaju
dodatne mjere sigurnosti, naponske ureaje, te dobro odravanje. Postoje podaci da mobilne
maine koriste vie vode.
Sredstva za ienje se ubacuju u vodu na umjerenoj temperaturi do 60 C. ienje pod
pritiskom smanjuje potronju vode i hemikalija poredei ih sa crijevima. Meutim, bitno je da
se pritisak koristi na siguran i uinkovit nain. Postoji dilema u prehrambenoj industriji oko
utjecaja na higijenu koje imaju aerosol i prskanja, povezanih sa upotrebom crijeva sa visokim
pritiskom.
Maine za ienja sa visokim i srednjim pritiskom imaju prednosti u poreenju sa mainama
za ienje sa niskim pritiskom, koje se sastoje od manje potronje vode zbog efekata

211

mehanikog ienja vodenih prskalica; potronja hemikalija je manja budui da se teka

zaprljanja uklanjaju uslijed vodenog mlaza, takoer smanjenje koliine vode podrazumijeva
manje podloge za razvoj bakterija. Meutim, postoji problem oko poveanog rizika od
aerosola kod ienja pod visokim pritiskom.
Istraivanja pokazuju da ak i sistemi sa niim pritiskom mogu prouzroiti znaajan nivo
aerosola iznad visine od 1 metra, te se stoga ne bi trebali koristiti tijekom procesa proizvodnje
u higijenski osjetljivim podrujima. Mogu se koristiti pokretni sistemi za suho ienje, kojim
se ne samo da smanjuje potronja vode i optimizira odlaganje otpada, nego se i smanjuje rizik
od akcidentnih pokliznua. Izvan proizvodnog vremena se sigurno mogu koristiti kako sistemi
sa visokim, tako i oni sa niskim pritiskom, ali zbog bolje uinkovitosti, sistem sa visokim
pritiskom je jeftiniji. Postoje podaci koji govore da je ienje visokim pritiskom brzo,
jednostavno za koritenje, efikasno i trokovno uinkovito.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode i hemikalija, u usporedbi sa tradicionalnim crijevima, kao i u
usporedbi sa ienjem sa srednjim i niskim pritiskom.
Operativni podaci
Kada se koristi ienje visokim pritiskom, vano je da je postignut korektan balans izmeu
pritiska, koliine vode gdje se voda prica, temperature vode i doziranja hemikalija za svaku
pojedinu primjenu. Neadekvatan pritisak moe rezultirati loim ienjem, dok e prevelik
pritisak poveati rizik od oteenja povrine i opreme ili ak moe povrijediti ljude.
Primjenjivost
iroka primjena u svim pogonima iz prehrambene industrije.
Utede
Postoje podaci da se koritenjem sistema visokog pritiska, a male koliine, mogu ostvariti
utede u pogledu trokova za paru, vodu i otpadnu vodu od 85 %, u usporedbi sa sistemima sa
niskim pritiskom, a velikom koliinom vode. Smanjenje trokova povezano sa smanjenom
potronjom hemikalija.
Primjer postrojenja
iroka primjena.
ienje niskim pritiskom uz pomo pjene
Opis
ienje niskim pritiskom uz pomo pjene se moe koristiti umjesto tradicionalnog naina
ienja crijevima sa vodom, etkama i runim doziranjem deterdenata. Moe se koristiti za
ienje zidova, podova, i povrina opreme. Pjena za ienje, kao to je neki alkalni rastvor,
se poprska po povrini koja treba da bude oiena. Pjena prianja na povrinu. Ostavlja se da
djeluje 10-20 minuta, a potom se ispira vodom.
ienje pjenom niskim pritiskom moe koristiti bilo centralni sklopni blok, ili
decentralizirane pojedinane jedinice. Centralizirani sistemi opskrbljuju sa otopinom za
ienje i vodom pod pritiskom iz jedne centralne jedinice, te se tijekom ienja automatski
izmjenjuju procesi prskanja pjene i ispiranja. Mobilne maine za ienje zahtijevaju vie
vremena, nego one koje se opskrbljuju iz centralnog sklopnog bloka.

212

Maine za ienje pod pritiskom na dizel gorivo emitiraju dim, to ih ini neupotrebljivim za
rad unutar pogona prehrambene industrije. Maine koje koriste elektrinu energiju zahtijevaju
dodatne mjere sigurnosti, naponske ureaje, te dobro odravanje. Postoje podaci da mobilne
maine koriste vie vode.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode, hemikalija i energije u usporedbi sa upotrebom tradicionalnih
crijeva za vodu, etki i runog doziranja deterdenata.
Operativni podaci
Prednosti koritenja sistema sa pjenom ukljuuje poveano vrijeme kontakta sa zaprljanom
povrinom, to omoguava poboljanje rezultata ienja koji se postiu, ak uz upotrebu
manje agresivnih hemikalija. Hemijski sastojci omekavaju zaprljanja, to rezultira
poboljanom uinkovitosti ispiranja i ienja. Trokovi radne snage su takoer smanjeni,
budui da je u usporedbi sa tradicionalnim metodama sad potrebno daleko manje vremena.
Budui da se koriste manje agresivne hemikalije, smanjen je i broj oteenja na mainama, te
smanjen rizik po rukovaoca. Potencijalni nedostatak koritenja pjene je njena gustoa, budui
da se zbog toga odvaja od povrine djelovanjem sopstvene teine, te se time smanjuje vrijeme
kontakta sa povrinom.
Primjenjivost
Primjenjivo na novim i postojeim postrojenjima, za ienje podova, zidova, posuda,
kontejnera, otvorene opreme i transportera.
Kljuni razlozi za implementaciju
Bolje ienje i eliminaciju problema vezanih uz ienje visokim pritiskom, npr. irenje
aerosola koji sadri prljave estice i bakterije.
ienje gelovima
Opis
Gelovi se obino koriste za ienje zidova, stropova, podova, opreme i kontejnera.
Hemikalija se poprica po povrini koja se treba oistiti.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode, hemikalija i energije, u usporedbi sa tradicionalnim pranjem
crijevom i vodom, etkama, uz runo doziranje deterdenata.
Operativni podaci
ienje gelom omoguuje due kontaktno vrijeme nego pjena, izmeu prljavtine i aktivnog
deterdenta, zbog prirode prijanjanja gela za povrinu, te veu pristupanost udubljenjima,
budui da pristup nije onemoguen mjehuriima zraka. Kako god, gelovi su providni i teko
vidljivi, te mogu biti nepostojani pri visokim temperaturama.
Prednost korienja gelova ukljuuje poveanje vremena kontakta sa prljavom povrinom, to
dovodi do poboljanja rezultata ienja koji se postiu, ak i kada se koriste manje agresivne
hemikalije. Hemijski sastojci omekavaju zaprljanja, to rezultira poboljanom uinkovitosti
ispiranja i ienja. Budui da je gel lako isprati, koriste se manje koliine vode. Trokovi
radne snage su takoer smanjeni, budui da je u usporedbi sa tradicionalnim metodama sad
potrebno daleko manje vremena. Budui da se koriste manje agresivne hemikalije, smanjen je
i broj oteenja na mainama, te smanjen rizik po rukovaoca.
213

Primjenjivost
Primjenljivo na novim i postojeim postrojenjima, za ienje podova, zidova, posuda,
kontejnera, otvorene opreme i transportera.
Kljuni razlozi za implementaciju
Eliminacija problema povezanih uz ienje visokim pritiskom, npr. irenje aerosola koji
sadri prljave estice i bakterije.
Odabir sredstava za ienje
Odabir sredstava za ienje je predmet nekoliko kriterija, ukljuujui konstrukciju
postrojenja, dostupne tehnike ienja, vrstu prljavtine i prirodu proizvodnog procesa.
Sredstva za ienje moraju biti odgovarajua za upotrebu, ali i drugi aspekti su takoe vani,
npr. glukonska kiselina je manje korozivna nego druge kiseline. Takoer, ienje u
sektorima prehrambene industrije ne znai samo otklanjanje neistoa, i dezinfekcija je isto
tako znaajna.
Izbor i upotreba sredstava za ienje i dezinfekciju mora obezbjediti efikasnu kontrolu
higijene, ali sa znaajnim uvaavanjem uticaja na okoli. Kada je upotreba sredstava za
ienje neophodna, prvo je potrebno provjeriti da li oni mogu postignuti adekvatan higijenski
nivo, a potom provjeriti njihov potencijalni uticaj na okolinu.
Tipina sredstva za ienje u prehrambenoj industriji su:

alkalije, natrij i magnezij hidroksid, metasilikat, soda bikarbona

kiseline, nitritna kiselina, fosforna kiselina, glukonska kiselina
predpripremljena sredstva za ienje, kelatni agensi kao EDTA, NTA, fosfati,
polifosfati, fosfatni agensi ili povrinski aktivni agensi.
oskidirajui ili neoksidirajui biocidi.

Izbor sredstava za dezinfekciju i sterilizaciju

Hemikalije koje se koriste za dezinfekciju i sterilizaciju opreme i postrojenja rade na principu
da utiu na elijsku strukturu bakterija i sprjeavaju njihovo razmnoavanje. Dezinficijensi
koriteni u prehrambenoj industriji su regulirani Direktivom 98/8/EC Procjena utjecaja na
okoli i zdravlje ljudi je obavezna od 2007. godine.
Nekoliko vrsta tretmana moe biti primjenljivo. To ukljuuje upotrebu okisdirajuih biocida,
te neoksidirajuih biocida, UV zraenja i pare.
Neoksidirajui biocidi ukljuuju upotrebu npr. kvartarnih amonijumskih soli, formaldehide
glutaraldehide. Oni se openito nanose koritenjem tehnike zvane fogging, gdje se
supstanca kao magla prica iz spreja u zonu koja treba biti sterilizirana, te se na taj nain
oblau izloene povrine. Ovo se obavlja izmeu radnih smjena, tako da se magla raisti
prije nego to radnicu dou na radna mjesta. Izlaganje ovim kemikalijama moe izazvati
respiratorne probleme, tako da se moraju uzeti u obzir potrebe zdravlja radnika, onda kada se
vri odabir i upotreba sredstava za dezinfekciju i sterilizaciju.
CIP ienje i njegova optimalna upotreba
Opis
CIP sistemi su sistemi za ienje inkorporirani u cjelokupnu opremu, a koji mogu biti
kalibrirani na nain da koriste samo neophodnu koliinu deterdenta i vode na odgovarajuim
uslovima temperature, a ponekad i pritiska.
214

Ugraivanje CIP sistema se moe planirati ve u najranijoj fazi dizajniranja opreme, a moe
biti instaliran od strane proizvoaa. Naknadno ugraivanje CIP sistema je mogue, mada je
potencijalno tee i skuplje. Rad CIP sistema se moe optimizirati inkorporiranjem internog
recikliranja vode i hemikalija; paljivo postavljenim operativnim programima koji odgovaraju
stvarnim zahtjevima za ienjem u procesu; koristei odgovarajue sprejeve i odstranjujui
jau zaprljanost prije ienja. Oprema pravilno dizajnirana za CIP ienje, trebalo bi da ima
sprej loptice locirane tako da nema slijepih taaka u procesu ienja.
Druga voda iz npr. RO (reverzne osmoze) i/ili kondenzat moe biti odgovarajua za direktnu
upotrebu kod predispiranja u CIP-u, ili za druge upotrebe nakon koritenja/tretmana.
Upotreba ovakve vode za ispiranje moe da zavisi od injenice da li je mogue materijale
ponovno iskoristiti u procesu. Ako je to sluaj neophodna je voda iji kvalitet odgovara vodi
za pie.
Hemikalije koje se koriste u CIP-u su obino alkalne otopine bazirane na kaustinim
sredstvima (koja izjedaju), da bi odvojile i otklonile masnoe i proteine acidnim jedinjenjima,
npr. bazirane na HNO3 da bi otklonile i odvojile mineralni sloj. U mnogim sluajevima
koritenje kiselina nije neophodno. ienje kod koga se koriste samo kaustina sredstva se
nekada oznaava kao ienje jednom fazom. Helatna sredstva, obino bazirana na EDTA
ponekad se dodaju alkalnim otopinama, kako bi se sprijeilo taloenje koje se obino javlja
kod alkalnih koncentrata i da bi rastopili naslage. Helatna sredstva i drugi aditivi mogu biti
tetni za okolinu.
Neke prednosti jednofaznog ienja su da smanjuje potronju vode i energije, a poveava
brzinu ienja. Upotreba i kiselih i alkalnih sredstava za ienje zahtjeva 2 tanka sa
dodatnim sistemom cijevi, ispiranje izmeu njih, te samim time upotrebu vie vode i energije,
a i proces due traje.
Izbor sredstava za ienje zavisi od niza faktora i ne moe biti generalno odreeno. Odreena
sredstva za ienje su dostupna za pojedine upotrebe. Panja se mora obratiti da se ne koriste
neodgovarajue hemikalije npr. deterdenti koji sadre EDTA za ienja tankova/cisterni za
mlijeko i skladitenje sirovog mlijeka.
Postoje podaci da paralelno ili serijsko ienje tankova i paralelno ienje sistema cijevi
treba izbjegavati.
U paralelnoj konfiguraciji moe biti teko postii potrebnu distribuciju toka kroz vie od
jednog tanka i CIP povratak kroz tankove zahtjeva dugo vremena. Prebacivanje od ispiranja
do ienja, ili od ienja do finalnog ispiranja rezultira u dugakoj mixing zoni.
U serijalnoj konfiguraciji sadraj cijevi izmeu tanka I i II rezultirat e u dugakoj mixing
zoni ako sadraj nije dreniran. Kada hemijska otopina sredstava za ienje stie u tank I
(dreniran), sadraj cijevi moe postati izmijean sa sredstvom za ienje u tanku II (ranije
dreniranom).
Ostvarene okolinske koristi
Mogua redukcija potronje vode, deterdenta i energije potrebne za zagrijavanje vode jer se
mogu postaviti nivoi potronje potrebne za lociranu povrinu koju je potrebno oistiti.
Mogua je ponovna upotreba vode i hemikalija unutar sistema.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Mogue poveano koritenje energije vezane za ispumpavanje vode i deterdenta.

215

Operativni podaci
CIP sistemi mogu npr. smanjiti na minimum upotrebu sredstava za ienje i dezinfekciju
recikliranjem otopina za ienje. Neki gubici e i dalje biti prisutni kod zagaenja voda i
otopina.
CIP sistemi mogu biti daleko efikasniji od manuelnih, ali moraju biti adekvatno dizajnirani i
upotrebljavani da bi njihove potencijalne vrijednosti bile optimalno iskoritene. Dizajn i
upotreba koji minimaliziraju koritenje vode, hemijskih sredstava za ienje, a do
maksimuma poveavaju rezultat ukljuuju:

reispiranje koritenjem manje koliine vode koja u nekim sluajevima moe biti
kombinirana bilo sa povratkom reispirane vode na proces ponovne upotrebe,
prilagoavanje CIP programa veliini, tipu, zatim doziranje i potronja vode,
temperature, pritiska, vremena pranja i ispiranja,
automatsko doziranje hemikalija i tana koncentracija,
interna reciklaa vode i hemikalija,
ponovna upotreba intermedijalne/finalne vode za reispiranje,
kontrola reciklae zasnovana vie na provodljivosti nego na vremenu,
sprej ureaji,
pravilan izbor CIP deterdenta.

Finalna voda za ispiranje se ponovno upotrebljava bilo za reispiranje, intermedijalno ispiranje

ili pripremu otopina za ienje. Cilj finalnog ispiranja je da otkloni posljednje tragove
otopina za ienje sa opreme. ista voda i voda za ispiranje koja se vraa u centralni CIP
sistem, dovoljno je ista da bude ponovo upotrebljena, umjesto da bude odstranjena u odvod.
Ponovna upotreba finalne vode za ienje zahtjeva povezanost CIP povratne cijevi do tanka
za reispiranje.
Za velike, razgranate instalacije centralni CIP sistem moe da bude neadekvatan. esto su
razdaljine suvie dugake, to dovodi do odgovarajueg gubitka toplote, deterdenata i vode.
U tim sluajevima se moe koristiti nekoliko manjih CIP sistema.
Za neke male ili rijetko upotrebljavane instalacije, ili kod kojih rastvor za ienje postaje
veoma zagaen, kao to su UHT instalacije koriste se pojedinani sistemi. U takvim
sistemima nema ponovne upotrebe sredstava za ienje.
Primjenjivost
Primjenljivo kod zatvorene/zavarene opreme kroz koje moe da cirkulie tenost, ukljuujui
npr. cijevi i sudove.
Utede
Kapitalna vrijednost visoka, reducirana cijena vode, energije i hemikalija.
Kljuni razlozi za implementaciju
Automatizirano i jednostavno rukovanje.
Primjeri upotrebe
CIP se koristi u mnogim pogonima za proizvodnju sokova i bezalkoholnih pia.

216

esto i brzo ienje procesne opreme i podruja u kome se skladite materijali

Opis
Podruje na kome se skladite sirovine, nusproizvodi i otpad treba esto istiti. Program
ienja treba da obuhvati sve strukture, opremu i unutranje povrine, kontejnere za
odlaganje materijala, odvod, dvorita i kolovoze.
Ostvarene okolinske koristi
Usvajanje temeljitog ienja i dobrog gospodarenja kao rutine, smanjuje pojavu neprijatnog
mirisa i rizik od problema i neugodnosti vezanih za higijenu zbog tetoina i gamadi.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Voda se troi za vrijeme procesa ienja, mada koliina zavisi od suhog ienja prije
upotrebe vode. Zato postoje mogunosti za ponovnu upotrebu vode iz izvora unutar pogona i
ureaja za preiavanje otpadnih voda.
Operativni podaci
ienjem podruja gdje se dovozi sirovina i gdje je neizbjena pojava ostataka od dijelova
voa i povra, kao i dijelova biljaka i zemlje, smanjuje se mogunost pojave truljenja tih
ostataka i pojave neprijatnih mirisa. Takoe, smanjuje se moguost kontaminacije sirovina i
pojava raznih ivotonjica.
Redovno i esto odvoenje ostataka sirovina poslije ienja smanjuje pojavu neprijatnih
mirisa.
Primjenljivost
Primjenljivo kod svih pogona iz sektora hrane, pia i mlijeka.
Upotreba rasprivaa za vodu i HPLV sprejeva za ienje kamiona (HPLV = visok pritisak,
nizak volumen)
Opis
Upotrebom rasprivaa za vodu i/ ili HPLV sprejeva za ienje kamiona postie se
smanjenje potronje vode i tereta zagaenja otpadnih voda
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje potronje vode i tereta zagaenja otpadnih voda
Operativni podaci
Kontejneri za groe se odravaju koritenjem ove tehnike. Voda za ienje se drenira.
Primjenljivost
Primjenljivo kod pogona prehrambene industrije kod kojih se materijali isporuuju
kamionima.
Utede
Smanjena cijena vode i zbrinjavanje otpadne vode
Primjeri
Kod proizvodnje vina.

217

8.3

TEHNIKE ZA KONTROLU I TRETMAN EMISIJA U ZRAK

Ovaj odjeljak Tehnike za smanjenje emisija u zrak, podijeljen je na tri glavna odjeljka. Prvi
odjeljak opisuje sistemski pristup kontroli emisija u zrak, od inicijalne definicije problema te
o tome kako izabrati optimalno rjeenje. Drugu odjeljak opisuje tehnike integrirane u proces
koje se koriste za spreavanje ili smanjenje emisije u zrak. Na kraju, trei odjeljak opisuje
tehnike smanjenja/eliminisanja na kraju proizvodnog procesa koje se koriste nakon mjera
integriranih u proces.
8.3.1 Strategija kontrole emisija u zrak
Ova strategija je podijeljena na odreeni broj evaluacijskih faza. Nivo do kojeg je potrebno
primijeniti odreenu fazu zavisi od specifine situacije instalacije, a neke faze mogu, ali i ne
moraju biti potrebne da se postigne nivo traene zatite. Ova strategija se moe koristiti za sve
emisije u zrak, tj. emisije gasova, praine i karakteristinog mirisa, a neki od njih su
uzrokovane VOC emisijama emisijama volatilnih organskih spojeva. Karakteristian miris
je uglavnom lokalni problem koji se zasniva na neugodi, ali se esto javlja zbog emisije
isparljivih organskih jedinjenja, te ga takoer treba uzeti u obzir. Za svaku fazu,
karakteristian miris se koristi kao ilustrativni primjer. Pristup ovog primjera posebno je
koristan za velike pogone i postrojenja, gdje postoji veliki broj zasebnih izvora
karakteristinog mirisa i gdje nije u potpunosti mogue shvatiti ukupni nivo isputenog
karakteristinog mirisa.
Korak 1: Definiranje problema
Prikupljaju se informacije o zakonskim zahtjevima u pogledu emisija u zrak. Lokalni
kontekst, npr. vremenski ili geografski uslovi takoer mogu biti relevantni prilikom
definisanja problema, npr. u pogledu karakteristinog mirisa.
Ljudi koji rade u pogonu i postrojenju, generalno e dobro znati o kojim problemima sa
karakteristinim mirisom se radi i mogu pomoi konsultantu ili osobi koja ne poznaje lokalnu
situaciju.
Prvo, potrebno je izvriti uvid u broj i uestalost pritubi i karakteristika koje se odnose na
karakteristian miris. Lokacija onih koji podnose pritube vezano za pogon i postrojenje,
zajedno sa njihovim komentarima ili od strane predstavnika lokalnih vlasti, pomau u
identifikovanju problema koji treba rijeiti. Treba biti uspostavljen sistem podnoenja
pritubi, koji ukljuuje sistem za odgovor na sve pritube koje se odnose direktno na pogon i
postrojenje bilo da su primljene putem telefona ili lino. Ako se ispitaju i dokumentuju
egzaktni uvjeti proizvodnog procesa u vrijeme primanja pritubi, to moe pomoi u lociranju
izvora karakteristinog mirisa koje treba prekontrolirati. Moe biti pregledana i bilo koja
korespondencija s lokalnim vlastima ili lokalnom zajednicom. Nivo aktivnosti lokalne
zajednice zajedno s pristupom i akcijama koje su poduzeli predstavnici lokalnih vlasti moe
omoguiti da se utvrdi ozbiljnost problema i uticaj vjerovatnog raspoloivog vremenskog
perioda potrebnog za modifikovanje proizvodnog procesa ili instaliranje postrojenja za
smanjenje emisija karakteristinih mirisa.
Na kraju, mogu se utvrditi klimatski uslovi koji preovlauju na datom lokalitetu. Naroito
pravac puhanja vjetra koji preovladava, kao i brzina vjetra i uestalost inverzija. Ova
informacija se moe koristiti za provjeru da li su pritube u velikoj mjeri rezultat odreenih
vremenskih uslova ili specifinih operacija koje se prakticiraju u proizvodnom procesu.

218

Korak 2: Popis emisija na odreenoj lokaciji

Popis ukljuuje uobiajene i neuobiajene emisije koje su rezultat rada pogona i postrojenja..
Karakteriziranje svake take emisije omoguava naknadno uporeivanje i rangiranje s
takama emisije na drugim lokacijama. Sistemski nain identifikovanja karakteristine
emisije u zrak je da se izvri pregled svakog procesa i identifikuju sve potencijalne emisije.
Na primjer, ovim pristupom se mogu pokriti sljedee operacije na lokaciji:

isporuka sirovina
uvanje sirovina u rasutom stanju
manja ambalaa za dranje sirovina, npr. metalne bave i vree
proizvodnja
pakovanje
stavljanje na palete/skladitenje.

Ovakav pristup se moe provesti s razliitim stepenom sofisticiranosti. Dijagrami s prikazom

toka proizvodnog procesa i dijagrami maina koje uestvuju u proizvodnom proces, mogu se
koristiti tokom obilaska lokacije radi sistematske identifikacije svih izvora emisija.
Zavisno od teine problema i kljunih operacija na datoj lokaciji, koje su uzrok problema,
moda e biti neophodno da se ova analiza proiri kako bi obuhvatila karakteristine emisije,
pa ak i vanredne situacije. Moe se koristiti pristup tipa unakrsnog popisa u vezi s
dijagramom samog procesa i maina-ureaja koji uestvuju u proizvodnom procesu.
Dijapazon kljunih rijei koje treba inkorporirati u ek listu vjerovatno e se drastino
razlikovati od jedne do druge operacije koje emituje karakteristian miris.
Problem sa karakteristinim mirisom moe se odnositi na kontinuirano isputanje iz pogona i
postrojenja koje prenosi jedan distinktivan karakteristian miris u okolinu. Tretiranje
najznaajnije emisije e u mnogim sluajevima umanjiti problem i smanjiti ili eliminirati
pritube. U drugim sluajevima, uklanjanje najveeg izvora karakteristinog mirisa za rezultat
e imati druge izvore karakteristinog mirisa s te lokacije koji su jae izraeni. Ti izvori
karakteristinog mirisa mogu imati specifian karakteristian mirise drugaiji od onih koji
dolaze iz najveeg izvora karakteristinog mirisa. Ova situacija moe posljedino rezultirati
daljim pritubama i zahtijevati dalje kapitalne trokove pored onih koji ve postoje za
tretiranje najveeg izvora emisije. Zato je vano da se u potpunosti evaluira dijapazon emisija
karakteristinog mirisa s odreene lokacije i da se identifikuju zasebne emisije koje bi mogle
izazvati najvee pritube. Tabela 43. prikazuje jedan od naina za evidentiranje informacija o
izvorima karakteristinog mirisa u toku rada pogona i postrojenja. Moe se desiti i sluaj da
se problem sa karakteristian mirisom javi tokom izvanrednog reima rada. Uobiajeni ek
lista za izvanredan reim rada prikazan je u Tabeli 44.
Tabela 43. Obrazac za prikupljanje informacija o emisiji karakteristinog mirisa
Izvor karakteristinog mirisa

Primjeri

Vrsta isputanja

Forsirana/prirodna /ventilacija

Radni proces koji se provodi

Grijanje/hlaenje/odravanje/ienje

Kontinuitet emisija

Kontinuirano/diskontinuirano/periodino

219

Izvor karakteristinog mirisa

Primjeri

Operativno vrijeme

Trajanje po satu/po danu/po proizvod.ciklusu

Aranman za isputanje

Dimnjak//aht/ugraen/atmosferski

Konfiguracija za isputanje

Prenik dimnjaka/elevacija ispusta

Opis karakteristinog mirisa

Sladak/kiseo/ljut/voni

Jaina karakteristinog mirisa

Veoma slab/izraen/jak/veoma jak

Procijenjena stopa isputene koliine

Mjerenje/krivulje/procjena

Lokacija na mjestu instalacije

Koordinate ispusta

Vrsta operacije/rada

uobiajena/neuobiajena/vanredna

Ukupno rangiranje

Npr. -10 to +10 ili 0 to 10

Tabela 44. ek lista za odreene (neuobiajene) tehnoloke operacije

Parametar

Primjeri

Gubitak sadraja

Prepunjavanje/isticanje/greka kontrole

Pranjenje odlagalita

Otpadni materijali i procesni materijali

Potencijal za materijal koji ulazi u

proces

Prelom parnog kalema

Reakcija ubrzanja

Proputanje da se stavi ulazni materijali ili da se

kontrolira temperatura

Korozija/erozija

Uestalost inspekcija

Servisni gubici

Greke sigurnosnih instrumenata

Kontrola/osoblje

Nivo kontrole i supervizije

Ventilacija/ekstrakcija

Korektna baza projekta

Odravanje/inspekcija

Uestalost, ta je potrebno?

Pokretanje/zatvaranje

Implikacije za nizvodne operacije

Izmjene proizvodnje/protoka

100 %, 110 % proizvodnje + niska proizvodnja

220

Parametar

Izmjene formulacije

Primjeri

Smrdljivi sastojci

Emisije karakteristinog mirisa mogu se rangirati u smislu teine njihovog uticaja na okolinu.
Mogui sistem za odreivanje redoslijeda na rang listi mogao bi zapoeti s grupisanjem
emisija u kategorije kao to su velika, srednja i mala, prema karakteristikama njihovog
karakteristinog mirisa i s njim u svezi pritubi. Na rangiranje unutar svake kategorije snano
utie jaina mirisa povezana sa zranim tokom i prirodom operacija, tj. da li se mirisi javljaju
kao kontinuirani ili nekontinuirani .Ovaj proces rangiranja moe zahtijevati pristup, pored
gore nabrojanih faktora, i dodatnih eksperata.
Korak 4: Izbor tehnika za kontrolu emisija u zrak
Popis emisija, imisija i pritubi, npr. u sluaju karakteristinog mirisa koji se esto javlja zbog
emisije VOC-a, kojim se mogu identifikovati najvei izvori emisija u zrak s odreene
lokacije, treba biti sastavni dio plana tretmana ili strategije. On omoguava da se identifikuje
svaki izvor iji bi uticaj mogao biti eliminisan, ili barem umanjen. Kontrolne tehnike
ukljuuju tretman koji je integrisan u sam proces ili koji se vri na kraju proizvodnog procesa.
Tretman koji je integrisan u sam proces ukljuuje mjere koje se odnose na izbor supstanci,
kao to je izbor zamjenskih supstanci umjesto onih tetnih, kao to su karcinogeni, mutagensi
ili teratogensi, koritenje materijala s niskom emisijom, npr. nepostojanih (isparljivih)
tekuina i vrstih materijala s niskim sadrajem fine praine i mjera vezanih za sam proces,
kao to je koritenje sistema s malom emisijom i proizvodnih procesa s malom emisijom u
zrak. Ako je i nakon primjene mjera integrisanih u sam proces i dalje potrebna redukcija
emisije, moda e biti potrebna dalja kontrola gasova, karakteristinih mirisa/VOC-a i praine
primjenom tehnika na kraju proizvodnog procesa.
8.3.2 Integrirane proizvodne tehnike
Integrirane proizvodne tehnike za minimizaciju emisija u zrak, generalno imaju okolinske
dobiti kao to su upotreba sirovina i minimizacija otpada koji nastaje tokom proizvodnog
procesa. U ovom dijelu, navedene su okolinske dobiti koje su primjenjive sa aspekta tehnike.
Neke od opisanih tehnika kao tehnike za smanjenje emisija u zrak su takoer integrirane u
proces i omoguavaju povrat materijala za ponovnu upotrebu u proizvodnom procesu kao npr.
cikloni.
8.3.3 Tretman zraka na kraju proizvodnog procesa
Naredni odjeljci opisuju neke tehnike smanjenja na kraju proizvodnog procesa koje se koriste
za tretman emisija u zrak u okviru prehrambene industrije. Mjere za smanjenje emisija na
kraju proizvodnog procesa kreirane su tako da bi se smanjile ne samo masovne koncentracije,
nego i masovne tokove zagaivaa zraka koji potjeu iz rada pojedinih dijelova ili
cjelokupnog proizvodnog procesa. One se normalno koriste tokom rada postrojenja.
Tabela 45. navodi neke tehnike smanjenja emisija na kraju proizvodnog procesa koje su u
irokoj upotrebi

221

Tabela 45. Tehnike za smanjenje emisija na kraju proizvodnog procesa

Procesi tretmana
vrsti i teni zagaivai

Gasoviti zagaivai s karakteristinim mirisom/VOCovi

Dinamika separacija

Apsorpcija

Vlana separacija

Adsorpcija ugljika

Elektrostatika precipitacija

Bioloki tretman

Filtracija

Termalni tretman

Aerosolska/droplet separacija* Tretman kondenzacijom netermalne plazme*

Membranska separacija*
*Nije opisana kao tehnika minimizacije emisije u zrak u ovom dokumentu
Separacija rasprenih estica/praine koristi primjenu eksternih sila, tj. primarno
gravitacionih, inertnih i elektrostatikih sila. Takoer se praktikuje koritenje fizike
disperzije putem dimnjaka i rastueg potencijala za disperziju poveavanjem visine ispusnog
dimnjaka ili poveavanjem brzine isputanja.
Karakteristike emisije odreuju koja je tehnika za smanjenje emisija na kraju proizvodnog
procesa najprikladnija. Za to e moda biti potrebna odreena fleksibilnost, kako bi se kasnije
mogao identifikovati tretman dodatnih izvora. Naredna tabela prikazuje kljune parametre za
proces izbora tehnike.
Tabela 46. Kljuni parametri za izbor procedure za tretman na kraju proizvodnog procesa
Parametar

Jedinica

Stopa protoka

m3/h

Temperatura

Relativna vlanost

Uobiajeni dijapazon prisutnih komponenti

Nivo praine

mg/Nm3

Organski nivo

mg/Nm3

Nivo prisutnog karakteristinog mirisa

OU/Nm3

U nekim sluajevima komponente emisije se lako identifikuju. U sluaju karakteristinog

mirisa, emisija koja se tretira obino sadri sloen koktel, a ne samo jednu ili dvije
222

komponente koje je lako definisati. Zato se postrojenje za smanjenje emisija u zrak esto
dizajnira na osnovu iskustva s drugim slinim postrojenjima. Neizvjesnost do koje dovodi
prisustvo znaajnog broja komponenti koje se prenose zrakom moe zahtijevati pokuse sa
pilot-postrojenjima. Stopa protoka koji treba tretirati najvaniji je parametar u procesu izbora
i veoma esto tehnike za smanjenje emisija nabrajaju se u poreenju s optimalnom stopom
protoka za njihovu primjenu.
Nabavka postrojenja za smanjenje emisija obino podrazumijeva jedan broj garantnih izjava,
npr. vezano za mehaniku ili elektrinu pouzdanost za period od najmanje jedne godine. U
okviru procedure izbora i nabavke, dobavlja e takoer traiti podatke o efikasnosti procesa
u uklanjanju. Oblik garancije procesa vaan je dio ugovora. Na primjer, garantne izjave koje
se odnose na performanse za uklanjanje karakteristinih mirisa mogu imati vie oblika. U
odsustvu olfaktometrijskih podataka garancija moe jednostavno navesti nema primjetnog
karakteristinog mirisa izvan granine linije procesa ili izvan lokacije na kojoj se nalazi
instalacija.
Ekstremno visoki standardi za koncentracije praine istog gasa mogu se postii koritenjem
dvostepenih separacionih tehnika visoke performanse, npr. koritenje dva platnena filtera ili
koritenje istih u kombinaciji sa specifinim filterima koji su detaljno opisani u Referentnom
dokumentu o najboljim raspoloivim tehnikama za hemijsku industriju. 17
Tabela 47. prikazuje komparaciju performansi nekih tehnika separacije.
Tabela 47. Poreenje nekih tehnika separacije
Tehnika

Veliina
%
Maksimalna
estice efikasnosti operativna
m
skupljanja temperatura
na 1 m
C

Cikloni

10

40*

1100

Dijapazon
nivoa emisija
koji se mogu
postii
mg/Nm

25 100

Komentari

Grube estice.
Koriste se kao
pomo ostalim
metodama

Vlana
separacija

13

>80 99

Ulaz 1000

<4 50

Izlaz 80

Suha ESP

<0.1

>99

450

Dobra performansa
s odgovarajuim
vrstama praine
Redukcija kiselog
gasa

<5 15

etiri ili pet zona.

17 EC (European Council) (2003). Integralna prevencija i kontrola zagaivanja, Referentni dokument o najboljim raspoloivim tehnikama za zajednike sisteme za
obradu/zbrinjavanje otpadne vode i gasa u hemijskoj industriji.

223

Tehnika

Veliina
%
Maksimalna
estice efikasnosti operativna
m
skupljanja temperatura
na 1 m
C

Dijapazon
nivoa emisija
koji se mogu
postii
mg/Nm

Komentari

Uobiajena
aplikacija je prije
smanjenja
Zavisno od
dizajna

Vlana
ESP

0.01

<99

(prijesmanjenja)

80

<1 5

ESP s dvije zone u

seriji. Uglavnom
precipitacija pare

Optiki jasan
Filtracija

0.01

>99.5

220

<1 5

Dobra performansa
s odgovarajuom
vrstom praine

99.5

900

0.1 1

Dobra performansa
s odgovarajuom
vrstom praine

Tj.
Platneni
filter
Filtracija 0.01

Tj.
keramiki
filter
*Za estice veih dimenzija i ciklone visoke efikasnosti, djelotvornost prikupljanja kree se
oko 99 %.

Optimalno koritenje opreme za smanjenje emisija u zrak

Opis
Zahtjev za rad opreme za smanjenje emisije moe varirati zavisno od recepture, npr. u sluaju
karakteristinog mirisa. Ako se radi o procesima ili recepturama koje ne zahtijevaju da se
oprema za smanjenje emisija u zrak koristi cijelo vrijeme, upotreba takve opreme se moe

224

programirati tako da se osigura njena raspoloivost kao i da se ista nalazi u odgovarajuem

radnom stanju kada je potrebna. Ista se moe instalisati tako da je ne moe zaobii pojedinac
koji njome rukuje, ali kad ne vae uslovi koji bi zahtijevali smanjenje emisije, tada bi
rukovodioci mogli zaobii koritenje te opreme. Na primjer, rukovodilac moe kod sebe
uvati kljueve koji omoguavaju pristup komandama to dozvoljava da se zaobie ta
oprema, a takoer mogu osigurati da ista bude stavljena u pogon kako bi se postiglo
optimalno radno stanje im se ukae potreba za tim.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje emisije u zrak.
Operativni podaci
Kada je jedan pogon za konzervisanje vlane hrane za ljubimce, koja je radila bez emitiranja
supstanci karakteristinih emisija mirisa, prela na proizvodnju drugog proizvoda,
karakteristian miris je postao znaajan problem, jer postojee mjere za kontrolu
karakteristinog mirisa nisu odgovarale ovom novom receptu. Promjene recepture takoer su
dovele do fluktuirajuih problema s karakteristinim mirisom u fabrikama ivotinjske hrane,
gdje se na bazi are/serije dodaju riblja ulja ili melasa. Ovi primjeri demonstriraju potrebu za
smanjenje emisija, ak i u malim individualnim postrojenjima. Kao i osiguranje da je oprema
za smanjenje emisija ukljuena, za efikasnu prevenciju emisije u zrak treba poboljati i radne
uslove. Na primjer, u objektima za dimljenje mesa ili ribe, te postrojenjima za prenje kafe
koje koriste termalnu oksidaciju za uklanjanje karakteristinih mirisa, ti termalni oksidansi ne
rade efikasno dok ne dostignu temperature sagorijevanja polutanata (zagaivaa), tako da ih
treba pokrenuti na vrijeme za te temperature koje treba dostii u komori za sagorijevanje.
Primjenjivost
Primjenjivo gdje se koristi oprema za smanjenje emisija u zrak.
Kljuni razlozi za implementaciju
Prevencija emisije u zrak.
Sakupljanje emisija u zrak na mjestu njihovog nastanka lokalna ispuna ventilacija
Opis
Da bi se osigurali prikladni radni uslovi, obezbijedio kisik za sagorijevanje kod opreme koja
radi na naftu ili gas i da bi ista inila dio sistema za kontrolu emisija u zrak, potrebno je
obezbjediti adekvatnu ventilaciju radnog prostora i specifinih operacija procesa. Generalna i
lokalna ventilacija uklanja, npr. produkte sagorijevanja kod opreme koja radi na naftu ili gas i
karakteristine mirise, isparenja i paru od procesa kuhanja.
Lokalna ispuna ventilacija moe obezbjediti zatitu od opasnosti po zdravlje koji su rezultat
nekih isparenja od kuhanja, kao to su oni koji ukljuuju direktnu primjenu toplote kod hrane.
Ako takva ventilacija nije dizajnirana da se moe uvati hranu u istom stanju i bez ostataka
masnoa, ona moe izgubiti na svojoj efikasnosti i uzrokovati rizike od poara. Ako je ulazei
zamjenski zrak previe vreo ili previe hladan, postoji rizik da e ga osoblje iskljuiti. Kada se
ulazei zrak povlai prirodnim putem, obino je potrebno neko sredstvo za kontrolu ulaska
tetnih supstanci. Ventilirani zrak se moe uputati u postrojenje za smanjenje emisije, a u
nekim sluajevima, on moe recirkulirati, uzimajui u obzir higijenske zahtjeve. U nekim
primjenama, mogue je sakupljanje materijala koje nosi zrak radi ponovne upotrebe.

225

Ograniavanje izvora emisije u zrak, te upotreba lokalne ispune ventilacije troi znatno
manje energije nego tretiranje volumena cijelog prostora. Emisije u zrak ukljuuju, npr.
karakteristine mirise koji se esto javljaju zbog emisije VOC-a i praina, kao to su ito i
brano. Da bi bili efikasni, dimenzije takvih kapaciteta treba da budu adekvatne, a osobine
kao vodilice ili lijebovi sa pokretnim poklopcem i zatvaraima mogu doprinijeti smanjenju
emisije praine i gasa.
Identifikovane emisije koje zahtijevaju tretman kanaliu se na izvoru i po mogunosti
kombinuju se prije transportovanja do neke tehnike za smanjenje emisija. Cilj ove opreme je
da sprijei, gdje je mogue, te kontrolie do najmanjeg detalja, isputanje svih emisija u zrak.
Slijede primjeri za ove probleme:
take utovara/istovara vozila
pristupne take postrojenja za proces
otvoreni prenosnici-transportne trake
objekti za uvanje/skladitenje
procesi transfera
procesi punjenja
procesi isputanja
Ostvarene okolinske koristi

Smanjenje emisija u zrak i potencijalno ponovno koritenje materijala donesenih zrakom.

Nepoeljni efekti na ostale medije
Potronja energije.
Operativni podaci
Vei dio tehnika za smanjenje emisija dizajniran je na bazi obima zranog toka koji je
potrebno tretirati. To zahtijeva efektivno zadravanje separatne emisije dok ipak zadrava
odgovarajui obim zranog toka koji osigurava da nee biti emisije u zrak u radnoj okolini.
Primjeri u kojim se zrak recirkulira ukljuuju:

zrak iz dovoda za prainu moe se recirkulisati na pneumatske transportere ime se

takoer skuplja praina za ponovnu upotrebu;
dim iz dimnih komora moe djelomino ili potpuno recirkulirati.

Evidencije o kriterijima za dizajn, o testovima performansi, zahtjevima odravanja i testovima

i inspekcijama mogu olakati dalje odravanje, modifikovanje i testiranje u odnosu na
originalnu specifikaciju.
Primjenjivost
Primjenjiv na sve pogone iz prehrambene industrije sa emisijama u zrak, npr. tokom utovara i
istovara vozila, na lijebovima, takama transfera, utovarnim mjestima.
Utede
Minimiziranjem volumetrijske stope protoka koja zahtijeva tretman moe se postii znatna
uteda na rashodima za trokove kapitala postrojenja za smanjenje emisija. Vano je napraviti
razliku izmeu generalne ventilacije pogona i lokalne ispune ventilacije. Generalna
ventilacija ukljuuje kretanje mnogo veih koliina zraka, pa tako troi vie energije i postaje
mnogo skuplja.

226

Kljuni razlozi za implementaciju

Zatita na radu.
Transport kanalisane emisije do postrojenja/opreme za tretman ili smanjenje
Opis
Kanalisane emisije se transportuju do opreme za tretman na kraju proizvodnog procesa ili do
opreme za smanjenje emisije. Postoje tri najvanija faktora koja treba uzeti u obzir prilikom
projektovanja opreme za transport emisije do postrojenja za tretman. To su brzina transporta,
projekat ventilacijskih kanala i diskontinuirani tokovi.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje emisija u zrak.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Potronja energije.
Operativni podaci
Transport kanalisane emisije do postrojenja za tretman treba paljivo razmotriti kako bi se
minimizirali bilo koji operativni problemi. Naroito, potencijal za taloenje estica i
potencijal za kondenzovanje vode i drugih zagaivaa koje nosi zrak mogu rezultirati tekim
zaguenjem, koje zahtijeva esto ienje, a moe dovesti i do higijenskih problema.
Inkorporirajue take ienja i drenani ventili u ventilacijskom sistemu omoguavaju
ienje u cilju uklanjanja akumulisanog materijala.
Izborom niske brzine transporta minimiziraju se trokovi ventilatora za izbacivanje neistog
zraka. Ako se prisustvo praine smatra problemom, tada se smatra da je neophodni minimum
brzina transporta barem 5 m/s.
Ako postoji vjerovatnoa da e prisustvo praine dovesti do operativnih problema, uprkos
radu pri velikim brzinama transporta, onda se moe instalirati jedna plenum komora, tj.
proireni kanal gdje bi ulazile zrane struje krcate esticama, a ukupna brzina se smanjuje na
2.5 do 5.0 m/s.
Ova komora je namjenski projektovana da pospjeuje taloenje estica, opremljena je
ulijebljenom stranom i jednim brojem malih vrata za ienje cijelom svojom duinom.
Izlazni cjevovodni sistem koji vodi od plenum komore reduciran je u preniku kako bi
ponovo dostigao brzinu transporta u sistemu.
Provodni kanali ventilacije projektovani su sa zajednikom brzinom transporta cijelim putem,
tako da je brzina zraka u svim ograncima provodnih kanala i ispunoj taki ista. Ulaz
ogranaka u glavni provodni kanal moe biti pod uglom od najvie 45, iako je ugao od 30
efikasniji. Na ulaznoj taki ogranka u glavni provodni kanal, prenik glavnog provodnog
kanala postepeno se penje na ugao od 15. Da bi se osiguralo postizanje potrebne
performanse, projektovanje ventilacijskog kanalnog sistema esto vodi neki specijalizovani
izvoa.
Diskontinuirani ispuni tokovi su prilino uobiajeni tamo gdje postoji jedan broj ispunih
taaka koje se prazne u centralno postrojenje za tretman, ako su neke kontinuirane, a neke
diskontinuirane.

227

Ovo moe omoguiti potencijal nekim ispunim takama da kontaminiraju druge emisije iz
procesa tokom reima rada s grekom, pa e moda trebati razmotriti mogunost rada
ventilatora pod varirajuim uslovima optereenja.
Kontrolni sistem koji je potreban za ovu vrstu aranmana moe biti sloen. Na primjer,
ventilator moe biti specificiran kao sistem sa samo jednom brzinom, tako da moe uvijek
postizati projektovanu stopu protoka. Ovaj sistem zahtijeva dodatni ulazni tok za ventilacijski
sistem radi ispravljanja eventualnih nedostatka u dizajniranoj stopi protoka kad se proces
iskljui. Ovaj dodatni ulazni tok bi se mogao izvlaiti s mjesta na kojem radi operater ili biti
koriten za obezbjeenje dodatne ventilacije za objekat zgrade.
Alternativno, moe se koristiti ventilator koji radi s izmjenjivaem frekvencije/uestalosti.
U tom sluaju brzina ventilatora bi se kontrolisala mjerenjem statikog pritiska na ulazu u
ventilator, a zadnji odvojni ulaz bi iao nadole.
Ovaj sistem bi rezultirao varijabilnom stopom protoka u postrojenje za tretman u skladu s
posebnim procesima koji su u radu. Izbor opcije s fiksnom brzinom ili sistemom pretvaranja
uveliko zavisi od vrste instalisanog postrojenja za smanjenje emisija i od toga da li efikasnost
nekog tretmana opada s promjenom stope protoka.
Primjenjivost
Primjenjivo na sve pogone iz prehrambene industrije sa emisijama u zrak.
Izbor tehnika na kraju proizvodnog procesa sa ciljem smanjenja neugodnih mirisa/isparljivih
organskih jedinjenja
Opis
Prilikom odabira tehnika za smanjenje neugodnog mirisa, prva faza je analiza protoka,
temperature, vlanosti, te koncentracije zagaujuih supstanci i lebdeih estica u emisiji sa
neugodnim mirisom. Neugodni mirisi esto nastaju zbog emisija isparljivih organskih
jedinjenja, i u tom sluaju primijenjena tehnika treba da uzme u obzir toksine i zapaljive
supstance. Kratki prikaz generalnih kriterija za odabir tehnika za smanjenje neugodnih
mirisa/isparljivih organskih jedinjenja dat je u Tabeli 48, gdje su ovi parametri prikazani
zajedno sa generalnim vrstama dostupne opreme za smanjenje istih.
Tabela 48. je vrsta smjernice i ne sadri sve detalje o prednostima i manama svake pojedine
tehnike. Svaka karakteristika emisije neugodnog mirisa podijeljena je na dva ili tri raspona
vrijednosti. U ovom primjeru, protok je podijeljen na dva raspona vrijednosti, odnosno preko i
ispod 10.000 m3/h. Svakoj eliji u tabeli data je vrijednost izmeu 0 i 3, gdje vrijednost 3
predstavlja najbolju dostupnu tehniku.
Za svaku tehniku smanjenja neugodnih mirisa, dat je ukupan relevantni raspon emisija
neugodnih mirisa. To omoguava jednostavan sistem rangiranja, prema kojem se tehnike sa
najveim ocjenama dalje razmatraju. Obino od tri do pet tehnika za smanjenje neugodnih
mirisa prelazi u sljedeu fazu procedure odabira.

228

Tabela 48. Saetak generalnih kriterija za odabir tehnika za smanjenje neugodnih

mirisa/isparljivih organskih jedinjenja
Tretman

Protok (m3/h)

Temperatura
(C)

Relativna
vlanost
(%)

Lebdee
estice
(mg/Nm3)

Koncentracija
zagaujuih supstanci
(mg/Nm3)

<10000

>10000

<50

>50

<75

>75

<20

>20

<500

>500

Fiziki

Apsorpcija -

Adsorpcija

Bioloka

3*

2*

Termalna

12

1
2

Ocjena

voda
Apsorpcija hemijska

oksidacija
Katalitika
oksidacija
Plazma

Ocjenjivanje

Opis

Ova vrsta tretmana nije odgovarajua, ili je mala vjerovatnoa da e biti efikasna, te se stoga ne smatra
dijelom procedure odabira.

Ovu vrstu tretmana vrijedi uzeti u razmatranje, iako je mala vjerovatnoa da je to najbolji mogui
tretman.

Tehnika za smanjenje dobro odgovara datim uvjetima.

Predstavlja najbolju vrstu tretmana za dati sistem.

Zavisi od povrine.

Dalje se razmatra efikasnost ili zahtijevani uspjeh. To se moe procijeniti uz pomo

strunjaka iz ove oblasti i informacija od onih koji se bave kreiranjem tehnika za smanjenje.
Sljedei korak u proceduri odabira je procjena izvodljivosti. Ovdje se razmatraju kapitalni i
operativni trokovi, potrebni prostor, kao i to da li je u slinom procesu dokazano da je
relevantna tehnika primjenjiva.

229

Ostvarene okolinske koristi

Smanjenje emisije neugodnih mirisa.
Primjenjivost
Primjenjivo u svim postrojenjima iz prehrambene industrije.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje emisija neugodnih mirisa.
Tehnike dinamike separacije
Osnova za separaciju i uklanjanje estica u dinamikim separatorima su sile polja, koje su
proporcionalne masi estica. Zato su, gravitacioni, skretni ili inercioni separatori i
centrifugalni separatori kao to su cikloni, multiekstraktori i rotacioni tok deopraivaa, svi
dinamiki separatori. Oni se uglavnom upotrebljavaju za separaciju krupnih estica samo
(>10 am.) ili kao prvi korak prije uklanjanja fine praine na druge naine.
Separatori
Opis
Struja otpadnog gasa prelazi u komoru gdje se praina, aerosoli i/ili kapljice izdvajaju iz gasa
pod uticajem gravitacije/masene inercije. Efekat se poveava smanjivanjem brzine gasa
projektovanim elementima ureaja, npr. pregradama (lijebovima), lamelama ili metalnom
reetkom.
Projektovani ureaj treba obezbijediti dobru, ujednaenu raspodjelu brzine u sudu.
Preferencijalni tokovi imaju negativan uticaj na efikasnost. Upotreba unutranjih prepreka u
inercionom separatoru omoguava rukovanje na veim brzinama, koje utiu na smanjenje
zapremine u separatoru u poreenju sa talonom komorom. Nedostatak je poveavanje pada
pritiska.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje zagaenja zraka. Potencijalna viekratna upotreba vazduastih materijala.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Potronja energije.
Operativni podaci
Separatori su karakteristini po svojoj jednostavnoj i snanoj namjeri, malim zahtjevima u
pogledu prostora i velikoj radnoj pouzdanosti.
Skretni ili inercioni separatori omoguuju efektivno uklanjanje praine. Uslijed njihove
inercije, velike estice ne mogu da slijede ponovno skrenut vazduni tok i izdvajaju se. Kod
odgovarajueg modela , mogue je postii separaciju od 50 % za estice vee od 100 am.
Primjenjivost
Separatori su podesni za upotrebu gdje:

su visoki nivoi praine u netretiranom gasu

nema zahtjeva za uklanjanje finih estica
nema potrebe za prethodnom separacijom i/ili zatitom i proputanjem u nizvodne
sisteme
230

Utede

su pritisci visoki, npr. visoki pritisak deopraivanja

su temperature visoke, npr. visoka temperatura deopraivanja

Jeftinija tehnika.
Cikloni
Opis
Cikloni upotrebljavaju inerciju za uklanjanje estica iz struje gasa koristei centrifugalne sile,
obino unutar konusne komore. Oni rade stvarajui dvostruki vrtlog unutar ciklonskog tijela.
Gas koji dolazi je prisiljen na kruno kretanje, koje se sputa u blizini unutranje povrine
ciklonske cijevi. Na dnu, gas mijenja smjer i ide spiralno prema gore kroz sredinu cijevi i van
kroz vrh ciklona. estice u struji gasa su prinuene da se kreu prema zidovima ciklona
centrifugalnom silom rotirajueg gasa ali suprotno od sile otpora kretanja gasa koji se kree u
fluidu kroz i izvan ciklona. Velike estice dopiru do zida ciklona i nagomilavaju se na dnu
ljevkastog suda za punjenje, poto male estice naputaju ciklon sa gasom koji izlazi.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje emisija u zrak. Potencijalna viekratna upotreba vazduastih materijala.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Potronja energije.
Operativni podaci
Cikloni su karakteristini po svojoj jednostavnoj i snanoj namjeri, malim zahtjevima u
pogledu prostora i velikoj radnoj pouzdanosti.
Cikloni postiu bolje rezultate separacije nego separatori.
Primjeeno je da cikloni, koji se upotrebljavaju za uklanjanje malih estica u izduvnom gasu
suilice u toku proizvodnje destilisanih suenih zrna, imaju efikasnost do 99,97 % zavisno od
uslova prerade i veliina estice.
Primjenjivost
Cikloni su upotrebljavani za kontrolisanje mase materijala, primarno >10 m. Postoji,
meutim, velika efikasnost ciklona koji su projektovani da budu efikasni ak i za estice
veliine 2,5 m.
Cikloni upotrebljavani bez drugih tehnika smanjenja generalno nisu dovoljni za ispunjavanje
propisa vezanih za zagaenje zraka, ali dobro slue kao predistai za mnogo skuplju zavrnu
kontrolu ureaja kao to su fabriki filteri ili ESPs (Electrostatic Precipitators-elektrostatiki
talonici) .Veoma mnogo se upotrebljavaju poslije operacoja suenja spreja i poslije operacija
gnjeenja, mljevenja i kalcinisanja. Fosilno gorivo-zapaljivo industrijsko gorivo u jedinicama
za sagorijevanje uglavnom koriste viestruke cikloni koji rade sa veom efikasnou nego
pojedinani ciklon i mogu izdvojiti estice <2.5 m.
Cikloni se upotrebljavaju za uklanjanje vrstih i tenih zagaujuih materija u zraku.
Uglavnom se upotrebljavaju samo za separaciju velikih estica, to jest >10 m.
Podesni su za upotrebu tamo gdje su:

231

su visoki nivoi praine u netretiranom gasu

nema zahtjeva za uklanjanje finih estica
nema potrebe za prethodnom separacijom i/ili zatitom i proputanjem u nizvodne
sisteme
su pritisci visoki, npr. visoki pritisak deopraivanja
su temperature visoke, npr. visoka temperatura deopraivanja

Cikloni se upotrebljavaju u toku proizvodnje stone hrane, kada se za nju koriste ostaci voa i
povra, osuene kae eerne repe; kroba. Upotrebljavaju se u sektoru biljno ulje za
uklanjanje sitnih neistoa kao to su ostaci biljaka, praine, pijeska i blata, emisije iz sirovih
uljarica.
Utede
Jeftinija tehnika.
Mokra separacija
Opis
Dinamike tehnike separacije, efektivna masa sila, to jest gravitacija, inercija i centrifugalne
sile, sve opadaju naglo sa poveavanjem veliine estice. Mokri cikloni su jedinice visoke
efikasnosti, raspruju vodu unutar struje otpadnog gasa da poveaju teinu mase materijala i
zbog toga takoer odstranjuju sitan materijal i poveavaju efikasnost separacije. Mada,
govorei uopte, ovo samo premjeta zagaivae iz vazduha u vodu. Mokri separatori mogu
se odabrati za pojedine primjene, npr. tamo gdje je opasnost od eksplozije povezana sa
prahom (prainom).
Razliiti tipovi mokrih separatora mogu biti izdvojeni klasifikovanjem u pogledu njihovih
karakteristika. Neki od primjera su:

tehnike apsorpcije kao to su skruber tornjevi, sprej skruber (skruber; ureaj za

spreavanje zagaenja vazduha), slojni apsorber
skruberi za injektiranje, npr. visoki pritisak/ skruberi za injektiranje dualne
supstance
mlazni skruberi
vrtloni skruberi
rotacioni skruberi, raslanjivai (visoki uinak)
venturi (cijev) skruberi (visoki uinak).
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje emisija u vazduh, npr. praine. Potencijalna viekratna upotreba vazduastih
materijala. Moe biti koristan ako postoji mogunost u samoj fabrici za viekratnom
upotrebom prikupljene tenosti. Iskoritavanje proizvoda, npr. u obradi biljnog ulja, skupljeni
prah je iskoriten i moe se dodati u branastu smjesu. Spreavanje opasnosti od vatre.
Elektrostatiki talonici
Opis
Elektrostatiki talonici, koriste se za izdvajanje vrstih ili tenih estica iz otpadnih gasova.
estice koje se raspruju u gasu su elektrostatiki nabijene, tako da se nakupljaju na metalnim
ploicama. Glavne komponente elektrostatikih talonika su filtersko kuite, elektroda za
pranjenje i nakupljanje, dovod elektrine energije, ploice koje reguliu protok gasa i
232

vibracijski sistem pomou kojeg se iste elektrode na kojima se nakupljaju estice. Proces
izdvajanja moe se podijeliti u sljedee pojedinane faze:

Nabijanje estica u jonskom polju.

Transport nabijenih estica na ploicu na kojoj se iste nakupljaju.
Nakupljanje i stvaranje tankog sloja estica na ploici.
Skidanje tankog sloja praine sa elektrode.

Postoji razlika izmeu suhih i mokrih elektrostatikih talonika. Oni mogu imati horizontalni
ili vertikalni protok gasa. Suhi elektrostatiki talonici uglavnom su napravljeni od elektroda
koje sakupljaju estice, a koje su u obliku metalnih ploica. Stoga se ovi talonici nazivaju i
ploasti elektrostatiki talonici. Kod mokrih elektrostatikih talonika, elektrode na kojima
se nakupljaju estice esto imaju oblik cijevi, te se stoga protok gasa uglavnom odvija u
vertikalnom smjeru. Stoga se ovi talonici takoer nazivaju i cjevasti elektrostatiki talonici.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje emisija u zrak. Manja potronja energije u poreenju sa drugim tehnikama
izdvajanja.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Proizvodnja otpadne vode ukoliko se koriste mokri elektrostatiki talonici.
Operativni podaci
Elektrostatiki talonici omoguavaju stopu izdvajanja estica do ak 99,9 %, efektivno
izdvajanje estica ak i manjih od 0,1 am, te preiavanje koliina gasa od preko 1.000.000
m3/h.
Elektrostatiki talonici imaju vrlo male gubitke pritiska, npr. od 0,001 do 0,004 bara, malu
potronju energije, npr. 0,05 do 2 kWh/1000 m3 i dug ivotni vijek. Mokri elektrostatiki
talonici mogu ostvariti bolji nivo izdvajanja estica od suhih talonika. Posebice, oni mogu
izdvojiti vrlo male estice praine, aerosoli, i u odreenoj mjeri, tekih metala i gasovitih
supstanci.
Primjenjivost
Koriste se za uklanjanje vrstih i tenih supstanci koje zagauju zrak, a posebice praine.
Elektrostatiki talonici koriste se u velikim sistemima za ienje velikih koliina otpadnih
gasova pri velikim temperaturama. Mokri elektrostatiki talonici koriste se za ienje
gasova zasienih tenou, za izmaglicu od kiselina i katrana, ili ukoliko postoji rizik od
eksplozije.
Filteri
Filter separatori se tipino upotrebljavaju kao zavrni separatori, poto se prethodni separatori
upotrijebe, npr. tamo gdje otpadni gas sadri komponente sa osobinama koje ine tetu na
filterima, npr. abrazivna praina ili agresivni gasovi. Ovo obezbjeuje adekvatan vijek trajanja
filtera i radnu pouzdanost.
U filter separatorima, gas se dodaje kroz porozan medijum u kojem dispergovane vrste
estice su zadrane kao rezultat razliitih mehanizama. Filter separatori se mogu klasifikovati
na osnovu filter medijuma, rasponu uinka i postrojenjima za ienja filtera.
Kod filtera-tkanine, otpadni gas prolazi kroz tijesnu mreu ili osjetljivu tkaninu, stvarajui
prainu koja se skuplja na tkanini procijedom ili drugim mehanizmima. Filteri-tkanine mogu
233

biti u obliku ploa, kaseta ili fieka (najei tip) sa mnogim pojedinanim filter tkaninama
zajedno u grupi. Stvrdnuta praina koja se stvara na filteru moe znaajno poveati efikasnost
skupljanja.
Filteri koji se iste su meu najvanijim tipovima filter separatora, upotrebljavaju se za
industrijsko uklanjanje mase. Praksa koritenja mreastih materijala za filter tkanine je u
velikoj mjeri zamijenjena upotrebom ne-mreastih i igliasto-osjetljivih materijala.
Najznaajniji parametri kod filtera koji se iste su vazduh u promjerima tkanine i gubitak
pritiska.
Materijal filtera vri separaciju i osnovni je dio filter separatora. Mreaste tkanine imaju niti
koje se ukrtaju na desnim uglovima. Ne-mreasti i igliasto-osjetljivi, s druge strane, su
radne trodimenzionalne strukture koje mogu biti stabilizovane adhezijom vlakana ili
naizmjenino umetanjem ili uklanjanjem vlakana. Ne-mreasti i igliasto-osjetljivi mogu
takoer sadravati unutranju podravajuu mreastu tkaninu, npr. poliester ili
staklastovlaknastu tkaninu, da ih pojaa. Igliasto-osjetljivi napravljeni od sintetikih vlakana
se sve vie upotrebljavaju.
Ne-mreasti i igliasto-osjetljivi posjeduju trodimenzionalne karakteristike procjeivanja.
estice praina se zaustave na filter strukturi, formirajui pomoni sloj filtera koji
obezbjeuje dobru separaciju ak i najsitnijih estica. Jedna od karakteristika ove duboke
filtracije je velika efektivna specifina povrina. Stalno intenzivno ienje uklanja
nagomilan sloj praine i spreava prekomjerne gubitke pritiska. Probleme, meutim, mogu
prouzrokovati ljepljive, masne, gomilajue, adhezivne, abrazivne i/ili higroskopske estice
praine.
Cjevasti filteri
Opis
Kod cjevastih filtera, medijum filtera se sastoji od cijevi do 5 metara dugakih, sa prenikom
izmeu 12 i 20 cm. Gas se kree od unutra prema vani ili obrnuto, zavisno od metode
ienja.
Oprema sadri okrugao filter koji ukljuuje niz vertikalnih cijevi postavljenih u valjku, slino
po spoljanosti sa ciklonom, a ne zahtijeva poseban prostor. Struja vazduha prolazi kroz filter
i fine estice se nanose na povrinu pojedinih cjevastih filtera. Cjevasti filteri se iste sa
potpuno automatizovanim postupkom slino impulsu, suprotno sistemu ispiranja vodenom
strujom, upotrebljavajui komprimirani vazduh ili druge hermetizovane gasove, uz pomo
viestepenog sistema za injektiranje. Cijevi se iste pojedinano, to obezbjeuje neprekidno
ienje cjevastih filtera i uklanjanje praine.
Proizvod oien u cjevastim filterima pada na ispusnu bazu, gdje se prenosi vazduhom koji
protie kroz specijalni sistem perforacije, do ispusta za prainu. Gasovi koji se iste na ovaj
nain ostavljaju filter istim preko iste gasne komore.
Pojedinano ienje cjevastih filtera smanjuje koliinu praine koja je oiena iz filtera u
svako doba, to znai potencijalnu eksplozivnu prainu-zapremina vazduha u filter komori je
odgovarajue manja u poreenju sa konvencionalnim filter sistemima. CIP filteri se uspjeno
upotrebljavaju u prehrambenoj industriji od 1995.godine. Ako se upotrebljava u mljekarskoj
industriji, filter proizvod je uporediv sa sprej suilicom proizvoda. Cjevasti filteri mogu se
upotrebljavati bez prethodnog ciklon separatora.
Sistem ienja za okrugle filtere je slian onom koji se upotrebljava za ienje cjevastih
filtera instalisanih kao CIP sistem. Struja vazduha prolazi kroz CIP rasprivae u osnovi
234

cjevastog filtera i drugih rasprivaa unutar filtera, u toku rukovanja, ali ne u toku ienja
CIP-a. Ovo spreava CIP rasprivae da budu blokirani sa prainom od procesuiranog
vazduha.
Druga vana prednost je to to je cjevasti filter smjeten u zoni gdje se struja vazduha
optereena sa prainom odrava istom protokom vazduha. Ovo znai da i sa ak vrlo
higroskopskim proizvodima osnova je ista od tekih taloga. Ovo je sutinska prednost
uporeujui sa drugim modelima filtera i produava vrijeme rada izmeu faza ienja. Zone
istog i prljavog gasa, cjevasti filteri, filterski zid i drugi unutranji dijelovi su intenzivno
poprskani putem temeljno poredanih grupa rasprivaa.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjene emisije praine u vazduh. Smanjena potronja energije je takoer zabiljeena (nema
obezbijeenih podataka).
Smanjena proizvodnja otpada, npr. uslijed separacionog procesa suenja, moe, u principu,
biti mogua viekratnom upotrebom odvojene mase tvari u procesu, ili sporednog proizvoda.
Filteri upotrebljavaju znatno manje energije nego cikloni i proizvode manje buke. Ako su
filter instalacije podesne za CIP upotrebljavaju za izlazei vazduh, nije potrebno koristiti
ciklone uzimajui u obzir velike utede energije i smanjenja buke koje se postiu. Smanjena
potronja vode i sredstava za ienje, upotrebom CIP.
Filter separatori mogu postii visoke stope separacije, npr. >99 %, ak i sa vrlo sitnim
esticama koje se izdvajaju na vrlo efikasan nain.
Cjevasti filteri trebaju se suiti sa toplim vazduhom, sa ugaenim sistemom ienja cjevastog
filtera, da sprijei probleme u radu uslijed vlage kad se opet upotrijebi.
Primjenjivost
Cjevasti filteri se iroko primjenjuju u pogonima prehrambene industrije. Upotrebljavaju se za
vrste i tene zagaivae vazduha.
Vreasti filteri
Opis
Vreasti filteri su napravljeni od filter materijala do oko 30 mm debljine i raspona do 0.5 m
visine i 1.5 m duine. Vreasti filteri su montirani jednim svojim krajem otvorenim prema
cijevi istog gasa. Netretirana struja gasa uvijek tee izvana prema unutranjosti, uglavnom u
gornjem dijelu vreastog filtera. Naredna tabela prikazuje poreenje izmeu razliitih
vreastih filter sistema
Tabela 49. Poreenje razliitih vreastih filter sistema
Parametar

Impuls
mlaznog filtera

Membrana filtera
stakleno vlakno

Filter stakleno
vlakno

Vazduh prema
gustini vlakna

22 25 m/s

19 25 m/s

8 10 m/s

Granice

200 C

280 C

280 C

235

Parametar

Impuls
mlaznog filtera

Membrana filtera
stakleno vlakno

Filter stakleno
vlakno

temperature
Vreasti tip

Poliester

Membrana/stakleno vlakno

Stakleno vlakno

Vreasti tip,
veliina

0.126 x 6.0 m

0.292 x 10 m

0.292 x 10 m

Povrina vlakna za
vreasti tip

2.0 m

9.0 m

9.0 m

Plat

Da

Ne

Ne

Pad pritiska

2.0 kPa

2.0 kPa

2.5 kPa

Vreasti tip,
trajanje

Do 30 mjeseci

6 10 godina

6 10 godina

Ostvarene okolinske koristi

Smanjene emisije praine u vazduh. Smanjena potronja energije je takoer zabiljeena (nema
obezbijeenih podataka).
Smanjena proizvodnja otpada, npr. uslijed separacionog procesa suenja, moe, u principu,
biti mogua viekratnom upotrebom odvojene mase tvari u proizvodnom procesu..
Filteri upotrebljavaju znatno manje energije nego cikloni i proizvode manje buke. Ako su
filter instalacije podesne za CIP, te se upotrebljavaju za vazduh na izlazu, nije potrebno
koristiti ciklone uzimajui u obzir velike utede energije i smanjenja buke koje se postiu.
Smanjena potronja vode i sredstava za ienje upotrebom CIP-a.
Operativni podaci
Filter separatori mogu postii visoke stope separacije, npr. >99 %, ak i sa vrlo sitnim
esticama koje se izdvajaju na vrlo efikasan nain. Vreasti filteri mogu se upotrebljavati da
smanje emisije praine do <5 mg/Nm3.
Kao ope pravilo, prosjean razmak izmeu vlakana je znaajno vei od estica koje se
skupljaju. Stope separacije uslijed efekta filtra su dopunjene sa masenim silama, koionim
efektima i elektrostatikim silama.
Primjenjivost
Filteri se upotrebljavaju za uklanjanje vrstih i tenih zagaivaa vazduha. Takoer se
upotrebljavaju za ienje cijevi za provoenje gasa. Vreasti filteri se upotrebljavaju u skoro
svim pogonima prehrambene industrije.
Filteri sa nasutim slojem

236

Opis
Filterski medij koji se koristi u filterima sa nasutim slojem je obino granulacijski sloj od
ljunka, pijeska, krenjaka i uglja veliine estica od 0,3 do oko 5 mm. Tokom procesa
filtracije estice praine se zakae za granulacijski sloj. Sloj praine koji podrava proces
razdvajanja se formira na povrini sloja. Prodiranje izdvojene praine moe se sprijeiti
upotrebom finih estica (<0.5 mm) i malom brzinom toka (<0,1 m/s). Ipak postoji rizik da se
uspostave formacije, to moe rezultirati u smanjenju brzine izdvajanja.
Sadraj nasutog sloja moe biti i do nekoliko metara visok. ienje se vri ispiranjem
povratnim tokom, mehanikim mijeanjem koje se kombinuje sa ispiranjem zrakom ili
pokretnim rasprivaima u toku ienja. Upotrebom filtera koji je dizajniran (projektovan) sa
vie odjeljaka obezbjeuje se kontinuirano ienje.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje emisije praine u zrak. Takoer postoje podaci o smanjenju koritenja energije.
Filteri koriste znaajno manje energije nego cikloni i proizvode manje buke. Ukoliko se
koriste CIP filteri za izlazei zrak, tada nije neophodno da se koriste cikloni, ime se dostie
znaajna uteda energije i smanjenje buke. Takoer se smanjuje upotreba vode i sredstava za
ienje koristei CIP.
Operativni podaci
Filter separatori mogu dostii visok stepen separacije npr. >99 %, sa velikom efikasnou
uklanjanja i vrlo finih (sitnih) estica. Pri odreenim pokuajima dostignuta istoa gasova
iznosi oko 10 mg/Nm3 kod tretiranja otpadnih gasova sa prosjenim sadrajem praine od 18
g/Nm3 u zagaenom gasu i srednjom veliinom estica od 0,5 m.
Stepen separacije filtera sa nasutim slojem nije tako dobar kao kod filtera sa vlaknastim
slojevima. Filteri sa nasutim slojem se zbog toga koriste za separaciju (izdvajanje)
problematinih estica praine ili separaciju kod viih temperatura izduvnih (otpadnih)
gasova. Ovi filteri se esto koriste zajedno sa prethodnim separatorima kao to su npr. cikloni.
Kao ope pravilo, prosjena udaljenost izmeu vlakana je znatno vea od estica koje trebaju
biti prikupljene. Stepen separacije takoer zavise o brojnim faktorima, opstruktivnim efektima
i elektrostatikim silama.
Primjenjivost
Filteri sa nasutim sadrajem mogu biti koriteni za dostizanje simultane separacije praine i
gasova. Filteri sa nasutim sadrajem su pogodni za uklanjanje estica praine koje su:

Tvrde i abrazivne,
Temperature do 1000C,
Pomijeane sa hemijski agresivnim gasovima,
Zapaljivi gdje postoji rizik varnienja,
Izmijeani sa sumaglicom.

Izmijeani sa nekim zagaujuim gasovima kao to su SO2, HCl i HF, gdje simultana
izdvajanja mogu biti dostignuta sa odgovarajuim paketom.
Apsorpcija
Rijei apsorber- upija ili ispira se nekada koriste simultano to moe uzrokovati
konfuziju. Apsorberi se generalno koriste za uklanjanje gasa u tragovima (male koliine), dok
237

se ispirai koriste za odreeno smanjenje. Ovakva podjela nije uvijek tako kruta, tako da
mirisi i gasovite komponente u zraku takoer mogu biti uklonjene zajedno sa prainom putem
kondenzovane pare ili postupkom mokrog struganja (ispiranja, etkanja).
Cilj apsorpcije je da omogui najveu moguu dostupnu povrinu tenosti i obezbijedi dobro
strujanje povratnog toka gasa i tenosti. Proces apsorpcije ovisi o eljenoj rastvorljivosti
komponenti zagaivaa koje su prisutne u strujanju izduvnih gasova u apsorpcionom mediju.
Postoji znatan broj vrsta dizajna usisivaa- apsorbera, i mnogo razliitosti (varijacija) koje su
u vezi sa efikasnou naina odstranjivanja na kontaktu izmeu gasa i tenosti. Postoje tri
vrste apsorbera (usisivaa):
o Aposrber sa nasutim slojem
o Ploasti apsorber
o Sprejni ispira
Principi rada
Proces ukljuuje razmjenu mase izmeu rastvorljivog gasa i tenog rastvaraa u ureaju za
kontakt gasa i tenosti. Brzina odstranjivanja (otklanjanja) supstance iz zranog toka zavisi od
njegovog stepena zasienja na povrini rastvaraa u usisivau (apsorberu) koji s druge strane
zavisi od rastvorljivosti i brzine njegovog otklanjanja iz cirkulirajueg rastvora reakcijom i
isputanjem. Ovaj mehanizam odreuje efikasnost otklanjanja za odreenu veliinu usisivaa,
ureaja za apsorpciju i odreenu brzinu toka zraka. Tako da efikasnost otklanjanja zavisi od
vremena reakcije, stepena zasienosti na povrini tenosti i reaktivnosti komponenata gasa u
apsorpcionom rastvarau.
Osiguravajui da su tetne komponente iz zraka dovoljno rastvorljive u vodi, usisiva
(apsorber) treba biti projektovan da dostigne eljenu efikasnost otklanjanja. Problem raste s
potrebom da se na povrini apsorbirajue tenosti odri dovoljno niska koncentracija kako bi
se obezbjedile jake sile za rjeavanje problema. Ovo esto rezultira sa prekomjernom
koliinom vode potrebne za dostizanje dovoljne efikasnosti. Zbog toga generalno nije
praktino da se otklanjanju razliite komponente samo uz upotrebu vode i obino se
primjenjuju drugi apsorberi.
Sistemi koji koriste samo vodu mogu biti razmatrani u prvoj fazi, prije drugih apsorbera, ali
treba imati na umu da je uinkovitost ovih sistema bazirana na njihovom mehanizmu a ne na
sposobnosti apsorpcije. Na primjer apsorpcija vodom nezasienih zranih struja rezultirae
hlaenjem zraka do saturacije putem procesa adiabatskog hlaenja. Ovaj efekat hlaenja
moe dovesti do kondenziranja i otklanjanja komponenti iz strujanja zraka kada se one ohlade
do temperature ispod njihove take kljuanja.
Dizajn
Efektivna raspodjela tenosti i zraka su fundamentalni uslovi za sve dizajne apsorbera.
Optimalni dizajn prema standardnim principima hemijskog ininjeringa zahtjeva podatke o
koncentraciji, rastvorljivosti i prelazu mase za komponente koje trebaju biti uklonjene iz
strujanja gasa. Najvie emisija u zrak iz prehrambene industrije su sloene mjeavine za koje
je teko izdvojiti sve prisutne hemijske sastojke i ak jo tee odrediti njihovu koncentraciju.
Priroda i kinetika oksidacionih reakcija su obino nepoznate i njih je veoma teko odrediti ak
i za pojedinane komponente. Moe se tvrditi da dizajn opreme za apsorpciju mora biti
zasnovan na empirijskom, a ne naunom pristupu. Tako je zapremina paketa odabrana prema
zapremini za koju je prethodno utvreno da omoguava prihvatljivu potpunu apsorpciju
komponenata koje se mogu apsorbirati. U sluaju ogranienog radnog iskustva kada je u
238

pitanju isputanje (emisija), mogu se primijeniti probe na pilot-ureajima. Pilot-ureaji ili ve

steeno iskustvo, mogu, stoga, biti koriteni za odreivanje visine paketa koja je potrebna da
se dostignu zadate karakteristike rada. Paket se odabire tako to se odreuje broj jedininih
visina kako bi se dostigla zahtijevana efikasnost. Veliina i vrsta paketa, linearna brzina gasa,
koja odreuje prenik apsorbera, linearna brzina tenosti, pad pritiska gasa i efikasnost
apsorbera po jedininoj visini koji odreuje visinu paketa su meusobno povezani. Procedura
projektovanja je usmjerena u pravcu optimiziranja dizajna u pogledu kapitalnih trokova i
trokova rada, uzimajui u obzir zahtijevanu zapreminsku, apsorpcionu efikasnost i
ogranienja kao to su mogua zaepljenja paketa i maksimalno dozvoljeni pad pritiska.
Tabela 50. Smjernice za projektovanje apsorbera
Parametar za dizajn
(projekat)

Jedinica

Vrijednost

Brzina gasa
Protok gasa
Protok tenosti
Vrijeme boravka gasa
Pad pritiska
Stepen (brzina) isticanja
tenosti

% povratnog toka

Plavljenje

% plavljenja

Apsorpcioni reagensi
Efikasnost apsorpcije moe biti poveana ukoliko apsorpciona tenost sadri reagense koji
stupaju u reakcije sa komponentama koje se nalaze u zranom toku. Ovo efektivno smanjuje
koncentraciju zrano-tetnih komponenti na povrini tenosti i time odrava jake sile za
apsorpciju bez potrebe za velikom koliinom apsorpcione tenosti. Postoje brojni specifini
reagensi koji se mogu koristiti u apsorpcionim sistemima za odstranjivanje sastojaka
neugodnog mirisa i ostalih organskih sastojaka iz zranog toka. Ovi reagensi su generalno
oksidirajui rastvori.
Najire primjenjivani reagensi ukljuuju natrijum-hipohlorit, hidrogen-perioksid, ozon i
kalijum permanganat. Upotreba baza i kiselina kao apsorpcionih medija je takoer
rasprostranjena i esto kiselinsko/bazni sistem se upotrebljava zajedno sa nekim oksidirajuim
apsorbentom. Zbog znaajnog broja komponenata koje mogu biti prisutne u emisijama u zrak
iz pogona za preradu hrane, viestupni apsorberi mogu biti primijenjeni. I ako apsorpcioni
sistem moe ukljuiti inicijalno ispiranje vodom iza kojeg slijedi proces sa kiselinama ili
bazama, a zatim konano oksidacioni proces.

239

Natrijum hipohlorit je veoma iroko primjenjiv oksidans prvenstveno zbog svoje visoke
reaktivnosti. Hipohlorit se pokazao kao posebno koristan za instalacije ije emisije sadre
znaajan nivo sumpora i azota, te sastojaka neugodnog mirisa.
Hipohlorit se generalno koristi za alkalni pH kako bi se sprijeilo razgradnja u slobodan hlor.
Postoji tendencija da hipohlorit reaguje sa odreenim komponentama kroz procese hlorinacije
prije nego kroz procese oksidacije. Ovo se posebno dogaa kada se u zranom toku nalaze
aromatine materije koje mogu razviti hlorinirane aromatske sastojke u tretiranom toku zraka.
Potencijal za hlorinaciju je vei ukoliko je koncentracija hipohlorita vea, tako da dizajn
uvrtava niu koncentraciju hipohlorita u apsorbirajuoj tenosti nego to je stvarno potrebna
za optimalnu apsorpciju, smanjujui rizik ove pojave.
Kako bi se ovo rijeilo razvijen je novi proces koji je u osnovi konvencionalni hipohlorni
apsorber ali sa katalizatorom ukljuenim u sistem recikliranja tenosti. Katalizator je baziran
na nikl-oksidu i ovaj sistem bi trebao da drastino povea stepen reakcije hipohlorita i sprijei
sve reakcije hlorinacije. Potencijalne reakcije hlorinacije su izbjegnute prilikom
dekompozicije hipohlorita u gas, kisik i natrijum hlorid, suprotno od slobodnog hlora, koje su
omoguene upotrebom katalizatora. Ovim se sa druge strane omoguava poveana
koncentracija hipohlorita u apsorberu i poveanje efikasnosti. pH se kontrolira na priblino
pH 9, a redoks potencijal se odrava na optimalnoj voltai.
Hidrogen-peroksid je generalno manje efektivan od hipohlorita, zbog svoje nie oksidacione
snage. Ipak, prednost postoji u tome to je produkt reakcije voda i moe se primjenjivati kada
su prisutni aromatori kako je gore objanjeno. Hidrogen-peroksid se obino koristi u
acidofilnim uslovima, prvenstveno radi kontrole stepena dekompozicije.
Ozon je takoer jak oksidacioni agens, i ako je njegova oksidaciona mo vie izraenija u
tenoj fazi nego u gasovitoj fazi.
vrsti oksidacioni agenti se takoer koriste kao to su kalcijum-oksid ispira, kod kojeg
estice kalcijum-oksida dolaze u kontakt sa neugodnim mirisima u strujanju gasa proizvodei
vrsti ostatak kalcijum-karbonata. Identificirano je ogranieno odstranjivanje neugodnih
mirisa i nerijetki operativni problemi (tokom rada) u vezi sa rukovanjem vrstim materijama.
Zbog toga je ea primjena tenih apsorpcionih agensa.
Apsorber sa nasutim slojem
Opis
Sistemi sa nasutim slojem su najee koriten tip upijaa koji nudi prednost maksimiziranja
povrine po jedinici zapremine i relativno nizak pad pritiska.
Zrani tok koji treba biti tretiran (preien) je usmjeren u suprotnom smjeru u odnosu na tok
recirkulirajue tenosti. Nasuti sloj se sastoji od velikog broja dijelova paketa, obino
napravljenih od plastike, koji dozvoljavaju znaajnu povrinu za ostvarivanje kontakta
izmeu gasa i tenosti. Sistem za tenost moe sadravati sve od jednostavne pumpe za
recikliranje do sloene sofisticirane stanice za doziranje hemikalija sa objektom za kontrolu
pH. Distribucija tenosti se pokazala kao najefektivnija u obliku serije simetrino postavljenih
prskalica na povrini jedinice. Preieni zrak se isputa kroz eliminator sumaglice kako bi se
uklonile viak kapljica prije emisije.
Ostvarene okolinske koristi
Odstranjivanje neugodnih mirisa i praine iz zraka.

240

Nepoeljni efekti na ostale medije

Nastaje otpadna voda. Vjerovatnoa da nastane vidljivi trag na izlazu iz dimnjaka.
Operativni podaci
Apsorberi su efektivniji za ostvarivanje specifinih komponenti u odnosu na sveukupno
odstranjivanje i oni su registrirali efikasnost od 70-80 %. Upotreba jedne centralne prskalice
za distribuciju tenosti opada zbog toga to daje slabiju distribuciju tenosti. Zavisno od
vertikalne duine paketa u apsorberu moe se javiti potreba da se uvede sistem redistribucije
tenosti. Ova oprema je kompaktna tako da apsorber ne zauzima puno prostora, ali oni mogu
trebati prostor za bezbjedno skladitenje hemikalija.
Primjenljivost
Generalno govorei apsorberi su prikladni za iroku primjenu zapreminski velikih zrani
tokova koji sadre gasove i/ili neprijatne mirise u relativno niskoj koncentraciji.
Utede
Relativno jeftin u poreenju sa ostalim tehnikama za kontrolu neugodnih mirisa na kraju
procesa (end-of-pipe). Relativno niski kapitalni i trokovi rada. Trokovna efikasnost se
smanjuje ukoliko tretirani gasovi imaju vei sadraj vlage zbog njihovog prioriteta apsorpcije
vodene pare.
Primjer ureaja
iroka primjena za kontrolu neugodnih mirisa
Ploasti apsorber
Opis
Ploasti apsorber (upija) se sastoji od vertikalnog tornja sa nekoliko horizontalnih
perforiranih tacni ili sitastih ploa koje su uglavljene u njemu. Pregrade su postavljene na
kratkom rastojanju iznad otvora na ploama. Tenost za ispiranje ulazi na vrhu tornja i
sukcesivno tee du svake tacne. Zrani tok koji se tretira ulazi na dnu tornja i kree se navie
prolazei kroz otvore (perforacije) na ploama. Brzina strujanja zraka je dovoljna da sprijei
tenost da curi kroz otvore. Zrak koji se tretira se usmjerava kroz zavjesu koja nastaje
prelivanjem tenosti preko tacni. Postoji mnogo varijacija u dizajnu ploa i pozicioniranju
prskalica tenosti.
Ostvarene okolinske koristi
Odstranjivanje neugodnih mirisa gasova i praine iz zraka.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Nastaje otpadna voda. Vjerovatnoa da nastane vidljivi trag na izlazu iz dimnjaka.
Operativni podaci
Uoeno je da ovi apsorberi imaju relativno mali pad pritiska. Efektivniji za ostvarivanje
specifinih komponenti u odnosu na sveukupno odstranjivanje, a tipino registrirana
efikasnost je 70-80 %. Ova oprema je kompaktna tako da apsorber ne zauzima puno prostora
ali oni mogu trebati prostor za bezbjedno skladitenje hemikalija.

241

Primjenljivost
Generalno govorei apsorberi su prikladni za iroku primjenu na zrane tokove koji sadre
gasove i/ili neprijatne mirise u relativno niskoj koncentraciji.
Utede
Relativno jeftin u poreenju sa ostalim tehnikama za kontrolu neugodnih mirisa na kraju
procesa (end-of-pipe). Relativno niski kapitalni i trokovi rada. Trokovna efikasnost se
smanjuje ukoliko tretirani gasovi imaju vei sadraj vlage zbog njihovog prioriteta apsorpcije
vodene pare.
Sprejni ispirai
Opis
Sprejni ispira jednostavno sadri teni sprej koji dolazi u kontakt sa zranim tokom koji se
die navie u datoj posudi. Posuda ne sadri ni pakovanje, niti ploe niti bilo kakav ureaj
koji se koristi za omoguavanje kontakta izmeu gasa i tenosti.
Ostvarene okolinske koristi
Odstranjivanje kondenzovanih para i praine iz zraka.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Nastaje otpadna voda. Vjerovatnoa da nastane vidljivi trag na izlazu iz dimnjaka.
Operativni podaci
Ova oprema je kompaktna tako da apsorber ne zauzima puno prostora, ali mogu trebati
prostor za bezbjedno skladitenje hemikalija.
Tamo gdje je prisustvo praine ili kondenza potencijalni problem i zahtjeva se da se u istom
ureaju (opremi) otkloni zagaenje gasova ili neugodnih mirisa, mogu se pojaviti ozbiljni
problemi u radu i tokom vremena apsorber se mora istiti da bi se vratio u funkciju. S
obzirom na ovo moda bi vie odgovaralo da se instalira apsorber sa talasastim ploama. Na
ovaj nain bi ulazni zrak prolazio kroz seriju ploa sa talasastim rubovima sa rasprivaem
tenosti postavljenom na poetku svakog skupa talasastih ploa. Skup talasastih ploa moe
biti dizajniran da se moe odstraniti na licu mjesta, oistiti i zamijeniti bez potrebe za
iskljuivanjem postrojenja. .
Primjenljivost
Rasprna komora nije generalno pogodna za kontrolu neugodnih mirisa i gasovitih supstanci
zbog ogranienog prelaza mase. Ipak, ukoliko zrak, koji se treba preistiti sadri znaajan
nivo praine ili kondenzirajuih materija, onda se moe koristiti jednostavan rasprni toranj,
kako bi se oni odstranili prije tretmana kojim e se omoguiti poveanje kontakta izmeu gasa
i tenosti, kao to su prethodna dva navedena upijaa.
Utede
Relativno niski kapitalni i trokovi rada.
Adsorpcija ugljika
Opis
Adsorpcija je proces jedinice koji podrazumijeva kaptau komponenti noenih u zraku na
jednoj finoj povrini aktivnih estica. Postoji niz moguih aktivnih materijala koji se koriste
242

za ope aplikacije, ukljuujui zeolite, silicijumske kiseline, polimerske smole i aktivirani

ugljik. Trenutno se aktivni ugljik najee bira kao apsorbent u prehrambenoj industriji, pa je
tako iroko rasprostranjena upotreba termina adsorpcija ugljika.
Adsorpcija ugljika je jedan dinamian proces u kojem molekule pare padaju na povrinu
vrstog materijala i tu ostaju jedan vremenski period prije ponovnog desorbovanja u fazu
pare. Uspostavlja se ravnotea izmeu adsorpcije i desorpcije, tj. posebna koncentracija
jednog jedinjenja na karbonskoj povrini odgovara koncentraciji ili parcijalnom pritisku tog
jedinjenja u gasovitoj fazi.
Proces adsorpcije moe biti ili fiziki, u kojem sluaju adsorbovane molekule na povrini dre
Van der Waalsove sile, ili kemijski, gdje se stvaraju kemijske veze izmeu adsorbovanih
molekula i povrine. Oba ova procesa oslobaaju toplotu, s tim da kemijski proces oslobaa
toplotu mnogo vie nego prvi. .
Aktivni ugljik se moe dobiti od mnotva ugljinih materijala, ukljuujui drvo, ugalj, treset,
lignit, kotane i naftne taloge. Proizvodi na bazi ljuture i uglja obino se koriste u
aplikacijama u fazi pare. Proces pravljenja sastoji se od dehidracije i karbonizacije sirovine,
to rastjeruje nepostojane materije i proizvodi strukturu rudimentarne pore.
Nakon toga slijedi termalna ili kemijska aktivacija. Aktivni ugljik koji se koristi u
aplikacijama za kontrolu karakteristinog mirisa posjeduje tipina svojstva prikazana u
narednoj tabeli.
Tabela 51. Svojstva aktivnog ugljika
Parametar

Jedinice

Svojstvo

mm

1.4 2.0

Gustoa mase

kg/m3

400 500

Povrina

m2/g

750 1500

Volumen pore

cm3/g

0.8 1.2

Veliina estice

Podloge za ugljik mogu se koristiti jednokratno i odbacivati, ili regenerirati. Regenerirani

sistemi se obino koriste na pogonima i postrojenjima na kojima je ekonomski atraktivno da
se vri obnavljanje kaptiranog materijala. ea je pojava da se koristi jednokratni fiksni
sistem apsorpcije. Regenerirani sistemi se obino projektuju s vie podloga tako da se mogu
istovremeno provoditi adsorpcija i desorpcija. Obino je potrebno da se podigne temperatura
podloge adsorbenta kako bi se oslobodio adsorbat, a para je medij koji se najee koristi.
Stoga regenerativni sistem zahtijeva dodatni mehanizam za kaptiranje materijala
desorbovanih tokom procesa regeneracije.
Sistem fiksnog leita obuhvata jednu podlogu od aktivnog ugljika preko koje prolazi gasna
struja koju treba tretirati. Ugljik je ili u jednostavno upakovanom aranmanu leita ili u
formi karbonskih filtera. Ti filteri su u sutini papirni ili kartonski kertridi koji sadre
prakasti aktivni ugljik. Generalno, aranman s kertridom se koristi za generalnu ventilicaju
prostora dok se pakovani sistem leita koristi za kontrolu karakteristinih mirisa koji nastaju
u ispunom procesu. Nakon to nestane aktivnog ugljika, npr. o emu se moe prosuditi na
osnovu povienog nivoa izbaenog karakteristinog mirisa, treba zamijeniti karbonski ili
243

kertrid aranman. Pakovani sistem leita ima tu prednost da u najveem broju sluajeva
moe biti vraen dobavljau radi regeneracije u njegovim prostorijama, dok odlaganje/bacanje
kertrid filtera obino vri korisnik.
Model namijenjen za ventilaciju odjeljenja pomou kaseta filtera je znaajno razliit od
slojnih filtera koji se koriste u procesu kontrole mirisa. Uopte, kaseta filteri se upotrebljavaju
za male protone otvore naizmjeninog ili rijetkog karaktera sa vrlo niskom sorbent
koncentracijom. Suprotno, slojni sistem se upotrebljava tamo gdje koncentracija komponenti
u struji vazduha koji se tretira je znaajno via od tipinog odjeljenja ili koncentracija poda
(sprata) fabrike. Glavna razlika je da je model baziran na svakom sistemu stalno vrijeme; sa
ventilacijom odjeljenja koja samo zahtijeva 0.1 do 0.2 sekunde, i proces izduvnog tretmana
koji zahtijeva izmeu 1 do 3 sekunde. Izbor stalnog vremena je sutinski kompromis izmeu
fizike zapremine modeliranog postolja i vremena izmeu obnova.
Naredna tabela prikazuje principe rukovanja tri glavna tipa adsorbera.
Tabela 52. Princip rukovanja glavnim tipovima adsorbera
Adsorber

Princip rukovanja

Fiksirano postolje, nestabilno

stanje adsorbera

Zagaen gas prolazi kroz nepokretno postolje

adsorbenta

Fluidizirano postolje adsorbera

Zagaen gas prolazi kroz suspenziju adsorbenta

Neprekidno kretajue postolje

adsorbera

Adsorbent pada gravitacijom kroz struju gasa koja se

podie

Ostvarene okolinske koristi

Uklanjanje mirisa, gasova i praina iz vazduha.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Potronja energije. Otpad se proizvodi, npr. kad se aktivni ugalj treba razdvojiti.
Operativni podaci
Instalisanje ugljik adsorbcionog sistema je prilino jednostavno, ukljuuje ventilator i sud za
dranje postolja ugljika. Apsorpcija ugljika moe uiniti uklanjanje mirisa sa efikasnou od
80 99 %.
Adsorbcioni kapacitet aktivnog ugljika je izraen kao teina u % u uslovima koliine
specifiziranog materijala koji moe biti apsorber prema jedinici mase ugljika. Ovo prikazuje
drugaije raspone od niskog do nultog pa do 110 % i prilino su beznaajne za neprijatan
miris ispune potencijalnosti irokog raspona pojedinih komponenti. U ovom smislu, kao
opa smjernica, vrijednost od 30 % moe se upotrebljavati za procjenjivanje oekivanog
vijeka trajanja postolja ugljenika koji se upotrebljava u prehrambenoj industriji.
Oekivani vijek podloge za ugljik moe se stoga procijeniti na osnovu znanja o stalnosti
(rada) modela, organskom punjenju i struji vazduha za tretiranje.
Primjenjivost
Adsorbcija ugljika je uope podesna za spore prolaze vazduha od 10.000 m3/h i gdje je
zagaujua supstanca koji se treba ukloniti trenutno u maloj koncentraciji, npr. manjoj od 50
244

mg/Nm3. U uvjetima kontrole mirisa, glavne primjene adsorbcije ugljika su ienje

ventilisanog zraka i tretman procesa emisija neprijatnog mirisa.
Prisustvo praine u struji gasa koji se tretira moe ozbiljno remetiti efikasnost postolja ugljika,
kao i poveanje pada radnog pritiska. Adsorbcija ugljika, stoga, nije primjenjiva tamo gdje je
praina, ili ak kondenzacioni materijal, prisutna. Praina i kondenzacioni materijali mogu se
ukloniti u pred-filter postupku, mada e ovo doprinijeti kompleksnosti i neekonominosti, kao
i dodatnim problemima u radu prilikom zahtjeva u ienju i prodoru praine.
Uope, nia temperatura, vea koliina adsorbera i, stoga, due vrijeme prodiranja ili trajanja
postolja. Kao smjernica, adsorbcija ugljika nije primjenjiva na temperaturi iznad 40 C. Osim
toga, efikasnost aktivnog uglja se smanjuje na relativnoj vlanosti iznad 75 %, osim za
jedinjena rastvorljiva u vodi kao to su nii amini i vodonik sulfid. Ova prednost koju voda
ima kod adsorpcije moe dovesti do kondenzacije unutar postolja, inei ugljenik neaktivnim.
Podloga za ugljik e onda trebati suenje prije nego se opet upotrijebi.
Utede
Ova tehnika ima relativno niske kapitalne trokove. Operativni troak je visok, npr. trokovi
ugljika su otprilike 2.400/t. EUR. Regeneracija u prosjeku nije isplativa, tako da ugljik
postolje mora biti kompletno obnovljeno kad njegova efikasnost adsorpcije pone da pada, to
se moe desiti poslije kratkog perioda to zavisi od stope emisija mirisa i koncentracije
mirisa.
Bioloki tretman
Proces koritenja mikro organizama za smanjenje emisija mirisa se uveliko koristi. Brzina
reakcije bio-degradacijskog procesa je relativno niska, te optimiziranje operativnih uvjeta
moe imati krucijalni utjecaj.
Postoje dvije vrste biolokog tretmana, biofilteri i bio-preistai. Najpopularniji tip biolokog
tretmana je biofilter.
Postoji mnogo stvari koje treba uzeti u obzir kod projektiranja biofiltera, koje treba uzeti u
razmatranje da bi se osigurala efikasan rad; kao to su: vrijeme zadravanja, temperatura,
vlanost, uticaji praine i masnoe na filter, organski teret, teret neprijatnog mirisa, te dizajn i
karakteristike filterskog materijala. Prednosti i nedostaci biolokog tretmana su prikazani u
narednoj tabeli.
Tabela 53. Prednosti i nedostaci biolokog tretmana
Prednosti

Mane

Relativno nizak kapitalni troak

Ogranien na temperaturu <40 %

Relativni niski trokovi rada

Veliki zahtjevi za prostorom

Potencijalno visok nivo

otklanjanja mirisa 90-99 %

Mogunost formiranja vidljivog paperja

Jednostavan dizajn i nain rada

Zahtjeva kontrolu ph i sadraja vode

Spora adaptacija na fluktuirajue koncentracije

245

Nain rada
Biofilm je sloj vode koji se nalazi oko pojedinih estica filterskog materijala, tamo gdje su
prisutni mikroorganizmi. Kada struja zraka koje se treba tretirati tee oko estica, javlja
kontinuirani prenos mase izmeu plinovite faze i biosloja. Isparljive komponente prisutne u
zraku, zajedno sa kisikom, se djelomino rastvaraju u tenoj fazi biosloja. Drugi korak u
reakciji je aerobna bioloka razgradnja komponenti u tenoj fazi. Na ovaj nain, stvara se
gradijent koncentracije u biosloju koji odrava kontinuirani tok mase komponenti iz gasa do
mokrog biosloja.
Transport preko granice i difuzija u biosloj omoguavaju hranu mikroorganizmima koji ive u
biosloju. Hranjive tvari neophodne za rast elija se osiguravaju iz filterskog materijala.
Biofilter
Opis
U biofilterima, zagaivai se lijepe za filtrirani materijal i bivaju razgraeni
mikroorganizmima koji se nalaze na fiksiranom filteru. Filterski materijal je uraen u formi
nasutog sloja i kroz njega prolaze otpadni plinovi. Za otpadne plinove sa visokim nivoom
praine, plin mora proi kroz fazu uklanjanja praine, prije nego dospije u biofilter. Biofilteri
mogu da funkcioniu na principu uzlaznog ili silaznog metoda. Nije sigurno koji je metod
bolji i najvjerovatnije da je efikasnost rada ista u oba sluaja.
Pad pritiska kroz biofilter je nizak, obino u granicama 10 do 25 mm/m visine nasutog sloja.
Ovaj niski pad pritiska ukazuje da je odgovarajui dizajn distribucije zraka kritini parametar
kod projektiranja.
Otpadni gas se na poetku direktno usmjerava u aparat za vlaenje zraka, gdje se
prostrujavanjem zraka stavlja u kontakt sa recirkulirajuom vodom. Zrak koji izlazi iz aparata
za vlaenje zraka se usmjerava u bio-filter, prikazan na narednoj slici.

246

tretirani gasovi

dopuna vode

filterski medij
dotok gasova

Biofilter
pumpa
aparat za
vlaenje zraka
T- kontrola temperature
Pl-kontrola nivoa

Slika 24. Prikaz biofiltera

Nije uobiajena praksa da se aparat za vlaenje zraka snabdijeva sa svjeom vodom, jer bi
ovo stvorilo potrebu za tretmanom otpadne vode.
Povremeno natapanje vrha filtera dozvoljava sistemu da odri potrebnu koliinu vlage u
materijalu filtera od 40 do 60 %. Bilo koja voda, koja propada kroz filter putem natapanja ili
nakupljanja kie moe se reciklirati u ovlaivau kako bi se izbjeglo isputanje otpadne vode
iz sistema.
Postoji irok spektar materijala za filtere koji se koriste u bio filterima. Glavni zahtjevi u
pogledu materijala za filter su velika specifina povrina, npr. 300-1.000 m2/m3, visok
kapacitet zadravanje vode, ograniena kompaktnost i ograniena otpornost na tok.
Uobiajeno se koristi vlaknasti treset pomijean sa vrijesom u omjeru 50 %. mikrobske
aktivnosti se javlja u tresetu, dok vrijes osigurava krutost, odnosno sprjeava stjenjavanje,
time produavajui ivotni vijek filtera. Jedan oblik smjese treseta/vrijesa je gnojivo od
gljiva pomijeano sa 5 milimetarskim prenikom polistirena koji slui za podrku u omjeru 50
%. Korijensko drvo se sastoji obino od 3 korijena, grana i slabanih granica. Ono je
podijeljeno na dijelove duge obino 15 cm, kada se cijepaju, a ne rezanjem na dijelove. Ova
radnja uveliko izlae maksimalnu povrinu i ne zahtijeva dodatni materijal. Svi ovi filteri su
dokazani u kompletnim postrojenjima. Specifini sistemi mogu zahtijevati i neke druge
materijale.
Biofilteri se mogu dalje podijeliti na zemljane i ne zemljane biofiltere. Zemljani biofilter
obuhvata sloj upljikavog tla ispod kojeg se nalazi mrea cijevi kroz koje struji zrak koji se
tretira.
Ostvarene okolinske koristi
Reducirana emisija u zrak, npr. mirisi i isparljiva organska jedinjenja (VOC)
247

Nepoeljni efekti na ostale medije

Stvaranje kiselih nusproizvoda npr. iz biorazgradnje komponenti gasa
Odlaganje filterskog materijala. U nekim sluajevima koriteni materijal se kompostira kako
bi se smanjilo organsko zagaenje i nakon toga se koristi za ubrenje. Kondenzovana voda se
reciklira, u suprotnom zahtjeva poseban tretman.
Operativni podaci
Biofilter koji ispravno radi e postizati koncentracije odlaznog mirisa od obino 150 do 200
OU/m3. Karakteristian miris koji se vezuje za tretirane emisije je miris pljesni, vlaan umski
tip koji ima malo slinosti sa mirisom koji ulazi u ureaj. Moe se postii efikasnost u
otklanjanju mirisa i do 99,5 %, mada procenat otklanjanja veoma zavisi od koncentracije na
ulazu u ureaj. Uobiajeno je da je nivo mirisa na vanjskom otvoru manji od 150 OU/m3, tako
da uz maksimalna efikasnost od 97 %, nivo mirisa na ulazu u ureaj je 5.000 OU/m3.
Generalno, potrebno vrijeme zadravanja za biofiltere zavisi od nivoa i vrste tvari prisutne u
emisijama koje se tretiraju. Komponente aromatine prirode zahtijevaju due vrijeme
zadravanja nego je to sluaj kod jednostavnih organskih hemikalija.
Kao generalna vodilja, izabrano je minimalno vrijeme zadravanja od 20 sekundi, proireno
do 40 sekundi kada su prisutne tvari sa smanjenom mogunou biorazgradnje.
Brzina kroz filter iznosi izmeu 0,02 i 0,05 m/s. Teret po povrini filtera, to je bitan podataka
kod projektiranja filtera, je obino u skali izmeu 100 do 250 m3 gasa na sat po m3 filtera.
Tipino vrijeme trajanja filtera se procjenjuje od 3-5 godina, meutim za veinu materijala
filtera, a posebno za treset/grija, filter zahtijeva pokrivanje gornjeg sloja u toku prvih 18
mjeseci.
Iz razloga mogunosti zbijanja, maksimalna visina filtera je ograniena na priblino 1,0 do
1,Gdje se zbog ogranienosti prostora zahtijeva vea visina filtera, potrebna je odreena vrsta
vertikalne podrke u cilju sprjeavanja zbijanja. .
Distribucija zraka kroz biofilter je vana stvar, koju treba imati u vidu, te se preporuuje
izgradnja plenum komore. S tim u vezi visina plenum komore predstavlja 50 % visine
filterskog materijala.
pH vrijednost materijala filtera u biofilteru varira izmeu 6,5 i 7,5, koja je ujedno
najpovoljnija za veinu bakterija. U pojedinim sluajevima, biorazgradnja otpadnih gasova
moe rezultirati stvaranjem kiselih nusproizvoda, te se moe poduzeti dodavanje alkalija.
Vana karakteristika filterskog materijala ukljuuje nizak gubitak pritiska, visoki puferski
kapacitet, te prisutnost irokog spektra organizama.
Priblino 40-60 % vlanoga sadraja na filteru je neophodno kako bi se osigurala potpuna
efikasnost. Filter treba stalno odravanje.
Potpuna zamjena materijala je neophodna jedino ako se razgradnja organske tvari odvija u
takvom vremenu zadravanja da je neophodan protok zraka u potpunosti onemoguen. Da bi
se omoguila zamjena materijala u filteru, oprema mora biti dizajnirana i izraena na nain da
omoguava pristup kamionima ili kolicima.. Ako je biofilter podijeljen u nekoliko segmenata,
cijela proizvodnja u odreenom podruju ne mora biti potpuno obustavljena zbog poslova na
odravanju. U zavisnosti od prirode narednog procesa moe se postaviti otvor za gas u hitnim
sluajevima lociran na ulazu u biofilter, povezan sa temperaturnim senzorom. Kontrolni
mehanizam je smjeten tako da ako temperatura u biofilteru pree 45 C u unaprijed
248

odreenom periodu npr. od 4 sata, ispusni gasovi se oslobaaju direktno u zrak time
zaobilazei filter.
Praina i masti se uklanjaju prije filtera kako bi se izbjeglo mogue zaepljenje, to bi moglo
dovesti do pada pritiska u filteru, te kako bi se izbjeglo smanjenje efikasnosti.
Zemljani slojevi se obino instaliraju ispod tla, te se moraju poduzeti posebne mjere kako bi
se osiguralo da je filterski sloj iznad razine vode. Najvei nedostatak kod zemljanih biofiltera
jeste veoma dugo vrijeme zadravanja neophodno za bioloki proces, koji je oko 5 minuta.
Ovo rezultira prije svega u velikim otvorenim strukturama koje zauzimaju znaajnu povrinu.
Primjenjivost
Koristi se da se eliminiraju biorazgradljivi zagaivai vazduha, organski zagaivai, te mirisi,
kao npr. kod postrojenja za tretman otpadnih voda.
Proces biofiltracije je prikladan za iroki spektar zranih struja, sve do, ali ne preko,
izvanrednih 100.000 m3/h, pod uslovom da je dostupno dovoljno zemljine povrine.
Maksimalna granica koncentracije zagaujuih tvari na ulazu u ureaj je manje od 5.000
mg/Nm3, iako se koncentracija od 1000 mg/Nm3 koristiti kao smjernica kod procjene
dovoljnosti biofiltracije.
Ispusni gasovi iz industrijskih postrojenja openito sadravaju iroki spektar razliitih
komponenti, te se preporuuje testiranje na pilot postrojenju kako bi se osiguralo da je
biofilter odgovarajue dimenzioniran.
Biofilteri su prikladni za ventilacijske sisteme, gdje je prisutno stalno izlazno strujanje iz
posuda ili prostorije u kojoj se vri proces.
Ova tehnika nije primjenjiva na temperaturama zraka iznad 40 C. Ako temperatura iznad 40
C preovladava znaajniji dio vremena, npr. vie od 4 sata, onda se mikroorganizmi prisutni u
biofilteru steriliziraju, te bi cijeli proces morao poeti iznova. Na temperaturi ispod 10 C,
stopa bioloke razgradnje dramatino opada, te ono to je vano naglasiti jeste da ova tehnika
nije primjenjiva na vlanost ispod 95 %.
Primijeeno je da upotreba biofiltera u pogonima prehrambene industrije koja proizvode
gotova jela, moe poveati higijenske rizike, zbog prisutnosti bakterija u filterskom
materijalu.
Utede
Relativno velika mogunost uklanjanja mirisa, po veoma niskim trokovima u poreenju sa
drugim tehnikama koje se koriste pri istom procesu. Troak za "silazni" sistem je vei, nego
za "uzlazni" sistem.
Specifini trokovi ulaganja u biofiltere, zavise od veliine postrojenja. Za manja postrojenja,
npr. ona veliine 200-500 m3/h, troak je oko 45-50m eura po m3 isputenog zraka. U veim
postrojenjima trokovi mogu dosegnuti i do 10-15 eura po m3 zraka. Ovi trokovi ne
ukljuuju eventualni meu tretman, te neophodne trokove izgradnje.
Trokove najvie prave, trokovi za energiju, prije svega onu za pokretanje ventilatora, te
pumpi za vlaenje. Postoje trokovi povezani sa vodom neophodnom za vlaenje, odravanje
filtera, te zamjenom filterskih materijala kada dotraju. Trokovi energije iznose 0,15-0,
225/1000m3 isputenog zraka, raunajui trokove elektrine energije u iznosu od 0,15
EUR/kWh. Ukljuivi iznad navedene dodatne trokove, cijena cijelog procesa na 1.000 m3/h
po isputenog zraka iznosi oko 0,225-0,30 EUR

249

Zemljani filteri imaju visoku mogunost uklanjanja mirisa, po veoma niskim trokovima u
poreenju sa drugim alternativnim tehnikama.
Kljuni razlozi za primjenu
Da bi se izbjegle pritube zbog mirisa, te da bi se ispunili pravni zahtjevi.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
iroko se koriste u prehrambenoj industriji.
Bioispira
Opis
Bioispirai su apsorberi u kojima se odvija razmjena supstanci kako izmeu zagaenih gasova
tako i apsorbera. Mikroorganizmi se odijele u konanici u sakupljenu tenost ili se
primjenjuju kao sloj za apsorber, te filter. Apsorber je popraen sakupljaem magle kako bi se
odvojile gasovite i tene faze. U slijedeem koraku apsorpcije konstituanti otpadnoga gasa
koji su upijeni u tenoj fazi se odstranjuju iz apsorbenta. Za otpadne gasove sa visokim
nivoima estica, gas se puta prvo kroz odstranjiva praine , a tek onda kroz bioispira.
Tehnika u sutini, ukljuuje sloj apsorbera koji sadri odreene bakterije, te odvodnu jamu.
Tvar koja razgrauje gas se puta uzdu tornja, suprotno toku vode koji sadri bakterije.
Bakterija se prihvati za filterski sloj na slian nain kao filter koji se koristi za preiavanje
otpadnih voda. Hranjive tvari, neophodne za rast bakterija i sintezu se povremeno dodaju.
Prikaz ureaja je prikazan na narednoj slici

250

Izlaz gasa prema

ventilaciji i dimnjaku

Sakuplja magle
Raspodjela tenosti

ispuna

Raspodjela tenosti

ispuna

Ulaz gasa

Rezerva za ubacivanje gasa

rezervoar sa pH kontoliranim
stalnim pritiskom

pumpa
pranjenje

Slika 25. Prikaz bioispiraa

Ostvarene okoline koristi
Smanjenje emisija tetnih gasova, neugodnih mirisa, te isparljivih organskih jedinjenja.
Bioispira zahtijeva vie energije nego biofilter, budui da osim kretanja zraka postoji i
recirkulacija vode. Odlaganje filterskog materijala.
Operativni podaci
Veliina bioispira nije ograniena neophodnim strujanjem zraka, iako krajnja veliina
jednoga filtera moe rezultirati potrebom za instaliranje dva paralelna sistema. Maksimalna
koliina zagaujuih materija u ulazu u ureaj bi trebala biti manje od 5.000mg/Nm3, iako se
granica od 1.000 mg/Nm3 koristi kao smjernica pri ocjeni prikladnosti procesa
biopreiavanja.
Brzina biorazgradnje je relativno spora, uvjeti za rad mogu imati krucijalnu ulogu. Bioispira
djeluje sa predvienim vremenom zadravanja od 5-15 sekundi, zavisno od toka koji se treba
tretirati. Biopreista zahtijeva mnogo manju povrinu zemlje od obinih biofiltera.

251

Primjenjivost
Koriste se da eliminiraju biorazgradljive tetne gasove, posebno organska zagaenja i mirise.
U teoriji, bioispirai se koriste tamo gdje je biooksidacija prikladno rjeenja za probleme sa
emisijama u zrak, te je stoga primjena slina primjeni kojoj slue kod biofilteri, ali vano je
naglasiti da se filteri primjenjuju u daleko veoj mjeri. Ova tehnika nije primjenjiva za
temperature zraka iznad 40 C.
Utede
Relativno visoka mogunost uklanjanja mirisa, po relativno niskim trokovima, ako se porede
sa trokovima koje iziskuju druge alternativne tehnike.
Toplotni tretman otpadnih gasova
Toplotnim tretmanom se mogu oksidirati na visokim temperaturama odreeni gasoviti
polutanti. Brzina reakcije se eksponencionalno poveava sa temperaturom.
Oksidiraju svi polutanti, ukljuivo sve organske smjese, takoer isto i neorganske supstance
kao to su ugljenmonoksid i amonijak.
Obezbjeujui potpuno sagorijevanje, ugljik i vodonik reaguju sa kiseonikom obrazujui CO2
i vodu. Nepotpuno sagorijevanje stvara nove polutante, kao to su ugljenmonoksid CO i
potpuno ili djelimino neoksidirana organska jedinjenja.
Ako otpadni gas sadri elemente kao to su sumpor, azot, halogene i fosfor tada se
sagorijevanjem stvaraju neorganski polutanti kao to su oksidi sumpora, oksidi azota,
vodonikova jedinjenja, koji se kasnije uklanjaju nainima procesa preiavanja otpadnih
gasova ukoliko su koncentracije previsoke. To ograniava podruja primjene za postupak
sagorijevanja polutanata.
Postoji obaveza za vie sigurnosnih tehnikih zahtjeva, a naroito za:
- Potrebna je zatita od povrata plamena izmeu postrojenja za termiko spaljivanje i gasne
struje koja se tretira. Uopteno, to se moe postii pomou plamenih osiguraa od eksplozije
povratnog plamena ili vodenim preprekama.
- Na poetku rada, a prije paljenja gorionika, postrojenje za termiko spaljivanje mora biti
propuhano sa zrakom volumena 5 puta veeg od volumena pei.
Svakom ponovnom paljenju gorionika u toku rada prethodi ienje gorionika .
- Koritenje zraka obogaenog rastvorom solventa ini postupak rizinim.
Termika oksidacija (termiko spaljivanje) otpadnih gasova
Za potpunu oksidaciju mjeavine da bi se postigla razgradnja u vazdunoj struji mora biti
podeena koliina zraka sa dovoljnom koliinom kiseonika, dovoljnim vremenom kontakta i
dovoljno visokom temperaturom. Oksidacija organskih jedinjenja e se odvijati ako se
odrava temperatura gasova u pei izmeu 200 400 C vea nego to je temperatura
samopaljenja prisutnih hemijskih sadraja. Pri termikoj oksidaciji pretvorba polutanata se
odvija na visokim temperaturama, npr. veim od 600 C.
Obzirom da e primjenom termike oksidacije biti unitena jedinjenja polutanata vano je
razmotriti povrat toplote iz procesa termike oksidacije i tako smanjiti trokove goriva. Kod
prehrambene industrije emisije u zrak rijetko imaju organske komponente u koncentracijama
koje izazivaju eksplozivna stanja, pa se uglavnom koriste konvencionalne pei ili postrojenja

252

za termiku oksidaciju koja imaju direktan kontakt plamena sa vazdunom strujom koja se
tretira. U sluaju kada je visoka koncentracija organskih komponenti, iznad relevantne granice
za nastanak eksplozivnog stanja, onda se zahtijeva vrsta sistema bez plamena. Ti sistemi
koriste toplotni medij za grijanje vazdune struje i na taj nain se izbjegava direktan kontakt
vazdune struje sa plamenom.
Postrojenja za termiku oksidaciju sa direktnim plamenom obino rade pri temperaturama
700 do 900 C. Temperatura reakcije zavisi od prirode polutanta; ona moe biti nia ali za
manje lako oksidirajue supstance , kao to su organo-halogena jedinjenja moe biti i iznad
1.000 C. Za jedinjenja neugodnog mirisa openito je usvojena temperatura 750 do 800 C.
Uvjetii opreme za pojedine etape termike oksidacije prikazani su u Tabeli 54. a tipian izgled
postrojenja za termiku oksidaciju prikazan je na Slici 26.
Tabela 54. Uvjeti za razliite faze termike oksidacije
Faze i oprema

Uvjeti

GORENJE

Gorivo sagorijeva sa istim zrakom ili sa dijelom

kontaminiranog zraka to dovodi do stvaranja plamena na
tipinoj temperaturi 1350 do 1500 C

MIJEANJE

Obezbjediti odgovarajuu turbulenciju i time mijeanje

procesnog gasa postiui jednolinu temperaturu.

SAGORIJEVANJE

Gasovi se zadravaju na temperaturi sagorijevanja dok se ne

zavri oksidacija, obino 0,5 do 1 sekunde

POVRAT TOPLOTE

Smanjuje trokove rada i potronju goriva.

253

izlaz gasa

komora i
cjevni
izmjenjiva
toplote
ulaz gasa

gorivo
zrak za sagorijevanje

Slika 26. Shema postrojenja za termiko spaljivanje(oksidaciju)

Gorionik moe imati dvije izvedbe, sa jednim plamenikom i onog kod kojeg se gorivo
distribuira kroz vie mlaznica. Prema obliku strujanja imamo gorionike sa laminarnim
strujanjem, mlaznicama i vrtlonim tokom strujanja. U specifinim sluajevima gorionik
moe biti zamijenjen sa elektrinim grijuim sistemom.
Kiseonik neophodan za sagorijevanje moe se uzeti iz zraka, ili iz zrane struje koja se tretira
ili alternativno kao omjer zraka i zrane struje. Mogua dodatna goriva mogu biti lako ulje za
loenje, prirodni gas ili LPG-liquefied petroleum gas (teni naftni gas).
Potrebno je obratiti panju na mogunost prisustva bilo koje koliine vodene pare u vazdunoj
struji koja bi mogla dovesti do gaenja plamena, to ima za rezultat loe sagorijevanje.
Gorionik takoer moe biti tipa prethodnog mijeanja goriva i zraka potrebnog za
sagorijevanje prije prolaska kroz mlaznice, ili difuzionog tipa gdje se gorivo mijea sa zrakom
za sagorijevanje na mjestu iza mlaznice. Veina gorionika je difuzionog tipa.
Mjeavina gasne struje se moe postii prirodnom difuzijom ili mehanizmom mijeanja ili
pomou odbojnika (ljebova) koji obezbjeuju promjenu smjera a time mijeanje.
Komora za sagorijevanje u kojoj se odvija reakcija oksidacije mora biti projektovana da izdri
velika toplotna optereenja. Neke konstrukcije komora napravljene su od termootpornog
materijala sa metalnim platom i vatrostalnom oblogom. Veliina komora za sagorijevanje je

254

dovoljna da postigne eljeno vrijeme zadravanja i da prilagodi dovoljnu duinu plamena bez
gaenja.
Neki oblici povrata toplote su skoro uvijek zagarantovani ime se smanjuju trokovi rada i
potronja goriva. Povrat toplote se konvencionalno provodi u cijevnim izmjenjivaima toplote
u kojima se toplota kontinualno prenosi za predgrijavanje ulazne gasne struje gasa.
Ova vrsta sistema se naziva rekuperativni sistem i ima 70 do 80 % povrata toplote sa jednim
tipinim nivoom dizajna.
Povrat toplote moe se takoer postii i sistemom regeneracije, koji koristi 2 kompleta
izmjenjivaa toplote sa keramikim ploama. Tako se jedna ploa grije neposredno u
kontaktu sa izlaznim gasovima, dok se druga ploa koristi za predgrijavanje dolaznih gasova.
Sistem radi tako da ploe budu naizmjenino u funkciji grijanja i hlaenja. Potencijal za
povrat toplote ovog sistema je vei od rekuperativnog sistema, sa 80 do 90 % povrata toplote,
to je tipino dizajnirana konstrukcija. Upotreba termikih fluida stoji kao alternativa ovom
tipu sistema.
Toplotu moemo takoer povratiti koritenjem kotlova koji koriste otpadnu toplotu, gdje se
tretirani izlazni gasovi koriste za proizvodnju vodene pare za koritenje u drugim pogonima i
postrojenjima ili lokaciji. Rad postrojenja za termiko spaljivanje ne moe uvijek ii zajedno
sa potrebama za parom, tako da integracija moe biti sloena.
Postoji takoer mogunost za sekundarni povrat toplote, upotrebom tretiranih izlaznih gasova
iz prve faze povrata toplote za grijanje vode ili prostora. Postoje primjeri gdje se toplota
sagorijevanja moe vratiti u poprenom izmjenjivau toplote i koristiti u procesu kuhanja
umjesto pare.
Izvjetajima upoznajemo da se problemi neprijatnih mirisa u neposrednoj sredini okruenja
mogu rijeiti sagorijevanjem dimnih gasova iz kuhanja/dimljenja.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje emisije gasova i neprijatnih mirisa.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Primjenom procesa termike oksidacije, meutim postoji mogunost za stvaranje nepoeljnih
nus-proizvoda sagorijevanja, kao na primjer visokog sadraja NOx i CO2. U sutini, to je
vea temperatura reakcije to je vea mogunost stvaranja poveanog nivoa NOx. Obino je
korisno vriti izbor gorionika sa niim stvaranjem NOx.
Potrebno je razmotriti kako minimizirati stvaranje SO2 emisija iz gasova neprijatnog mirisa
koji sadre neka jedinjenja sa sumporom. Mora biti razmotreno i prisustvo hlorida u gasovima
neprijatnog mirisa radi mogueg obrazovanja kiselih gasova, kao sto je HCl. Takoer se javlja
potencijalni problem korozije unutar opreme. Kada su prisutna isparljiva organska jedinjenja
(VOC) nuno je posebnim uslovima sprijeiti formiranje dioksina, mada je uobiajeno
njegovo neznatno obrazovanje u procesima izgaranja otpadnih gasova /217, EZ,2003/.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Potronja energije, kao npr. potronja goriva za rad postrojenja za termiko spaljivanje
gasova.
Operativni podaci
Postrojenje za termiku oksidaciju nee dobro raditi sve dok se ne postignu temperature za
efikasno izgaranje polutanata, kako bi bili sigurni u njihovo unitenje. Pravilno projektovano
255

postrojenje za termiko spaljivanje i pravilan rad ovog postrojenja moe postii efikasno
uklanjanje neprijatnih mirisa sa 100 % uinkom, pa je ova tehnika neovisna o intenzitetu
neprijatnih mirisa.
Kod neprijatnih gasova koji sadre znaajnu koliinu estine tvari nepohodno je provesti
predtretman prije tretmana procesom termike oksidacije. To je naroito relevantno ako
instalirani sistem podrava povrat toplote, uslijed mogueg kvara izmjenjivaa toplote.
Dok visoko prisustvo vode, odnosno vodene pare u zraku, ne stvara problem u procesu,
zahtjevi koje mora zadovoljiti gorivo su vei nego za zagrijavanje suhog zraka. U praksi,
uklanjanje vodene pare iz zrane struje se obino ne poduzima i obino su ukljueni dodatni
zahtjevi za gorivo u sveobuhvatnim ekonomskim razmatranjima termike oksidacije kao
tehnike.
Termikom oksidacijom otpadnih gasova moe se postii nivo isparljivih organskih jedinjenja
(VOC) od 1 20 mg/m3 /217, EC, 2003/.
Norveka istraivanja suenja dimljenih kobasica, gdje je razmatrana komora za kuhanje/
dimljenje, naeno je poslije termike oksidacije prisustvo u otpadnom gasu 7 mg TOC/m3
odnosno 0,2 mg TOC/ t kobasica. Gas nije sadravao CO.
Na primjeru jedne sunice sa godinjom proizvodnjom od 3000 t dimljenih proizvoda, otpadni
gasovi od procesa suenja se sagorijevaju koritenjem termike oksidacije sa direktnim
plamenom.
Otpadni gas iz bezdimnih faza procesa koji ne zahtijevaju smanjenja emisije nemaju potrebu
da se tretiraju.
Sistem se smatra kao robustan tretman otpadnih gasova i zahtijeva malo odravanja.
Postrojenje za termiku oksidaciju se zagrijava na svoju radnu temperaturu prije nego se
upotrijebi dimni generator. U vrijeme dimljenja, ventilator tjera izlazni gas preko ugrijanih
dijelova rotilja kroz klapnu bajpasa na predgrijavanje. Tu se tako prljavi gas zagrije na 300
350 C prije ulaska u komoru za sagorijevanje, gdje se mijea sa vruim gasovima iz gasnog
gorionika. Poslije tretmana, isti gas se upotrebljava za predgrijavanje prljavog gasa putem
integrisanog izmjenjivaa toplote, hladi ga na 400 do 450 C, prije nego se ispusti u zrak kroz
odvodni dimnjak.
Tabela 55. prikazuje tehnike podatke za termiku oksidaciju sa direktnim plamenom.
Tabela 55. Tehniki podaci za koritenu termiku oksidaciju
Parametar

Vrijednost

Napomena

Brzina protoka otpadnog

gasa

2300 m3/h

Normalno stanje (0 C i
1013 mbar, suho)

Kapacitet gorionika

600 kW

Kapacitet se kontinuirano
prilagoava

Koncentracije supstanci u
otpadnom gasu

Dostignuti nivoi u izvjetaju

nisu dati

2.300 Nm3/h x 50 mg/Nm3

0,115 kg/h

<50mg/Nm3 ukupnog

256

Parametar

Vrijednost

Napomena

organskog ugljika 0,115

kg/h

Kod temperature od 620 660 C postie se kompletno uklanjanje emisija neprijatnih mirisa,
a po nekom optem pravilu, ukupni organski ugljik se emituje kod nespecifine razine ispod
50 mg/Nm3.
Termika oksidacija sa direktnim plamenom moe se postii iznad 1.000 C.
Djelotvornost tehnike ovisi od nekoliko parametara, kao to su radna temperatura, vrijeme
zadravanja i uslovi mijeanja u komori za sagorijevanje. Postiu se nivoi ukupnog organskog
ugljika manji od 10 mg /Nm3.

Zrak za sagorijevanje za
gorionik na loe ulje 300
Nm3/h

Zrak za hlaenje 1500

Nm3/h

Prljavi zrak iz sunice

1650 Nm3/h

Ulje za grijanje 56 kg/h

Centralno ienje otpadnog gasa direktnim plamenom poslije gorenja

Zrak za hlaenje
3

1500 Nm /h

isti otpadni gas

1650 Nm3/h

Slika 27. Ravnoteno stanje masa otpadnog gasa u sistemu tretmana otpadnog gasa kod
Primjena:
Sistem se upotrebljava za uklanjanje VOC i neprijatnih mirisa. Termika oksidacija ima
prednost, jer je univerzalno primjenjiva kao metod kontrole neprijatnih mirisa, jer veina
komponenti neprijatnih mirisa moe biti oksidirana u produkte bez neprijatnog mirisa na
visokoj temperaturi, dok je primjena drugih metoda mnogo restrikitivnija, ogranienja.
Termika oksidacija se primjenjuje za tretman manjih volumena, manjih od 10.000 Nm3/h,
gdje faktor ekonominosti rada ukazuje poveanje trokova za grijanje veih volumena
protoka zraka. Metod je prikladan za otpadne gasove neprijatnih mirisa sa promjenljivom
koncentracijom kontaminanata i moe tretirati razliite volumena protoka.
257

Ako su prisutni alkalni metali u zemljitu, kod postrojenja za suenje povra , oni mogu
izazvati preranu degradaciju keramikih materijala koji se upotrebljavaju u konstrukcijama
regenerativnog povrata toplote.
Utede
Ova tehnika zahtijeva visoke kapitalne trokove, ali glavna razmatranja u procjeni pogodnosti
za termiku oksidaciju su radni trokovi u smislu zahtjeva za gorivom. Koritenje sistema za
rekuperativni ili regenerativni povrat toplote moe poboljati efikasnost tehnike i smanjiti
trokove rada. Mogue je remodeliranje za sve vrste pei za dimljenje, uz razliite trokove.
Postoje pei za dimljenje sa integriranom opremom za termiku oksidaciju.
Primjer postrojenja
Koristi se u barem jednoj sunici u Njemakoj i u sunicama u nordijskim dravama.
Oksidacija otpadnih gasova u postojeem kotlu
Opis
Mogue je usmjeriti gasove neprijatnog mirisa na postojei kotao na lokaciji pogona i
postrojenja. Ovo ima prednost koritenja postojee opreme i izbjegavanja investiranja u
dodatnu opciju preiavanja. Princip rada je u biti isti kao i kod termike oksidacije kod
postrojenja izgraenog za tu svrhu.
Izlazni tok neprijatnih mirisa se vodi na ventilator kotla zranog toka za sagorijevanje ili
ventilator kotlovnice, a onda na kotao. To obezbjeuje kiseonik potreban za sagorijevanje i
unitavaju se komponente neprijatnih mirisa.
Sveobuhvatna izvodljivost koritenja postojeeg kotla uveliko zavisi od volumena zraka
neprijatnog mirisa koji se tretira u odnosu na potreban zrak za sagorijevanje u kotlu pod
ekstremnim optereenjem. Ako je zrak neprijatnog mirisa znaajno manji nego potreban zrak
za sagorijevanje onda e to vjerovatno predstavljati problem. Ukupan volumen zraka
neprijatnog mirisa bi mogao jednostavno da se vodi kanalom kroz ventilator za sagorijevanje.
Ipak, velika veina radnih uslova rezultira time da kotao radi na ciklian nain kao odgovor
na signal pritiska pare.
Mogue implikacije na rad kotla treba u potpunosti razmotriti. Elementi sigurnosti povezani
sa trasiranjem isputanja neprijatnih mirisa u kotao su u osnovi obuhvaeni u radu postojeeg
kotla. Mogu se dodati osigurai protiv plamena ili vodene prepreke za sprjeavanje povrata
plamena izmeu kotla i gasnog toka koji se tretira.
Ostvarene okolinske koristi
Visoko efikasno i, ukoliko je korektan rad, isto toliko efikasno u uklanjanju neprijatnih
mirisa, ukljuujui i intenzivne neprijatne mirise kao i ostale metode gorenja.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Potronja energije. Potronja goriva moe se poveati poto to moe biti neophodno radi
odravanja rada kotla, ukoliko se to drugaije ne zahtijeva .
Operativni podaci
Normalan rad kotla je proizvoditi paru u skladu sa potrebama pogona i postrojenja poto se
stalno prati na signalu za pritisak pare na izlazu kotla. Kada se pritisak pare povea na svoju
postavljenu vrijednost, kotao e reagirati smanjenjem dotoka goriva na gorionik. Protok zraka
za sagorijevanje, koji je elektrino ili mehaniki povezan sa brzinom ubacivanja goriva, e
258

takoer biti smanjen radi odravanja optimalnih uslova sagorijevanja. Ako je brzina dotoka
zraka za sagorijevanje na ovim niskim uslovima gorenja nia od volumena zraka neprijatnog
mirisa koji se tretira, onda strategija za kontrolu kotla treba da se promijeni. Takoer,
poznavanje sadraja kiseonika koji sadri zrak neprijatnog mirisa, ukoliko se sumnja da je
manji od 21 %, e nadalje pomoi kod poetne probe izvedivosti.
Strategija kontrole bi se mogla promijeniti da ne bude zavisna od pritiska pare i da ne bude
zavisna od brzine dotoka zraka za sagorijevanje. Brzina dotoka zraka za sagorijevanje bi se
onda postavila na minimum, tj. da je ekvivalentna volumenu zraka neprijatnog mirisa koji se
tretira, to bi po redu onda postavilo minimalni brzinu dotoka goriva i brzinu gorenja. Kada se
postigne postavljeni pritisak pare, kotao se vraa na reim rada sa minimalnom brzinom
dotoka zraka za sagorijevanje i neeljena toplota se isputa kroz dimnjak kotla. Kljuni dio
procjene je utvrditi procenat vremena za koji kotao radi sa brzinom dotoka zraka za
sagorijevanje niom od brzine dotoka zraka neprijatnog mirisa, radi prorauna dodatnih
trokova za gorivo.
Na samom poetku treba razmotriti da li e kotao raditi uz stvaranje gasova neprijatnih
mirisa.
Primjenjivost
Koristi se za uklanjanje gasovitih zagaujui materija i neprijatnih mirisa. Pogodno za
neprijatne mirise malog volumena i visokih koncentracija.
Utede
Mogunost za koritenje postojee kotlovnice ima ekonomske koristi, i u smislu kapitalnih
trokova i operativnih trokova.
Kljuni razlozi za implementaciju
Ispunjavanje zahtjeva postavljenih zakonskom legislativom.
Katalitika oksidacija otpadnih gasova
Opis
Katalitika oksidacija je proces slian termikoj oksidaciji uz jednu osnovnu temeljnu razliku,
a to je da se u ovom sluaju oksidacijske reakcije odvijaju uz prisustvo katalizatora, a ne na
zraku. Glavna prednost katalitike oksidacije je da se zahtijevaju znaajno nie radne
temperature, npr. 250 do 500 C.
Kao i kod apsorpcije, reaktanti za heterogene gasne reakcije moraju biti prvo prenijeti na
unutranju povrinu openito poroznih katalizatora. Poto openito postoji nedostatak
adekvatnih podataka o supstancama, kao to je konstanta brzine reakcije i koeficijent difuzije,
reaktori se obino planiraju na osnovu empirijskih podataka.
Glavne komponente sistema za katalitiko sagorijevanje su pomona oprema za gorenje,
izmjenjiva toplote i reaktor sa katalizatorom. Tipini izgled postrojenja za katalitiko
sagorijevanje je prikazano na Slici 29.

259

izlaz gasa

komora i
cjevni
izmjenjiva
toplote
ulaz gasa

reaktor sa katalizatorom
gorivo
zrak za sagorijevanje

Slika 28. Prikaz katalitikog sagorijevanja

Zrana struja ulazi u jedinicu i predgrijava se u konvencionalnoj oplati i cijevnom
izmjenjivau toplote. Predgrijana ulazna struja se dalje zagrijava putem gorionika na eljenu
temperaturu oksidacije, prije prolaska na katalizator. Kontaminanti prisutni u zranom toku
neprijatnih mirisa, zajedno se sa kiseonikom rasipaju po povrini katalizatora. Oksidacija se
odvija i produkti oksidacije se desorbiraju nazad u gasnu struju. Ovi transferni procesi
zahtijevaju ogranieno vrijeme unutar katalizatora, uz brzinu reakcije koja je pod jakim
uticajem radne temperature. Tretirani gasni tok zatim prolazi kroz izmjenjiva toplote,
zagrijavajui dolazei zrani tok neprijatnih mirisa.
Najvaniji aspekt osnove katalizatora je omjer povrine podruja i volumena i otuda
raspoloivo podruje za reakciju.
Aktivne komponente koje se obino koriste su metali iz grupe platine i oksidi metala Co, Cr,
Cu, Fe, Mo, Ni, Ti, V, i W. Pomoni materijali su obino metali u obliku ploa, tkanine ili
mree, metalni oksidi, npr. Al2O3, SiO2 i MgO, i minerali, npr. plavi kamen ili zeolit, u
kalupima.
Prilikom procjene potencijalnih postrojenja za katalitiko sagorijevanje potrebno je razmotriti
slijedee upute kao mogue rjeenje za ublaavanje: prostorna brzina, pad pritiska i
temperatura.

260

Prostorna brzina se definie kao reciprona vrijednost vremena boravka gasa unutar bloka
katalizatora, sa volumetrijskim protokom zraka izraenim na 0 C. Tipini obim prostornih
brzina koji se koristi u industrijskim primjenama je izmeu 20.000 i 45.000 m/h. Ovo
odgovara obimu vremena boravka od 0,03 do 0,1 sekundi na tipinim radnim temperaturama.
U osnovi, postoji balansiranje izmeu koliine katalizatora ugraenog u dizajn i radne
temperature.
to je vie katalizatora i time rada u odnosu na prostornu brzinu od 20.000 m/h, time e biti
potrebnija nia radna temperatura za postizanje datog uinka. Ako je zrani tok koji se tretira
velik, onda treba ugraditi dodatni katalizator za smanjenje trokova goriva zagrijavanjem na
niu radnu temperaturu. Meutim, poveano punjenje katalizatora e stvoriti povean pad
pritiska, zahtijevajui time dodatnu snagu ventilatora za ekstrakciju.
Katalizator pokazuje linearnu vezu izmeu brzine dotoka i pada pritiska uslijed laminarnog
toka unutar katalizatora. Tipini dizajn bi dozvolio ukupan pad pritiska sistema od priblino
500 mm. Konfiguracija bloka katalizatora igra vanu ulogu u minimiziranju pada pritiska i
time radnih trokova. Katalitika oksidacija je egzotermna reakcija. Postoje pogoni i
postrojenja gdje se temperatura poveava na dovoljnu veliinu da se omogui katalitika
oksidacija za rad na samoodriv nain bez dodavanja goriva nakon to se postignu radni
uslovi.
Povrat toplote je bitan dio procesa i obino se integrie u dizajn, koritenjem tretiranih gasova
za predgrijavanje dolazeih gasova. Izmjenjvai toplote su tipino dizajnirani sa povratom
toplote od 80 C, to efikasno rezultira sa krajnjom temperaturom isputanja izmeu 150 i 200
C za tipine temperature oksidacije.
Postrojenja za katalitiko spaljivanje zauzimaju manje prostora nego postrojenja za
spaljivanje otpadnih gasova.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje emisije gasova i neugodnih mirisa.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Postoji mogunost da e proces spaljivanja generirati neeljene nus-proizvode, npr. visoke
nivoe NOx i CO2. to je temperatura reakcije vea, to je vei i potencijal za generiranje
poveanih nivoa NOx. Obino je vrlo korisno izabrati gorionik koji prilikom sagorijevanja
proizvodi male nivoe NOx. Na radnim temperaturama nastaju relativno male koliine NOx , te
se moe dostii nivo od 15 mg/Nm3.
Sva jedinjenja koja sadre sumpor, a koja su prisutna u gasu sa neugodnim mirisom, generirat
e emisije SO2, te se stoga treba razmotriti mogunost za njihovo minimiziranje.
Prisustvo hlorida u emisiji sa neugodnim mirisom treba takoer razmotriti, jer postoji
mogunost za stvaranje kiselih gasova kao to je HCl. Osim to moe doi do stvaranja
emisija, takoer moe doi do problema sa korozijom unutar postrojenja za spaljivanje. Kada
su prisutna halogenizirana isparljiva organska jedinjenja, mogu biti potrebni posebni uvjeti
kako bi se sprijeilo stvaranje dioksina, iako je po pravilu stvaranje dioksina tokom
sagorijevanja otpadnih gasova zanemarljivo.
Potronja energije, npr. potronja goriva za rad postrojenja za spaljivanje.

261

Operativni podaci
Postrojenje za katalitiku oksidaciju ne moe raditi efikasno ukoliko se ne dostignu
temperature sagorijevanja potrebne da bi se unitile relevantne zagaujue supstance, tako da
ono treba da pone sa radom prije nego to zapone sam proces sagorijevanja.
Katalitikim spaljivanjem otpadnih gasova mogu se dostii nivoi isparljivih organskih
jedinjenja od <1 20 mg/Nm3. Izvjetaji pokazuju da su nivoi ugljen monoksida bili <100
mg/Nm3. Nasuprot tome, nivoi NOx mogu dostii jako visoke vrijednosti, npr. izvjetaji
pokazuju da je tokom katalitikog sagorijevanja nivo NOx 1.000 mg/Nm3.
Pravni zahtjevi u Njemakoj uglavnom se ispunjavaju koritenjem katalitikog spaljivanja, ali
se u potpunosti ispunjavaju koritenjem obinog spaljivanja.
U poreenju sa spaljivanjem, katalitiko spaljivanje zahtijeva manju operativnu temperaturu,
te ne postoji potreba za posebnim graevinskim materijalom. Uklanjanje moguih neugodnih
mirisa od strane katalitikog postrojenja za spaljivanje u regiji iznosi preko 95 %, to je manje
od skoro 100 %, koje se postie prilikom spaljivanja.
Jedinjenja kao to je sumpor, halogeni, cink i organske vrste materije imaju tendenciju da
prekriju katalitiku povrinu.
Na svu sreu, ovaj proces je reverzibilan, te se katalitika aktivnost ponovo moe postii
putem primjene visoke temperature. Inertne lebdee estice takoer utjeu na postepeno
smanjenje katalitike aktivnosti, iako e primjena visoke temperature, 500 C, ponovo
pokrenuti katalitiku aktivnost.
Praina prisutna u gasu ima tendenciju da se akumulira na prednjem rubu katalizatora, to
rezultira u postepenom poveavanju pada katalitikog pritiska. Iako literatura predlae da su
mogue koncentracije praine do 115 mg/Nm3, u praksi se kao referentna vrijednost spominje
50 mg/Nm3.
Struktura oblika pelinjih saa je efikasnija od drugih, jer minimizira probleme sa trenjem,
mehanikom stabilnou, prevelikim padom pritiska, te hemijskom stabilnou u
oksidirajuem okruenju.
Efektivni ivotni vijek katalizatora uglavnom zavisi od prirode protoka zraka koji se tretira.
Podaci o ovome su razliiti, te izvjetaji pokazuju da je ivotni vijek katalizatora u rasponu od
dvije do deset godina, iako obino traje od tri do pet godina.
Otpadni gasovi iz sunice esto se tretiraju pomou katalitike oksidacije, pri temperaturama
od 350 do 450 C. Plemeniti metali (platina, paladij) ili odreeni metalni oksidi (bakar, hrom)
nataloeni na keramike povrine, koriste se kao katalizatori. Osjetljivi su na prainu, aerosoli
iz masnoe i katalitike otrove kao to je olovo i drugi metali. Izvjetaji pokazuju da je
efikasnost dobra i da se toplota moe obnavljati.
Primjenjivost
Ove mjere koriste se za smanjenje emisija gasovitih zagaujuih supstanci i neugodnih mirisa
pri malim koncentracijama praine. Mogu raditi i pri protocima zraka na razliitim
temperaturama i razliitim nivoima neugodnih mirisa.
Utede
Manji trokovi za gorivo u odnosu na spaljivanje. Trokovi zamjene katalizatora kotali su
otprilike 50.000 funti/m3 (2001.), te je to jedan vaan parametar kod izrauna operativnih
trokova.
262

Kljuni razlozi za implementaciju

Potivanje zakonske regulative i kontrola neugodnih mirisa.
8.4

TRETMAN OTPADNIH VODA NA KRAJU PROIZVODNOG PROCESA

Tretman otpadnih vode je tretman na kraju proizvodnog proces koji se zahtijeva iz razloga to
se otpadne vode javljaju iz razliitih izvora tokom proizvodnog procesa Ovo ukljuuje vode iz
vozila, opreme, ienja pogona i vode tokom pranja sirovina. Otpadne vode se isto takoer
javljaju i kod isparavanja ili suenja hrane. Postrojenja za tretman otpadnih voda troe
energiju i stvaraju ostatke tj. viak energije npr. u vidu vodene pare koji obino moe biti na
raspolaganju u proizvodnom procesu, a koji treba odlagati
Tretman otpadnih vode se primjenjuje nakon integriranog postupka operacija koje
minimiziraju i potronju i kontaminaciju vode.
U prethodnim poglavljima prezentirane su operacije koje se koriste u prehrambenoj industriji
u sektoru prerade voa i povra, ali u njima nisu ukljuene operacije koje primjenjuju tehnike
tretmana na kraju proizvodnog proces. U ovom odjeljku predstavljeni su opi problemi o
otpadnim vodama u prehrambenoj industriji, tanije sektoru prerade voa i povra i njihovim
tretmanima u pogonima i postrojenjima. Nakon toga, individualno su prezentirani najee
koriteni tretmani koji su bazirani na informacijama o tretmanima otpadnih vode u sektoru
prerade voa i povra.
Tehnike iroke upotrebe u prehrambenoj industriji ostvaruju dobrobiti za okruenje kao to su
minimizacija otpadnih voda i u odnosu na specifine tokove otpadnih voda mogu da se
postignu neke ili sve take koje slijede:

smanjenje u volumenu otpadnih voda,

smanjenje u optereenju otpadnih voda,
eliminacija ili smanjenjue koncentracije odreenih supstanci,
poveanje podobnosti za recikliranje ili ponovno koritenje voda.

Ove tehnike su obrazloene u ovom dokumentu. Neke od njih su u potpunosti primjenjive u

sektoru prerade voa i povra, a neke samo u odreenim tehnolokim operacijama u ovom
sektoru. Prema tome, ovaj odjeljak obuhvata manju primjenu tehnika koje se koriste kod
isputanja otpadnih voda iz prehrambene industrije. Ove tehnike ukljuuju one tehnike koje
mogu ili ne moraju biti razmatrane kao BAT.-najbolje raspoloive tehnike.
Postoje mnogi faktori koji utjeu na izbor tretmana otpadnih voda, a glavni faktori su:

volumen i sastav otpadnih voda koje se isputaju

lokalna situacija u pogledu vodoprijemnika otpadnih voda npr. Gradsko postrojenje
za preiavanje otpadnih voda, rijeka, ue, jezero, more ili bilo koja druga
primjena ogranienja vezana za ispust otpadnih voda.
ekonominost
odstranjivanje zagaujuih supstanci ukljuujui npr. opasne supstance definirane u
Direktivi vijea 76/464/EEC [206, EC 1976] i prioritetne opasne supstance
definirane u Direktivi 2000/60/EC [207, EC 2000].

263

8.4.1 Isputanje otpadnih voda iz pogona i postrojenja

Mnogi faktori se uzimaju u obzir prilikom odabira opcija za isputanje otpadnih voda:

da li su otpadne vode koje se isputaju iz proizvodnog procesa iste ili zagaene

mogunost prikladnog mjesta za tretman na licu mjesta tj,. na samoj lokaciji
pogona i postrojenja
blizina i kapacitet postrojenja za tretman otpadnih voda
blizina i karakteristike potencijalnih prijemnih voda - vodoprijemnika
dostupnost postrojenja za tretman ili raspoloivih objekata
trokovi poreenja izmeu lociranja budueg postrojenja za tretman na samoj
lokaciji pogona i postrojenja i ako se ono treba locirati izvan lokacije ili u okviru
drugih raspoloivih objekata
relativna efikasnost npr. bazirana na smanjenju tereta zagaenja otpadnih voda na
licu mjesta, tj. na samoj lokaciji ili na postrojenjima lociranim izvan lokacije
pogona i postrojenja.
procjena rizika u okruenju udruena sa drugim opcijama
disponiranje sekundarnog otpada koji nastaje na postrojenju za tretman otpadnih
voda, ako se ono nalazi na samoj lokaciji pogona i postrojenja
mogunost rada i odravanja na objektima postrojenja za tretman otpadnih voda
koje je locirano unutar lokacije pogona i postrojenja
pregovaranje sa vlastima ili operatorom ureaja za tretman otpadnih voda i
mogunost dobijanja odobrenja
projektovani trendovi u pogledu volumena i sastava otpadnih voda
blizina lokalnog stanovnitva

Glavne opcije za isputanje otpadnih voda iz pogona su:

na postrojenjima za tretman otpadnih voda izvan lokacije pogona i postrojenja npr.

Gradskim postrojenjima za tretman otpadnih voda bez tretmana
na postrojenjima za tretman otpadnih voda izvan lokacije pogona i postrojenja npr.
Gradskim postrojenjima za tretman otpadnih voda nakon djeliminog tretmana
na rijenim tokovima nakon potpune obrade na postrojenju za tretman otpadnih
voda unutar lokacije pogona i postrojenja
ponovno koritenje odreenih tokova otpadnih vode npr. kao tok u drugim
industrijama ili za irigacije

U sluajevima gdje je bitno da pogoni budu zatvoreni s obzirom na izvor sirovina i gdje su
postrojenja za tretman otpadnih voda udaljena od lokacije pogona i postrojenja, tu nema druge
mogunosti nego da se prakticira potpuni tretman i ispuste otpadne vode u lokalne rijene
tokove. U veini sluajeva dvije ili vie opcija e biti vrijedne detaljnog razmatranja.
Isputanje otpadnih voda moe biti glavni faktor u izboru mjesta za nova postrojenja.
Prednosti tretmana tokova otpadnih voda na licu mjesta, tj. u okruenju i lokaciji pogona i
postrojenja su sljedea:

vie fleksibilna na poveanu proizvodnju ili na promjene uvjeta proizvodnog

procesa,
objekti za tretmane otpadnih voda unutar lokacije pogona i postrojenja su obino
izgraeni po mjeri i obino funkcioniu dobro,

264

operatori proizvodnih jedinica pokazuju vie odgovornosti prema tretmanu

otpadnih voda kada su sami odgovorni za kvalitet otpadne vode koja se isputa.

Prednosti tretmana otpadnih voda na kombiniranim postrojenjima od kojih se dio nalazi na

samoj lokaciji, a dio izvan lokacije su:

iskoritavanje kombiniranih efekata kako temperature ili pH vrijednosti,

manji trokovi radi nivoa ekonominosti,
via efikasna iskoritenost kemikalija i opreme koji e relativno smanjiti operativne
trokove,
razrjeivanje odreenih kontaminanata/zagaujuih materija koji mogu biti teki za
obradu npr. emulgirane masnoe ili sulfati (soli sumporne kiseline).

Tamo gdje se otpadne vode obrauju na postrojenjima koja su locirana van lokacije pogona,
vae navedene prednosti, ako obezbjeuju da:

obrada otpadnih voda na postrojenjima za tretman otpadnih voda lociranim na

lokacijama udaljenim od pogona i postrojenja je dobra onoliko koliko bi se postiglo
na postrojenjima za tretman otpadnih voda da su locirani na samoj lokaciji pogona i
postrojenja, izriito u pogledu optereenja, ali ne i koncentracije svake supstance u
vodi koja dolazi na postrojenje
postoji prihvatljivost male vjerovatnosti optimizacije u okviru proputanja otpadnih
voda preko povrine/automatskog prelijevanja ili na posrednim pumpnim stanicama
postoje odgovarajui program praenja emisija do postrojenja za tretman otpadnih
voda uzimajui u obzir potencijalnu inhibiciju bilo kog daljeg biolokog procesa

Dodatno, postrojenje za tretman otpadnih voda izvan pogona moe poboljati svoj rad
dobijajui otpadnu vodu iz prehrambenog sektora, zato to su ove vode biodegradabilne.
Koritene tehnike u tretmanima otpadnih voda
Opisi raznih tehnika u tretmanima otpadnih voda u narednim odjeljcima su prikazane u nizu
kako se tehnike koriste da bi se postepeno poboljavao kvalitet otpadne vode. Zbog prirode
koritenih sirovina i proizvedenih proizvoda, otpadna voda dobivena iz prehrambene
industrije je uglavnom razgradiva u prirodi. Kako god, agensi za ienje i dezifenkciju mogu
predstavljati problem, ako su nedovoljno razgradivi. Tabela 59. prikazuje koritene tehnike u
tretmanu otpadnih voda, a Tabela 60. sumira njihovu tipinu primjenu u prehrambenoj
industriji.

Tabela 56. Tehnike obrade otpadnih voda

ifra

Tehnika
Primarni tretmani

T1

Sita

T2

Mastolovi ili separatori ulja i masti za uklanjanje FOG i lakih

ugljikohidrata

265

T3

Ujednaavanje toka i optereenja

T4

Neutralizacija

T5

Taloenje/sedimentacija

T6

Flotacija rastvorenim zrakom - DAF

T7

Pomoni tank sa skretanjem toka

T8

Centrifuga

T9

Precipitacija obaranje
Sekundarni tretmani

T10

Aktivni mulj

T11

Sistemi istog kiseonika

T12

Uzastopni arni reaktori SBR

T13

Aerobne lagune

T14

Kapajui filteri

T15

Bio tornjevi

Txx

Reaktor sa pokretnim slojem sa biofilmom (MBBR)

T16

Rotirajue bioloki kontaktor - RBC

T17

Bioloki aerisani potopljeni filteri (BAFF) i zaronjeni bioloki aerisani

filteri (SBAF) BAFF-SBAF

T18

Aerobni filteri sa visokim i ultravisokim uinkom

T19

Anaerobne lagune

T20

Anaerobni kontakt procesi

T21

Anaerobni filteri

T22

UASB

T23

IC reaktori

T24

Hibridni UASB

T25

Fluidizirani i raireni sloj reaktora

266

T26

EGSB

T27

MBR

T28

Viestepeni sistemi
Tercijarni tretmani

T 29

Bioloka nitrifikacija/denitrifikacija

T30

Amonijano isputanje tekueg tereta na dnu tanka/rezervoara (striping

amonijaka difuzija amonijaka iz vode u neki gas)

T31

Bioloko uklanjanje fosfora

T32

Odstranjivanje prioritetno opasnih i rizinih supstanci

T33

Filtracija

T34

Membranska filtracija

T35

Bioloki nitrificirajui filteri

T36

Dezinfekcija i sterilizacija
Prirodni tretman

T37

Integrisane izgraene movare

Obrada taloga/mulja

T38

Kondicioniranje (poboljanje) mulja

T39

Stabilizacija mulja

T40

Uguivanje mulja

T41

Odvodnjavanje mulja

T42

Suenje taloga mulja

Tabela 57. Tipine primjene nekih tehnika isputanja otpadnih voda u prehrambenoj
industriji
Emisija tipova

Rastvorene organske materije (BPK/HPK)

Tehnike

T10, T11, T12, T13, T14, T15, T16, T17,

T18, T20, T21,T22, T23, T24, T25, T26,
T27, T32, T37, Txx

267

Ukupne suspendirane estice

T1, T5, T8, T9, T33, T34, T37 Txx

Kiseline/alkali (baze)

T3, T4

FOG ukupne masti i ulja (slobodni)

T1, T2, T5, T6 1, T8 1, T9

FOG ukupne masti i ulja (emulgirane)

T10, T12, T13, T14, T19, T20, T21, T28

Azot

T10, T11, T12, T13, T14, T15, T16, T29,

T30, T35, T37 Txx

Fosfor

T9, T10, T12, T14, T15, T16, T31, T37 Txx

Opasne i rizine supstance

T5, T9, T10, T14, T32

1 pojaano koritenje kemikalija

2 ukljuuje odstranjivanje amonijaka

Otpadne vode iz prehrambene industrije imaju sljedee karakteristike:

vrste tvari (itava i sitno rasuta)

nizak i visok nivo pH vrijednosti
slobodne jestive masnoe/ulja
emulgirani materijali npr. jestive masnoe/ulja
topljive biorazgradive organske materije npr. HPK
isparljive supstance npr. amonijak i organske supstance
nutrijenti npr. fosfati i/ili nitrogen
patogeni npr. iz sanitarnih voda
teki metali
bioloki nerazgradljive organske materije

Nakon tretmana, u narednoj tabeli se prezentira kvalitet otpadnih voda koji moe biti
postignut. Za neke sektore, mogue je postizanje nieg nivoa zagaujuih materija u
isputenoj otpadnoj vodi. Informacije o nekim sektorima prezentiraju se u narednim
odjeljcima. Lokalni uvjeti mogu zahtijevati nii nivo emisija da bude postignut.

268

Tabela 58. Karakteristini parametri kvaliteta otpadnih voda iz prehrambene industrije

nakon tretmana otpadnih voda
Parametri

Koncentracija
(mg/l)

BPK5

< 25

HPK

< 125

TSS

< 50

pH

6-9

Ulja i masti

< 10

Ukupan nitrogen

< 10

Ukupni fosfati

<5

Koliformne bakterije

400MPN/100ml*

MPN broj najvee vjerovatnoe

*Sektori za preradu mlijeka i mesa
Bolji nivoi BPK i HPK se mogu postii. To nije uvijek mogue
5
postii ili efektivni troak za dostizanje prikazanih nivoa nitrogena
i fosfora, u skladu sa lokalnim uvjetima

Otpadne vode proizvedene u razliitim sektorima mogu znatno varirati u nivoima sastava i
zagaenja, a razni procesi se mogu koristiti za njihovo tretiranje. Saetak nekih metoda
koritenih u razliitim sektorima je predstavljen u narednoj tabeli. Kombinacije procesa su
esto koritene kako bi se tretirale teko zagaene otpadne vode.

269

Meso

Krompir

Voe i
povre

Biljna
ulja

Mljekara

krob

Slastiarnica

eer

Pivare

Industrija
slada i piva

Bezalkoholna i
alkoholna pia

Destilacija i
estoka
alkoholna pia
(pirit)

Vino i
pjenuci

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Primarni tretmani
Sita

Da

Taloenje/

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Sedimentacija
DAF

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Mastolov separator
ulja i masti

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Centrifuga
Ekvalizacija protoka
i optereenja

Da
Da

Da

Precipitacija ili
obaranje
Neutralizacija

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Sekundarni tretmani
Aerobni tretmani

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Anaerobni tretmani

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Aktivan mulj

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Viestepeni aktivni
mulj

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

270

SBR

Da*

MBBR

Da

Filteri za kapanje
kapajui filteri

Da

Aerobne lagune
(uvale)

Da*

Da

Da

Da**

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

DA tretman primijenjen u tom sektoru

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da

Da***

Da

Da

Da

Da

Da***

Da

Da

Da

Da

*Koristi se u Nizozemskoj

Da

**Bezzrani arni reaktori

Da
Da

Da
Da

Da

*** U vezi sa bezzranim tretmanom

271

8.4.2 Primarni tretmani

U ovom dokumentu termin primarni tretman se koristi kako bi se opisalo ono to je ponekad
opisana kao primarni tretman, poetni tretman ili predtretman.
Sita (izdvajanje krupnog otpada) (T1)
Opis
Nakon to su vrste tvari uklonjene odreenim tehnikama u proizvodnom procesu i zatiene
od ulaska u otpadne vode npr. koritenjem sudova za njihovo prikupljanje lociranih na
odreenim mjestima unutar postrojenja, te iste vrste tvari mogu biti uklonjene iz otpadnih
voda koritenjem sita. Velike koliine neemulgiranih supstanci mogu biti uklonjenje ako se
prosijavanje izvri zajedno sa tehnikim i operativnim mjerama u cilju izbjegavanja
zaepljenja.
Sito je ureaj sa otvorima, obino istih veliina koji se koristi za zadravanje krupnih vrstih
tvari koje se mogu nai u otpadnim vodama. Sito se sastoji od paralelnih reetaka, ipki ili
ica, isprepletenih ica ili perforiranih limenih daica. Otvori mogu biti bilo kakvog oblika,
ali su veinom krunog ili pravokutnog oblika. Razmak izmeu ipki za uklanjanje veoma
krupnih materijala prije detaljnijeg prosijavanja moe biti od 60-20 mm. Da bi se otklonili
manji dijelovi kao to su komadi povra npr. graak i grah u fabrikama konzervirane hrane
razmak izmeu ipki obino ne prelazi 5 mm. Otvori u automatskim situ idu od 0.5 do 5 mm
sa otvorima od 1-3 mm u irokoj upotrebi. Manji otvori (1-1.5 mm) su i manje podloni
blokadama nego vei (2-3mm).
Glavni tipovi sita su statiki (krupni ili sitniji), vibrirajui i rotacioni.
Statiko sito se moe sastojati od vertikalnih ipki ili perforiranih limenih ploica. Ovaj tip
sita zahtijeva runo ili automatsko ienje.
Vibrirajue prosijavanje zahtijeva brzo kretanje da bi bilo uinkovito. Najee se koriste za
primarne tretmane udruene za obnavljanje nusproizvoda posebno tvrdih tvari sa niskim
sadrajem vlage i koji se preferira tamo gdje otpadna voda ne sadri masnou. Vibrirajue
prosijavanje radi izmeu 900-1800 rpm; kretanje moe biti ili kruno ili pravokutno ili
etverokutno i da varira od 0.8-12.8 mm od ukupnog kretanja. Brzina i kretanje mogu biti
odabrani prema konkretnim primjenama. Od primarne vanosti u selekcija ispravnog
vibrirajueg finog sita je primjena tane kombinacije jaine ice i procenta otvorenog
podruja sita. Kapaciteti vibrirajuih prosijavanja (sita) su bazirani na procentu otvorenog
podruja medija za prosijavanje (sita)
Rotirajue ili bubanj sito prima otpadnu vodu na jednom kraju i odvaja vrste materije na
drugom kraju. Tekuina izlazi napolje putem sita do prijemne kutije za dalji prenos. Sito se
obino isti stalnim prskanjem preko eksternih trcaljki, koje su nagnute prema ispusnom
kraju tvrde faze. Ova vrsta sita je pogodna za vodne tokove koji sadre vrste tvari. Mikrosita
mehaniki odvajaju vrste estice iz otpadnih voda pomou mikroskopske fine grae.
Najvaniji operativni parametar je pad pritiska, drugim rijeima gubitak radnog tlaka sa
najboljim parametrima separacije da budu izmeu 5 i 10 mbar-a.
Ostvarene okolinske koristi
Nivoi suspendiranih materija, ukupnih ulja i masti i BPK/HPK su smanjeni. Povrat proizvoda
npr. pulpa u sektoru voa i povra. Smanjen rizik irenja mirisa nizvodno u postrojenju za
tretman otpadnih voda.

272

Nepoeljni efekti na ostale medije

Moe doi do irenja neugodnog mirisa u zavisnosti od npr. vrste i veliine izdvojenih vrstih
tvari.
Primjenjivost
Primjenljiv u pogonima za preradu hrane i pia. Koristi se u sektorima za preradu voa i
povra.
Utede
Sito otklanja potrebu za dodatnim tretmanom otpadnih voda i dodatnim trokovima. Smanjuje
koliinu proizvedenog mulja to bi u suprotnom zahtijevalo dodatne trokove za njegovo
odlaganje.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje potrebe za tretmanima otpadnih voda.

Separatori masti i ulja ili mastolovi koje se koriste za uklanjanje masnoa, masti i ulja i lakih
ugljikohidrata (T2)
Opis
Ako se masnoe, ulja i masti ne uklone prije poetka aerobnog biolokog tretmana, to moe
ugroziti tretman otpadnih voda s obzirom da nisu lako razgradive bakterijama. Osloboene
masnoe mogu se izdvojiti iz vode koristei separatore za masnoe (presretai masnoa).
Slina oprema se koristi i za odvajanje lakih ugljkovodika.
Dalji razvoj separatora za masnoe je separator/razdvojnik sa paralelnim ploama. Ovdje su
separatorske/razdvojne komore nagnute na kutu od 45 o. Europska standardizacija separatora
za ulje, masnoe i lake ugljikovodike je trenutno u obradi (prEN 1825 i prEN 858, prvi i drugi
dio).
Ostvarene okolinske koristi
Otklanjanje osloboenih masti i ulja iz otpadne vode. Sistem obino ne zahtijeva nikakve
dodatne hemikalije tako da se povratne masnoe mogu ponovo koristiti.
Nepoeljni efekti na ostale medije
U zavisnosti od vrste separatora za masnoe npr. bez kontinuiranog otklanjanja masnoe
moe postojati mogunost emisije/irenje neugodnog mirisa posebno tokom pranjenja.
Instaliranje separatora za masnoe unutar procesnih podruja moe prouzrokovati probleme
sigurnosti hrane. Pretjerano vrua voda moe prouzrokovati da se masnoe provedu kroz
procesna podruja i mogu otopiti ve prikupljene masnoe i zbog toga ovo bi se trebalo
izbjegavati. Zatitni materijali i lakoa ienja bi se trebalo uzeti u obzir.
Tano odreivanje veliine komora je kritino za osiguravanje pravilnog odvajanja i
izbjegavanja ispiranja tokom jakog ili izvanrednog bujanja vode. Skretanje toka moe biti
potrebno ako dotoci trpe veliku fluktuaciju. Pranjenje i redovno odravanje je bitno kako bi
se izbjegli problemi neugodnog mirisa.

273

Operativni podaci
Efikasnost odvajanja/separacije zavisi od temperature vode i moe se poveati ako je
temperatura vode nia. Isto tako prisustvo emulgatora moe smanjiti efikasnost odvajanja.
Reeno je da se efikasnost od 95 % u odnosu na sadraj osloboene masnoe i ulja moe
postii.
U sektorima za preradu biljnih ulja i masnoa, primijenjeni separatori sa paralelnim ploama
osjetljivi su na zaepljenja.
Primjenjivost
Primjenljiv u prehrambenoj industriji, u otpadnim vodama koje sadre ivotinjske i biljne
masnoe, ulja i masti.
Utede
Zahtjevne investicije se kompenziraju utedama u trokovima tretmana otpadnih voda i
odravanjem postrojenja. Koristi se u sektorima za preradu biljnih ulja i masnoa.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje problema prouzrokovanih masnoama u cjevovodima otpadnih voda i na
postrojenju za tretman otpadnih voda, te smanjenje zahtijeva prilikom tretmana otpadnih
voda.
Ujednaavanje toka i optereenja otpadnih voda (T3)
Opis
Tank/rezervoar za ujednaavanje (bafer tank) obino obezbjeuje ujednaavanje toka i
sastava otpadnih voda pri njihovom fluktuiranju ili obezbjeuje poboljane tretmane npr. pH
kontrola ili kemijska prilagodba uvjeta. Potreba da se izjednai isputanje otpadnih voda
moe biti razmatrana tako da se osigura da se dotok i sastav otpadnih voda nau unutar
projektnih parametara postrojenja za tretman otpadnih voda.
Ostvarene okolinske koristi
Omoguava tehnikama daljeg tretmana da rade sa optimalnon efikasnou. Koristi
kombinirane efekte do krajnje uravnoteenosti temperature ili pH vrijednosti.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Pretjerano zadravanje otpadne vode u tankovima za ujednaavanje toka moe dovesti do
kiselosti ili neugodnog mirisa.
Operativni podaci
Adekvatno mijeanje i ventilacija je potrebna za minimiziranje stvaranja kore na povrini
tanka za ujednaavanje i odravanja dovoljnog nivoa rastvorenog kisika, kako bi se
obezbijedilo da se ne postignu anaerobni uslovi u tanku, to bi moglo dovesti do kiselosti i
irenja neugodnog mirisa. Kako god, tamo gdje je potrebno, oprema za odstranjivanje kore je
instalirana. Tankovi za ujednaavanje obino imaju vrijeme zadravanja od 6 do 12 sati.
Primjenjivost
iroko primjenjivo u sektoru za prerade voa i povra.

274

Utede
Trokovi izgradnje i rada ekvalizacionog tanka/rezervoara treba da budu uporeeni sa
utedom vezanom za rad bez smetnji tehnika u daljem tretmanu.
Kljuni razlozi za implementaciju
Da uspostavi homogeno snabdijevanje procesa u daljem tretmanu otpadnih voda.
Neutralizacija (T4)
Opis
Cilj neutralizacije je da se izbjegne isputanje jakih kiselina ili alkalnih otpadnih voda.
Neutralizacija moe isto tako zatititi proces u daljem tretmanu otpadnih voda.
Za neutralisanje otpadnih voda sa niskim pH-a vrijednostima obino se koristi sljedee:

Krenjak, emulzija krenjaka ili kreno mlijeko (gaeni kre Ca(OH)2)

Natrijev hidroksid (NaOH) ili natrijum karbonat (Na2CO3)
Jonski izmjenjiva-kationski

Za neutralisanje otpadnih voda sa visokim pH-a vrijednostima obino se korsiti sljedee:

Uvoenje CO2 npr. kao gasa iz fermentacionih procesa

Sumpor-vodonina kiselina (H2SO2) ili hloro-vodonina kiselina (HCl)
Jonski izmjenjiva-anionski

Termin samo-neutralizacije se koristi kada, u nekim sluajevima, veliina ekvalizacionog

tanka u kombinaciji sa pogodnim varijacijama tokova otpadnih voda, ne zahtjeva upotrebu
dodatnih kemikalija.
Ostvarene okolinske koristi
Izbjegavanje efekata jakih kiselina i jakih alkalnih otpadnih voda tj. korozija, smanjenje
efikasnosti biolokih tretmana i/ili smanjenje osobina u samo-preiavanju jezera i rijeka i
mogui pogonski problemi za druge korisnike vode.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Zbog dodavanja hemikalija u otpadne vode, sadraj rastvorenih vrstih estica/soli se moe
znaajno poveati u tretiranoj vodi, te se mogu pojaviti problemi u odlaganju vrstog otpada
iz tretmana otpadne vode.
Primjenjivost
Primjenjivost u pogonima sa jakom kiselim ili alkalnim otpadnim vodama. Neutralizacija se
koristi u sektorima prerade voa i povra, kao i u proizvodnji pia.
Sedimentacija (T5)
Opis
Sedimentacija je odvajanje gravitacionim taloenjem iz vode estica, koje su tee od vode.
Nataloene vrste tvari se uklanjaju kao talog sa dna tanka ili periodino nakon to se voda
ukloni.
Oprema koritena za sedimentaciju moe biti :

275

pravokutni li kruni rezervoari opremljeni sa odgovarajuim strugaima

(struga na vrhu za otklanjanje masnoa, ulja i masti i strugai na dnu za otklanjanje
vrstih tvari) i dovaljan kapacitet da se obezbijedi vrijeme zadravanja potrebno za
izvrenje sedimentacije
ploasti ili cjevasti strugai gdje se ploe koriste za poveanje povrine za proces
odvajanja
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje nivoa suspendiranih materija i nivoa masnoa, ulja i masti. Smanjenje
proizvedenog otpada npr. u sektorima za proizvodnju kroba, talog moe bit upotrebljiv kao
nusproizvod za ishranu ivotinja. Smanjenje nivoa taloivih i plivajuih tetnih i opasnih tvari
koje se mogu emitirati.
Prednosti i mane sedimentacije su predstavljene u narednoj tabeli.
Tabela 59. Prednosti i mane sedimentacije
Prednosti

Mane

Jednostavnost instaliranja, nisu sklone

kvarenju

Pravokutni ili kruni rezervoari mogu zauzeti

veliku povrinu
Nepogodna za fino dispergovane estice
Ploasti separatori mogu biti blokirani
masnoama

U sektoru za preradu eera, dovod ili transport vode sadri mulj, kamenje i otpade povra
kao i visok HPK iz oteene eerne repe. Teka praina zahtijeva proces sedimentacije.
Izneseni su podaci o koritenju velikih bazena za sedimentaciju. Talog uzet iz lociranih
bazena se dalje odvodnjava i iscjedak vraen nakon odvodnjavanja se moe ponovo vratiti u
fabriku ili putem difuzora ili vodom kroz dovodne kanale.
Primjenjivost
Primjenjiv u sektoru prerade voa i povra.
Utede
Izdvajanja za tretman otpadnih voda generalno ih ine efektivnim u smislu kotanja za veinu
instalacija pokrivenih sa IPPC koje koriste neku vrstu separacije suspendovanih materija. U
poreenju sa flotacijom rastvorenog zraka, tehnike sedimentacija imaju vee kapitlane
trokove, ali manje operativne trokove.
Flotacija isputenog zraka (DAF) (T6)
Opis
Odvajanje materijala lakih od vode npr. jestivih ulja/masnoa moe biti pojaano
koritenjem tehnike flotacije. Tehnika flotacije rastvorenog zraka se uglavnom koristi u
prehrambenoj industriji. Ova tehnika smanjuje vrijeme zadravanja, ali ne omoguava
odvajanje emulgiranih masnoa, ulja i masti iz vode i iz tog razloga je iroko upotrebljena u
prehrambenoj industriji za odstranjivanje slobodnih masnoa, odnosno ulja i masti.

276

Osnovni mehanizam tehnike flotacije isputenog zraka je isputanje malih mjehuria zraka u
otpadne vode koje sadre tvrdi otpad koji pluta na povrini. isti mjehurii zraka se pripajaju
hemijskim stvorenim esticama i kako mjehurii rastu na povrini, tako i vrste tvari plutaju
skupa sa njima.
Zrak se isputa pod pritiskom 300-600 kPa (3-6 bar). Zrak se obino uputa u povratni tok
tretirane otpadne vode, koje su ve prole kroz jedinicu flotacije isputenog zraka. Ova superzasiena mjeavina zraka i otpadne vode tee kroz veliki fluktuirajui rezervoar gdje se
isputa zrak stvarajui male mjehurie zraka. Ovdje se oni akumuliraju, sabijaju i uklanjaju
mehanikim zgrtanjem ili usisnim odvoenjem. Hemikalije kao to su polimeri, aluminijski
sulfat ili eljezni klorid mogu se koristit za pojaanje flokulacije i adhezije mjehuria.
Oprema za ovu tehniku je slina onoj koja se koristi za sedimentaciju.
Ostvarene okolinske koristi
Nivoi slobodnih masnoa, ulja i masti, BPK5, HPK i suspendiranih materija, nitrogena i
fosfata su smanjeni. Smanjenje proizvedenog otpada npr. talozi se mogu ponovo iskoristit kao
nusprodukt npr. za ishranu ivotinja. itav sistem je aerobni tako da je problem irenja
neugodnog mirisa nizak.
Primjenjivost
iroka primjena u prehrambenoj industriji. Koristi se i u sektorima za preradu voa i povra.
Utede
Naknade tretmana otpadnih voda uopeno su skuplji za veinu pogona koje pokriva IPPC
kako bi se izvrile neke vrste procesa odvajanja suspendiranih materija. U poreenju sa
sedimentacijom, tehnika flotacije isputenog zraka ima manje kapitalne trokove, ali vee
trokove operacija.
Kljuni razlozi za implementaciju
U poreenju sa sedimentacijom, ova tehnika zahtijeva manje podruje, ima vee efikasnosti
odvajanja i moe apsorbirati ogromnu koliinu optereenja (tereta).
Primjenljivost
iroka primjenljivost u prehrambenoj industriji. Koristi se i u sektorima prerade voa i
povra.
Utede
Trokovi u tretmanu otpadnih vode generalno ih ine isplativim za veinu instalacija
pokrivenim IPPC u ostvarivanju neke vrste odvajanja suspendiranih materija. Poredei sa
taloenjem, DAF ima manje kapitalne, ali vee operativne trokove.
Kljuni razlozi za implementaciju
Poredei sa taloenjem; DAF zahtjeva manju povrinu, ima veu efikasnost pri taloenju i
moe apsorbovati udarna optereenja.
Pomoni tank sa skretanjem toka (T7)
Opis
Praenje nepredvienih situacija moe omoguiti prevenciju od akcidentnih isputanja iz
procesa koji mogu otetiti postrojenje za tretman otpadnih voda i/ili ugroziti rad gradskog
postrojenja za tretman otpadnih voda, primajui iznenadno veliko optereenje. Prevenciju ini

277

postavljanje pomonog tanka takvog kapaciteta da prihvati tipino 2 3 sata vrnog protoka.
Tok otpadne vode se prati, tako da se moe automatski usmjeriti na pomoni tok, ako je
potrebno. Pomoni tank je povezan sa balansnim tankom ili primarnim preistaem tako da se
viak tenosti moe postepeno vraati u glavni tok otpadne vode. Alternativno, moe se
urediti da se sadraj pomonog tanka isputa negdje drugo (npr. u postrojenje za
preiavanje otpadnih voda koje se nalazi na udaljenom mjestu). Pomoni tankovi se koriste
i tamo gdje nema odvojenog sistema za odvoenje atmosferskih voda i on se moe povezati
sa postrojenjem za tretman otpadnih voda.
Ostvarene okolinske koristi
Izbjegavanje nekontrolisanih i netretiranih isputanja otpadne vode.
Primjenljivost
iroka primjenljivost u prehrambenoj industriji, a takoer i u sektoru prerade voa i povra.
Centrifugiranje (T8)
Opis
Postoje etiri glavna tipa centrifuga. Centrifuge sa vrstim cilindrom i koarom slue za
odvajanje vode iz mulja u arnom procesu (ovo nije ba tano, obino se ove centrifuge i
koriste zbog kontinualnog rada, tzv. Laughlin centrifuga). Konfiguracija vrstog cilindra
pomae izdvojenoj tenosti da ili da bude izbaena sa povrine ili da preskoi branu na vrhu
centrifuge. Koara je izbuena, tako da tena faza prolazi kroz sito tokom centrifugiranja.
Disk-otvor centrifuge se primarno koriste za separaciju teno/teno. Na kraju, dekanter
centrifuge su standardna tehnologija iroko koritena za separaciju aktivnog mulja. Centrifuge
mogu biti koritene za razdvajanje estica suvie malih za taloenje, iz razloga to se koristi
vea gravitaciona sila.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje nivoa suspendovanih materija, ukupnih masti i ulja i BPK/HPK. Manja
proizvodnja otpada.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Velika potronja energije.
Primjenljivost
iroko promjenljivo u prehrambenoj industriji, npr. za uguivanje ili izdvajanje vode iz
otpadnog aktivnog mulja. Upotreba centrifuga kao tehnike za primarni tretman je prilino
limitirana. Koristi se u voa i povra i bezalkoholnih i alkoholnih pia.
Utede
Trokovi odravanja i energije mogu biti veliki i zbog toga ova tehnika nije privlana za
postrojenja sa relativno malim protokom.
Precipitacija (obaranje) (T9)
Opis
Kad se vrste estice ne mogu razdvojiti samo gravitaciono, npr. kad su previe male, njihova
gustina je priblina gustini vode ili one obrazuju koloide/emulzije, moe se koristiti

278

precipitacija. Ova tehnika pretvara supstance rastvorene u vodi u nerastvorne estice putem
hemijske reakcije. Precipitacija se moe koristiti za uklanjanje fosfora.
Ovaj proces se sastoji iz tri glavna dijela. Prvi stepen je koagulacija, koja destabilizuje
koloide/emulzije smanjujui napon odgovoran za njihovu stabilnost. Ovo se postie
doziranjem neorganskih hemikalija kao to su aluminijumsulfat, eljezohlorid ili kre.
Sljedei korak je flokulacija malih estica u velike, koji se mogu lake taloiti ili flotisati.
Ovo moe ukljuiti dodavanje polielektrolita koji formiraju veze izmeu estica formirajui
velike flokule. Pored koagulacije-flokulacije, javlja se i precipitacija nekih metalnih
hidroksida i ovi hidroksidi apsorbuju estice masti.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje nivoa suspendiranih materija, masti, ulja i masnoa, te fosfora. Ako se u procesu
proizvodnje koriste opasne i visoko rizine supstance, njihov nivo u otpadnoj vodi se
smanjuje
Nepoeljni efekti na ostale medije
Zbog dodavanja hemikalija u otpadnu vodu, moe doi do znaajnog poveanja rastvorenih
vrste materije/soli i moe biti komplikovano ponovo upotrijebiti ili odloiti nastali vrsti
otpad
Podaci o radu
Tokom precipitacije, primijeeno je da je efikasnost uklanjanja fosfora 70 90 %.
Uklanjanje fosfora iz otpadnih voda rafinerije jestivog ulja moe predstavljati problem. U
netretiranoj otpadnoj vodi, fosfor je prisutan u neorganskoj i organskoj formi. Organski fosfor
ne reaguje sa neorganskim flokulantima za precipitaciju. Precipitacijom sa, npr. solima
aluminijuma moe, poslije biolokog raspadanja organskih supstanci, moe se postii nivo
fosfora manji od 4,5 g/t nerafiniranog ulja.
Postrojenja za hemijski tretman su komplikovana upravljanje, jer su njihove performanse jako
osjetljive na promjenu karakteristika otpadnih voda, tako da su veoma teka za automatizaciju
i zahtijevaju znaajnu operatorsku radnu snagu.
Izbor hemikalija koji se koriste za koagulaciju i flokulaciju zavisi od toga gdje se namjerava
prazniti mulj.
Ako se precipitacija koristi simultano sa tretmanom otpadne vode sa aktivnim muljem,
primijeeno je da ona pomae taloenju aktivnog mulja. Primijeeno je da u nekim
sluajevima dodatak fosfora ini mulj vrijednijim u pogledu njegove upotrebe u poljoprivredi,
dok u drugim poveava problem eutrofikacije. Performanse uklanjanja fosfora iz postrojenja
za tretman otpadnih voda sa aktivnim muljem i simultanom precipitacijom iz pet finskih
pogona za proizvodnju kroba iz krompira prikazane su u Tabeli 61.

279

Tabela 60. Performanse uklanjanja fosfora iz postrojenja za tretman otpadnih voda sa

aktivnim muljem u sektoru proizvodnje kroba iz krompira
Influent ukupni-P nivo (mg/l)

30 90

Efluent ukupni-P nivo (mg/l)

12

Aktivni mulj 0.1 -0.3 kg BOD/m3d

Primjenljivost
Koristi se u preradi voa i povra za uklanjanje fosfora sa solima aluminijuma i eljeza.
Ova tehnika se moe koristiti simultano tokom sekundarnog tretmana, npr. u procesu sa
aktivnim muljem, ili kao tercijarni tretman. Koriteno u preradi voa i povra, bezalkoholnih i
alkoholnih pia i biljnih ulja i masti.
Utede
Ova tehnika proizvodi vrsti otpad, koji je skup za odlaganje.
8.4.3 Sekundarni tretmani
Sekundarni tretman je usmjeren uglavnom prema uklanjanju biorazgradljivih organskih i
suspendiranih tvari pri emu se koriste bioloke metode. Adsorpcija zagaujue materije na
nastalom organskom mulju e ukloniti i nebiorazgradljive materijale, npr. teke metale.
Organski azot i fosfor se djelimino uklanjaju iz otpadne vode. Vrste sekundarnog tretmana
mogu biti upotrebljne same ili u kombinaciji, to zavisi od karakteristika otpadne vode i
zahtjeva prije isputanja u recipijent. Ako se upotrebljavaju u kombinaciji u seriji, tehnika se
zove viestepeni sistemi .
Postoje tri osnovna tipa metabolikih procesa, tj. aerobni proces, koji koristi rastvoreni
kiseonik; anaerobni proces, bez kiseonika i anoksini proces, koji koriste bioloku
redukciju kiseonika. U ovom dijelu e biti opisane tehnike koje uglavnom koriste aerobne i
anaerobne metabolike procese.
Glavne prednosti i nedostaci anaerobnih procesa u preiavanju otpadnih voda u poreenju
sa aerobnim procesima su prikazane u narednoj tabeli.
Tabela 61. Prednosti i nedostaci anaerobnog i procesa preiavanja otpadnih voda u
poreenju sa aerobnim procesom
Prednosti

Nedostaci

Niska proizvodnja specifinog vika; nia

stopa rasta znai manje zahtjeve za
makro/mikro nutrijentima

Mezofilne bakterije, koje napreduju na 20 45

C, mogu zahtijevati spoljni izvor toplote

Manji zahtjevi za energijom uslijed

nedostatka vjetake ventilacije

Niska stopa rasta zahtjeva dobro zadravanje

biomase

Generalno, manji kapitalni trokovi i

trokovi rada po kg uklonjenog HPK. Ovo
je u skladu sa smanjenom produkcijom

Poetna faza putanja u rad/aklimatizacije

moe biti duga (Ne za reaktore sa granularnim
muljem, npr. EGSB, zasijan sa muljem

280

mulja i manjim trokovima mjeanja.

postrojenja u radu)

Proizvodnja biogasa koji se moe

upotrijebiti za proizvodnju struje ili pare.

Anaerobni sistemi osjetljiviji od aerobnih pri

promjenama temperature, pH, koncentracije i
optereenja zagaenja

Mali zahtjevi za prostorom.

Neke komponente preiene vode mogu biti

toksini/korozivni, npr. H2S

Moe se lako iskljuiti za due vrijeme i

ostaviti u stanju mirovanja
(korisno za sezonsku proizvodnju, npr.
preradu eerne repe)
Djelimina prednost procesa je formiranje
muljnih kuglica (peleta). Ovo ne samo da
omoguava brzu reaktivaciju sistema koji
je mirovao, ve i prodaju vika muljnih
kuglica, pr. za pokretanje novih sistema.
Neke supstance koje ne mogu biti
razloene aerobno, mogu se razloiti u
anaerobnim uslovima, npr. pektin i betain
Manje problema sa neugodnim mirisima,
ako su primijenjene odgovarajue tehnike
za njegovo sniavanje
Nema formiranja aerosola, mogu
asimilirati ukupne masti i ulja
Aerobni procesi
Aerobni procesi su jedino generalno upotrebljivi i isplativi tamo gdje je otpadna voda lako
biorazgradljiva. Mikroorganizmi u smjesi tenosti mogu dobiti kiseonik ili preko povrine ili
ubacivanjem preko difuzora potopljenih u otpadnoj vodi. Ubacivanje kiseonika preko
povrine je izvodljivo preko povrinskih aeratora ili koeva za aeraciju.
Prednosti i nedostaci aerobnog preiavanja otpadne vode su prikazani u narednoj tabeli.

281

Tabela 62. Prednosti i nedostaci aerobnog preiavanja otpadne vode

Prednosti

Raspadanje u bezopasna jedinjenja.

Nedostaci

Velika koliina mulja.

Ubacivanje vazduha moe prouzrokovati
izbacivajem gasova sa neprijatnim
mirisima/aerosolima.
Bakterijska aktivnost opada pri niskim
temperaturama. Pored svega, moe se upotrijebiti
povrinska aeracija i ubacivanje istog kiseonika
za poboljanje procesa.
Ako ukupne masti u ulja nisu uklonjeni prije
aerobnog procesa, to moe omesti funkcionisanje
postrojenja za tretman otpadnih voda, jer one nisu
lako razgradljive za bakterije

Aktivni mulj (T10)

Opis
Tehnika sa aktivnim muljem proizvodi aktiviranu masu mikroorganizama koji su u stanju da
aerobno stabilizuju otpadne materije. Biomasa se aerie i odrava u suspenziji unutar reaktora.
Postrojenje moe koristiti vazduh, kiseonik ili kombinaciju ovo dvoje. Ako se koristi
kiseonik, onda se zovu sistemi sa istim kiseonikom.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje nivoa BPK/HPK, fosfora i azota. Ako se u proizvodnom procesu koriste opasne i
rizine supstance, smanjuje se njihov nivo u otpadnim vodama.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Visoka potronja energije.
Podaci o radu
Poslije odreenog vremena zadravanja u reaktoru, koje moe da varira od nekoliko sati do
preko 10 dana, bazirano na visini organskog optereenja ili odnosa F/M (food/microorganism
ratio odnos koliine aktivnog mulja (mikroorganizama) i BPK koji mogu preraditi
optereenje mulja) od oko 0,1 0,15 kg BPK/kg MLSS (Mixed Liquor Suspended Solids
Mjera koliine biomase (mg/l) na dan), pomijeana suspenzija mikroorganizama prolazi kroz
talonik . Hidrauliko vrijeme zadravanja ili starost mulja i odnos F/M moe stalno varirati
kao funkcija karakteristika sirove otpadne vode, kao npr. sastava, sadraja i raspadljivosti
organskih supstanci, i zahtjeva za kvalitet preiana vode. Na primjer, nitrifikacija se odvija
pri niskim (<0.1 kg BPK/kg MLSS po danu) F/M odnosima. U taloniku se odvija taloenje
mikrobiolokih flokula i bistra voda se prelijeva u vodotok. Istaloeni mulj se uglavnom vraa
u tank za aeraciju.. Meutim, dio npr. vika mulja se potroi na odravanje gradskog
postrojenja za tretman otpadnih voda na razumnom nivou, npr. 3.000 mg/l.

282

Primijeena je efikasnost uklanjanja fosfora 10 25 % tokom koritenja tehnike sa aktivnim

muljem.
U sektoru proizvodnje eera, primijeeno je da niske temperature vazduha i vode tokom
zime smanjuju kapacitet ureaja zbog smanjenja aktivnosti bakterija. Meutim, mala koliina
otpadne toplote iz procesa proizvodnje eera se moe iskoristiti za podizanje temperature u
sistemu i poboljanja bakterijske aktivnosti.
Najei problem u vezi aktivnog mulja je bujanje mulja. Ovaj izraz se koristi da opie
bioloki mulj koji se loe taloi. To se deava zbog prisustva vlaknaste bakterije i/ili
prekomjernog prisustva vode unutar bioloke flokule (stvaranje hidratacionog omotaa
bakterija u sastavu flokula). Jedna vana i fundamentalna injenica koju treba istai u vezi
bujanja mulja je da je prevencija bolja od lijeenja. Primijeeno je da je tipian lijek za
bujanje mulja upotreba hemijskih sredstava, npr. hlorisanje, upotreba ostalih oksidativnih
hemikalija, da bi se unitili konani organizmi koji nisu zatieni flokulom aktivnog mulja.
Ovi naini lijeenja nisu selektivni i mogu unititi itavu bioloku aktivnost.
Prevencija bujanja mulja se postie sa, npr. obezbjeenjem i odravanjem optimalnog balansa
dodatih nutrijenata, minimiziranjem otputanja nutrijenata i prekomjerne proizvodnje
konastih bakterija. Naini za postupanje sa bujanjem mulja kad se ono pojavi, ukljuuje
smanjenje optereenja. Prisutnost amonijaka omoguava evidenciju nivoa i pokazuje da li je
potrebna denitrifikacija. Hidrauliko vrijeme zadravanja, starost mulja i radna temperatura su
najvaniji parametri za razmatranje. Parametri trebaju biti podeeni tako da doe do slamanja
otpornije organske supstance.
U dodatku, upotreba odvojene komore ili selektora je uoena kao dobar alat za prevenciju i
kontrolu rasta konanih organizama. Ovo je inicijalna kontaktna zona gdje se mijeaju
primarna otpadna voda i povratni mulj. Selektor ukljuuje selektivni rast organizama koji
formiraju flokule omoguujui visok odnos F/M pri kontrolisanom nivou rastvorenog
kiseonika. Kontaktno vrijeme je kratko, obino 10 30 minuta. Anoksini reaktor, koji
zahtjeva prisustvo nitrata u vodi, esto je izbor za nitrifikaciju sistema sa aktivnim muljem.
Kao efektivna kontrola konastih bakterija, anoksini selektori pruaju korist od smanjivanja
zahtjeva procesa za kiseonikom, dok je nitratni azot iskoriten kao krajnji primalac elektrona
za oksidaciju ulaznih biorazgradljivih organskih materija, pri emu se odrava visoka
alkalnost tokom nitrifikacije, kao rezultat povratka alkalnosti u anoksinoj zoni. Anoksini
selektori mogu biti dosta efikasni u kontroli rasta konastih organizama zato to koristi i
kinetiki i metaboliki mehanizam selekcije.
Primjenljivost
iroko primjenljiv u prehrambenoj industriji. Ova tehnika moe biti upotrebljena za tretman
otpadne vode sa malim ili velikim BPK, ali e tretman vode sa niskim BPK biti efikasniji i
jeftiniji. Upotreba ove tehnike moe biti ograniena zahtjevima za prostorom. Koriteno u
prehrambenom sektoru, kao i u podsektoru prerade voa i povra.
Utede
Tehnika sa aktivnim muljem prua jeftin tretman rastvorljivih organskih materija. Ipak, bolje
je ako se za tretman otpadnih voda iz proizvodnje kroba, sa HPK veim od 10.000 mg/l,
pored aerobnog tretmana, koristi jo neka tehnika.
U industriji vonih sokova, zbog sezonskih varijacija otpadnih voda, primjena ove tehnike je
obino predimenzionisana, to odgovara visokim investicijama i operativnim trokovima.

283

Sistemi sa istim kiseonikom (T11)

Opis
Sistemi sa istim kiseonikom u principu slue za intenziviranje procese sa aktivnim muljem,
npr. ubacivanje istog kiseonika u postojee konvencionalno aerisano postrojenje. Ovo se
obino koristi poslije poveanja proizvodnje i kad se uvidi da postojee aerobno postrojenje
nije efikasno, makar samo jedan dio njegovog radnog ciklusa.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje BPK5/HPK i azota. Smanjena mogunost pojave neprijatnih mirisa ukoliko nije
naruena povrina tanka za aeraciju. Smanjena potronja energije.
Podaci o radu
Poredei sa konvencionalnim aktivnim muljem, sistem sa istim kiseonikom moe
intenzivirati proces tako to moe raditi pri viem nivou suspendovanih materija. Ova tehnika
troi manje energije nego pri konvencionalnom aktivnom mulju (70 % energije se raspe zato
to vazduh sadri oko 70 % zapremine azota).
Primjenljivost
iroko primjenljiv u prehrambenoj industriji. Kao i u novim pogonima, sistemi sa istim
kiseonikom se ugrauju i u stare sisteme iz prehrambene industrije. Koriste se u sektoru
prerade voa i povra.
Utede
Poto sistem radi pri ekstremno velikim starostima mulja i time podstie endogenu
respiraciju, pri emu biomasa troi samu sebe, tako da je znaajno smanjenje trokova
odlaganja mulja. Ipak, postrojenja koja koriste kiseonik umjesto vazduha, imaju vee
operativne trokove.
Kljuni razlozi za implementaciju
Upotreba istog kiseonika poveava kontrolu i performanse i sistemi sa istim kiseonikom se
mogu naknadno ugraditi u postojee sisteme.
Uzastopni arni reaktori (SBR) (T12)
Opis
SBR je varijanta procesa sa aktivnim muljem. On radi na principu napuni i ispusti i
uobiajeno je da se sastoji iz dva identina reaktora. Razliiti stepeni procesa sa aktivnim
muljem se deavaju unutar istog reaktora.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje BPK/HPK, azota i fosfora.
Podaci o radu
Proces je veoma fleksibilan toliko koliko je mogui broj promjena procesa unutar operativnog
ciklusa, npr. poboljana denitrifikacija tokom faze mirovanja. Tipino vrijeme ciklusa je oko
est sati. Vrijeme potrebno za svaku fazu procesa treba podesiti tako da se proces prilagodi
lokalnim uslovima. Na kraju, odvijanje procesa je nezavisno od bilo kakvih uticaja
uzrokovanih ulaznim hidraulikim promjenama. U tom pogledu, UR ima jednostavniji i
robusniji rad, tj. puni i prazni sistem prije nego konvencionalni sistem sa aktivnim muljem.

284

Poto paljivo punjenje are vodi stvaranju lako taloivog aktivnog mulja, ovaj proces je
podesan za industrijske otpadne vode koje imaju tendenciju prema stvaranju bujanja mulja.
Uobiajeni rad tipinog SBR je prikazan u narednoj tabeli.
Tabela 63. Karakterizacija tipinog SBR
Korak

Svrha

Operacija

Maksimalna

Vrijeme

(aeracija)

zapremina (%)

ciklusa
(%)

Punjenje

Dodavanje supstrata

Vazduh uklj/isklj

25 100

25

Reakcija

Bioloko razlaganje

Vazduh
uklj/mijeanje

100

35

Taloenje

Bistrenje

Vazduh isklj

100

20

Isputanje

Uklanjanje vode

Vazduh isklj

35 100

15

Mirovanje *

Otpadni mulj

Vazduh uklj/isklj

25 35

*Otpadni mulj se moe pojaviti i u drugim koracima. U sistemu sa vie tankova. faza
mirovanja se koristi da obezbijedi vrijeme za punjenje drugog tanka. Ovaj korak moe biti
izostavljen.

Primjenljivost
Primjenljiv za sve pogone iz prehrambene industrije; primjena ove tehnike moe biti
ograniena zbog zahtjeva za prostorom. Ova tehnika moe biti upotrebljena za tretman
otpadnih voda sa visokim i niskim sadrajem BPK, ali e tretman vode sa niskim BPK biti
efikasniji i jeftiniji. Koriste se u preradi voa i povra.
Utede
Manji kapitalni i vei operativni trokovi nego kod konvencionalnog tretmana sa aktivnim
muljem.
Aerobne lagune (T13)
Opis
Aerobne lagune su veliki plitki bazeni u zemlji koji se koriste za tretman otpadnih voda
prirodnim putem. One ukljuuju upotrebu algi, bakterija, suneve svjetlosti i vjetra. Kiseonik,
osim onoga kojeg proizvode alge, ulazi u vodu preko difuzije iz vazduha. Sadraj laguna se
periodino mijea pomou pumpi ili povrinskih aeratora. Vrsta aerobne lagune su aerobna
jezera (fakultativne lagune), gdje do stabilizacije dolazi kombinacijom aerobnih, anaerobnih i
fakultativnih bakterija. Koliina kiseonika se odrava u gornjem sloju i to samo preko
povrinske aeracije.

285

Vrsta aerobne lagune su aerobna jezera (fakultativne lagune), gdje do stabilizacije dolazi
kombinacijom aerobnih, anaerobnih i fakultativnih bakterija. Koliina kiseonika se odrava u
gornjem sloju i to samo preko povrinske aeracije.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje nivoa BPK i azota.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Mogui neprijatni mirisi, erozija zemljita i kontaminacija podzemnih voda.
Podaci o radu
Lagune pruaju veliki puferski kapacitet zbog svoje velike povrine i zapremine;
izjednaavanje zapremine i koncentracije u sezonskom radu i one uspostavljaju adaptiranoj
biocenozi uslove za dugo vrijeme zadravanja.
U zavisnosti od karakteristika zemljita, lagune se mogu zatvoriti tako da ne doe do njihovog
izlijevanja ili curenja u tlo, da bi se izbjeglo zagaivanje podzemnih voda.
Razlaganje BPK podstie prirodne procese kao to su ciklusi kruenja ugljika, azota i
sumpora, kao i djelovanje bakterija Povrinska aeracija se koristi za poveanje aktivnosti
aerobnih bakterija ako je to potrebno, npr. na niskim temperaturama. Dodatni kiseonik se
ubacuje u vodu pomou slobodnih ili fiksiranih plivajuih aeratora na elektrini pogon.
Povremeno, aeratori sa pogonom na vjetar se koriste gdje to dozvoljavaju vremenske prilike.
Postoje i mjeoviti sistemi na vjetar i struju.
Primjenljivost
Primjenljivo za sve pogone prehrambene industrije; primjena ove tehnike moe biti
ograniena zbog zahtjeva za prostorom. Ova tehnika se moe koristiti za tretman otpadne
vode sa visokim ili niskim sadrajem BPK, ali e tretman vode sa niskim BPK biti efikasniji i
jeftiniji.
U sektoru prerade voa i povra, lagune se koriste jer imaju dovoljan kapacitet da sprijee
nekontrolisano prelijevanje i u mogunosti su da kontroliu pranjenje otpadne vode tokom
perioda velikog protoka. Lagune se koriste u preradi voa i povra.
Kapajui filteri (T14)
Opis
U aerobnim procesima sa imobilisanom mikroflorom, kao to su kapajui filteri, biomasa se
razvija na povrini medija koji ispunjava filter, a otpadna voda se distribuira tako da prelazi
preko medija.
Kapajui filter se obino ispunjava kamenjem ili razliitim vrstama plastike. Preiena voda
se skuplja ispod medija i odvodi do talonika, gdje se jedan dio tenosti moe vraati da
razblai dolaznu otpadnu vodu. Varijacije ukljuuju promjenljivu ili stalnu duplu filtraciju.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje BPK/HPK, fosfora i azota. Ako se u proizvodnom procesu koriste opasne i rizine
supstance, smanjuje se njihov nivo u otpadnim vodama.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Mogua pojava neprijatnih mirisa.

286

Podaci o radu
U sektoru proizvodnje sokova, ova tehnika je efikasna 70 %, tako da je potreban dalji tretman.
Efikasnost uklanjanja fosfora u kapajuim filterima je oko 8 12 %.
Primjenljivost
Primjenljivo za otpadne vode sa relativno niskim BPK, ili za dodatni tretman poslije tretmana
sa aktivnim muljem ili poslije kapajueg filtera sa visokim uinkom. Njegova upotreba u
prehrambenoj industriji opada zato to je potrebna relativno velika povrina zemljita, te
pojava operativnih problema tokom zastoja uslijed zaguenja. Koristi se u preradi voa, za
proizvodnju bezalkoholnih pia.
Bio-tornjevi (T15)
Opis
Otpadna voda iz pogona prehrambene industrije je esto optereena organskim materijama u
tolikoj mjeri da prevazilazi mogunosti konvencionalnog tretmana. Zbog toga je potrebno
smanjiti BPK na prihvatljiv nivo prije daljeg tretmana. Bio-tornjevi ili grubi filteri su
specijalno projektovani kapajui filteri koji rade na visokom organskom optereenju i koji
mogu ukloniti visoki procenat BPK.
Tehnika koristi nadzemne tankove koji sadra plastini medijum sa velikom ukupnom
povrinom. Mikrobioloki film je zalijepljen za medijum i konzumira organski materijal.
Otpadna voda se esto vraa preko bio-tornjeva do prelaska u dalji tretman. Otpadna voda iz
bio-tornjeva ide dalje u konvencionalni bioloki proces.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje BPK/HPK, fosfora i azota.
Mogua pojava neprijatnih mirisa. Emisija buka. Moe nastati SS.
Podaci o radu
Plastini medijum i koji se koriste u biotornjevima imaju odnos povrina/zapremina od oko
100 240 m2/m3.Pri optereenju ulazne otpadne vode od 0.5 kg BPK/m3/dan primijeeno je
smanjenje od preko 90 %; do 60 % smanjenje je mogue pri optereenju od 2,5 kg
BPK/m3/dan. Mogua je pojava blokirajueg i nestabilnog mulja. Moe doi do pojave buke
prilikom uduvavanja vazduha u bio-toranj.
Primjenljivost
Primjenljivo u svim pogonima prehrambene industrije sa velikim organskim optereenjem
otpadne vode.
Kljuni razlozi za implementaciju
Bio-tornjevi su efikasan metod za smanjenje BPK do priblino kvaliteta otpadne vode
domainstava.
Reaktor sa pokretnim slojem sa biofilmom (MBBR Moving Bed Biofilm Reactor)
Opis
Reaktori sa pokretnim slojem biofilma su modifikacija kapajueg filtera, s tim da se, za
razliku od kapajueg filtera, vazduh intenzivno uvodi na dnu reaktora, ime se postie
intenzivno mijeanje medijuma u reaktoru, a samim tim i bolja iskoritenost medijuma
(kompletan medijum uestvuje u procesu preiavanja). Medijum se pravi od plastike i u

287

obliku sa to veom povrinom (specijalni prstenovi), tako da ukupna povrina u odnosu na

zapreminu reaktora dostie i do 500 m2/m3. Imobilisana mikroflora se lijepi za medijum i
razgrauje organske materija u prisustvu velike koliine kiseonika, to za posljedicu ima
veliki kapacitet ureaja.
U procesu dolazi do autodigestije mulja, tako da je smanjena koliina otpadnog mulja. Mulj
se odvaja u taloniku iza reaktora i jedan dio se vraa u proces, a viak se izbacuje.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje BPK5/HPK, azota i fosfora.
Nepoeljni efekti na ostale medije
U manjoj mjeri potronja energije za aeraciju.
Podaci o radu
U zavisnosti od sastava otpadne vode, projektuje se ureaj, koji se moe sastojati od vie
reaktora. Ureaj se projektuje konzervativno, tako da u radu moe podnijeti udare i
hidraulikog i organskog optereenja. Poto je medijum u fluidizovanom sloju, iskoritena je
itava povrina medijuma i ne dolazi do zaepljivanja zbog mulja. Primijeeno je da je ureaj
podjednako uspjean i sa niskim i sa visokim organskim optereenjem, kao i sa razliitom
koliinom nutrijenata.
Primjenljivost
iroko primjenljiv u svim pogonima prehrambene industrije sa velikim teretom zagaenja
otpadne vode, npr. za smanjenje BPK, fosfora, azota i suspendiranih tvari.
Utede
Nisko investiciono ulaganje, zauzima malu povrinu. Mali operativni trokovi.
Kljuni razlozi za implementaciju
Mala veliina postrojenja u odnosu na kapacitet. Malo investiciono ulaganje.
Rotirajue bioloki kontaktor (RBC) (T16)
Opis
Rotirajue bioloki kontaktor se sastoji od niza diskova od polistirena ili polivinil-hlorida
postavljenih na malom rastojanju. Diskovi su potopljeni u otpadnu vodu i polako rotiraju kroz
nju.
U radu, biomasa se lijepi i raste na povrini diskova i formira tanak sloj preko cijele okvaene
povrine diskova. Rotacija diskova omoguava biomasi naizmjenini kontakt sa organskim
materijalom iz otpadne vode i atmosferom za apsorpciju kiseonika. Rotacija je takoer
mehanizam za uklanjanje vika vrstih materija sa diska koje odlaze u talonik.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje BPK, fosfora, azota i suspendiranih estica.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Mogu nastanak neprijatnih mirisa.

288

Podaci o radu
Pravilno projektovan, rotirajue bioloki kontaktor je dosta pouzdan zbog prisutne velike
koliine mase. Velika koliina biomase takoer omoguava da uspjeno izdre udare
hidraulikog i organskog optereenja. Postavljanje vie stepeni preiavanja u ovom
protonom sistemu eliminie neujednaeni tok du reaktora i ublaava optereenja.
Primijeeno je da moe doi do blokiranja rada diskova.
Utede
Efikasnost uklanjanja fosfora se kree oko 8 12 %.
Primjenljivost
iroko primjenljiv u svim sektorima prehrambene industrije.
Bioloki aerisani potopljeni filteri (BAFF) i zaronjeni bioloki aerisani filteri (SBAF) (T17)
Opis
Bioloki aerisani potopljeni filteri (BAPF) i zaronjeni bioloki aerisani filteri (ZBAF) su
hibridni sistemi nastali nanoenjem mikroorganizama na inertni nosa. Osnovna
karakteristika ovih sistema je velika specifina povrina koja omoguava bolji rast
mikroorganizama, a samim tim i vei efekat preiavanja otpadnih voda.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje BPK/HPK.
Podaci o radu
Ispiranje ide na svakih 24 sata da se ukloni viak biomase. Poslije nije potrebno sekundarno
taloenje. Za tretman vode sa ispiranja, potrebno je taloenje ili flotacija.
Primjenljivost
Koriste se u preradi voa i povra i proizvodnji alkoholnih i bezalkoholnih pia.
Utede
BAFF reaktori su okarakterisani kao isplativi naini tretmana rastvorljivih organskih materija.
Aerobni filteri sa visokim i ultravisokim uinkom (T18)
Opis
Aerobni filteri sa visokim i ultravisokim uinkom imaju potencijal tretmana vode poveanog
optereenja. Proces koristi veliki povratni tok otpadne vode, direktno kroz skup sastavljenih
brizgaljki. Vazduh se uvodi kroz brizgaljke, omoguavajui odline uslove za djelovanje
bakterija i intenzivno mijeanje i oksidaciju. Ovi uslovi su pogodni za bakterije koje ine sam
proces mnogo drugaijim od ostalih aerobnih tehnika, tj. mikroorganizmi koji prolaze kroz
brizgaljke su mali broj bakterija u sistemu, to je razliito od ostalih sistema, gdje bakterije
nisu nosioci preiavanja i gdje postoje vii oblici ivota.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje BPK/HPK.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Ovi filteri ne daju kvalitet otpadne vode dovoljan za isputanje u povrinske vode.

289

Podaci o radu
Aerobni sistemi sa ultravisokim uinkom nude mogunost za preiavanje do 50 - 100 puta
veih optereenja nego konvencionalni aerobni sistemi. Pored svega, potreban je dodatni
aerobni tretman za manja optereenja, jer ovi sistemi ne daju dovoljan kvalitet otpadne vode
pogodan za isputanje u rijeke.
Primjenljivost
iroko primjenljiv u prehrambenoj industriji.
Utede
Smanjena kapitalna investicija.
Kljuni razlog za implementaciju
Smanjena veliina postrojenja i kapitalna investicija.
Anaerobni procesi
Uslijed nedostatka kiseonika, organska tvar se raspada, stvara metan (CH4) kao sekundarni
proizvod, koji se koristi za zagrijavanje reaktora. Tokom standardnih anaerobnih procesa,
reaktori su obino nezagrijani, ali u visoko anaerobnim procesima reaktori se obino griju. U
oba sluaja, temperatura reaktora se mora odravati na 30 35 C (mezofilina) ili 45 50 C
(termofilina), a da li je zagrijavanje neophodno zavisi prvenstveno od temperature sastojaka.
Mada je anaerobni rast nii u odnosu na aerobne procese, vii BPK je ostvarljiviji putem
anaerobnih tehnika (kg BPK/m3 zapremine reaktora) za otpadne vode (vie optereene)
Anaerobne tehnike se generalno koriste u onim industrijama gdje postoji visok nivo
rastvorljive i lako biorazgradive organske materije, te gdje je nivo HPK visok i iznosi vie od
1.500 2.000 mg/l. U prehrambenoj industriji primjena anaerobnog preiavanja otpadnih
voda je uveliko ograniena na relativno teko zagaenu otpadnu vodu iji je HPK izmeu
3.000 i 40.000 mg/l, na primjer u industrijama za proizvodnju eera i prerade voa i povra.
Skoro je postignut neki uspjeh u primjeni odreenih anaerobnih sistema ak i za manje
zagaene otpadne vode sa HPK izmeu 1.500 and 3.000 mg/l, na primjer u industrijama za
proizvodnju vonih sokova, mineralne vode i negaziranih pia Tamo gdje su prisutne velike
fluktuacije u zapremini i intenzitetu otpadnih voda, na primjer u sektorima za preradu voa i
povra, ovaj tretman je manje efikasan.
Jedan od najfundamentalnijih aspekata primjene anaerobnih procesa na otpadnim vodama je
taj da ogromna veina organskog ugljika koji je povezan sa vrijednou za BPK se pretvara u
metan, umjesto za proces rasta novih elija. Istina je da je suprotno kod aerobnih procesa, koji
pretvaraju veinu organskog ugljika u nove elije koje na kraju stvaraju vrsti biootpad koji
zahtijeva dalji tretman ili odlaganje izvan lokacije pogona i postrojenja. Anaerobni procesi
stvaraju daleko manje otpadnog mulja. Takoer, dobiveni metan ima visoku kalorinu
vrijednost i kao takav se moe ponovo upotrijebiti kao gorivo npr. na drugom mjestu u
pogonu i postrojenjima..
Sam anaerobni sistem ne bi mogao postii traeni visoki kvalitet otpadne vode na kraju
procesa preiavanja za konano isputanje u vodotok. Stoga, anaerobna postrojenja za
preiavanje obino prati aerobni sistem, poto se sa aerobnim procesom preiavanja
postie nii apsolutni nivo isputanja i uklanja hidrogen sulfid, obezbjeujui time dovoljnu
koliinu zraka otpadnim vodama kako bi se poboljao proces raspadanja preostalog BPK.
Energija dobivena iz anaerobnog postrojenja moe biti jednaka onoj koju koristi aerobno
postrojenje. Pod odreenim uslovima aerobni tretman moe biti primijenjen na gradskim
290

postrojenjima za tretman otpadnih voda. Ovo e ovisiti od postrojenja za preiavanje

otpadnih voda (PPOV) prilikom primanja otpadne vode i ravnotee izmeu optereenja
tretmana otpadnih voda i faze aerobnog tretmana na licu mjesta. Anaerobno tretirana otpadna
voda moe biti povrinski snabdjevena zrakom na lokaciji pogona prije transfera na gradsko
postrojenje za tretman otpadnih voda. Ovo se obino odvija u rezervoaru nakon tretmana
obezbjeujui pozitivno rastvoreni kiseonik po nivoima prije isputanja u PPOV.
Metanogena bakterija iz zadnje faze anaerobnog procesa koja proizvodi metan se mora zatiti
od prejakih hlornih i sumpornih jedinjenja, pH-vrijednosti i temperaturnih fluktuacija. U fazi
acidifikacije (stvaranja kiselina) druga bakterija e dominirati i rastvoriti mnoge supstance
koje stvaraju probleme. Uslijed sporog mikrobnog rasta ne dolazi do uklanjanja fosfora. Ne
deavaju se ni nitrifikacija niti denitrifikacija, tako da se ovim procesom anaerobnog tretmana
nitrogen ne moe ukloniti.
Suvremena rjeenja reaktora dozvoljavaju vie nivoe optereenja, poveanu proizvodnju
biogasa ili nude veu stabilnost. Kada se bakterije u ovim sistemima adaptiraju na otpadne
vode, onda dolazi do poveane stabilnosti.
Sistemi na licu mjesta odnosno na lokaciji pogona i postrojenja zasnovani na anaerobnim
reaktorima kao osnovnim tretmanskim procesima imaju slian izgled. Sastoje se od kolektora
otpadne vode ili rezerovara za izjednaavanje iz kojeg se voda ispumpava/tee u primarni
rezervoar za tretman. Primarni procesi preiavanja su isti kao to je opisano za aerobne
sisteme.
Iz primarne faze preiavanja, otpadna voda ide u rezervoar za kondicioniranje ili privremeni
rezervoar gdje se otpadna voda kondicionira, tj vre se pH korekcije ili dodavanja
nutrijenata, prije nego se putem distributivnog sistema pusti u bioreaktor. Raniji anaerobni
reaktori imali su poetne faze anaerobnog metabolizma koji su zapoinjali u rezervoaru za
kondicioniranje (odnosno acidifikacijskom rezervoaru). Suvremena rjeenja reaktora
dozvoljavaju sve opcije procesa metabolizma unutar reaktora. Rezervoar za kondicioniranje je
dakle tu samo radi pH korekcija i dodavanja nutrijenata.
Tretman se odvija u reaktoru proizvodei biogas koji se mora skupiti. Druge komponente su
obino rezervoar za smjetanje mulja, ventilacioni otvori za odlaganje gasa i postrojenja za
primarni tretman.
Tipini podaci izvedbe nekih anaerobnih tehnika su prikazani u Tabeli 64.
Tabela 64. Tipini podaci o uinkovitosti anaerobnih procesa tretmana otpadnih voda
Proces

Ulazni BPK
(mg/l)

Vrijeme
zadravanja

Organsko
optereenje

Uklonjeni
HPK

(sati)

(kg HPK/m3 na
dan)

(%)

Anaerobne
lagune
Anaerobni
kontakt proces
Fiksni sloj

1.500-5.000

2-14

0,5-5,3

75-90

10.000-70.000

24-48

1-15

75-85

UASB

5.000-15.000

4-12

2-12

75-85

0,6-1

291

(-60)
Reaktor
sa
proirenim
slojem
Reaktor
sa
fluidiziranim
slojem
Reaktor
sa
unutranjom
recirkulacijom
(UC)

5.000-10.000

5-10

5-30

80-85

40-60
31

Neki uobiajeni problemi koji su se pokazali tokom djelovanja anaerobnog procesa

preiavanja su dati u Tabeli 66.
Tabela 65. Uobiajeni operativni problemi tokom biolokih procesa preiavanja
Problem

Mogue rjeenje

Nedostatak makro nutrijenata

BPK:N:P omjeri se obino odravaju na 500:5:1

PH

PH se odrava na 6,8-7,5

Temperatura

Optimalna temperatura za mezofilinu bakteriju je

35-37 C

Nedostatak mikro nutrijenata

Odravaju se minimalne koliine mikro nutrijenata,

naroito za Fe, Ca, Mg i Zn u skladu sa
primijenjenim specifinim procesom

Fizika blokada ulaznog otvora

cjevovoda reaktora

Kljuni element je efikasno sito i primarni tretman

Preoptereenje

Potrebno je obratiti panju da originalni

projektovani omjeri hidraulinog, vrstog i
organskog optereenja ne prelaze preporuke
proizvoaa

Anaerobne lagune (T19)

Anaerobne lagune su sline aerobnim lagunama, s tom razlikom da se anaerobne lagune ne
mijeaju. Mogu izazvati problem emisije neprijatnih mirisa uslijed emisije H2S. U sektoru
proizvodnje bezalkoholnih pia, primijeeno je da su anaerobne lagune duboke i preko 2 m.
Anaerobni kontaktni procesi (T20)
Opis
Anaerobni kontaktni procesi mogu biti povezani sa aerobnim procesom aktivnog mulja, s
obzirom da je separacija i recirkulacija biomase ukljuena u projektno rjeenje. Nepreiene

292

otpadne vode se mijeaju sa vrstim materijama iz recikliranog mulja i ubacuju u reaktore

zatiene od prodiranja vazduha, gdje se odvija njihovo razlaganje (digestija).
Ostvarene okolinske koristi
Smanjen nivo BPK/HPK.
Operativni podaci
U poreenju sa procesima UAMP visokih performansi i proirenih i fluidiziranih poloenih
reaktora, kontaktni stabilizacioni procesi ne proizvode tako visoke koncentracije biomase u
reaktoru i stoga rade sa manjim optereenjem (obino do 5 kg HPK/m dnevno). Njihova
osnovna prednost meutim lei u relativno neproblemtinom radu, a posebno nepostojanju
problema zaepljenja. Poto anaerobni mulj proizvodi gas izvan reaktora, a zapremina gasa
nastavlja da raste, esto se ukazuje potreba za degasifikacijskom jedinicom izmeu
metanskog reaktora i jedinice separatora. Degasifikacija se moe postii vakumom,
iskrcavanjem, hlaenjem ili polako pokreui mijealicama. Ovakav nain omoguava
operativnost procesa sa vremenom zadravanja od 6 14 sati.
Primjenjivost
Primjenjivo kod pogona i postrojenja u prehrambenoj industriji gdje otpadne vode sadre
rastvorivi otpad jakog intenziteta.
Kljuni razlozi za implementaciju
Ova tehnika obezbjeuje relativno dobro odvijanje procesa, te nepostojanje problema
zaepljenja.
Anaerobni filteri (T21)
Opis
U anaerobnim filterima rast anaerobne bakterije je uspostavljen na ambalai. Ambalaa
zadrava biomasu unutar reaktora i takoer pomae pri separaciji gasa u fazi uklanjanja.
Sistem se moe izvoditi uzvodno ili nizvodno.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjen nivo BPK/HPK i stabilizacija otpada.
Operativni podaci
Poto se bakterija zadrava na mediju i ne ispira se u otpadnoj vodi, moe se postii prosjeno
vrijeme boravka elije reda veliine od 100 dana.
Primjenjivost
Pogodno za tretman teko zagaenih otpadnih voda sa HPK 10.000 70.000 mg/l.
Uzvodni anaerobni muljni prekriva (UAMP) (T22)
Opis
U ovakvom sistemu, otpadna voda se usmjerava na dno reaktora radi jednoobrazne
distribucije. Otpadna voda prolazi kroz prekriva od prirodno stvorenih bakterijskih granula
sa dobrim karakteristikama taloenja, tako da se te bakterije ne ispiru lako iz sistema.
Bakterija je nosilac reakcija i tada prirodna konvekcija podie mjeavinu gasa, tretirane
otpadne vode i granula mulja na vrh reaktora. Patentirani trofazni raspored separatora se
koristi za separaciju finalne otpadne vode od vrste materije (biomase) i biogasa.

293

Ostvarene okolinske koristi

Smanjen nivo BPK/HPK.
Operativni podaci
Zabiljeeno je optereenje do 60 kg HPK/m3 dnevno, ali je uobiajena stopa optereenja 10
kg HPK/m3 dnevno sa hidraulinim zadravanjem od 4 sata.
Jedna mana UAMP reaktora je osjetljivost tehnike na ukupne masti i ulja. Nivo masnoe
mora biti ispod 50 mg/l u otpadnoj vodi, inae dolazi do tetnog efekta za proces. S druge
strane, posebna prednost procesa je u formaciji kuglica. Ovo omoguava ne samo brzu
reaktivaciju poslije mjeseci dugog prekida rada, ve i prodaju vika kuglica mulja kao npr. za
inokulaciju novih sistema.
Primjenjivost
Ovaj proces je posebno pogodan za otpadne vode sa niskim sadrajem vrste materije i sa
relativno niskim nivoom HPK (<2.000 mg/l) i na malim povrinama. Reaktori sa poloenim
muljem su trenutno najrasprostranjeniji reaktori u prehrambenoj industriji. Koriste se u
sektoru prerade voa i povra.
Reaktori sa unutranjom cirkulacijom (UC) (T23)
Opis
Postoji posebna konfiguracija UAMP procesa, tj UC reaktor, gdje se dva dijela UAMP
reaktora mogu postaviti jedan na drugi, jedan dobro optereen, a drugi manje. Biogas iz prve
faze pokree podizanje nivoa gasa to rezultira unutranjom recirkulacijom otpadne vode i
mulja, kako i sam naziv kae.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjen nivo BPK/HPK.
Operativni podaci
Jedna od glavnih prednosti UC reaktora je ta to ima odreenu dozu samoregulacije, bez
obzira na varijacije u novopristiglim tokovima i optereenjima. Kako se optereenje
poveava, koliina stvorenog metana takoer raste, i dalje poveava stepen recirkulacije, a
samim tim i razblaivanje novopristiglog optereenja. Tipina optereenja u ovom procesu
variraju od 15 35 kg HPK/m dnevno.
Primjenjivost
iroko primjenjivo u prehrambenoj industriji.
Hibridni UAMP reaktori (T24)
Opis
Hibridni proces je varijacija konvencionalnog UAMP reaktora. Ukljuuje zatvorenu zonu
medija iznad glavne otvorene zone. Ovo omoguava skupljanje i zadravanje negranuliranih
bakterija koje bi se u konvencionalnim UAMP reaktorima izgubile iz procesa. Nia zona
mulja se ponaa na isti nain kao i kod konvencionalnog UAMP reaktora i odgovorna je za
veinu biorazgradnje organskog materijala. Uloga mikroorganizma i medija u zatvorenoj zoni
je da obezbijedi odreenu dozu tretmana izglaavanja kako bi se zadrale bioloke vrste
materije u rezervi i sprijeilo ispiranje biomase iz reaktora.

294

Ostvarene okolinske koristi

Smanjen nivo BPK/HPK.
Operativni podaci
Anaerobni hibridi su sistemi sa visokom i tipinom stopom optereenja koja varira od 10 - 25
kg HPK/m3 dnevno.
Primjenjivost
iroko primjenjiv u prehrambenoj industriji.
Reaktori sa fluidiziranim i proirenim slojem (T25)
Opis
Ovi reaktori su slini anaerobnim filterima. Ako se estice i biomasa u potpunosti izmijeaju,
tada je to proces poznat kao fluidizirani sloj, dok je djelimino pomijean sistem poznat kao
proireni sloj.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjen nivo BPK/HPK i stabilizacija otpada.
Operativni podaci
Da bi se postigao visoki zapreminsko- vremenski uinak od 15 35 kg HPK/m3 dnevno,
apsolutno je neophodno puniti metanske reaktore sa koliko je mogue jednakim zapreminama
adekvatno acidifikovane otpadne vode bez vrstih materija. Shodno tome, svi veliki sistemi
su izgraeni kao dvostepeni sistemi, tj sa odvojenom fazom acidifikacije.
U reaktorima sa fluidiziranim slojem nosei materijal je stalno u pokretu sa proirenjem sloja
od 50 % ili vie. Nosei materijal (obino pijesak ali ponekad i ljunak ili plastine kuglice)
se dri u suspenziji putem visokog stepena recirkulacije. Recirkulacija mora biti dovoljna jaka
da zadri nosei materijal u suspenziji, ali se mora voditi rauna da pretjerana cirkulacija ne
izazove razdvajanja biomase od noseeg materijala.
Reaktori sa proirenim slojem takoer sadre pomoni medij, esto pijesak ili sintetiki,
plastini materijal. Laki materijali se esto koriste da bi se minimizirala brzina uzvodnog toka
neophodnog da se sloj fluidizira. Veliina estica se kree od 0,3 1,0 mm.
Primjenjivost
Primjenjiv na pogonima i postrojenjima iz prehrambene industrije sa otpadnim vodama
niskog tereta zagaenja sa prosjenim HPK izmeu 1.500 i 3.600 mg/l.

Reaktori sa proirenim slojem granuliranog mulja (EGSB) (T26)

Opis
EGSB reaktori koriste granularni mulj tipa koji koriste UASB reaktori, ali oni rade sa veim
dubinama granuliranog mulja i viim nivoom podizanja vode. Digestor koristi recirkuliranu
tretiranu vodu i namjeten je sa trofaznim (vrsto, teno, gas) separatorom.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjen nivo BPK/HPK i azota. Smanjene potrebe za elektrinom energijom uslijed
stvaranja energije sagorijevanjem metana proizvedenog iz jedinice za kogeneraciju.

295

Operativni podaci
Zabiljeen je odnos optereenja do 30 kg HPK/m3 dnevno. Brzina podizanja vode je obino 3
m/h, naspram 1 m/h za UASB. Inicijalna aklimatizaciona faza za ove reaktore ne traje dugo.
Na primjeru destilerije melase, ovaj reaktor reaktor tretira kondenzovane pare iz kondenzatora
i singlings iz destilacije/rektifikacije. Reaktor smanjuje optereenje HPK i azota u ureaju sa
aktivnim muljem koji slijedi iza njega. Proizvedeni metan se spaljuje u postrojenju i generie
struju i toplotnu energiju. Velika efikasnost reaktora, rezultira u proizvodnji malih koliina
vika aerobnog mulja. U ovom primjeru, on se koncentrie u dekanteru i koristi za potrebe
poljoprivrede ili se odlae na gradsko postrojenje za preiavanje otpadnih voda.
Primjenjivost
iroko primjenjivo u prehrambenoj industriji.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje trokova preiavanja otpadnih voda i pouzdana usklaenost sa graninim
vrijednostima emisija za isputanja.
Aerobni/anaerobni kombinovani procesi
Membranski bio-reaktori (MBR) (T27)
Opis
MBR je varijacija konvencionalnog aktivnog mulja gdje su brojni moduli membrana ili kaseta
postavljeni unutar tijela reaktora. Poslije biolokog tretmana, izmijeana tenost se upumpava
pod statikim pritiskom u membranu, gdje se vrste materije razdvajaju od tenosti i isputa
se ista otpadna voda, a koncentrovana mjeavina tenosti se ponovno upumpava u bio
reaktor. MBR je operativan i u aerobnoj ili anaerobnoj metodi, time se poveava broj
odgovarajuih hemikalija, npr. za ienje membrana u biolokom tretmanu.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjen nivo BPK/HPK.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Uslijed prljanja (zapuavanja) membrana, dolazi do veih trokova energije nego to je to
sluaj kod konvencionalnog tretmana aktivnim muljem, te do nastanka dodatnih koliina
otpadne vode.
Operativni podaci
MBR je operativan na razliitom opsegu optereenja, ali moe postii vee brzine
preiavanja na vie naina, kao npr. povean statiki pritisak poveava koliinu rastvorenog
kiseonika pomaui pri transferu masa; koristei kiseonik umjesto zraka i koristei multifazni
sistem za optimizaciju procesa. Za primjenu kod uklanjanja ulja i masti, koncentracije u
otpadnoj vodi se mogu smanjiti na manje od 15 mg/l. MBR obezbjeuje visoko efikasnu
separaciju biomase, dozvoljavajui njenu koncentraciju u uzvodnom reaktoru, da bude do
deset puta vea u odnosu na normalnu koncentraciju u konvencionalnim sistemima
suspendovanog rasta. Pri koritenju MBR, nema potrebe za sekundarnom sedimentacijom i
mogu se postii razliiti nivoi MLSS npr. 12 17.000 mg/l.

296

Biomasa za recikliranje

Kontaminirana
voda

ista
voda

Bioreaktor

Membranski
sistem

Kontrola pH i
nutrijenata
Zrak

Slika 29. Pojednostavljen dijagram toka MBR

Potronja energije za pumpanje moe biti znaajno via u odnosu na tretman
konvencionalnim aktivni muljem, ali se moe minimizirati primjenom slobodnog pada
otpadne vode. Prljanje membrana mogu biti veliki problem. Ozraivanje i ispiranje su
koriteni kao kontrola ovog problema, to moe rezultirati stvaranjem dodatne otpadne vode.
Primjenjivost
MBR je primjenjiv u svim pogonima i postrojenjima prehrambene industrije. Ova tehnika ima
prednost to nema potrebu za velikim prostorom. Sistem je idealan za otpadne vode veeg
intenziteta i manjeg volumena. Posebno je atraktivan u situacijama gdje je neophodno dugo
vrijeme zadravanja vrste materija kako bi se obezbijedilo neophodno bioloko raspadanje
zagaujuih materija. Dalje, otpadne vode koje sadre jedinjenja koja nisu lako rastvorljiva
kao to su, fenoli, pesticidi, herbicidi i hlorni rastvori, kao takoer i veliko organsko
zagaenje se mogu tretirati sa MBR. Koristi se u sektoru prerade voa i povra.
Utede
Visoki operativni trokovi.
Viestepeni - multifazni sistemi (T28)
Opis
Razni aerobni i anaerobni procesi obrade otpadnih voda se mogu pojedinano primjenjivati ili
u kombinaciji. Kada se primjenjuju u kombinaciji i to izvedeno serijski, ta tehnika se naziva
viestepeni sistem.
Obrada otpadne vode se odvija sukcesivno po odvojenim fazama, koje su meusobno
razdvojene pomou separatnih muljnih krugova..
Ostvarene okolinske koristi
Smanjen nivo BPK/HPK i ponovna upotreba vode.
Operativni podaci
Sljedee kombinacije procesa se uglavnom koriste pri aerobnom tretmanu:

aktivni mulj/aktivni mulj,

kapajui (sa tankim mlazom) filter/kapajui filter,

297

kapajui filter/aktivni mulj,

aktivni mulj/ kapajui filter,
lagune/aktivni mulj,
lagune/ kapajui filter.

U sektoru prerade voa i povra i bezalkoholnih pia, dvofazni bioloki sistemi, anaerobni pa
aerobni, se mogu koristiti za postizanje kvalitete otpadne vode odgovarajue za ponovnu
upotrebu ili isputanje u vodotok.
Primjenjivost
Primjenjiv u pogonima i postrojenjima prehrambene industrije sa otpadnim vodama jakog
intenziteta. Koristi se u sektorima prerade voa i povra, bezalkoholnih pia, proizvodnje
biljnog ulja i masnoa i kroba.
8.4.4 Tercijarni tretmani
Nakon sekundarnog tretmana, dalji tretman mora omoguiti ponovnu upotrebu vode u
procesu ili nii stepen - voda za pranje, ili ispuniti uslove za isputanje. Tercijarni tretman
odnosi se na bilo koje procese koji uzimaju u obzir korake koji "dotjeruju", sve do pa ak i
ukljuujui dezinfekcijske i sterilizacijske sisteme
U ovom dokumentu, pod tercijarnim tretmanom se podrazumijeva napredni tretman otpadne
vode iz koje se uklanja otpadna tvar, ukljuujui: amonijak, nutrijente, opasne i rizine
supstance ili preostale suspendovane i organske supstance.
Nutrijente, nitrogen i fosfor, potrebno je ukloniti prije isputanja u povrinske vode u
osjetljivim podrujima. U odabiru prikladne strategije kontrole hranjivih materija, vano je
ocijeniti:

karakteristike netretirane otpadne vode

tip postrojenja za tretman otpadnih voda koji e biti koriten
potrebni stepen kontrole nutrijenata
potrebu za sezonsko ili godinje uklanjanja nutrijenata

Bioloka nitrifikacija/denitrifikacija (T29)

Opis
Ova tehnika je varijanta procesa tretmana aktivnim muljem. U ovom poglavlju, opisana su
etiri tipa procesa. U prethodnoj denitrifikaciji, dolazea otpadna voda prvo ulazi u
denitrifikacioni bazen. NH4-N prolazi kroz bazen nepromijenjen, gdje organski N hidrolizira
u NH4-N. U sljedeem nitrifikacionom bazenu, hidroliza je kompletna i amonijak je
nitrifikovan. Formirani nitrat se transportuje preko povratnog mulja, te preko intenzivne
recirkulacije iz nitrifikacionog bazena otie u denitrifikacioni bazen, gdje se reducira u azot.
U sistemu sa simultanom denitrifikacijom, stvaraju se aerobne i anoksine zone na ciljanoj
osnovi kontroliui ulaz kiseonika unutar bazena. Simultana denitrifikacija je prvenstveno
dizajnirana kao cirkulacioni bazen ili rotirajui bazen.
U periodinoj denitrifikaciji, aktivni mulj u bazenu se periodino prozrauje. U bazenu sa
aktivnim muljem, aerobni i anoksini procesi sukcesivno se odvijaju u istom bazenu. Opseg
nitrifikacije i denitrifikacije moe se uveliko prilagoditi uvoenjem varijabilnog operativnog
vremena.

298

U kaskadnoj denitrifikaciji nekoliko odjeljaka bazena koji se sastoje od anoksinog i

aerobnog tona (prethodna denitrifikacija) postavljeni su u seriju bez srednje sedimentacije.
Netretirana voda je odvojena u prvu kaskaduo koja obezbjeuje optimalno koritenje
supstrata prisutnog u otpadnoj vodi. Talog se vraa u prvi bazen. Ovdje nije potrebna interna
recirkulacija unutar pojedinih faza.
Ostvarene okolinske koristi
Nivoi azota se smanjuju i tedi se energija.
Operativni podaci
Ova tehnika ima visok potencijal za efikasno uklanjanje, i visoku stabilnost procesa, visoku
pouzdanost relativno laku kontrolu procesa i zahtjevanost prostora.
U preradi kroba je potvreno da se reakcije nitrifikacije i denitrifikacije zbivaju u
anoksinom mediju koji se moe dobiti sekvencijalnom aeracijom rezervoara aktivnog mulja
ili u odvojenoj anoksinoj zoni. Uklanjanje azota se vri upotrebom prethodne denitrifikacije.
Primjenjivost
Primjenjivo u postrojenjima iz prehrambene industrije sa otpadnom vodom koja sadri azot.
Utede
Umjereni trokovi
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Koristi se u sektoru prerade voa i povra.
Uklanjanje amonijaka (T30)
Opis
Pored biolokih procesa, postoje brojni fiziko-hemijski procesi za preiavanje vodenih
tokova optereenih azotom. U prehrambenoj industriji, kondenzat koji sadri visoku
koncentraciju amonijaka, moe se ukloniti u dvostepenom sistemu. Sistem se zasniva na
desorpcijskim i apsorpcijskim kolonama, i obje su napunjene sa materijalom za punjenje da se
povea dodirna povrina izmeu vode i zraka.
Desorpcijska kolona je nabijena sa alkaliziranim kondenzatom s vrha, da bi pomjerila NH4+ NH3 ravnoteu u smjeru NH3, koji opada du kolone.
U isto vrijeme, zrak se ubacuje u dno kolone. U protusmjernom procesu procesu se stoga vri
prelazak amonijaka iz tenog u gasovito stanje.
Nakon toga, zrak obogaen amonijakom se premjeta u adsorpcijsku kolonu, gdje se
uklanjanje amonijaka iz zraka vri kiselinskim rastvorom, oko 40 % amonium sulfat koji
cirkulira u desorpsijskoj koloni. Zrak je sada oien od amonijaka i konano se moe
ponovno upotrijebiti za uklanjanje.
Kondenzat, koji nakon uklanjanja sadri nizak nivo amonijaka djelimino se upotrebljava kao
voda za odravanje u pogonu, a preostali viak kondenzata se uvodi unutar aerobnog
biolokog procesa preiavanja.

299

Ostvarene okolinske koristi

Smanjuje se nivo azota. Stvara se manje otpada, npr. Rastvor amonijum sulfata nastao tokom
ovog procesa, moe biti iskoriten kao teno gnojivo ili kako neproteinski izvor azota za
ishranu stoke.
Operativni podaci
U oticanju se moe postii koncentracija amonijaka od <2 mg/l. Ovo odgovara stepenu
efikasnosti otprilike 99 %.
Primjenjivost
Tehniki, proces uklanjanja amonijaka je dokazan za tokove otpadnih voda sa visokim
koncentracijama amonijaka.
Utede
I kondenzat sa niskim sadrajem amonijaka i rastvor amonijum sulfata mogu se ponovo
upotrijebiti.
Kljuni razlozi za implementaciju
Koncentracija amonijaka u otpadnoj vodi se normalno regulie zbog njenog kodljivog uticaja
na ekosistem vodoprijemnika.
Uklanjanje fosfora biolokim metodama (T 31)
Opis
Otpadne vode iz prehrambene industrije mogu sadravati znaajnu koliinu fosfora, ako se
upotrebljavaju sredstva za ienje koja sadre fosfate.10-25 % fosfora unesenog u sistem
moe se ukloniti primarnim ili sekundarnim tretmanom. Ako je neophodno daljnje uklanjanje
moe se upotrijebiti bioloki tretman. Ove metode se baziraju na forsiranju mikroorganizama
u mulju tako da e oni preuzimati vie fosfora nego to je potrebno za normalan rast elije. U
ovom dijelu su opisana dva tretmanska procesa koritena za uklanjanje fosfora.
Odgovarajui anaerobni/aerobni proces za uklanjanje veinskog dijela fosfora koristi se za
kombiniranu oksidaciju ugljika i uklanjanje fosfora iz otpadne vode. Ovaj proces je
jednostruki sistem za zaustavljanje rasta mulja, koji kombinuje anaerobne i aerobne sekcije u
nizu.
U svojstvu procesa za uklanjanje fosfora iz bonog toka je da se dio aktiviranog povratnog
muljnog procesa preusmjerava do spremnika za otklanjanje fosfora.
Ostvarene okolinske koristi
Redukovan fosfor i nivoi BPK/HPK.
Operativni podaci
Efektivnosti uklanjanja fosfora razliitih metoda za tretman otpadnih voda rezimirane su u
narednoj tabeli.

300

Tabela 66. Efikasnost uklanjanja fosfora razliitih metoda za tretman otpadnih voda
Postupak ili proces tretmana

Uklanjanje fosfora koji je unesen u

sistem (%)

Primarni tretman

10-20

Taloenje

70-90

Aktivni mulj

10-25

Kapajui filteri

8-12

Rotirajui bioloki kontaktori

8-12

Bioloko uklanjanje fosfora

70-90

Adsorbcija ugljika

10-30

Filtracija

20-50

Reverzna osmoza

90-100

Potvreno je da je bioloki tretman je mnogo tei za manipulisanje od taloenja.

Primjenjivost
Upotrebljiv u postrojenjima iz prehrambene industrije sa vodom koja sadri fosfor.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Upotrebljava se u sektoru prerade voa i povra.
Uklanjanje opasnih i tetnih supstanci (T32)
Opis
Organski rastvarai, ostaci pesticida, i toksine neorganske supstance mogu se nai u otpadnoj
vodi. Direktivom 76/464/EEC (206, EC, 1976) o zagaivanju opasnim supstancama koje se
isputaju u akvatine sredine i njenim poddirektivama ustanovljen je Spisak 1. (djelimino
opasnih i Spisak 2. manje opasnih grupa supstanci na bazi toksinosti hemikalija,
postojanosti i bioakumulacije. Direktiva 2000/60/EC ima za cilj ostvariti uklanjanje
prioritetnih rizinih supstanci. Ova Direktiva nalae da moraju prestati ili da se izbacuju u
fazama. Evropsko vijee i parlament sloili su se prijedlogom Komisije o supstancama koje
treba uzeti u obzir za prioritetno djelovanje i o specifinim mjerama koje treba poduzeti protiv
zagaenja voda od tih supstanci.
Uklanjanje mnogih od ovih supstanci moe biti implementirano odgovarajuom upotrebom
nekih tretmana, kao to je sedimentacija, filtracija i membranska filtracija. Dalje uklanjanje
moe biti implementirano upotrebom tercijarnog tretmana kao to je adsorpcija ugljika i
hemijska oksidacija.
Adsorpcija ugljikom je napredna metoda za tretiranje otpadnih voda. Srednje zrnasti filteri se
obino koriste uzvodno od kontaktora aktivnog ugljika za uklanjanje topljivih organskih
materija povezanih sa suspendiranim materijama prisutnim u sekundarnom efluentu. I zrnasti

301

i prakasti ugljik se koriste i pokazalo se da imaju slab afinitet za polarne organske vrste sa
niskom molekularnom masom. Zrnasti aktivni ugljik radi tako to upija zagaivae unutar
ugljikovih granula. Ovi tipovi medija za filtriranje se upotrebljavaju za uklanjanje nekih
hemikalija, ukusa i mirisa.
Hemijska oksidacija se upotrebljava za uklanjanje amonijaka, za smanjenje koncentracije
ostataka organske materije, te za smanjenje bakterijskog i virusnog sadraja otpadnih voda.
Oksidanti koji se koriste ukljuuju hlor, hlordioksid i ozon.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje nivoa opasnih i prioritetnih rizinih supstanci, BPK/HPK i fosfora. Dezinfekcija
otpadne vode, ukoliko se koristi hemijska oksidacija.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Otpadni produkti.
Operativni podaci
Prilikom upotrebe adsorpcije ugljika, pritjecanje visoke koncentracije suspendovanih materija
e formirati taloge na zrncima ugljika to e rezultirati gubitkom pritiska, blokiranjem
protjecanja i gubitkom apsorpcionog kapaciteta. Nedostatak konzistentnosti pH, temperature i
brzine protoka, takoer moe uticati na djelovanje ugljinih kontaktora.
Efikasnosti uklanjanja fosfora koritenjem adsorbcije ugljika su 10-30 %.
Primjenjivost
Primjenjivo u svim postrojenjima iz prehrambene industrije sa otpadnom vodom koja sadri
opasne i prioritetne rizine supstance.
Utede
Visoke cijene za energiju.
Kljuni razlozi za implementaciju
Podravanje zakona
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Adsorbcija ugljika se koristi u sektorima prerade voa i povra, te alkoholnih i bezalkoholnih
pia.
Filtracija (T33)
Opis
Filtracija, npr. spora filtracija, brza filtracija, dubinska filtracija, povrinska filtracija
(mikrosito), biofiltracija i koagulaciona filtracija, moe se koristiti kao korak pri otklanjanju
vrstih materija iz otpadne vode. Nasuprot sedimentaciji ili flotaciji otopljenim zrakom,
filtracija ne zahtjeva razliku u gustoi izmeu estica i tenosti. Razdvajanje estica i tenosti
se obavlja razlikom u pritisku izmeu dvije strane filtera doputajui prolazak vode kroz
filter.
Filteri mogu biti ili gravitacijski ili filteri sa pritiskom. Zavisno od prirode vrste materije,
mogu se upotrebljavati standardni pijesak ili dvostruki medijski filter (pijesak/antracit).
Dostupni su brojni trajno samopreiavajui pjeani filteri koji su dokazano izrazito
efektivni prilikom otklanjanja suspendovanih vrstih materija iz krajnje otpadne vode.

302

Ostvarene okolinske koristi

Smanjeni nivoi suspendovanih materija i fosfora.
Operativni podaci
Pjeani filteri su upotrebljavaju za uklanjanje suspendovanih materija, jer je rastvorljivi BPK
je veoma nizak nakon produenog aerobnog tretmana.
Efikasnosti uklanjanja fosfora koritenjem su 20-50 %.
Primjenjivost
Primjenjivo u svim postrojenjima iz prehrambene industrije da bi se postigli nii nivoi emisija
suspendovanih materija.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Upotrebljava se u sektoru prerade voa i povra.
Membranska filtracija (T34)
Opis
Procesi membranske filtracije koriste pritiskom voenu, polu-propustljivu membranu radi
postizanja selektivnog odvajanja. Vei dio selektivnosti se postie odredbom relativne
veliine pora. Veliina membranskih pora je relativno velika ukoliko e se uklanjati talog ili
suspendovane materije, ili je vrlo mala za uklanjanje anorganskih soli ili organskih molekula.
Tokom operacije napojni rastvor tee kroz povrinu membrane, ista voda prolazi kroz
membranu dok se zagaivai i ostaci otpadnih materija zadravaju u otopini. ista ili tretirana
otpadna voda navodi se kao permeat ili proizvedeni vodeni tok, dok se tok koji sadri
zagaivae zove koncentrat ili otpadni tok.
Unakrsna mikrofiltracija (CFM) je unakrsna filtracija upotrebom membrana koje imaju manje
pore veliine od 0,1do 1 . Dovodni tok ne zahtijeva opsean primarni tretman, dok je
membrana relativno otporna na oneienje i moe se lako istiti.
Ultrafiltracija (UF) je slina sa CFM, ali UF membrane imaju manje pore veliine 0,001-0,02
. Najmanje pore UF membrane imaju kapacitet da otklone molekule dijametra manjeg od 1
nm ili nominalne molekularne teine vee od 2.000. Neki primarni tretmani mogu biti
neophodni da bi se zatitilo oneienje membrane. Za veinu UF dizajnova ne preporuuje se
uvoenje adsorbcionih materija ili flokulanata u dovodni tok jer mogu zaepiti membranski
modul.
Filtracija reverznom osmozom (RO) ima sposobnost da otklanja otopljene organske i
anorganske molekule. Voda se filtriranjem razdvaja od otopljenih soli kroz polu-propustljivu
membranu, pri pritisku veem od osmotskog pritiska prouzrokovanog solima. Prednost ove
filtracije je ta da su otopljene organske materije manje selektivno razdvojene nego u drugim
procesima. Proien rastvor prolazi kroz membranu.
Nanofiltracija (NF) je relativno nova tehnika koja kombinuje svojstva iz UF i RO sa visokom
selektivnou. Njeno ime je nastalo od pribline veliine presjeka od nekoliko nanometara ili
tanije, molarne mase od 200-1.000 g/mol. Ovo se postie sa specijalnim nanofiltracionim
membranama koje ak imaju pore definisane veliine, ali njihovo zadravanje zavisi od
elektrostatikog punjenja molekula koje e se odvojiti. Membrane imaju selektivnu
propustljivost za minerale, tj. visoka propustljivost za jednovalentne katione i anione i slabu
propustljivost za dvovalentne katione. Nanofiltracioni sistem je operativan kad je pritisak
medijuma u rangu 1-5 MPa.
303

Elektrodijaliza omoguava jonsko odvajanje upotrebom elektrinog polja kao vodee sile koja
se suprotstavlja hidraulikoj sili. Membrane koje se koriste su prilagoene tako da su
selektivne za jone (za katione i anione). Odreeni broj elija je neophodan da bi se napravila
kompletna elektrodijalizna jedinica. Hemijsko taloenje soli na membranskoj povrini i
nakupine preostalih organskih koloida mogu sprijeiti predtretmanom otpadne vode sa
aktivnim ugljikom, ili hemijskim taloenjem ili nekim vrstom viemedijske filtracije.
Ostvarene okolinske koristi
Nivo suspendovanih, koloidnih i rastvorenih vrstih materija je smanjen. Nivo fosfora takoer
je smanjen upotrebom RO. Koncentriranje tokova otpadne vode sa ciljem smanjenja koliina
prije daljnjeg tretmana/odlaganja, npr. mogue koncentriranje razrijeenog otpada do onog
pogodnog za ponovnu upotrebu. Mogui povrat skupih sastojaka za ponovnu upotrebu ili
vraanje/prodaju dobavljau na licu mjesta ili negdje drugdje. Obnavljanje sastojaka
materijala na izvoru. Povrat vode za ponovnu upotrebu.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Moe nastati dodatna otpadna voda.
Operativni podaci
Problemi mogu proizai iz zaepljenja membrane i polarizacije vrstog dijela koloidne faze.
Poto su brzine protoka kroz membranu relativno male, velike povrine membrane su
potrebne da bi se povratio materijal.
Upotrebom UF do 90-95 % ulazne vode moe biti vraeno kao proizvedena voda. Upotrebom
RO fosfor se uklanja sa efikasnou 90-100 %.
RO membrane su veoma osjetljive na zaepljenja i mogu zahtijevati irok stepen primarnog
tretmana. Oksidanti koji mogu razoriti membranu i estice, npr. ulja, masti i drugi materijali
mogu prouzrokovati formiranje opni ili ljuske, moraju se ukloniti primarnim tretmanom ili e
se membrana podvrgnuti eim ciklusima ienja. Izlazni tokovi nakon RO su normalno
veoma visokog kvaliteta i podesni su za ponovnu upotrebu u procesu proizvodnje. Standardna
praksa je da se odstrani otpadni tok ili da se primjeni prikladni tretman na koncentriranom
rastvoru. Povrat koji se moe dobiti kao i potrebni radni pritisak, zavisit e od tipa otopljenih
vrstih materija i njihove koncentracije.
Primjenjivost
CMF tehnike su primjenjive za uklanjanje bakterija i zagaujuih materija iz dovodnih tokova
ali ne za efektivni tretman pesticida ukoliko su aktivni sastojci relativno netopljivi ili vezani
za suspendovani materijal. CMF se koristi u Velikoj Britaniji za uklanjanje tekih metala iz
industrijske otpadne vode.
Primjene UF ukljuuju uklanjanje ulja iz otpadne vode i uklanjanje mutnoe iz obojenih
koloida. U sektoru za preradu ribe koritena je metoda UF za tretiranje otpadne vode iz
proizvodnje mljevene ribe, ali ovaj metod nije jeftin za odvajanje proteina iz otpadne vode
nastale tokom pripremanja ribljeg jela.
RO se koristi za uklanjanje tekih metala i pesticida iji su aktivni sastojci molekularne teine
vee od 200.
Utede
Operativni trokovi povezani sa koritenjem i ienjem membrana mogu biti vrlo visoki.
Veliki su i trokovi za energiju.

304

Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene

Upotrebljava se u sektoru prerade voa i povra.
Bioloko nitrificirajui filteri (T35)
Amonijak se uobiajeno uklanja tokom sekundarnog biolokog tretmana doputajui mulju
produeno vrijeme djelovanja da bi se pomogao rast nitrificirajuih bakterija. Ipak,
uobiajeno je da se postave odvojeni tercijarni bioloki nitrificirajui filteri. Oni su obino
varijacije od standardnih preiavajuih ili izuzetno brzih aerobnih filtera. Oni mogu biti
praeni postrojenjima sa aktivnim muljem ili povezani na razvijene sisteme.
Dezinfekcija i sterilizacija (T36)
Tehnike dezinfekcije i sterilizacije rade po istom principu. Djeluju na elijsku strukturu
unutar bakterije i spreavaju njenu reprodukciju. Dezinfekciona sredstva koja se koriste u
prehrambenoj industriji se kreu unutar zahtjeva Direktive 98/8/EC (226, EC, 1998). Moe se
koristiti nekoliko tipova tretmana. Ovo ukljuuje upotrebu oksidirajuih biocida,
neoksidirajuih biocida i UV radijaciju. Kuhanje se takoer koristi u dezinfekciji, da bi se
ubili termo-rezistentni mikroorganizmi.
Biocidi
Opis
Oksidirajui biocidi djeluju oksidacijom zida bakterijske elije u cilju sprjeavanja
reprodukcije. Ovo se postie upotrebom jakih oksidirajuih agenasa kao to su hlor/bromin,
ozon i hidrogen peroksid. Upotreba spojeva hlora, npr. hlorni gas, hlor dioksid, natrijum ili
kalcijum hipohlorid, se oslanja na formiranje hipohlorne kiseline (aktivni biocidi) u tenom
rastvoru. Biocidi na bazi broma prevladavaju u primjenama u industriji zbog toga to se vrste
hipobromne kiseline razdvajaju pri viem pH nego odgovarajui spojevi na bazi hlora.
Ozon moe nastati iz zraka ili istog oksigena kada se primijeni visoki napon kroz otvor
blisko postavljenih elektroda. Ozon se naglo razlae nakon nastanka, tako da nikakvi hemijski
ostaci ne postoje u tretiranim otpadnim vodama, ali je sadraj rastvorenog kisika u njemu
veoma velik. Ne dolazi do nastanka halogenih komponenti. Ozon se takoer koristi kao
oksidirajui agens.
Neoksidirajui biocidi djeluju tako to hemijski mijenjaju strukturu elije da bi sprijeili
reprodukciju bakterijske elije. Oni se sve vie upotrebljavaju u prehrambenoj industriji, a
neki primjeri su etverokomponentna amonijumova so, formaldehidi i glutaraldehidi.
Ostvarene okolinske koristi
Ponovna upotreba otpadne vode, ak i za pie.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Kada se upotrebljavaju hlorne komponente, organske komponente sadrane u otpadnoj vodi
mogu reagovati sa hlorom stvarajui toksine supstance, npr. hlor-amine i ostale organske
halogone komponente. ta vie, ove rekcije mogu smanjiti efikasnu koliinu doziranja hlora.
Hlor takoer moe biti veoma agresivan prema konstrukcijskim materijalima, kao to je
nehrajui elik. Organske halogene komponente mogu umanjiti naknadni bioloki tretman
otpadne vode, nakon ponovne upotrebe vode. Kada se upotrebljava ozon mogu se formirati
kancerogene i mutagene komponente, a ozon je iritantan za respiratorni trakt, stoga se
profesionalno izlaganje treba kontrolisati.

305

Operativni podaci
Ozonizacija se izvodi u dubokim i prekrivenim kontaktnim komorama. Ovo je efektivno bez
potrebe za koritenjem drugih hemikalija. Ozon e se prirodno raspasti i vratiti u kisik nakon
nekoliko sati.
U preradi ribe ozon se upotrebljava za tretiranje raznih tekuih otpadnih voda i dokazano vrlo
efikasan u tretiranju razblaenih otpada. Za vie koncentrovane otpadne vode npr. iz procesa
prerade lignji, ozon moe biti primijenjen kao dodatni korak.
Primjenjivost
Primjenjiv u svim postrojenjima iz prehrambene industrije.
Utede
Upotreba ozona ima umjereno visoke trokove. Upotreba drugih biocida ima relativno niske
kapitalne i operativne trokove.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Upotrebljava se u sektoru prerade voa i povra.
UV zraenje
Opis
UV radijacija je vjerovatno najvie napredovala u dezinfekcionoj tehnologiji u proteklih 10
godina. UV svjetlo na 254 nm se lako apsorbuje elijskim genetskim materijalom unutar
bakterija i virusa, i sprjeava reprodukciju elija. Doziranje se mjeri milivatima po
kvadratnom centimetru pomnoen vremenom kontakta u sekundama. Aktualna doza zavisi od
transmisije, tj. odnosi se na prisustvo drugih komponenti koje mogu apsorbovati i redukovati
UV svjetlo smanjujui uticaj na otpadnu vodu.
Ostvarene okolinske koristi
Ponovna upotreba otpadne vode, ak i za pie.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Vode tretirane sa UV radijacijom su sklone ponovno infekciji, tako da je potrebno uraditi brz
i higijenski tretman.
Operativni podaci
Glavna prednost UV dezinfekcije u odnosu na ostale tehnike je da nema skladitenja i potrebe
upotrebljavanja opasnih hemikalija, a izostaju i tetni nus proizvod. S druge strane, glavni
nedostatak UV dezinfekcije je da direktna linija vidljivosti mora biti sauvana izmeu lampe i
virusa/bakterija. Prihvatljivi nivoi suspendovanih vrstih materija ili mutnoe (koji smanjuju
transmisivnost) e tititi bakterije i sprjeavati njihovu dezinfekciju. Otpadna voda koja sadri
komponente sa visokom transmisivnou zahtjeva vee doze UV zraenja. I ozon i UV
radijacija su nestabilni i moraju biti generirani kad se koriste.
Primjenjivost
Primjenjiv u svim postrojenjima iz prehrambene industrije.
Utede
Relativno niski kapitalni i operativni trokovi.

306

Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene

Primjenjivo u sektoru prerade voa i povra.
8.4.5 Prirodni tretmani
U prirodnom okruenju, bioloki i fiziko-hemijski procesi se deavaju kada voda, tlo, biljke,
mikroorganizmi i atmosfera stupe u interakciju. Prirodni sistemi preiavanja su
projektovani da iskoriste prednosti ove interakcije i obezbjede tretman otpadne vode. Procesi
ukljuuju mnoge od ovih kombinacija koje se koriste u konvencionalnim sistemima za
tretman otpadne vode, kao to su sedimentacija, filtriranje, taloenje i hemijska oksidacija, ali
u prirodnim omjerima. Sporiji su od konvencionalnih sistema. Sistemi zasnovani na tlu
uglavnom koriste kompleksni mehanizam purifikacije tla i nakupljanje u usjevima i drugoj
vegetaciji. U sistemima zasnovanim na vodi, kao to su prirodna i vjetaka movarna tla i
akvatini biljni sistemi, vegetacija prua podlogu za rast bakterija. Prirodni tretmani su
zakonom zabranjeni u nekim zemljama lanicama EU zbog moguih opasnosti koje bi to
moglo da ima na podzemne vode.
Integrisana vjetaka movarna tla (ICW) (T37)
Opis
Ove tehnike se razlikuju od drugih tehnika izvedbe vjetakih movarnih tla po tome to su
projektovana da pruaju najiri mogui spektar ekolokih uslova kao to je to sluaj sa
prirodnim movarnim tlima, ukljuujui uslove od tla, vode, biljaka i ivotinjskog svijeta.
Dodatno, ove tehnike tee za usklaivanjem sa pejzaom i obnavljanjem/stvaranjem
stanita. Naglasak je stavljen na kontrolisanje kvaliteta vode u movarama i okolnom
zemljitu i vodotocima. Strateki locirani bunari za monitoring se takoer redovno kontroliu.
Ove tehnike simultano primjenjuje primarne, sekundarne i dalje nivoe tretmana u svojoj
slobodnoj povrini vodotoka. Ovo se postie izgradnjom serije plitkih meusobno
povezanih bazena ili laguna u kojima su posaene razne akvatine biljne vrste. Otpadna voda
se uvodi na najvioj taki u ovim lagunama i prihranjuje se gravitacijski kroz lagune. Ove
sekvencionalno rasporeene lagune su dovoljni individualni eko-sistemi. Svakim korakom se
postie za stepen ia voda. Odnos zapremine otpadne vode i povrine movarnog tla u
cjelokupnom ICW rjeenju odreuje kvalitet izlazne vode.
Makrofitska vegetacija koju koristi ovo rjeenje ima razliite funkcije. Primarna funkcija je
odravanje biofilma (slojeva mulja), koji nosi glavnu funkciju ienja movarnog tla.
Takoer, omoguava sorpciju hranljivih sastojaka i ponaa se kao filterska sredina (medij), a
upotrebom odgovarajue vegetacije se mogu kontrolisati neprijatni mirisi i patogeni
organizmi. Pored kapaciteta vegetacije da filtrira suspendovane vrste materije, ona takoer
poveava hidrauliki otpor, a samim time i vrijeme zadravanja.
Ostvarene okolinske koristi
Nivoi suspendovanih vrstih estica, BPK/HPK, nitrogena i fosfora su smanjeni. tedi se
energija, u usporedbi sa konvencionalnim tretmanom. Smanjene su emisije staklenikih
gasova. Ne koriste se hemikalije. Ne zahtijeva odlaganje mulja. Postoje mogunosti reciklae
hranljivih sastojaka putem kompostiranja. Ovo prua stanite irokom spektru biljaka i
ivotinja. Mogu biti povoljni za bliu zajednicu i edukativni. Mjesto se moe ponovo vratiti
na staro, odnosno, zateeno stanje.

307

Nepoeljni efekti na ostale medije

Podzemna voda koja tee ispod movarnog tla ima nii stepen hranjivih sastojaka neko
okolno zemljite. Fosfor se zadrava u tlu.
Zabiljeene performanse ICW su prikazane u narednoj tabeli.
Tabela 67. Zabiljeene performanse za ICW
Mjesto
uzimanja
uzorka
Otpadna voda
koja utjee
Bazen
za
konani
monitoring
Primjenjivost

HPK

Ukupni fosfor

Amonijak

Nitrati

(mg/l)

(mg/l)

(mg/l)

(mg/l)

3.167

212

12

102

36,5

0,5

0,05

<1

ICW tehnika se moe primjenjivati pri raznim okolnostima kao to su visoka ili niska
koncentracija zagaujuih materija i hidraulikih terete optereenja koje variraju tokom
vremena. ICW tehnike se mogu izgraditi kao potpuno nova cjelina ili mogu biti dio postojee
movare, ili akvatinog pejzaa. Zauzimanje zemljita potrebnog za ICW moe ograniiti
njegovu primjenu, tj. povrina tla potrebnog moe da varira od 10 m2 do mnogo hektara u
zavisnosti od zapremine proizvedene otpadne vode i karakterisitka zagaenosti.
Utede
Zabiljeeno je da, u usporedbi sa konvencionalnim postrojenjima, ICW pristup omoguava
utedu na operativnim, vrijednosnim i kapitalnim trokovima od 0,03 EUR, 0,49 EUR i 0,46
EUR po kg HPK. Uteda je uglavnom zahvaljujui smanjenim trokovima energije,
nekoritenju hemikalija i nestvaranju i skladitenju mulja.
Kljuni razlozi za implementaciju
Ekonomska utede.
8.4.6 Tretman mulja
Ovo poglavlje pokriva tretman mulja iz otpadnih voda. Tehnike za koritenje i odlaganje
mulja nisu sadrane u ovom dokumentu. Izbor ovakvog tretmana moe biti izazvan
mogunostima upotrebe i odlaganja koje su dostupne operatoru. Ovo ukljuuje recimo,
rasprostiranje mulja na zemljite, odlaganje koje se vri na odlagalitima otpada, upotreba
materijala za izolaciju, spaljivanje, suspaljivanje, vlana oksidacija, piroliza, gasifikacija,
vitrifikacija. Kapitalni i operativni trokovi vezani za tretman mulja mogu biti visoki u
usporedbi sa ostalim PTOV aktivnostima, a samim tim i mjerilo pri odabiru, jer se tei
smanjenju trokova u ranoj fazi projektovanja postrojenja. Pravni okvir vezan za zatitu
okolia/ivotne sredine znaajno ograniava mogunosti odlaganja ili znaajno poveava
njegove trokove.
Tehnike prerade mulja iz otpadnih voda
Tehnike za tretman mulja tipino ili smanjuju zapreminu za odlaganje ili mijenjaju svrhu za
odlaganje ili ponovno koritenje. Tipino, smanjenje volumena putem dehidracije se moe

308

odvijati na licu mjesta, a dalja prerada mulja se odvija izvan lokacije pogona i postrojenja.
Smanjivanjem zapremine mulja za odlaganje dolazi do smanjenja trokova transporta i ako
ide na odlagalite otpada, do smanjenja trokova samog odlagalita. Tehnike tretmana koje se
primjenjuju u prehrambenoj industriji su prikazane detaljno u nastavku.
Kondicioniranje mulja (T38)
Opis
Svrha kondicioniranja mulja je poboljanje njegovih karakteristika kako bi se lake zgusnuo
i/ili dehidrirao. Uobiajene tehnike koje se koriste su hemijske ili termalne. Hemijsko
kondicioniranje pomae pri separaciji vezane i ubaene vode iz mulja. Termalno
kondicioniranje podrazumijeva zagrijavanje mulja pod pritiskom u kratkom vremenskom
periodu.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje zapremine mulja.
Utede
Trokovi hemikalija su obino veoma visoki..
Stabilizacija mulja (T39)
Opis
Mulj se stabilizuje hemijskim, termalnim, anaerobnim i aerobnim procesima kako bi se
poboljalo njegovo zgunjavanje i/ili dehidracija i smanjenje neprijatnih mirisa i patogena.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje sastojaka neprijatnog mirisa. Smanjenje koliine biorazgradivih vrstih materija
mulja. Smanjenje koliine biorazgradive rastvorljive tvari, putem pretvaranja mineralizovanih
nitrogen/organskih tvari u humusom bogat materijal. Smanjenje patogenih organizama.
Smanjenje potencijala za truljenje.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Termalna stabilizacija zahtjeva dosta energije i oslobaa neprijatne mirise. Aeorbna
stabilizacija, takoer zahtjeva dosta energije za mijeanje i snabdijevanje kiseonikom.
Operativni podaci
Hemijski proces stabilizacije ima niske tehnoloke zahtjeve i moe poboljati nizvodnu
dehidraciju, smanjiti neprijatne mirise i patogene organizme. U svakom sluaju, poveava
sadraj vrste materije u mulju. Termalni proces stabilizacije ne zahtjeva puno prostora i
efikasan je tretman za dehidraciju mulja i unitavanje bakterija. Odabir ove tehnike moe
ovisiti o tome da li je zagrijavanje prirodno, dobiveno kao sporedni proizvod procesa koji se
odvijaju u postrojenju ili zahtjeva za direktan input energije. Aerobni proces stabilizacije
proizvodi mulj bez neprijatnih mirisa i veoma je lako operativan. Na proces znaajno utie
temperatura i mulj ima siromane mehanike dehidracijske karakteristike. Anaerobni proces
stabilizacije proizvodi gas, koji je izvor energije. Ovu tehniku karakterie dugo rezidualno
vrijeme i postie se dobra mineralizacija mulja.
Primjenjivost
Primjenjiv u svim pogonima i postrojenjima prehrambene industrije koje proizvode mulj.

309

Utede
Termalna i anaerobna stabilizacija imaju visoke kapitalne trokove. Aerobna stabilizacija ima
niske kapitalne trokove.
Zgunjavanje mulja (T40)
Opis
Zgunjavanje je procedura koja se koristi za poveanje sadraja vrste materije u mulju
uklanjanjem dijela tene frakcije. Tehnike koje se obino koriste za zgunjavanje mulja su
sedimentacija, centrifuga i DAF. Najjednostavnija tehnika zgunjavanja je dozvoliti mulju da
se konsoliduje u rezervoarima za sedimentaciju mulja.
Zgunjavanje se moe primijeniti i za primarne i za sekundarne tretmane muljem. Primarni
tretman muljem se sastoji uglavnom od neorganske materije i/ili primarne organske vrste
materije.
Uglavnom su u stanju da se sastave bez hemijske podrke, poto tretirana voda nije
prekomjerno ubaena u mulj. Voda u sekundarnom tretmanu mulja je vezana unutar
skupina i tee ju je ukloniti.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje zapremine mulja
Nepoeljni efekti na ostale medije
Mogue otputanje neprijatnih mirisa pri upotrebi DAF. Visoka potronja energije, nastanak
buke i vibracija pri centrifugiranju.
Operativni podaci
Mulj koji se uzima sa dna rezervoara za primarnu i sekundarnu sedimentaciju otprilike sadri
oko 0,5 1,0 % suhe vrste materije i do 4 % vrste materije za flotaciju mulja. Pri upotrebi
flotacije isputenim zrakom, sistem se odrava kao aerobni. U ovom sluaju zabiljeena je
blokada. Na efikasnost zgunjavanja u procesu sedimentacije utie visina sloja mulja, a ne
zapremina sloja koji pliva na povrini iznad njega. Stoga je uzak i visok rezervoar efikasniji
od niskog rezervoara velike povrine. Ova tehnika ne zahtjeva veliki utroak energije. U
zavisnosti od naina primarnog uklanjanja mulja, moe se razmisliti i o upotrebi dva
rezervoara kako bi se postigla mirna sedimentacija u jednom rezervoaru, dok je drugi u
ciklusu punjenja. Ako ovo nije izvodljivo, input mulja se mora odvijati blizu vrha rezervoara
po mogunosti na odbojnoj ploi kako bi se minimiziralo hidrauliko ometanje. Rezidentno
vrijeme u rezervoaru zavisi od prirode mulja. Pretjerano zadravanje se mora izbjegavati kako
bi se minimizirala mogunost ostvarivanja anaerobnih uslova koje prati pojava neprijatnih
mirisa i korozija. Unutar rezervoara se mora dozvoliti blaga agitacija. Obino se koristi
ograda unutar rezervoara za zgunjavanje kako bi se podstaklo smanjenje stratifikacije mulja i
oslobaanje bilo kog ubaenog gasa ili vode. Konvencionalna gravitacijska/postavljena
ograda radi zgunjavanja omoguava zgunjavanje mulja do 4 8 % suhe vrste materije, u
zavisnosti od prirode sirovog mulja i posebno relativnog sadraja primarnog mulja. Stopa
aditiva u zgunjivau se kree izmeu 20 30 m3punjenja/m2 povrine dnevno.
Centrifugiranje prua dobro zadravanje vrste materije koju je teko filtrirati, ne zahtjeva
puno prostora i jednostavna je za postavku, ali se time postie niska koncentracija vrste
materije u vrstom tijelu. Zahtjeva puno energije i zahtjeva profesionalno osoblje na
odravanju. Za mnoge lokacije, samo zgunjavanje mulja je dovoljno za smanjenje zapremine

310

mulja do nivoa pri kom je omogueno odlaganje van lokacije po finansijski povoljnim
uslovima. Za vee lokacije, proces zgunjavanja je prva faza prije odvijanja dehidracije.
Primjenjivost
Primjenjiv u svim pogonima i postrojenjima prehrambene industrije koje proizvode mulj.
Utede
Smanjenje trokova upumpavanja u ureaj za tretman otpadnih voda. Sedimentaciono
zgunjavanje ima niske operativne trokove.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje veliine cijevi i trokova upumpavanja na veim ureajima za tretman otpadnih
voda
Dehidracija mulja (T41)
Opis
Cilj dehidracije je isti kao kod zgunjavanja, s tom razlikom da je koliina vrste materija
mnogo vea. Postoji nekoliko procesa dehidracije mulja i odabir ovisi o prirodi i frekvenciji
proizvedene vrste materije i koliine neophodnog vrstog tijela. Tehnike dehidracije koje se
openito koriste su centrifugiranje, filterska presa sa remenom, filter presa i vakumski filteri.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje zapremine mulja
Nepoeljni efekti na ostale medije
Veliki utroak energije, nastanak buke i vibracije pri centrifugiranju, mada ovo varira zavisno
od brzine i intenziteta individualne operacije.
Operativni podaci
Centrifuga je kontinuiran proces koji proizvodi vrsto tijelo do 40 % suhe vrste materije za
odreeni mulj. S obzirom na prirodu zatvorenosti centrifuge, problemi neprijatnih mirisa su
minimizirani. Dalje, centrifuga dobro zadrava vrstu materiju koju je teko filtrirati, ne
zahtjeva puno prostora i laka je instalacija. Ipak, ovaj proces zahtjeva veliki utroak energije,
postie nisku koncentraciju vrste materije u vrstom tijelu i zahtjeva profesionalno osoblje
na odravanju.
Filter prese su grupni procesi i mogu se runo intenzivirati. Ploe su prekrivene
odgovarajuom filter tkaninom, ovisnom o aplikaciji i mulj se ubacuje u upljinu ploe.
Mulj se dehidrira pod pritiskom tako to filtrat prolazi kroz filtersku tkaninu. Kad se pusti
pritisak i ploe se razdvoje, vrsto tijelo (mulj) se ili runo ukloni ili vibracioni mehanizam
automatizuje proces. Filter presa moe proizvesti i do 40 % suhe vrste materije i omoguiti
filtriranje sa niskim suspendovanim vrstim materijama. Mane ove tehnike su te to je ovo
grupni proces i filter tkanina ima ogranien rok trajanja.
Remen presa i vakuum filteri su kontinuirani procesi sa filter tkaninom koja konitnuirano
prolazi kroz rolere koji silom dehidriraju mulj. Optimizacije performansi zahtjeva redovno i
posebno odravanje.
Remen presa proizvodi i do 35 % suhe vrste materije. Dalje, remen prese se visoko efikasne
u dehidraciji i relativno lake za odravanje. Mana im je hidraulina ogranienja, kratak rok i
osjetljivost na karakteristike prihranjivanja mulja.

311

Vakuum filteri su sloeni sistemi sa maksimalnim diferencijalnim pritiskom od 1 bara. Filtrat

moe imati jako visoke suspendovane vrste estice.
Primjenjivost
Primjenjivi u svim pogonima i postrojenjima prehrambene industrije koje proizvode mulj.
Utede
Mulj sa preko 10 % suhe vrste materije postaje teak i skup za upumpavanje. Dehidracija
proizvodi vrsto tijelo od mulja koji moe sadravati 20 50 % suhe vrste materije.
Trokovi odlaganja opadaju kako se smanjuje sadraj vode. Filter prese imaju visoke trokove
radne snage. Vakuum filteri imaju visoke operativne i trokove odravanja.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjenje trokova odlaganja.
Suenje mulja(T42)
Opis
Suenje mulja je tehnika koja ukljuuje smanjenje sadraja vode u mulju isparavanjem. Svrha
je ukloniti vlanost iz mokrog mulja kako bi se mogao koristiti ili odloiti efikasno.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjenje zapremine mulja
Operativni podaci
Vlani dio suhog mulja moe pasti ispod 10 %. Suenje se postie prirodnim isparavanjem,
pri emu su lokalni vremenski i klimatski uslovi kljuni; ponovnim koritenjem toplote
proizvedene u postrojenju ili direktnim utrokom energije.
8.4.7 Tretmani otpadnih voda specifini za sektor prerade voa i povra
Karakteristike otpadnih voda
Fabrike za preradu voa i povra isputaju velike koliine otpadne vode za koje je
karakteristian visok sadraj organskih materija (najvei dio organske materije nastaje pri
ljutenju i blaniranju). Otpadne vode mogu da sadre jo i sredstava za ienje
(dezinfekciona sredstva kao to su hloridi), vrste materije, suspendovane materije, rastvorene
materije, soli (minerale), nutrijente i patogene organizme. Pri tretmanu otpadnih voda iz
sektora za preradu voa i povra, potrebno je obratiti panju na pH, temperaturu i sadraj soli
(minerala). Karakteristike ovih otpadnih zavise od sljedeih faktora:

kvaliteta i koliine upotrebljene vode,

tipa sirovine i stepena prerade sirovine,
kvalitete ulazne sirovine (stepena zrelosti i oteenja),
da li je proizvodnja sezonskog karaktera,
opreme koja se koristi,
mokrog ili suhog transporta sirovina,
procesa ienja i tipa sredstava za ienje.

312

Najvaniji parametri ovih otpadnih voda su visok sadraj BPK i SS (suspendovane materije).
U zavisnosti od lokalnih zakonskih propisa neophodno je utvrditi koncentraciju pesticida u
otpadnim vodama. U SAD dozvoljena koncentracija pesticida u otpadnim vodama je 0,05
mg/L, i u koliko je koncentracija pesticida u otpadnim vodama vea od propisane neophodno
je preuzeti korektivne mjere.
Tretman otpadnih voda
Dole navedene tehnike preiavanje nije potrebno primijeniti za pogone za preradu
krompira. Razdvajanje vodenih tokova u sektoru prerade voa i povra se u pravilu
primjenjuje prije tretmana otpadnih voda. Nakon razdvajanja, primarni tretman otpadnih voda
podrazumijeva primjenu sljedeih tehnika:

odvajanje krupnog otpada pomou sita (reetke),

ekvalizaciju-ujednaavanje toka,
neutralizaciju,
sedimentaciju (gravitaciono taloenje),
flotaciju (odvajanje uduvavanjem zraka),
centrifugiranje,
precipitaciju (naknadno taloenje upotrebom hemikalija).

Suspendovane materije i vrste estice bolje je odvajati procesom sedimentacije nego

flotacijom (odvajanje upuhavanjem zraka). Ukoliko otpadna voda sadri masti i ulja
primjenjuje se kombinacija sedimentacije i flotacije.
Upotreba hemijskih sredstava u procesu guljenja moe ograniiti upotrebu oguljene biomase
za ishranu. injenica je da ako se oguljena biomasa koristi za ishranu, neophodan je odvojen
tretman otpadnih voda. Vodena para, koja se koristi u procesu guljenja, moe da ima posebno
postrojenje za proizvodnju vodene pare.
U pojedinim sluajevima otpadne vode nakon primarnog tretmana mogu da se odvode do
postrojenja za preiavanje komunalnih otpadnih voda. Ukoliko bi se otpadne vode isputale
direktno u vodotok (povrinske vode) ili bi se ponovo koristile u procesu proizvodnje,
zahtijeva se primjena sekundarnog tretmana otpadnih voda. Zbog sezonskog karaktera
proizvodnje bioloki tretman otpadnih moe da predstavlja problem za rukovanje
postrojenjem za preiavanje otpadnim vodama.
Za otpadne vode kod kojih je vrijednost BPK vea od (1.000-1.500) mg O2/L moe da se
primjeni anaerobni proces preiavanja. Nakon anaerobnog tretmana, a nakon povrinske
aeracije, otpadne vodu mogu da se odvode do postrojenja za preiavanje komunalnih
otpadnih voda, ali se ne smiju isputati direktno (u povrinske i podzemne vode). Za
postrojenja kod kojih je koliina zagaenja mala, moe da se primjeni aerobni proces
preiavanja. Otpadne vode iz sektora prerade voa i povra esto karakterie nedostatak
azota i fosfora i za bioloku aktivnost potrebno je dodati odreenu koliinu N i P. Proces
nitrifikacije i proces uklanjanja fosfora moe biti stimulisan (poboljan) kontrolisanom
aeracijom. Primjenom dvostepenog biolokog anaerobno-aerobnog sistema preiavanja
mogue je postii zahtijevani kvalitet za isputanje otpadne vode. u vodotoke (povrinske
vode).
Ukoliko je dozvolom (vodoprivrednom ili ekolokom) navedeno da efluent mora da zadovolji
uslove za isputanje u vodotok ili ako se za proces proizvodnje zahtijeva ulazna voda,
kvaliteta vode za pie, neophodan je tercijarni tretman otpadne vode. ukljuujui dezinfekciju
i sterilizaciju.

313

Ponovna upotreba otpadne vode u sektoru prerade povra analiza sluaja

Opis
Zbog sve vee potranje za vodama odgovarajuih kvantitativnih i kvalitativnih karakteristika
i zbog stalnog poveanja trokova obrade voda namijenjenih za pie, preduzea koja se bave
preradom povraa neophodno je da primjenjuju sljedee tehnike da bi se smanjila koliina
zahvaene vode:

ponovna upotreba preiene otpadne vode za faze proizvodnje gdje se ne zahtijeva

upotreba vode kvaliteta vode za pie. Primjena aerobnog procesa preiavanja
otpadne vode sa primjenom tercijarnog tretmana (npr. filtracija pomou pjeanih
filtera), dovela bi do smanjenja specifine potronje vode na (3-3,5) m3/t proizvoda,
smanjenje sadraja soli u otpadnoj vodi. primjenom naina guljenja parom,
primjena anaerobnog procesa preiavanja otpadne vode i poveanje kapaciteta
aerobnog postrojenja za preiavanje otpadne vode.
Ostvarene okolinske koristi
Primjenom gore navedenih tehnika smanjila bi se koliina zahvaene vode, a ponovna
upotreba preiene otpadne vode. dovela bi do smanjenja zagaenja, odnosno ukupna
koliina isputene otpadne vode bi se smanjila.
Nepoeljni efekti na ostale medije
Postrojenje za preiavanje otpadne vode iziskuje poveanje trokova za energiju.
Operativni podaci
Izgradnja postrojenja za preiavanje otpadne vode dovela bi do poveanja kapaciteta
proizvodnje od 17.000 t/godinje do 55.000 t/godinje za period od 10 godina. Glavni cilj je
da od ukupne koliine zahvaene vode, najmanje 50 % ini preiena otpadna voda. Na taj
nain bi se specifina potronja vode svela na vrijednost < 2 m3/t proizvoda.
Postrojenje za preiavanje otpadne vode sastoji se od anaerobnog predtretmana (reaktor
zapremine 5.000 m3, optereenja 30 t HPK/dan, specifinog optereenje 6 kg HPK/m3/dan) i
aerobnog tretmana pomou aktivnog mulja. Nakon taloenja, otpadna voda se odvodi na
pjeane filtre (primjenjuje se dvostepena filtracija, maksimalni kapacitet 100 m3/h). Poslije
podeavanja pH vrijednosti i/ili dodatka sredstava za flokulaciju, otpadna voda se podvrgava
procesu ultrafiltracije UF (kapacitet UF jedinice je 40 m3/h, pritisak 0,5-1 bar). Kao mediji za
UF koriste se vlakna, veliine pora 0,001m -0,02 m. Na kraju procesa otpadna voda se
podvrgava procesu reverzne osmoze (primjenjuje se dvostepena reverzna osmoza, kapacitet
20 m3/h, pritisak 8-10 bar, efikasnost procesa 70 %). Iako otpadna voda ne sadri soli i
bakterije, primjenjuje se sterilizacija pomou UV zraenja. Voda koja se koristi za ispiranje
pjeanih filtera i UF jedinice, nakon biolokog tretmana ponovo se vraa u proces.
Utede
Trenutno cijena vode za pie kree se od 0,99 EUR/m3 do 1,54 EUR/m3 i oekuje se rast
cijena vode za pie. Cijena tehnoloke vode (smjesa 1:1 podzemne vode i preiene otpadne
vode) je 1,03 EUR/m3 .
Kljuni razlozi za implementaciju
Ukoliko je bakterioloki ispravna, podzemna voda moe da se koristi u sektoru prerade
povra. Meutim, upotrebe podzemne vode, moe biti ograniena sljedeim faktorima:

314

potrebno je pumpati vodu sa dubine od 300 m,

smanjenje nivoa podzemnih voda moe dovesti do prekida vodosnabdijevanja,
pojedini parametri kvaliteta podzemnih voda ne zadovoljavaju standardom
propisane vrijednosti.

Ponovna upotreba otpadne vode od pranja povra

Opis
Postrojenje za preiavanje otpadne vode od pranja povra napravljeno je tako, da najmanje
55 % ukupne koliine vode koja je namijenjena za pranje povra, ini preiena otpadna
voda Postrojenje je napravljeno (konstruisano) za proizvodni pogon u V. Britaniji. Sistem za
preiavanje se sastoji iz predtretmana otpadne vode u ekvalizatoru, aeracije, membranskog
bio-reaktora (MBR), reverzne osmoze i dezinfekcije pomou UV zraenja. Nakon biolokog
tretmana u MBR reaktoru, otpadna voda se sistemom pumpi dovodi do membranske jedinice
(imamo dvije membranske jedinice), gdje se biomasa pomou membranskih modula odvaja
od otpadne vode i vraa u MBR reaktor. Otpadna voda se, nakon odvajanja biomase, odvodi
na tercijarni tretman.
Ostvarene okolinske koristi
Primjenom prikazanog postrojenja za preiavanje otpadne vode smanjila bi se koliina
zahvaene vode, a samim tim i koliina isputenih otpadnih voda.
Operativni podaci
Od ukupno 1200 m3/dan otpadne vode od pranja povra, vie od 815 m3/dan sistemom pumpi
se dovodi do MBR reaktora. Nakon tercijarnog tretmana otpadne vode primijenjena reverzna
osmoza i UV dezinfekcija), vie od 650 m3/dan moe da se koristi za pranje povra ili kao
tehnoloka voda. HPK influenta je oko 1.444 kg/dan i zavisi od kapaciteta proizvodnje.
Intenzivni aerobni uslovi stvoreni unutar bio-reaktora, za projektovani nivo optereenja
suspendovanim materijama od 15.000 mg/L, kombinovano je sa procesom starenja mulja
aktivnog mulj, i omoguava dobar kvalitet efluenta.
Zapremina bioreaktora je smanjena za oko 20 % u odnosu na konvencionalne postupke
preiavanja.
Oko 50 % otpadne vode nakon sprovedenog postupka preiavanja zadovoljava kvalitet
vode za pie i moe biti ponovno upotrebljena u procesu proizvodnje. Vrijednost HPK ulazne
otpadne vode (influent) od 1.500 mg/l, nakon sprovedenog postupka preiavanja, je
smanjena skoro na nulu. Sistem za odvajanje biomase ultrafiltracijom obezbjeuje filtrat koji
se direktno podvrgava procesu reverzne osmoze i sterilizacije pomou UV zraenja.
Ponovna upotreba otpadne vode u procesu prerade graka, nakon hlorisanja
Mikrobioloko zagaenje moe da se sprijei upotrebom hlordioksida kao dezinfekcionog
sredstva. Koncentracija hlordioksida koja obezbjeuje efikasno uklanjanje mikrobiolokog
zagaenja odgovara koncentraciji hlordioksida pri procesu dezinfekcije vode za pie, i iznosi
0,5 ppm. Upotreba rehlorisane vode (voda hlorisana vie puta), koja se koristi za pranje pri
ulazu voa i povra, u pojedinim zemljama nije dozvoljeno. Ponovna upotreba rehlorisane
vode na mjestima gdje ona moe doi u direktan kontakt sa voem i povrem takoer se ne
preporuuje.

315

Prerada krompira
Osnovna karakteristika otpadne vode iz procesa prerade krompira je prisustvo "lako"
biorazgradljivih organskih materija. Problemi koji mogu da nastanu u toku preiavanja
otpadne vode su:

promjena (dnevna, sedmina, god.) kvantitativnih i kvalitativnih karakteristika

otpadne vode,
visoka koncentracija neistoa,
neuravnoteen sastav otpadne vode (visok sadraj ugljenih hidrata, nedostatak
nutrijenata),
prisustvo materija koje izazivaju pojavu pjene (proteini),
pojava velikih koliina mulja,
porast temperature (35 0C -40 0C) otpadne vode, iziskuje upotrebu hladnjaka,
intenzivna anaerobna razgradnja dovodi do pojave neprijatnih mirisa,
prisustvo kiselina u toku fermentacije, prouzrokuje pad vrijednosti pH (4-5). Proces
nastajanje kiselina traje oko 2 sata.

Za anerobno/aerobni sistem preiavanja neophodno je utvrditi ukupnu koliinu zagaenja

od azotne komponente u otpadnoj vodi i da li je mogue preiavanje isputene otpadne vode
ili pojedinih tokova, odnosno da li otpadna voda u aerobnoj fazi preiavana otpadna voda
sadri dovoljno ugljenika za uklanjanje azotne komponente. Ukoliko se gore navedene
injenice uzmu u obzir, mogua je primjena biolokog tretmana za preiavanje, na otpadne
vode iz pogona za preradu krompira. Upotreba UASB reaktora se ne preporuuje za otpadne
vode iz pogona guljenja krompira.
8.5

TEHNIKE ZA TRETMAN OTPADA NA KRAJU PROCESA

Otpad koji nastaje u sektoru prerade voa i povra je uglavnom organskog porijekla. Tu spada
odbaeno voe i povre tokom selekcije kod ukljuivanja u proizvodni proces, kao i kora,
drke i drugi dijelovi voa i povra koji nastaju tokom tehnolokih operacija poput guljenja,
odvajanje kopica i sjemenki, dotjerivanje sirovina za njihovu obradu i sl. Odreene koliine
otpada se javljaju i kod pakiranja u formi oteenog materijala ili vika (folija, najlon, etikete,
kartonske kutije, plasticne kesice i dr.).
U Poglavlju 7.3 navode se mjere za smanjenje ovog otpada, na mjestu njegovog nastanka.
Ovdje treba naglasiti znaaj postupanja s otpadom, koji se javlja na kraju proizvodnog
procesa, nakon poduzetih mjera za njegovu minimizaciju tokom prizvodnog procesa, odnosno
na mjestu njegovog nastanka.
U tom kontekstu, za otpad razdvojen po kategorijama, preporuuje se sljedee:
o Ambalani otpad poput papira i kartona, oteenih tetrapak kutija za sok i
sl. preporuuje se postupanje sa otpadom, iz proizvodnog procesa, u
skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom, koje e pravovremeno odvoziti
ovaj otpad i pravilno ga tretirati.
o Ambalani otpad poput staklenih tegli i konzervi preporuuje se
postupanje sa otpadom, iz proizvodnog procesa, u skladu sa Zakonom o

316

upravljanju otpadom (stakla i konzervi), koje e pravovremeno odvoziti

ovaj otpad i ispravno ga tretirati
o Otpad organskog porijekla (ostaci voa i povra) preporuuje se
postupanje sa otpadom, iz proizvodnog procesa, u skladu sa Zakonom o
upravljanju otpadom, koje e ovaj otpad koristiti za izradu komposta ili sa
zemljoradnikom zadrugom za poljoprivredne potrebe. Moe se sklopiti
ugovor sa farmama, koje e ovaj otpad koristiti za stonu ishranu
8.6

SPRJEAVANJE NESREA VELIKIH RAZMJERA

Jedna od najznaajnijih potencijalnih ekolokih posljedica vezano za postrojenja iz

prehrambene industrije jeste nesrea koja bi mogla da negativno utjee na okoli. Nju obino
karakterie sluajno isputanje otpadnih materija direktno u vazduh, vodu ili zemlju, mada to
takoer moe biti i propust koji dovodi do proizvodnje otpada, koji bi se inae mogao izbjei.
Naprimjer, sluajno isputanje sadraja cisterne koja sadri sirovinu, npr. mlijeko; ili
proizvod, npr. biljno ulje, ili pomoni materijal, kao to je amonijak, moe imati znaajno
tetan utjecaj na lokalne vodotoke ili sistem vodosnabdjevanja. Takve nesree se mogu desiti
tokom rutinskih ili nerutinskih radnji.
Postoji niz faza u upravljanju sluajnim isputanjima, koje obuhvataju:

Identifikovanje potencijalnih nesrea koje bi mogle zagaditi okoli;

Sprovoenje procjene rizika za identifikovane potencijalne nesree u cilju
utvrivanja vjerovatnoe pojavljivanja, te potencijalne konkretne vrste i ozbiljnost
tetnosti za okoli
Razvijanje mjera kontrole u cilju spreavanja, eliminisanja ili smanjivanja, do
prihvatljivog nivoa, rizika povezanih sa identifikovanim potencijalnim nesreama
Razvijanje i sprovoenje plana intervencije u sluaju nesree;
Analiziranje svih nesrea i izbjegnutih nesrea, kako bi se identifikovali njihovi
uzroci i sprijeilo ponavljanje.

Identifikovanje potencijalnih nesrea

Opis
Nesree se mogu desiti kao rezultat, npr.:

gubitka uskladitenog sadraja, npr. curenje, prolijevanje ili proputanje posude ili
rezervoara;
gubitka sadraja zbog propusta na kontroli procesa;
propusta ili kvara tehnika na kraju procesa, koje imaju za cilj smanjenje zagaenja;
kvara na komunalnim instalacijama, npr. vodovodnim ili elektrinim.

Identifikovane informacije o potencijalnim nesreama se zatim mogu upotrijebiti za procjenu

rizika.
Informacije koje se mogu upotrijebiti su, npr.:
(a) Informacije o supstancama u postrojenju
Na mogunost deavanja nesree znatno utjeu sirovine, pomoni materijali, poluproizvodi,
proizvodi i otpad u postrojenju, tako da je bitno:

317

voditi inventar supstanci. Mogue je da postoji zakonska obaveza da se ovo predoi

hitnim slubama
procijeniti njihovu potencijalnu ekoloku (i sigurnosnu) opasnost. Dobar izvor
ekolokih i informacija o sigurnosti su deklaracije o sigurnosti materijala, koje
obezbjeuje isporuilac supstanci, te deklaracije o proizvodu, koje se obino
sainjavaju interno od strane privrednog subjekta.
informacije o koliinama koje su uskladitene u postrojenju i njihova tana
lokacija.

(b) Identifikovanje emisija iz pogonskih procesa/inventar emisija

Bitno je da se identifikuju sva isputanja/emisije ili potencijalna isputanja/emisije koje bi
mogle dovesti do abnormalne pojave/sluajnog isputanja.
Najsistematiniji nain da se ovo uradi jeste da se proe kroz svaki procese i identifikuju
potencijalne emisije. To obino podrazumijeva:

isporuku sirovine
skladitenje sirovina u rasutom stanju
skladitenje sirovina koje nisu u rasutom stanju, bave, vree, kontejner za prijevoz
i skladitenje tenosti i sirovina u rasutom stanju
proizvodnju
pakovanje
paletiranje
skladitenje.

Pored razmatranja procesa, potrebno je uzeti u razmatranje i pomonu opremu/procese u

postrojenju. Tu obino spadaju:

komunalne instalacije, npr. kotlovnica, kompresovani vazduh, vodovodni sistem,

sistem za snabdijevanje amonijakom
interni transport u postrojenju, npr. viljukari.

Takoer, razmatraju se i mogui scenariji koji bi mogli rezultirati sluajnim iznenadnim

poveanjem nivoa buke u krugu postrojenja.
(c) Plan postrojenja
Plan postrojenja se koristi za prikaz postojeeg sistema odvoda i mehanizama
kontrole/smanjenja zagaenja; poziciju objekata za skladitenje krupnih i sitnih materija za
materije koje se skladite u rasutom stanju (rinfuzi), kao i za materije koje su naroito opasne;
sisteme transporta, kao to je transport opasnih materija cjevovodima; glavne take emisija u
zrak i osjetljive predjele i receptore. Vano je da se ovaj plan redovno aurira.
(d) Pozicija u odnosu na ekoloke receptore
U zavisnosti od supstance koja se ispusti uslijed nesree, tetnost se moe ak smatrati
globalnim problemom ili oneienjem koje zahvata samo podruje u blizini postrojenja. Da
bi se uvidjelo kakav potencijalni ekoloki utjecaj moe imati sluajno isputanje, bitno je
poznavati lokalnu ekoloku situaciju. Iako postoje oblasti slinosti izmeu postrojenja, isto
tako postoje i razlike, npr. postrojenja smjetena u ruralnim podrujima, stambenim
sredinama i industrijskim zonama e se vjerovatno baviti razliitim ekolokim pitanjima.
Sluajno isputanje emisija u zrak, smrada i iznenadno poveanje nivoa buke su kljuna
pitanja za postrojenja koja su smjetena u blizini naselja, dok je utjecaj na lokalne vodotoke i
biljni i ivotinjski svijet pitanje od znaaja za ruralna podruja. Potrebno je razmotriti pitanje
318

javnih komunalija, naroito kad je u pitanju isputanje povrinskih voda ili otpadnih voda u
lokalnu rijeku ili gdje postoji mogunost zagaenja podzemnih voda.
Osim toga, korisno je posjedovati osnovna znanja o geolokim i hidrogeolokim obiljejima
podruja na kojem se gradi postrojenje. Ako je ono smjeteno na glinenom zemljitu, bit e
potrebno vie vremena da isputeni materijal dopre do oblinjih podzemnih voda nego u
sluaju pjeskovitog ili propusnog tla.
Snimanjem lokacije mogu se identifikovati svi ekoloki receptori na lokaciji i identifikovati
oni koji su naroito osjetljivi, npr.

vodotok - prijemnik, koja prima tretirane i/ili povrinske vode

stambene jedinice u neposrednoj blizini postrojenja
lokalna turistika atrakcija u blizini postrojenja
lokalne kole/bolnice
osjetljivi akviferi
lokaliteti od naroitog naunog znaaja
podruja izvanredne prirodne ljepote.

e) Informacije o lokaciji postrojenja i njenoj historiji

Cilj dokumentovanja informacija o lokaciji postrojenja je da se pokae da na tom lokalitetu
nema okolinih problema za koje je postojala mogunost da nastanu uslijed aktivnosti koje su
se ranije odvijale na tom lokalitetu. Prikupljene informacije takoer pruaju osnovu iz koje se
mogu procijeniti utjecaji sluajnih isputanja zagaujuih supstanci do kojih moe doi u
budunosti.
Kljuni problem ovdje je zagaeno zemljite ili zagaene podzemne vode. Do ovakvog
zagaenja moe doi iz izvora kao to su podzemni rezervoari, loa zatita od prolijevanja i
curenja, odlaganje otpada u krugu postrojenja i odvodi koji cure. Ukoliko se dokumentuje u
koje svrhe se zemljite ranije koristilo, mogu se identifikovati podruja na kojima je moda
dolo do zagaenja, te ukoliko je potrebno, mogu se provesti istraivanja koja ukljuuju
uzimanje uzoraka i analizu tla/podzemne vode. Ovakva istraivanja se obino samo vre
ukoliko se vjeruje da postoji osnovan rizik da je zemljite ili podzemna voda zagaena.
(f) Druge informacije
Drugi faktori koji pomau u identifikaciji potencijalnih izvora okolinih nesrea ukljuuju:

ranije incidente ukljuujui izbjegnute nesree,

uspostavljene sisteme tehnoloke i operativne kontrole i propuste i kvarove ovih
sistema
ljudske postupke, interakciju izmeu operatora i proizvodnih operacija, te
mogunost za okoline incidente uzrokovane ljudskim postupcima.

(g) Struktuirane tehnike

Struktuirane tehnike mogu se koristiti da bi se identificirale potencijalne nesree. Ove tehnike
detaljno razmatraju dijagrame toka proizvodne operacije koja se analizira. HAZOPS (Studije
opasnih materijala i operabilnosti)18, FMEA (Analiza moguih propusta i njihovih
posljedica)19 i SWIFT (Struktuirana tehnika ta ako)20 su primjeri takvih metoda. Ove
18 HAZOPS - Hazard and Operability Studies
19 FMEA - Failure Mode and Effects Analysis

319

tehnike mogu oduzeti jako puno vremena i sredstava, i obino se ne koriste u postrojenjima
gdje su procesi i operacije relativno jednostavni.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjeni rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli.
Primjenjivost
Primjenjivo u svim prehrambenim postrojenjima, meutim, ukoliko se potencijalne nesree
identifikuju ve u fazi projektovanja postrojenja, njihovo sprjeavanje se moe na laki i
ekonominiji nain inkorporirati, nego kada se one dodaju kasnije.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjeni rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Primijenjeno u velikom broju postrojenja.
Procjena rizika
Opis
Procjena rizika je jedan vaan dio procedure upravljanja, kao to je i primjena ove tehnike
koja e odrediti koliko rukovodioci u preduzeima razmiljaju o tome da li postoji znaajan
rizik da se desi nesrea.
Detaljnost i vrsta procjene rizika zavisi od karakteristika postrojenja i lokacije na kojem se
nalazi. Potrebno je uzeti u obzir obim i prirodu aktivnosti koje se odvijaju u postrojenju koje
je predmet istraivanja, kao i rizici po okoli, ukljuujui i rizike po ljudsko zdravlje.
Opasnost je bilo ta to prijeti mogunou da nanese tetu. Rizik je vjerovatnoa da e
opasnost nanijeti spomenutu tetu nekome ili neemu, tj. da li su male ili velike anse da e
biti nanesena teta od te opasnosti.
(a) Ozbiljnost nesree
Neki primjeri ozbiljnosti nesree, na skali od 0 4, gdje 4 predstavlja najvii nivo ozbiljnosti,
podrazumijevaju:

isputanje vrste materije u postrojenju, koja je u potpunosti zadrana i koja se

moe koristiti, ne bi nanijela nikakvu ekoloku tetu, te se rangira sa oznakom 0
u sluaju da je isputena materija uzrokovala kratkorono i blago zagaenje dijela
tla u krugu postrojenja, to bi bilo oznaeno sa 1. Meutim, ako je isputena materija
prodrla do podzemnih voda, te bi mogla da nanese tetu regionalnih razmjera
zagaivanjem vode, to bi bilo oznaeno u rasponu od 2 do 4 u zavisnosti od
zagaivaa, koliine materije i osjetljivosti podzemnih voda, npr. da li se one
koriste kao izvor vode za pie.
ako je isputena materija prodrla u drenani sistem povrinskih voda, moe nastati
manja, srednja ili ozbiljna teta po lokalni okoli. U zavisnosti od koliine i
toksinosti isputene materije, oznaka bi bila 2, 3 ili 4.

(b) Vjerovatnoa
20 SWIFT Structured What-IF Technique

320

Vjerovatnoa pojave zavisi od toga da li su uspostavljene i da li se primjenjuju sve neophodne

mjere opreza, npr. zakonske ili one koje su usvojene kao nacionalni, meunarodni ili
industrijski standardi za procese i operacije specifine za konkretno postrojenje. I
vjerovatnoa se moe bodovati, npr. na skali od 1 5, gdje 5 predstavlja najveu
vjerovatnou.
(c) Opta procjena rizika
Opti nivo rizika se dobija mnoenjem ozbiljnosti nesree sa njenom vjerovatnoom.
Primjena procjene omoguava da se napravi sistematina analiza potencijalnih nesrea i da se
saini lista prioritetnih mjera za kontrolu rizika, pri tom osiguravajui da se prvo rjeavaju
najvaniji rizici.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli.
Operativni podaci
Procjena rizika zastarijeva kad se promijene tehnoloki ili operativni uslovi. Kako bi se
osiguralo da su one efektivne, mora se obavljati njihovo redovno periodino auriranje, kao i
nakon deavanja znaajnih promjena na postrojenju, kao to je uvoenje novih operacija.
Osjetljivost javnosti ne mora nuno da bude u uzajamnoj vezi sa ekolokom tetnosti ili
potivanjem zakona. Vea je vjerovatnoa da e ona biti procijenjena na osnovu broja albi
od strane graana i relevantnih organa vlasti, te interesovanja koje ove strane budu pokazivale
za aktivnosti koje se dovode u vezu sa postrojenjem.
Primjenjivost
Primjenjivo kod svih novih i postojeih postrojenja iz prehrambene industrije.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Primijenjeno u velikom broju postrojenja.
Identifikovati potencijalne nesree koje se moraju kontrolisati
Opis
Nakon to se napravi procjena rizika, neophodno je identifikovati nesree koje mogu
uzrokovati znaajne ekoloke posljedice i koje se trenutno ne kontroliu adekvatno. To se radi
uz koritenje rezultata procjene rizika. U cilju identifikacije prioriteta, moe se koristiti sistem
bodovanja. S vremenom moe doi do promjena u tom pogledu u okviru kontinuiranog
programa poboljanja zatite okolia.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli.
Primjenjivost
Primjenjivo kod svih novih i postojeih postrojenja iz prehrambene industrije, meutim, u
sluaju da su potencijalne nesree identifikovane u fazi projektovanja postrojenja, njihovo
sprjeavanje se moe na laki i ekonominiji nain inkorporirati, nego kada se one dodaju
kasnije.

321

Kljuni razlozi za implementaciju

Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Primijenjeno u velikom broju postrojenja.
Identifikovati i sprovesti neophodne mjere kontrole
Opis
Potrebno je sprovesti procjenu o identifikovanim izvorima potencijalnih nesrea u cilju
utvrivanja da li su neophodne nove mjere kontrole ili je neophodno poboljati postojee
mjere kontrole.
Tipine mjere kontrole koje se mogu uzeti u razmatranje su:

procedure upravljanja
operativne procedure
preventivne tehnike
ugraivanje zatite od prosipanja, prolijevanja itd.
dizajniranje procesa/kontrola procesa.

(a) Procedure upravljanja

Procedure upravljanja sistemom se mogu uspostaviti u cilju procjene novih aktivnosti
postrojenja i osiguravanja da se vodi rauna o pitanjima okolia, ukljuujui mogunost
potencijalnih isputanja. Ove procedure podrazumijevaju:

procedure procjene ekolokih rizika povezanih sa novim sirovinama

osiguravanje da su uspostavljene adekvatne mjere kontrole
provjeravanje kompatibilnosti sa drugim materijalima i sirovinama sa kojima
sluajno mogu doi u kontakt
sprovoenje procedura procjene novih procesa u cilju osiguravanja da su mjere
kontrole ugraene u fazi projektovanja kako bi se sprijeila ili minimizirala
sluajna isputanja.

(b) Operativne procedure

Moraju se uspostaviti operativne procedure, koje obuhvataju sve kljune procese u
postrojenju, a u cilju osiguravanja smanjenja rizika od nesree.
Operativna uputstva za procese postrojenja ukljuuju, npr.

sprovoenje rutinskih provjera o potencijalnim izvorima sluajnih isputanja i bilo

kojih drugih mjera kontrole koje su uspostavljene
sprovoenje redovnih testiranja opreme za smanjenje zagaenja, kao to su filteri,
cikloni i postrojenja za tretman otpada
sprovoenje redovnih inspekcija podzemnih cisterni i postavljanje zatite (kao npr.
vodonepropusne obloge) s ciljem sprjeavanja prosipanja i curenja

(c) Preventivne tehnike

Jedan primjer:

ugraivanje odgovarajuih barijera u cilju spreavanja nastanka tete na opremi

koju bi moglo izazvati kretanje vozila.

322

(d) Ugraivanje zatite od prosipanja, prolijevanja itd.

Ove mjere podrazumijevaju:

primjena zatite (nepropusne obloge, zatitni premazi) kod skladitenja materijala u

rasutom stanju (rinfuzi)
koritenje opreme za skupljanje prolivenog materijala, u cilju minimiziranja
utjecaja sluajnog isputanja
izoliranje odvodnih cijevi
zadravanje ili smanjenje sluajnog isputanja putem sigurnosnih ventila ili diskova
za zatitu od prevelikog pritiska

(e) Projektovanje procesa/kontrola procesa

Postrojenje u kojem se odvijaju procesi mora biti projektovano i kontrolisano na nain da je
rizik od sluajnog isputanja materijala eliminisan ili minimiziran na prihvatljiv nivo.
Projektovanje procesa/mjere kontrole ukljuuju:

primjenu tehnika u cilju praenja efikasnosti opreme za smanjenje zagaenja, npr.

pad nivoa pritiska u filterima
primjena tehnika u cilju spreavanja prelijevanja cisterni, npr. mjerenje nivoa,
alarm i regulacijski ventili za visok nivo
Ostvarene okolinske koristi
Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli.
Primjenjivost
Primjenjivo u svim novim i postojeim postrojenjima iz prehrambene industrije.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Primijenjeno u velikom broju postrojenja.
Sainiti, sprovesti i testirati plan za hitne sluajeve
Opis
Moraju se sainiti i uspostaviti procedure/planovi intervencije, kako bi se, u sluaju da doe
do incidenta, osiguralo da se normalna situacija uspostavi sa minimalnim posljedicama po
okoli. Ako plan nije testiran, on moda nee pravilno funkcionisati u sluaju nastanka
nesree, a postoji potreba za tim. U sluaju promjene uslova u postrojenju ili promjene
odgovornosti, potrebno je revidirati plan intervencije.
Obino se planovi intervenciju prave za kompletno postrojenje i ukljuuju sigurnosne i
znaajne ekoloke rizike. Procedure intervencije koje se odnose na identifikovane bitne
ekoloke rizike se mogu ugraditi u generalni plan intervencije u sluaju nesrea.
Tipian plan intervencije koji se tie ekolokih incidenata sadri slijedee komponente:

uloge i odgovornosti pojedinaca se moraju jasno definisati, i to:

procedure za operatore koji ostaju da upravljaju kritinim operacijama
postrojenja
procedure i pravce izlaza u sluaju nude

323

procedure za sve zaposlene

zaduivanje spasilakih i medicinskih dunosti
moraju se uspostaviti/dogovoriti procedure obavjetavanja o nesreama i
informisanja nadlenih ekolokih organa i hitnih slubi
potrebno je sprovesti radnje minimiziranja utjecaja bilo kakvog ekolokog
incidenta
potrebno je napraviti spisak zaposlenih sa imenima.

Naprimjer, preporuuje se uspostavljanje procedura intervencije koje se odnose na incidente

koji bi se mogli ticati isputanja sljedeih materija:

amonijaka
uskladitenih tenih sirovina ili proizvoda koji se skladite u rasutom stanju, npr.
jestivo ulje i mlijeko
praine nastale tokom suenja, kao to je suenje rasprivanjem
potencijalno opasni nus-proizvodi, npr. biocidi i dizel gorivo

Osnovni cilj plana intervencije jeste ponovno uspostavljanje normalnog stanja to je bre
mogue sa minimalnim posljedicama po okoli. Vanredne situacije se veoma razlikuju po
teini i sloenosti, te je zato vano da su planovi intervencije dovoljno fleksibilni da mogu da
se odnose i na manje, ali i na ozbiljne incidente, kao i da budu dovoljno jednostavni kako bi
se mogli brzo sprovesti.
Posljedice potencijalno katastrofalnih incidenata mogu biti znaajno umanjene sistematinom
pripremom, te redovnim detaljnim testiranjem planova sa obavijetenim i obuenim osobljem.
U vanrednim situacijama nema dovoljno vremena da se odluuje ko je glavni, da se istrauje
koje eksterne agencije bi mogle identifikovati izvore pomoi, ili da se osoblje obuava za
djelovanje u sluaju nude. Sve ovo mora biti obezbijeeno prije nego to se desi vanredna
situacija.
Ostali razlozi za pripremu planova intervencije u sluaju nesree su:

skraivanje vremena za razmiljanje nakon to nastupi nesrea moe znatno

smanjiti njene posljedice, u pogledu, npr. ozljeda ljudi, tete po imovinu, ekolokih
posljedica i gubitka privredne aktivnosti
osiguravanje da je situacija pod kontrolom, a ne u haosu
smanjenje loeg publiciteta, poto nesree velikih razmjera mogu ostaviti lo
utjecaj na ugled organizacije, a kasnije na prodaju i odnose s javnou
ispunjavanje zakonskih obaveza. Planovi intervencije u sluaju nesree su obavezni
u mnogim zemljama
omoguavanje uslova za obavjetavanje eksternih agencija, ire javnosti, sredstava
javnog informisanja i vieg rukovodstva privrednog subjekta.

Planovi intervencije takoer mogu osigurati uspostavljanje odgovarajuih tehnika nadzora u

cilju ograniavanja posljedica bilo kakvog incidenta, kao to je oprema za isputanje ulja,
izolacija odvodnih cijevi, alarmiranje nadlenih organa, procedure evakuacije, itd.
Ostvarene okolinske koristi
Minimiziranje zagaenja koja nastaju kao rezultat pojave nesrea.
Primjenjivost
Primjenjivo u sluajevima postojanja znatnog rizika zagaenja kao rezultat nastanka nesrea.

324

Kljuni razlozi za implementaciju

Minimiziranje zagaenja koje nastaje kao rezultat pojave nesrea, ograniavanje tete za
ugled privrednog subjekta nakon pojave nesree i ograniavanje razliitih trokova vezanih za
ponovno uspostavljanje postrojenja, te zakonskih novanih naknada i obaveza.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Primijenjeno u velikom broju postrojenja.
Analizirati sve nesree i izbjegnute nesree
Opis
Mogu se stei iskustva analiziranjem svih nesrea, kao i izbjegnutih nesrea. Mogu se
identifikovati razlozi zato je dolo do nesrea koje su se desile, i onih koje su izbjegnute, te
se mogu preduzeti radnje za sprjeavanje njihove ponovne pojave. U sluaju da se ne
analiziraju izbjegnute nesree, moe se propustiti prilika da se nesrea sprijei. Voenje
evidencije moe pomoi da se osigura da su preduzete sve neophodne radnje i da se odravaju
preventivne kontrole.
Ostvarene okolinske koristi
Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli.
Operativni podaci
Primjer izbjegnute nesree je primjeivanje da je neko ostavio otvoren ventil na praznoj
cisterni, ali da je ostalo dovoljno vremena da se on zavrne prije nego to se cisterna ponovo
napuni. Uvoenje i koritenje tehnikog ili operativnog rjeenja za spreavanje ove situacije
moe sprijeiti pojavu nesree u budunosti, prilikom naprimjer pumpanja tenosti u otvorenu
cisternu i direktno u postrojenje za preiavanje otpadne vode ili prosipanja u dvoritu, a
potom u povrinske i/ili podzemne vode. Primjenom relevantnih mjera sprjeava se i
proizvodnja otpada i sluajno isputanje.
Primjenjivost
Primjenjivo u svim novim i postojeim postrojenjima iz prehrambene industrije.
Kljuni razlozi za implementaciju
Smanjen rizik od nesrea koje mogu zagaditi okoli.
Primjeri postrojenja u kojima su navedene mjere primijenjene
Primijenjeno u velikom broju postrojenja.

SMJERNICE I KRITERIJI ZA ODREIVANJE GRANINIH VRIJEDNOSTI

EMISIJA

Davanje okolinskih/ekolokih dozvola je kljuni instrument smanjenja industrijskog uticaja

na okoli/ivotnu sredinu, pomaui da on bude u skladu sa okolinskim zahtjevima i da
promovira tehnoloke inovacije. Izdavanje integralne okolinske/ekoloke dozvola bavi se

325

svim znaajnim uticajima koje vea industrijska postrojenja imaju na okoli/ivotnu sredinu
kako bi se isti zatitio kao cjelina.
Opi cilj davanja okolinskih/ekolokih dozvola je zatita ljudskog zdravlja i okolia/ivotne
sredine i to definiranjem na transparentan, odgovoran nain pravno obavezujuih zakona za
pojedinane izvore sa znaajnim uticajem na okoli.
Izdavanje integralnih dozvola znai da se emisije u zrak, vodu (ukljuujui isputanja u
kanalizaciju) i zemljite, produkcija otpada, kao i opseg drugih okolinskih uticaja moraju
zajedno razmatrati.
To znai takoer, da nadleni organi moraju postaviti uvjete dozvole tako da bi se postigao
visok nivo zatite cjelokupnog okolia/ivotne sredine koji je definiran kroz standard kvaliteta
okolia/ivotne sredine. Ovi uvjeti se obino baziraju na upotrebi koncepta najboljih
raspoloivih tehnika koji balansira koristi za okoli sa trokovima operatora, naglaava
sprjeavanje i kontrolu zagaenja i smanjenje radije nego tretman na kraju proizvodnog
procesa.
U skladu sa odredbama Zakona o zatiti okolia/ivotne sredine, u dijelu koji govori o
izdavanju okolinske/ekoloke dozvole, granine vrijednosti emisija (GVE) i ekvivalentni
parametri i tehnike mjere se zasnivaju na najboljim raspoloivim tehnikama uzimajui u
obzir tehnike karakteristike pogona i postrojenja, njihov geografski poloaj i ostale uvjete.
Granine vrijednosti emisije mogu se odrediti za odreene grupe, vrste ili kategorije tvari.
Granine vrijednosti emisije tvari normalno vrijede za mjesto gdje emisija naputa pogon i
postrojenje, a pri odreivanju se zanemaruje razrjeenje.
Ukoliko su standardima kvaliteta predvieni stroiji uvjeti od onih koji se postiu primjenom
najboljih raspoloivih tehnika, utvrdit e se dodatne mjere neophodne za izdavanje
okolinske/ekoloke dozvole (npr. ogranienje radnih sati, manje zagaujuih goriva, i sl.).
Standard kvaliteta okolia/ivotne sredine je mjera stanja odreenog okolinskog medija u
pogledu odreene zagaujue materije, koja predstavlja gornju granicu prihvatljivosti
postavljenu da bi se zatitilo ljudsko zdravlje ili ekosistem.
U zakonima u BiH koriste se razliiti termini za standard kvaliteta okolia kao npr. granina
vrijednost kvaliteta zraka u Zakonu o zatiti zraka.
U Zakonu o vodama se navodi da se u cilju postizanja i odravanja dobrog stanja ili dobrog
ekolokog potencijala vri odreivanje karakteristika tipova vodnih tijela povrinskih i
podzemnih voda u skladu sa metodologijom koja treba biti definisana podzakonskim aktima.
Takoer, u zakonu se definie i klasifikacija stanja voda tj. koriste se termini stanje vodnih
tijela povrinskih i podzemnih voda, i to ekoloko i hemijsko stanje vodnog tijela povrinskih
i podzemnih voda. Ekoloko stanje vodnog tijela povrinskih voda moe biti visoko, dobro,
umjereno, slabo i loe u skladu sa referentnim uslovima. Hemijsko stanje vodnog tijela
povrinskih voda moe biti dobro i loe u skladu sa referentnim uslovima. Stanje vodnog
tijela podzemne vode utvruje se njegovim kvantitativnim i hemijskim stanjem. Klasifikacija
stanja podzemnih voda utvruje se podzakonskim aktom. Karakteristika tipova vodnih tijela,
klasifikacija, kao i referentni uslovi tj. granine vrijednosti kvaliteta ovih vodnih tijela jo
nisu definirane podzakonskim aktima.
Standardi kvaliteta okolia/ivotne sredine su propisani zahtjevi koji se moraju ispuniti u
odreenom vremenskom periodu, u odreenoj sredini ili odreenom dijelu, kao to je
propisano zakonom o zatiti okolia/ivotne sredine ili drugim zakonima, npr. koji se odnose
na kvalitet zraka ili vode (Direktive o kvaliteti zraka, povrinskih i podzemnih voda). Ti

326

standardi e utjecati na industriju putem dozvola koje e potivati standarde kvalitete

postavljene od strane EU i pojedinih zemalja.
Postavljanje GVE u integralne dozvole bi trebalo biti bazirano na kombinaciji pristupa
standarda kvaliteta okolia/ivotne sredine i pristupa baziranog na najboljim raspoloivim
tehnikama.
Standard kvaliteta okolia/ivotne sredine (za vodu i zrak) predvia minimalne okolinske
zahtjeve, i bilo koje granine vrijednosti postavljene u dozvoli ne bi trebale prouzrokovati da
standard kvaliteta okolia/ivotne sredine bude premaen.
Pristup baziran na tehnikama ide dalje, zahtijevajui bolju okolinu uinkovitost kroz
sprjeavanje zagaenja, ukoliko to moe biti postignuto pri umjerenom troku.
Zvanino propisane granine vrijednosti emisija su definirane u podzakonskim aktima. One
mogu biti opte ili specifine za industrijski sektor i predstavljaju minimum zahtijeva koji
mogu biti postavljeni u integralnoj dozvoli. Ove granine vrijednosti emisija su zasnovane na
stanju razvoja tehnika u vremenu njihove objave tj. postavke.
Granine vrijednosti emisija bazirane na tehnikama su procijenjene specifine koncentracije
ili teret zagaenja koji moe biti emitirano ili isputeno u okoli iz specifinog pogona i
postrojenja u datom vremenskom periodu ili po jedinici proizvodnje.
Prema tome, treba razluiti pojam zvanino propisanih graninih vrijednosti emisija koje
su definirane Pravilnikom, i pojam doputene granine vrijednosti emisija bazirane na
najboljim raspoloivim tehnikama.
Takoer, treba spomenuti i termin opseg graninih vrijednosti emisija koje se dobivaju
primjenom BAT-a koji najbolje odgovara konceptu uinka koji je rezultat primjene jednog
specifinog BAT-a u razliitim postrojenjima, razliitim zemljama tj. razliitim lokalnim
uslovima. One esto rezultiraju iz podataka o monitoringu postrojenja koji se izraavaju kao
prosjeni (mjeseni, godinji i sl.).
Gdje usaglaenost sa standardom kvaliteta okolia/ivotne sredine zahtijeva stroije granine
vrijednosti emisija nego to se dobiju primjenom najboljih raspoloivih tehnika, standard
kvaliteta okolia/ivotne sredine bi trebao imati prednost, a stroije granine vrijednosti
emisija morale bi se propisati u dozvolu.
Dakle, to je u sutini kombinirani pristup, za iju primjenu se prije svega treba poznavati
trenutno stanje okolia/ivotne sredine (npr. vode i zraka), koje e ukazati na eventualnu
potrebu da se u nekom podruju, zbog trenutno loeg stanja, loijeg od onog propisanog
standardom kvaliteta vode i zraka, industrijskom zagaivau propiu stroije granine
vrijednosti emisija, kako bi se to stanje poboljalo.
Kombinirani pristup zahtijeva vrste odluke menadmenta od strane nadlenih tijela za
izdavanje okolinske/ekoloke dozvole, bazirane na paljivim vrednovanjima od sluaja do
sluaja, da bi se osiguralo da granine vrijednosti emisija, koje su najzad ukljuene u
integralnu dozvolu, zadovoljavaju kako BAT tako i kriterije standarda kvaliteta
okolia/ivotne sredine, kao i da ispunjavaju sve zakonom propisane granine vrijednosti
emisija.
Ovaj odnos je esto historijska dilema i esto se ne zna ta je starije koka ili jaje. U
mnogim sluajevima, granine vrijednosti emisija su postavljene u odnosu na dostupne
standarde kvaliteta okolia/ivotne sredine umjesto najboljih raspoloivih tehnika i stoga
doputaju isputanje emisija u vodu i zrak do odgovarajuih standarda.

327

Ovo jasno krenje mjera opreza i prevencije zagaivanja moe takoer biti ohrabreno od
strane IPPC Direktive koja dozvoljava vlastima da uzmu u obzir lokalne okoline uvjete kada
definiraju granine vrijednosti.
U okviru Studije uticaja na okoli moraju biti uraene detaljne analize uticaja na
okoli/ivotnu sredinu s obzirom na osjetljivost lokalnih okolinskih uvjeta. Prema tome, nije
dovoljno samo primijeniti BAT (sektorski ili za specifinu lokaciju) nego i "ne izazvati
nikakvo znaajno zagaenje".
Emisije se mjere, po definiciji, na granici kruga postrojenja, a granine vrijednosti emisija
koje su utvrene dozvolom odnose se na ove emisije. Ipak je bitno razlikovati emisije i
stvarni okolini uticaj emisija na okoli. Da bi se stvari pojednostavile, moe se razmatrati
samo takasti izvor emisije, npr. dimnjak. Procjena stvarnog okolinog uticaja na datu
lokaciju treba uzeti u obzir disperziju/rasprivanje (i openito sudbinu zagaujuih materija u
okoliu/ivotnoj sredini) i bilo koje relevantne lokalne uvjete da bi se utvrdio okolini uticaj
koji e se porediti sa maksimalnim nivoom utvrenim standardom kvaliteta okolia/ivotne
sredine.
Treba naglasiti da su u BiH zvanino propisane granine vrijednosti emisija definirane kao
specifine koncentracije ili teret zagaenja, a ne izraeno po jedinice proizvodnje nekog
industrijskog postrojenja.
Uticaj oznaava koncentraciju koja je dobivena od emisija u prijemni okoli/ivotnu
sredinu i zadnji cilj je uporediti predvidivu ili izmjeriti vrijednost u prijemnom
okoliu/ivotnoj sredini prema standardu kvaliteta okolia/ivotne sredine.
Transparentnost procesa odreivanja GVE za svaki sluaj posebno (uz upotrebu kriterija) bi
trebala biti zagarantovana kako bi se dao kredibilitet postavljenim vrijednostima.
Fleksibilnost koju daje IPPC je stoga povezana sa potrebom da se postave GVE na
transparentan nain. Osnovni problem na evropskom nivou dolazi sa razliitim metodama i
standardnima za monitoring, te njihovim ogranienjima po pitanju dobivanja podataka ili
nedostatka takvih metoda.
Prema kriterijima koje je postavila Evropska komisija, fleksibilnost u uspostavljanju GVE
treba razumjeti kao dozvolu da se postave nii limiti, dok fleksibilnost poveavanja GVE na
bilo kom osnovu nije prihvatljiva. Transparentnost procesa odreivanja GVE treba biti
garantovana u smislu koritenih kriterija, tako da postavljena vrijednost bude pouzdana.
Odreivanje GVE treba zasnivati na globalnoj analizi niza podruja u kojima su primjenjive
najbolje raspoloive tehnike.

10

ZAKLJUNA RAZMATRANJA

Tehnika uputa o najboljim raspoloivim tehnikama u sektoru prerade voa i povra je

podrka cjelovitoj implementaciji Zakona o zatiti okolia/ivotne sredine i prateih
pravilnika u oba entiteta, te u Brko Distriktu, koji nalau izdavanje okolinske/ekoloke
dozvole u skladu sa najboljim raspoloivim tehnikama.
Uputa osigurava primjenu evropskih iskustava prilagoenih stanju sektora prerade voa i
povra u naoj zemlji. Najbolje raspoloive tehnike u ovom dokumentu bazirane su na

328

tehnikama iz EU BREF Dokumenta o najboljim raspoloivim tehnikama u sektoru

proizvodnje hrane i pia 21. uz maksimalno uvaavanje postojee situacije u navedenom
sektoru. Dokument je rezultat participatornog pristupa gdje su se nastojale uzeti u obzir
sugestije, primjedbe i problemi svih zainteresiranih strana, te postii odgovarajui nivo
konsenzusa meu njima.
Tokom izrade ove upute nije se raspolagala dovoljnom koliinom informacija o tehnikim,
okolinim i ekonomskim uincima tehnika kojima se postie visok nivo zatite
okolia/ivotne sredine. Zbog toga je odlueno da se kao opis najboljih raspoloivih tehnika
za sektor prerade voa i povra prezentira detaljan opis selektovanih tehnika iz prethodno
spomenutog dokumenta. U poglavlju o najboljim raspoloivim tehnikama dato je puno
korisnih informacija za preduzea koja se bave preradom voa i povra, te od navedenih
tehnika bi se za svaki pojedini sluaj industrijskog pogona i postrojenja trebalo pristupati
kreativno, te odabrati one koje su najbolje raspoloive za njihov proizvodni proces i okruenje
u kojem se nalazi.
U dokumentu su razmatrane i djelatnosti proizvodnje vonih sokova, kojima se bave veina
preraraivaa voa i povra u BiH, a treba napomenuti da se u skladu sa podzakonskim
aktima, za industriju proizvodnje bezalkoholnih pia planira se izraditi zasebna tehnika
uputa.
Potronja vode i energije, te nastanak velikih koliina otpadne vode su najznaajniji okolinski
problemi u sektoru prerade voa i povra. Imajui u vidu trenutno stanje u ovom sektoru,
preraivai voa i povra bi trebale poduzeti znaajnije korake u smanjenju potronje vode i
energije, a time bi se dobile i manje koliine otpadne vode. U ovome e znaajno pomoi
prezentirane najbolje raspoloive tehnike. Za poetak, prioritet mogu imati najbolje
raspoloive tehnike koje su bazirane na konceptu prevencije zagaivanja, te koje ne izazivaju
prevelike trokove, tj. tehnike koje su se pokazale kao profitabilne kada se primjene u
odgovarajuem industrijskom sektoru (BATNEEC). Primjenom koncepta prevencije
zagaivanja poveava se efikasnost proizvodnog procesa i zadrava konkurentnost, a
istovremeno se titi okoli/ivotna sredina. Izbjegavanje i sprjeavanje nastajanja otpadnih
tokova na izvoru pomou razliitih dostupnih tehnika i okolinskih alata je klju odrivog
razvoja.
Danas su ve sve nacionalne strategija zatite okolia/ivotne sredine usvojile ovakav pristup i
postavile prevenciju na vrh piramide u hijerarhiji opcija u upravljanju otpadnim tokovima. I u
praksi, meu industrijskim preduzeima razvijenih, kao i zemalja u tranziciji, okolinski alati i
tehnike koji potiu i promoviraju koncept prevencije zagaivanja su ope prihvaeni, dokazali
su se kao profitabilni i velika su kompetitivna prednost za kompanije koje ih primjenjuju.
Za budue analize namee se i potreba za prikupljanjem veeg broja podataka i informacija,
kako bi se identificirala i prioritetizirala mjesta gdje su neophodna poboljanja, te kako bi se
ta poboljanja mogla adekvatno pratiti (monitoring). Treba napomenuti da je BiH potpuno
otvorena zemlja za uvoz, te se u narednom periodu ovom aspektu treba posvetiti posebna
panja, kao i znaajno pojaati sistem kontrole prehrambenih proizvoda i sirovina koji se
uvoze. Ovo je posebno znaajno sa stanovita moguih zagaujuih supstanci koje se mogu
nai u njima, a mogu imati znaajan negativan uticaj na okoli/ivotnu sredinu, a posebno na
vode.

21 EC (2006). Integrated pollution prevention and Control, Reference document on best available techniques in the food, drink and milk industries, august 2006.

329

Postavljanje GVE u integralnoj dozvoli treba se bazirati na kombinaciji pristupa standarda

kvaliteta okolia/ivotne sredine i pristupa baziranog na najboljim raspoloivim tehnikama.
Gdje usaglaenost sa standardom kvaliteta okolia/ivotne sredine zahtijeva stroije GVE
nego to se dobiju primjenom najboljih raspoloivih tehnika, standard kvaliteta
okolia/ivotne sredine bi trebao imati prednost, a stroije granine vrijednosti emisija morale
bi se propisati u dozvoli.
Imajui u vidu trenutni status sektora prerade voa i povra i identificirane okolinske
probleme, mnogim operatorima primjena prezentiranih tehnika e uvjetovati i znaajne
promjene u njihovom poslovanju. Prelazak sa "end-of-pipe" pristupa u rjeavanju
zbrinjavanja otpadnih tokova na pristupe koji promoviraju odrivi razvoj u sasvim drugi
poziciju stavlja problematiku okolia/ivotne sredine. Briga za okoli/ivotnu sredinu vie
nije troak koji treba nastojati svim sredstvima smanjiti, nego dio svakodnevnog poslovanja,
koje pod odreenim uvjetima moe doprinijeti i boljim finansijskim rezultatima ukupnog
poslovanja.
Treba napomenuti da e ovaj dokument znaajno doprinijeti tehnolokoj harmonizaciji
sektora prerade voa i povra u Bosni i Hercegovini sa istim sektorom u EU, to je i jedan od
ciljeva Zakona o zatiti okolia/ivotne sredine.
I na kraju treba istai da okolinska/ekoloka dozvola bazirana na principu integralne
prevencije i kontrole zagaivanja kroz primjenu najboljih raspoloivih tehnika ne smije biti
konica ili smetnja u razvoju privrede u Bosni i Hercegovini, ve instrument kojim e se
zatiti okoli/ivotna sredina i zdravlje ljudi.

330

11

REFERENCE

1. BAS EN ISO 14001 (2006). Environmental management Systems- Requirements with

guidance for use (EN ISO 14001:2004, IDT; ISO 14001:2004, IDT).
2. BAS EN ISO 9001 (2001).Quality management systems- Requirements (EN ISO
9001:2000, IDT; ISO 9001:2000).
3. BAS EN ISO 22000 (2006/7). Sistem upravljanja sigurnou hrane (Food safety
management Systems- Requirements for any organization in the food chain, EN ISO
22000:2005, IDT; ISO 22000:2005, IDT).
4. Ecolinks (2001). Cleaner Production in Osijek- Baranja County, Croatia, Rreport.
5. EC (European Council) (1994). Direktiva o ambalanom otpadu 94/62/EC, Official
Journal L 365, 31/12/1994., koja je izmijenjena i dopunjena Direktivom 2004/12/EC i
2005/20/EC i Uredbom EC 1882/2003.
6. EC (European Council) (2000). Direktiva o uspostavljanju okvira za djelovanje
Zajednice u podruju politike voda, 2000/60/EC, 23/10/2000.
7. EC (European Council) (1998). Direktiva o plasiranju biocidnih proizvoda na trite
98/8/EC, 16/02/1998.
8. EC (European Council) (1976). Direktiva o zagaenju prouzrokovanom isputanjem
opasnih supstanci u akvatini okoli, 76/464/EC, 04/05/1976.
9. EC (European Council) (2003). Integralna prevencija i kontrola zagaivanja,
Referentni dokument o opim principima monitoringa.
10. EC (European Council) (2003). Integralna prevencija i kontrola zagaivanja,
Referentni dokument o najboljim raspoloivim tehnikama za zajednike sisteme za
obradu/zbrinjavanje otpadne vode i gasa u hemijskoj industriji.
11. Evropska agencija za okoli (2008). Kratka povijest istije proizvodnje, informacija
preuzeta sa interneta.
12. Host, M. (2002). Prezentacijski materijal za program obuke u projektu Jaanje
kapaciteta za primjenu istije proizvodnje u BiH, NVO COOR, Sarajevo.
13. NVO COOR (2001-2004). Jaanje kapaciteta za primjenu istije proizvodnje u BiH,
EC projekt iz LIFE Third Countries programa, Sarajevo.
14. ator, S., ator, N., Aganovi, D. (2000). Sistem okolinskog upravljanja organizacija
po BAS EN ISO 14001: Vodi za praktinu primjenu u organizacijama, Ceteor,
Sarajevo (Biznis i okolina, ISSN 1512-729X; br.3).
15. UNEP (United Nations Environment Programme) Industry and Environment (1996).
Environmental Management in the Fruit and vegetables processing Industry,
Technical report No. 33.
16. USAID LAMP - project Linking Agricultural Markets to Producers Graphics fruit
and vegetables sector, 2004.

331

12

RJENIK POJMOVA

Proces sa aktivnim muljem

Bioloki tretman otpadne vode kojim bakterije, koje se

snabdijevaju organskim otpadom, cirkuliu kontinuirano i
dolaze u kontakt sa organskim otpadom u prisustvu kisika
kako bi se poveala brzina razlaganja

Aeracija

Bioloki proces prilikom kojeg se uvodi zrak, kako bi se

poveala koncentracija kisika u tenosti. Aeracija moe biti
izvrena uputanjem mjehuria zraka kroz tenost, prskanjem
tenosti u zrak ili mijeanjem tenosti kako bi se poveala
povrinska adsorpcija. Upuhivanje svjeeg i suhog zraka
kroz uskladitene usjeve, kao to su zrna ita, da bi poveali
njegovu teperaturu i/ili vlanost.

Agronomski interesi

Vezani su za izuavanje upravljanja zemljitem i proizvodnje

usjeva

Anaerobni

Bioloki proces koji se dogaa bez prisustva kisika

A/O proces

Odgovarajui A/O proces za uklanjanje glavnog toka fosfora

koristi se za kombinovanu oksidaciju ugljika i uklanjanje
fosfora iz otpadne vode. Ovaj proces je pojedinani sistem
rasta suspendovanog mulja koji kombinuje anaerobne i
aerobne dijelove u nizu

Akvifer

Vodonosni sloj stijene (ukljuujui ljunak i pijesak) koji e

obezbijediti vodu u upotrebljivoj koliini za bunar ili izvor

Azbest

Mineralno vlakno koje moe zagaditi zrak ili vodu i

prouzrokovati rak ili azbestozu kada se udahne

Aseptino

Sterilno ili osloboeno bakterijskog zagaenja

Aseptina
ambalairanje

proizvodnja

i Termin koji se obino koristi da bi se opisale tehnike

proizvodnje hrane i ambalairanja za nerashladna skladita ili
dugotrajne proizvode, u kojem se ambalaa i prehrambeni
proizvodi steriliziraju u odvojenim kontinuiranim sistemima.
Sterilna ambalaa se potom puni sa sterilnim proizvodom,
zatvara i etiketira pod aseptinim uslovima

Asimilacijski kapacitet

Sposobnost prirodnog vodnog tijela da primi otpadne vode ili

toksine materije bez tetnih efekata i bez unitavanja
akvatinog ivota

Baktericid

Supstanca koja se koristi za kontrolu ili unitavanje bakterija

Pregrada

Ploa koja sprjeava ili regulie tok fluida

Voda filtrirana kroz obalu

Rijena voda zahvaena van rijenog korita

Biohemikalije

Hemikalije koje se ili pojavljuju prirodno ili identino

prirodnim supstancama. Primjeri ukljuuju hormone,

332

feromone, i enzime. Biohemikalije funkcioniu kao pesticidi,

putem netoksinih, nesmrtonosnih naina dejstva, naprimjer
tako to uzrokuju poremeaje u reimu parenja insekata,
reguliraju rast ili djeluju kao sredstvo za zatitu
Biocenoze

Grupa razliitih organizama koja obrazuje vrsto integriranu

zajednicu. Povezanost izmeu takvih organizama.

Biorazgradljiv

Onaj koji moe biti razgraen fiziki i/ili hemijski putem

mikroorganizama. Naprimjer, mnoge hemikalije, ostaci
hrane, pamuk, vuna i papir su biorazgradljivi.

Biodiverzitet

Broj i vrsta razliitih organizama u ekolokom kompleksu u

kojem se oni prirodno nalaze. Organizmi su organizovani na
vie nivoa, kretajui se od kompletnih ekosistema do
biohemijskih struktura koje su molekularni osnov
nasljednosti. Prema tome, termin obuhvata razliite
ekosisteme, vrste i gene koji moraju biti prisutni za zdravi
okoli. Veliki broj vrsta mora karakterisati lanac ishrane,
predstavljajui viestruke odnose grabeljivac-plijen

Biomasa

Organska tvar koja predstavlja obnovljivi izvor energije.

Biomasa ukljuuje umske, poljoprivredne usjeve i otpad,
drvo i drvni otpad, ivotinjski otpad, ubrivo od stoke,
brzorastue drvee i biljke, komunalni i industrijski otpad

Stepen Briksa (briksa)

Takoer se zove % DSSC (% sadraja suhe rastvorljive

tvari). Koncentracija, izraena kao sadraj eera, svih
supstanci rastvorenih u tenosti. Xbriksa ekvivalentno je
koncentraciji svih rastvorenih tvari u soku, koja uzrokuje
refraktometrijsko odstupanje jednako onom koje je
uzrokovano sa X grama eera na 100 grama rastvora.

Kola

Karbonacijska suspenzija nakon koncentracije na filterskim

presama do oko 70% suhe tvari, npr. sa nataloenim kalcijum
karbonatom

Mreasta korpica

Korpica sa finom mreom koja se stavlja na podni odvod

kako bi se sprijeio prolazak vrstih estica u odvodni sistem
i postrojenje za preiavanje otpadnih voda.

Kaustian

Natrijum hidroksid

CIP sistem

Akronim za sistem centralnog industrijskog pranja. To je

praksa ienja rezervoara i posuda, cjevovoda, opreme za
preradu i procesnih linija na nain da voda i sredstvo za
ienje cirkuliraju kroz njih, bez potrebe za demontaom
opreme ili rastavljanjem cijevi.

Koliformne bakterije

Mikroorganizmi koji se mogu nai u crijevima ljudi i

ivotinja. Njihovo prisustvo u vodi ukazuje na fekalno
zagaenje i potencijalno opasnu bakterijsku kontaminaciju
mikroorganizmima koji uzrokuju bolest.

333

Stanje

Dovesti u eljeni oblik ili stanje.

Cossettes (kozete)

Tanke nite (u obliku V trake) od eerne repe

Stabljika

Drka od biljke

Odleivanje

Uklanjanje leda (inja) iz unutranjosti friidera ili komora za

rashlaivanje

Degumiranje

Uklanjanje biljne smole iz biljnog ulja kako bi se izbjeglo

vraanje boje i okusa za vrijeme sljedeeg koraka
preiavanja

Eutrofikacija

Zagaenje vodnog tijela kanalizacijom, ubrivima, spiranjem

sa zemljita, i industrijskim otpadom (neorganski nitrati i
fosfati). Ova jedinjenja podstiu rast algi, smanjujui sadraj
kiseonika u vodi, to izaziva smrt ivotinja kojima je za ivot
neophodan visok sadraj kiseonika

Oneienje

Proces zaprljanja ili zaepljenja, npr. u kojem se neeljena

strana tijela nagomilavaju na dnu filtera ili sredstvu za
izmjenu jona, to dovodi do zaepljenja pora i povrine
gornjeg sloja, sprjeavajui ili usporavajui funkcioniranje
dna filtera. Zaprljanje izmjenjivaa toplote se sastoji od
nagomilavanja prljavtine ili drugih materijala na zidu
izmjenjivaa toplote, uzrokujui koroziju, neravnine i
konano dovodei do smanjene efikasnosti.

Svjee pakovano

Voe ili povre koje se pakuje svjee

Fullerova zemlja

Mekana, zelenkasto-siva stijena slina glini, ali nema

plastinosti u sebi kao glina. Napravljena je uglavnom od
minerala gline, bogatih montmorilonitom, ali takoer sadri
veliki dio silicija. Njene osobine upijanja ine je pogodnom
za uklanjanje ulja i masnoe.

Klijanje

Proces pri kojem sjemenke ili spore niu i poinju da rastu,

takoer se zove i proklijavanje.

Gram negativna bakterija

Ove bakterije nisu dobile rozu boju prilikom Gram reakcije.

Reakcija zavisi od kompleksnosti elijskog zida i dugo
vremena je sluila za glavnu podjelu bakterijskih vrsta

Herbicid

Bilo koja toksina supstanca, koja se najee upotrebljava

za unitavanje neeljenih biljaka, posebno korova

HEPA filter

Visoko efikasni zrani filter na kojem se taloe lebdee

estice
Vanjska obloga ploda i sjemena, posebno mahuna od graka
i graha, ljuska kod itarica, zeleni listii kod jagode
Ohlaena voda koja se kasnije upotrebljava za hlaenje
Zagaujua materija/koncentracija koja je isputena u okoli.
Mjeri se tamo gdje postoji utjecaj na okoli.
Bilo koja grupa prirodnih fosfolipida koji su esteri od

Ljuska
Ledena voda
Imisije
Lecitin

334

fosfatidnih kiselina sa kolinom; odnosno kompletno

fosfolipidi; smjese koje ih sadre komercijalno upotrijebljene
kao emulgatori za hranu itd.
Sediment od vina ili neke druge tekuine
Proces konzerviranja proizvoda za ishranu putem njegovog
zamrzavanja i zatim isparavanja vode (u formi leda) sa
sublimacijom

Talog
Liofilizacija
(zamrzavanje-suenje)
Klice slada

Izdanci koji nastaju tokom germinacije slada

Marc (mark)

Ostaci, npr. koica, kotica i sjemenke, koji nastaju nakon to

se sok iscijedi iz voa, najee jabuke ili groa.

Miscela

Mjeavina od sirovog biljnog ulja i heksana koji se stvara

tokom ekstrakcije biljnog ulja pomou otapala.

Mot

Bilo koji sok ili tenost koji prolazi kroz proces alkoholne
fermentacije npr. sok od groa ili kaa od jabuka ili
kruaka

Prirodni krob

Rafinirani krob
modifikacije

Ostwaldov dijagram saogrijevanja

bez

ikakve

hemijske

i/ili

fizike

Ostwaldov dijagram sagorijevanja daje grafiki prikaz za

teoretski odnos izmeu proizvoda sagorijevanja
ugljikovodika.
On prikazuje meusobni odnos izmeu CO2, O2, CO, i
odnos, odnosno omjer zrak-gorivo. Sa ovim je mogue
odrediti CO i odnos zrak-gorivo, ako su vrijednosti CO2 i O2
poznate.

Pasterizacija

Termalni proces, tretman, ili njihova kombinacija, koji se

primjenjuje u preradi hrane kako bi se smanjio broj najvie
otpornih mikrorganizama, koji su znaajni za ljudsko
zdravlje, do nivoa koji nije tetan po ljudsko zdravlje, a pod
normalnim uvjetima distribucije i skladitenja. Termalni
pasterizacijski tretmani su ekvivalentne kombinacije
vremena/temperature, da bi se dostiglo odreeno decimalno
(log) smanjenje odrivih organizama, a sa to manjim
tetnim utjecajem na okus i hemiju hrane

Gusti sok od kruke

Sok poput gustog soka od jabuke, samo to je napravljen od

kruaka

Pesticidi

Bioloka, fizika i hemijska sredstva koja se upotrebljavaju

radi unitavanja tetoina. Praktino, termin pesticidi se
najee upotrebljava za hemijska sredstva. Razliiti
pesticidi su poznati kao insekticidi, herbicidi, nematicidi,
fungicidi, rodenticidi, itd., sredstva protiv insekata,
nematoda, gljivica, korova odnosno glodara.

PhoStrip proces
uklanjanje fosfora)

(proces

za Proces za uklanjanje sporednog toka fosfora, dio od

povratnog aktivnog mulja se preusmjerava do anaerobnog
bazena za uklanjanje fosfora.

335

Isitnjeno meso jabuke

Ostaci, npr. koe, kotica i sjemenki nakon to se istisne sok

iz npr. jabuka, kruki i maslina

Re vrijednost (Reynoldsov broj)

Reynoldsov broj je odnos inercijalnih sila, kao to je to

opisano drugim Newtonovim zakonom kretanja, prema
silama otpora (sile uslijed viskoznosti). Ukoliko je
Reynoldsov broj visok, inercijalne sile dominiraju,
rezultirajui turbulentnim tokom. Ukoliko je nizak,
dominiraju sile otpora, to rezultira laminarnim tokom.

Sankeyov dijagram

Dijagrami koji se koriste za prikazivanje tokova kroz sistem,

npr. za prikazivanje tokova mase i energije

Primarno pakovanje

Pakovanje u direktnom kontaktu sa proizvodom.

Sekundarno pakovanje

Pakiranje zamiljeno na nain da sadri nekoliko primarnih

pakiranja odreenog proizvoda bez obzira da li se kao takvo
prodaje krajnjem potroau ili slui za nadopunjavanje polica
u prodavnicama; moe se odstraniti sa proizvoda bez da se
narue njegove karakteristike.

Odbitak od teine na zemlju

Teina zemlje, pijeska i kamenja koji ostaju na usjevima

nakon to se oberu

Tercijarno pakovanje

Pakovanje zamiljeno na nain da se olaka rukovanje i

transport veeg broja proizvoda, ili grupiranih pakovanja, da
bi se sprijeilo oteivanje uslijed fizikog rukovanja i
transporta.

Raskraviti

Odleivati hranu

Termika otpornost (K/W ili OC/W)

Termika otpornost izolacionih materijala je R- vrijednost

(komercijalna jedinica koja se koristi za mjerenje efikasnosti
termike izolacije) podijeljena sa debljinom materijala
izraenom u metrima

Vanilin

Slatko- mirisni kristalni aldehid koji je glavni sastojak

vanilije

Van der Wallsove sile

Sile koje postoje izmeu molekula iste supstance. Ove sile su

puno slabije od kemijskih sila, te ih sluajne temperaturne
promjene oko sobne temperature obino mogu prekinuti. Sile
jedino funkcioniraju kada se molekule gibaju veoma blizu
jedna drugoj, tokom sudara ili bliskih promaaja

336

PRILOG I.
Zatita potroaa i okolia, kao i eliminacija prepreka za slobodno kretanje roba i usluga su
predmet opeg interesa zakonske legislative u Bosni i Hercegovini.

PROPISI KOJI REGULIRAJU DJELATNOST PRERADE VOA I POVRA

Osnovni zakoni kojima se regulie poslovanje privrednih drutava koja se bave djelatnou
prerade voa i povra su:
Zakon o preduzeima RS (Slubeni glasnik RS, br. 24/98, 62/02, 66/02, 38/03 i
97/04, 34/06),
Zakon o privrednim drutvima (Slubene novine FBiH, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02),
Zakon o radu (Slubene novine FBiH, br. 43/99, 32/00, 29/03),
Zakon o radu RS (Slubeni glasnik RS, br. 38/00, 40/00, 47/02, 38/03),
Zakon o radu (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.07/00),
Zakon o preduzeima Brko Distrikta BiH (Slubeni glasnik Brko Distrikta, br.
11/01),
Zakon o zatiti potroaa u BiH (Slubeni glasnik BiH, br. 17/02),
Zakon o koncesijama BiH (Slubeni glasnik BiH, br. 32/02),
Zakon o porezu na dodatnu vrijednost (Slubeni glasnik BiH, br. 9/05).

To su sljedei zakoni:
Zakon o zdravstvenom nadzoru ivotnih namirnica i predmeta opte upotrebe
(Slubeni list SFRJ, br. 55/78),
Zakon o zdravstvenoj ispravnosti ivotnih namirnica i predmeta ope uporabe
(Slubeni list SFRJ, br. 43/86),
Zakon o sanitarnoj inspekciji (Slubeni list RBiH, br. 2/92),
Zakon o sanitarnoj inspekciji (Slubeni glasnik RS, br. 14/94),
Zakon o opoj sigurnosti proizvoda (Slubeni glasnik BiH, br. 45/04).

To su sljedei pravilnici:
Pravilnik o nainu i uslovima sprovoenja obavezne dezinfekcije, dezinsekcije i
deratizacije (Slubeni list SRBiH, br. 31/77),
Pravilnik o nainu vrenja zdravstvenih pregleda lica koja podlijeu zdravstvenom
nadzoru odnosno medicinskoj kontroli (Slubeni list SRBiH, br. 39/82),
Pravilnik o koliinama pesticida i drugih otrovnih materija, hormona, antibiotika i
mikrotoksina koji se mogu nalaziti u ivotnim namirnicama (Slubeni list SFRJ,
br.59/83),
Pravilnik o sanitarno-higijenskim uslovima prostorija u kojima se proizvode, uvaju i
stavljaju u promet ivotne namirnice, sirovine namijenjene za proizvodnju ivotnih
namirnica i predmeti opte upotrebe (Slubeni list SRBiH, br. 25/87) ,
Pravilnik o posebnoj radnoj odjei i obui lica koja rade u proizvodnji i prometu
ivotnih namirnica i predmeta opte upotrebe (Slubeni list SRBiH, br. 25/87),
Pravilnik o uslovima i nainu vrenja zdravstvenog pregleda ivotnih namirnica i
predmeta opte upotrebe u toku njihove proizvodnje i o nainu voenja evidencije o
izvrenom ispitivanju (Slubeni list SRBiH, br. 25/87) ,

337

 Pravilnik o nainu i obimu sticanja potrebnih znanja o higijeni ivotnih namirnica,

sirovina namijenjenih za proizvodnju ivotnih namirnica i predmeta opte upotrebe i o
linoj higijeni (Slubeni list SRBiH, br. 30/88),
Pravilnik o kvalitetu aditiva za prehrambene proizvode (Slubeni list SFRJ, br.
39/89),
Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za pie (Slubeni list RBiH, broj 2/92; 13/94;
Slubeni list SFRJ, br. 33/87, 13/91),
Pravilnik o uslovima za odreivanje zona sanitarne zatite i zatitnih mjera za izvorita
vode koja se koriste ili planiraju da koriste za pie (Slubene novine FBiH, br. 51/02),
Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za pie (Slubeni glasnik RS, br. 40/03),
Pravilnik o mjerama zatite, nainu odreivanja i odravanja zona i pojaseva sanitarne
zatite, podruja na kojima se nalaze izvorita, kao i vodnih objekata i voda
namijenjenih ljudskoj upotrebi (Slubeni glasnik RS, br. 7/03).

Nakon donoenja Zakona o hrani na nivou drave BiH (Slubeni glasnik BiH, br. 50/04),
kojim se ureuje osnova za osiguranje visoke razine zatite zdravlja ljudi i interesa potroaa i
formiranja Agencije za sigurnost hrane u Bosni i Hercegovini, stvorio se pravni osnov za
donoenje provedbenih propisa, te drugih posebnih propisa, koji se odnose na hranu, osobito
na higijenu, zdravstvenu ispravnost i kvalitet hrane, a koji e obuhvatiti sve faze proizvodnje,
prerade, obrade i distribucije hrane. Provedbenim propisima utvrdit e se zahtjevi koji se
odnose na: obaveze subjekata u poslovanju s hranom vezano za kvalitet, klasifikaciju,
kategorizaciju i naziv hrane, senzorska svojstva i sastav hrane, vrstu i koliinu sirovina,
dodataka i drugih tvari koji se koriste u proizvodnji i preradi hrane, tehnoloke postupke koji
se primjenjuju u proizvodnji i preradi hrane, metode uzimanja uzoraka i analitike metode
radi kontrole kvaliteta hrane, dodatne ili specifine podatke koji bi trebali biti navedeni na
deklaraciji hrane, a od interesa su za potroaa, mogunost sljedivosti hrane, sistem
samokontrole, hrana i sastojci hrane koji sadre genetski modificirane proizvode i dr.
U toku je izrada i usvajanje sljedeih pravilnika 22:

Pravilnik o optem deklarisanju ili oznaavanju upakovane hrane,

Pravilnik o oznaavanju hranljivih vrijednosti upakirane hrane,
Pravilnik o uslovima upotrebe prehrambenih aditiva u hrani namijenjenoj za
ishranu ljudi,
Pravilnik o upotrebi boja u hrani,
Pravilnik o upotrebi zaslaivaa/sladila u hrani,
Pravilnik o upotrebi prehrambenih aditiva osim boja i zaslaivaa/sladila u hrani,
Pravilnik o vonim sokovima, vonim nektarima i slinim proizvodima,
Pravilnik o osvjeavajuim bezalkoholnim piima i slinim proizvodima,
Pravilnik o prirodnim mineralnim, prirodnim izvorskim i stolnim vodama,
Pravilnik o oznakama originalnosti i oznakama geografskog porijekla hrane.

22 http://www.fsa.gov.ba/bs/pravilnci_za_javnu_raspravu.php

338

PROPISI IZ OBLASTI ZATITE OKOLIA/IVOTNE SREDINE

Ovaj zakonski okvir uspostavljen je na nivou entiteta Federacije BiH i Republike Srpske, te
Brko Distrikta.
U nastavku se daju relevantni propisi na nivou entiteta i Brko distrikta iz oblasti zatite
okolia/ivotne sredine. Ovdje se ne prezentiraju propisi na kantonalnom nivou.
FEDERACIJA BIH

U FBIH nadlenost po pitanju zaite okolia i voda podijeljena je izmeu entitetskih i

kantonalnih nadlenih organa vlasti. Prema Ustavu FBiH (lan 2. uz lan 3. Glave III) ovlasti
federalne vlade i kantona iz domena okoline su: ekoloka politika, te iskoritavanje prirodnih
bogatstava. Ovlasti se mogu ispunjavati zajedniki, zasebno ili na nivou kantona koordinirano
od federalne vlasti. Federalna vlast bi trebala kreirati politiku i donositi zakone shodno svakoj
od ovih ovlasti (kada je u pitanju obaveza na podruju FBiH).
Relevantni propisi u FBiH 23 , (zakoni, uredbe, odluke i pravilnici), a koji se tiu razmatranog
sektora prerade voa i povra, daju se u nastavku.
Zakoni

Zakon o komunalnim djelatnostima (Slubene novine FBiH, br. 20/90),

Zakon o geolokim istraivanjima (Slubeni list R BiH, br. 3/93),
Zakon o rudarstvu (Slubeni list R BiH, br 24/93, 13/94, 6/08),
Zakon o zdravstvenoj zatiti (Slubene novine FBiH, br.29/97),
Zakon o upravnom postupku (Slubene novine FBiH, br. 2/98),
Zakon o prikupljanju i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih materijala (Slubene
novine FBiH, br. 35/98),
Zakon o zatiti od jonizirajueg zraenja (Slubeni novine FBiH, br 15/99),
Zakon o slobodi pristupa informacijama u FBiH (Slubene novine FBiH, br. 32/01),
Zakon o umama (Slubene novine FBiH, br. 20/02, 29/03),
Zakon o koncesijama (Slubene novine FBiH, br. 40/02, 61/06)
Zakon o zatiti okolia (Slubene novine FBiH, br. 33/03),
Zakon o zatiti prirode (Slubene novine FBiH, br. 33/03),
Zakon o zatiti zraka (Slubene novine FBiH, br. 33/03),
Zakon o upravljanju otpadom (Slubene novine FBiH, br. 33/03),
Zakon o Fondu za zatitu okolia Federacije BiH (Slubene novine FBiH, br. 33/03),
Zakon o graevinskom zemljitu (Slubene novine FBiH, br. 67/05),
Zakon o inspekcijama (Slubene novine FBiH, br. 69/05),
Zakon o prostornom planiranju i koritenju zemljita (Slubene novine FBiH, br.
02/06, 72/07),
Zakon o vodama (Slubene novine FBiH, br. 70/06),
Zakon o graenju (Slubene novine FBiH, br. 34/07).

23 http://www.fmoit.gov.ba//index.php?option=com_content&task=view&id=191&Itemid=134

339

Podzakonski akti
Uredbe
Uredba o jedinstvenoj metodologiji za procjenu teta od prirodnih i drugih nesrea (Sl.
novine FBiH, br. 75/04, 38/06),
Uredba o finansijskim garancijama kojima se moe osigurati prekogranini promet
otpada (Sl. novine FBiH, br. 41/05),
Uredba o obavezi dostavljanja godinjeg izvjetaja o ispunjavanju uvjeta iz dozvole za
upravljanje otpadom (Sl. novine FBiH, br. 31/06),
Uredba o selektivnom prikupljanju, pakovanju i oznaavanju otpada (Slubene novine
FBiH, br. 38/06),
Uredba o finansijskim i drugim garancijama za pokrivanje trokova rizika od moguih
teta, sanacije i postupaka nakon zatvaranja deponije (Sl. novine FBiH, br. 39/06),
Uredba o opasnim i tetnim materijama u vodama (Slubene novine FBiH, br. 43/07)
Uredba o graevinama i zahvatima od znaaja za Federaciju Bosne i Hercegovine i
graevinama, djelatnostima i zahvatima koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoli,
ivot zdravlje ljudi Federacije Bosne i Hercegovine i ire, za koju urbanistiku
saglasnost izdaje Federalno ministarstvo prostornog ureenja (Slubene novine FBiH,
br. 85/07),

Odluke
Odluka o granicama rijenih bazena i vodnih podruja na teritoriji F BIH (Slubene
novine FBiH, br. 41/07),
Odluka o visini posebnih vodnih naknada (Slubene novine FBiH, br. 46/07).

Pravilnici
Pravilnik o posebnom reimu kontrole djelatnosti koje ugroavaju ili mogu ugroziti
sredinu (Slubeni list SRBH, br. 2/76, 23/76, 23/82, 26/88).
Pravilnik o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i uma (Slubeni list SRBH,
46/89),
Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati ovlatene laboratorije i sadraju i nainu
izdavanja ovlatenja (Slubene novine FBiH, br. 54/99),
Pravilnik o uslovima za odreivanje zona sanitarne zatite i zatitnih mjera za izvorita
voda koje se koriste ili planiraju da koriste za pie (Slubene novine FBiH, br. 51/02),
Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoli i
pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju
okolinsku dozvolu (Slubene novine FBiH, br. 19/04),
Pravilnik o uvjetima za prijenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvoaa i
prodavaa na operatera sistema za prikupljanje otpada (Slubene novine FBiH, br.
09/05),
Pravilnik o postupanju s otpadom koji se ne nalazi na listi opasnog otpada ili iji je
sadraj nepoznat (Slubene novine FBiH, br. 09/05),
Pravilnik o kategorijama otpada sa listama (Slubene novine FBiH, br. 09/05),

340

 Pravilnik o graninim vrijednostima emisije zagaujuih materija u zrak (Slubene

novine FBiH, br. 12/05),
Pravilnik o graninim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje
(Slubene novine FBiH, br. 12/05),
Pravilnik o emisiji isparljivih organskih jedinjenja (Slubene novine FBiH, br. 12/05),
Pravilnik o graninim vrijednostima kvaliteta zraka (Slubene novine FBiH, br.
12/05),
Pravilnik o monitoringu emisija zagaujuih materija u zrak (Slubene novine FBiH,
br.12/05),
Pravilnik o monitoringu kvaliteta zraka (Slubene novine FBiH, br. 12/05),
Pravilnik o postepenom iskljuivanju supstanci koje oteuju ozonski omota
(Slubene novine FBiH, br. 39/05),
Pravilnik o uvjetima i kriterijima koje moraju ispunjavati nosioci izrade studije uticaja
na okoli i visini naknade i ostalih trokova nastalih u postupku procjene uticaja na
okoli (Sl. novine FBiH, br. 68/05, 92/07),

Pravilnik o sadraju izvjetaja o stanju sigurnosti, sadraju informacija o sigurnosnim

mjerama i sadraju unutranjih i spoljnih planova intervencije (Slubene novine
FBiH, br. 68/05)
Pravilnik o uvjetima za podnoenje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za pogone i
postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatiti okolia
(Slubene novine FBiH, br. 68/05),
Pravilnik o rokovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za pogone
i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatiti okolia
(Slubene novine FBiH, br. 68/05),
Pravilnik o minimumu sadrine opteg akta o odravanju, koritenju i osmatranju
vodoprivrednih objekata (Sl. novine FBiH, br. 18/07),
Pravilnik o graninim vrijednostima opasnih i tetnih materija za tehnoloke otpadne
vode prije njihovog isputanja u sistem javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik
(Slubene novine FBiH, br. 50/07),
Pravilnik o graninim vrijednostima opasnih i tetnih materija za vode koje se nakon
preiavanja iz sistema javne kanalizacije isputaju u prirodni prijemnik (Slubene
novine FBiH, br. 50/07),
Pravilnik o registru zagaivanja i postrojenjima (Slubene novine FBiH, br. 82/07),
Pravilnik o nainu obraunavanja, postupku i rokovima za obraunavanje i plaanje i
kontroli izmirivanja obaveza na osnovu ope vodne naknade i posebnih vodnih naknada
(Slubene novine FBiH, br. 92/07)
Pravilnik o donoenju najboljih raspoloivih tehnika kojima se postiu standardi
kvaliteta okolia (Slubene novine FBiH, br. 92/07),
Pravilnik o eko-oznakama i o nainu upravljanja eko-oznakama (Slubene novine
FBiH, br. 92/07),
Pravilnik o uvjetima mjerenja i kontrole sadraja sumpora u gorivu (Sl. novine FBiH,
br. 6/08),
Pravilnik o obrascu, sadraju i postupku obavjetavanja o vanim karakteristikama
proizvoda i ambalae od strane proizvoaa (Slubene novine FBiH, br. 6/08),
Pravilnik o sadraju, obliku, uvjetima, nainu izdavanja i uvanja vodnih akata
(Slubene novine FBiH, br. 6/08),

341

 Pravilnik o ivotinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalima prirodnog porijekla

koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe (Sl. novine FBiH, br. 8/08),
Pravilnik o uvjetima i krterijima koje mora ispunjavati pravno lice za izradu
dokumentacije na osnovu koje se izdaju vodni akti (Sl. novine FBiH, br. 17/08).
Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o uvjetima za podnoenje zahtjeva za
izdavanje okolinske dozvole za pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije
stupanja na snagu Zakona o zatiti okolia (Slubene novine FBiH, br. 29/08).
Upustva
Uputstvo o utvrivanju dozvoljenih koliina tetnih i opasnim materija u zemljitu
metode njihovog ispitivanja (Sl.novine FBiH, br. 11/99).

REPUBLIKA SRPSKA

U RS nadlenost po pitanju zaite ivotne sredine i voda podijeljena je izmeu entitetskih i

optinskih nadlenih organa vlasti.
Relevantni propisi u RS 24: (zakoni, uredbe, odluke, pravilnici, uputstva), a koji se tiu
razmatranog sektora prerade voa i povra, daju se u nastavku.

Zakoni

Zakon o komunalnim djelatnostima (Slubeni glasnik RS, br. 11/95, 51/02).

Zakon o zdravstvenoj zatiti (Slubeni glasnik RS, br. 18/99, 58/01, 62/02),
Zakon o slobodi pristupa informacijama u RS (Slubeni glasnik RS, br. 20/01),
Zakon o slobodi pristupa informacijama u RS (Slubeni glasnik RS, br. 20/01),
Zakon o zatiti od jonizirajueg zraenja i o radijacionoj sigurnosti (Slubeni glasnik
RS, br. 52/01),
Zakon o optem upravnom postupku (Slubeni glasnik RS, br. 13/02),
Zakon o koncesijama (Slubeni glasnik RS, br. 25/02, 91/06),
Zakon o Fondu za zatitu ivotne sredine (Slubeni glasnik RS, br. 51/02),
Zakon o zatiti ivotne sredine-Preieni tekst (Slubeni glasnik RS, br. 53/02,
28/07),
Zakon o zatiti prirode (Slubeni glasnik RS, br. 53/02, 34/08),
Zakon o zatiti vazduha (Slubeni glasnik RS, br. 53/02),
Zakon o upravljanju otpadom (Slubeni glasnik RS, br. 53/02),
Zakon o umama (Slubeni glasnik RS, br. 66/03, 53/05, 91/06),
Zakon o geolokim istraivanjima (Slubeni glasnik RS, br. 51/04),
Zakon o zatiti od nejonizirajueg zraenja (Slubeni glasnik RS, br. 2/05),
Zakon o rudarstvu (Slubeni glasnik RS, br. 107/05),
Zakon o inspekcijama (Slubeni glasnik RS, br. 113/05, 1/08),
Zakon o vodama (Slubeni glasnik RS, br. 50/06),
Zakon o ureenju prostora (Slubeni glasnik RS, br. 84/02, 112/06),

24 http://www.vladars.net/sr-sp-cyrl/vlada/ministarstva/mgr/PAO/Documents/Forms/AllItems.aspx

342

 Zakon o graevinskom zemljitu (Slubeni glasnik RS, br. 112/06).

Podzakonski akti
Uredbe
Uredba o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka (Slubeni glasnik RS, br. 42/01),
Uredba o graninim vrijednostima kvaliteta vazduha (Slubeni glasnik RS, br. 39/05),
Uredba o graninim vrijednostima emisije zagaujuih materija u vazduh (Slubeni
glasnik RS, br. 39/05),
Uredba o postepenom iskljuivanju supstanci koje oteuju ozonski omota (Slubeni
glasnik RS, br. 94/05),
Uredba o projektima za koje se sprovodi procjena uticaja na ivotnu sredinu i
kriterijumima za odluivanje o obavezi sprovoenja i obimu procjene uticaja na ivotnu
sredinu (Slubeni glasnik RS, br. 07/06),
Uredba o postrojenjima koja mogu biti izraena i putena u rad samo ako imaju
ekoloku dozvolu (Slubeni glasnik RS, br. 07/06),
Uredba o nainu sudjelovanja u javnosti u upravljanju vodama (Slubeni glasnik RS,
br. 35/07).

Odluke
Odluka o visini vodoprivrednih naknada (Slubeni glasnik RS, br. 19/98, 29/98, 4/99,
6/00, 55/01, 49/02),
Odluka o utvrivanju granica oblasnih rijenih slivova (Distrikta) i slivova na teritoriji
RS-a (Slubeni glasnik RS, br. 98/06).

Pravilnici
Pravilnik o nainu odravanja rijenih korita i vodnog zemljita (Slubeni glasnik RS,
br. 34/01, 22/06),
Pravilnik o nainu i metodama odreivanja stepena zagaenosti otpadnih voda kao
osnovice za utvrivanje vodoprivredne naknade (Slubeni glasnik RS, br. 44/01),
Pravilnik o uslovima isputanja otpadnih voda u povrinske vode (Slubeni glasnik
RS, br. 44/01),
Pravilnik o uslovima isputanja otpadnih voda u javnu kanalizaciju (Slubeni glasnik
RS, br. 44/01),
Pravilnik o uslovima koje moraju da ispunjavaju vodoprivredne laboratorije kao pravna
lica ili u okviru pravnih lica koje vre odreenu vrstu ispitivanja kvaliteta povrinskih,
podzemnih i otpadnih voda (Slubeni glasnik RS, br. 44/01),
Pravilnik o tretmanu i odvodnji otpadnih voda za podruja gradova i naselja gdje nema
javne kanalizacije (Slubeni glasnik RS, br. 68/01),
Pravilnik o mjerama zatite, nainu odreivanja i odravanja zona i pojaseva sanitarne
zatite, podruja na kojima se nalaze izvorita, kao i vodnih objekata i voda
namijenjenih ljudskoj upotrebi (Slubeni glasnik RS, br. 7/03).
Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za pie (Slubeni glasnik RS, br. 40/03),

343

 Pravilnik o graninim vrijednostima emisija u vazduh iz postrojenja za sagorijevanje

(nominalne termalne snage manje, jednak ili vee od 50 MW) (Slubeni glasnik RS,
br. 39/05),
Pravilnik o monitoringu emisija zagaujuih materija u vazduh (Slubeni glasnik RS,
br. 39/05),
Pravilnik o emisiji isparljivih organskih jedinjenja (Slubeni glasnik RS, br. 39/05),
Pravilnik o monitoringu kvaliteta vazduha (Slubeni glasnik RS, br. 39/05, 90/06),
Pravilnik o vrstama otpada i djelatnostima u oblastima upravljanja otpadom za koje je
potrebna dozvola(Slubeni glasnik RS, br. 39/05, 3/07),
Pravilnik o kategorijama otpada, karakteristikama koje ga svrstavaju u opasni otpad,
djelatnostima povrata komponenti i odlaganja otpada (Slubeni glasnik RS, br.
39/05),
Pravilnik o kategorijama otpada sa listam (Slubeni glasnik RS, br. 39/05),
Pravilnik o transportu opasnog otpada (Slubeni glasnik RS, br. 86/05),
Pravilnik o finansijskim garancijama kojima se moe osigurati prekogranino kretanje
otpada (Slubeni glasnik RS, br. 86/05),
Pravilnik o uslovima za prenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvoaa i
prodavaa na odgovorno lice sistema za prikupljanje otpada (Slubeni glasnik RS, br.
118/05),
Pravilnik o rokovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje ekoloke dozvole za pogone i
postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatiti ivotne
sredine (Slubeni glasnik RS, br. 24/06),
Pravilnik o uslovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje ekoloke dozvole za pogone i
postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatiti ivotne
sredine (Slubeni glasnik RS, br. 24/06),
Pravilnik o uslovima, nainu, mjestima i rokovima sistematskih ispitivanja sadraja
radionuklida u ivotnoj sredini (Slubeni glasnik RS, br. 77/06),
Pravilnik o metodologiji i nainu voenja registra postrojenja i zagaivaa (Slubeni
glasnik RS, br.92/07),
Pravilnik o donoenju najboljih raspoloivih tehnika kojima se postiu standardi
kvaliteta ivotne sredine (Slubeni glasnik RS, br. 22/08),
Pravilnik o eko-oznakama i o nainu upravljanja eko-oznakama (Slubeni glasnik RS,
br. 22/08),
Pravilinik o uslovima za obavljanje djelatnosti pravnih lica iz oblasti zatite ivotne
sredine (Slubeni glasnik RS, br. 36/08).

Uputstva
Uputstvo o nainu, postupku i rokovima obraunavanja i plaanja optih i posebnih
vodoprivrednih naknada (Slubeni glasnik RS, br. 19/98, 27/01).
Uputstvo o sadraju studije uticaja na ivotnu sredinu (Slubeni glasnik RS, br.
118/05).

344

BRKO DISTRIKT

U Brko Distriktu nadlenost po pitanju zaite ivotne sredine i voda podijeljena je izmeu
nadlenih odjeljenja u Vladi BD.
Relevantni propisi u BD 25:: (zakoni, pravilnici), a koji se tiu razmatranog sektora prerade
voa i povra, daju se u nastavku.

Zakoni

Zakon o upravnom postupku (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 3/00,
9/02).
Zakon o prostornom ureenju (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 09/03,
23/03, 15/04),
Zakon o zatiti ivotne sredine (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 24/04,
1/05),
Zakon o zatiti prirode (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 24/04, 1/05),
Zakon o zatiti vazduha (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 25/04, 1/05),
Zakon o zatiti voda (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.25/04, 1/05),
Zakon o upravljanju otpadom (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 24/04,
1/05),
Zakon o komunalnim djelatnostima (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.
30/04),
Zakon o koncesijama (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 131/06).

Podzakonski akti

Pravilnici
Pravilnik o monitoringu kvaliteta vazduha (Slubeni glasnik Brko Distrikta
BiH, br.30/06),
Pravilnik o graninim vrijednostima emisije u vazduh iz postrojenja za
sagorijevanje (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.30/06),
Pravilnik o monitoringu emisija zagaujuih materija u vazduh (Slubeni glasnik
Brko Distrikta BiH, br.30/06),
Pravilnik o postepenom iskljuivanju supstanci koje oteuju ozonski omota
(Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.30/06),
Pravilnik o graninim vrijednostima emisije zagaujuih materija u vazduh
(Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.30/06),
Pravilnik o emisiji isparljivih organskih jedinjenja (Slubeni glasnik Brko
Distrikta BiH, br.30/06),
Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koja je obavezna procjena uticaja na
ivotnu sredinu i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad

25 http://www.bdcentral.net/Members/javni_poslovi/akti/Pravilnici_eko/folder_contents

345

samo ako imaju ekoloku dozvolu (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br
30/06),
Pravilnik o uslovima za prenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvoaa i
prodavaa na operatora za prikupljanje otpada (Slubeni glasnik Brko Distrikta
BiH, br. 32/06),
Pravilnik o kategorijama otpada sa listama (Slubeni glasnik Brko Distrikta
BiH, br. 32/06),
Pravilnik o postupanju sa otpadom koji se nalazi na listi opasnog otpada ili iji je
sadraj nepoznat (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 32/06),
Pravilnik o sadraju plana prilagoavanja upravljanja otpadom za postojea
Pravilnik o izdavanju dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom
(Slubeni glasnik Brko Distrikta, br. 32/06
Pravilnik o uslovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje ekoloke dozvole za
pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o
zatiti ivotne sredine (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 02/07),
Pravilnik o sadraju studije uticaja na ivotnu sredinu (Slubeni glasnik Brko
Distrikta BiH, br. 02/07),
Pravilnik o rokovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje ekoloke dozvole za
pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o
zatiti ivotne sredine (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 02/07).

PROPISI VEZANI ZA NESREE VELIKIH RAZMJERA I AKCIDENTNE

SITUACIJE

Svi pogoni i postrojenja, ukljuujui skladita, u kojima su opasne supstance prisutne u

koliinama iznad koliina navedenih u Pravilniku o pogonima i postrojenjima za koje je
obavezna procjena uticaja na okoli i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i
puteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Slubene novine FBiH, br. 19/04, lan 10
i 11), Uredbi o postrojenjima koja mogu biti izraena i putena u rad samo ako imaju
ekoloku dozvolu (Slubeni glasnik RS, br. 07/06, lan 6 i 7) i Pravilniku o pogonima i
postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na ivotnu sredinu i pogonima i
postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju ekoloku dozvolu
(Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br. 30/06, lan 7 i 8) ovih podzakonskih akata
spadaju u pogone i postrojenja koji mogu izazvati nesree veih razmjera i za njih nadlena
entitetska ministarstva i odjeljenje u Brko Distriktu izdaju okolinsku/ekoloku dozvolu.
Mjeavine i preparati prisutni u pogonima i postrojenjima ili skladitima trebaju biti tretirane
na isti nain kao i iste supstance pod uslovom da ostaju u okviru granica koncentracija koje
su odreene na osnovu njihovih svojstava u spomenutim lanovima ovih podzakonskih akata
(lan 11, 7 i 8).
Izvjetaj o stanju sigurnosti, Informacije o sigurnosnim mjerama i Unutranji plan
intervencije su duni pripremiti operatori svih pogona i postrojenja, ukljuujui skladita, u
kojim su opasne supstance prisutne u koliinama iznad koliina navedenih u Prilogu
Pravilnika o sadraju izvjetaja o stanju sigurnosti, sadraju informacija o sigurnosnim
mjerama i sadraju unutranjih i spoljnih planova intervencije (Slubene novine FBiH, br.
68/05) koji ine sastavni dio ovog podzakonskog akta.
Odredbe ovog podzakonskog akata koje se odnose na plan sprjeavanja nesrea veih
razmjera i informacije o sigurnosnim mjerama duni su pripremiti i operatori pogona i

346

postrojenja, ukljuujui skladita, iz lana 9. Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je

obavezna procjena uticaja na okoli i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i
puteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Slubene novine Federacije BiH,
br.19/04). Operator pogona i postrojenja u FBiH je duan Unutranji plan intervencije
dostaviti Federalnoj/Kantonalnoj upravi civilne zatite.
Izvjetaj o stanju sigurnosti treba da sadri najmanje:

Plan sprjeavanja nesrea veih razmjera;

Opis lokacije pogona i postrojenja;
Opis pogona i postrojenja;
Identifikaciju i analizu moguih rizika i mjere prevencije,
Mjere zatite i plan intervencije kojima se sprjeava irenje posljedica nesree.

Sistemom sigurnosnog upravljanja se utvruje organizaciona struktura, podjela odgovornosti,

razrauju procedure, procesi i vri raspodjela resursa u cilju sprjeavanja nastanka nesrea
velikih razmjera. Sistem sigurnosnog upravljanja se provodi donoenjem Plana sprjeavanja
nesrea veih razmjera a koji treba da sadri sljedee podatke: (i) organizacionu strukturu i
kadrove, (ii) identifikaciju i evaluaciju nesrea veih razmjera, (iii) kontrolu rada pogona i
postrojenja, (iv) upravljanje promjenama u radu postrojenja, (v) plan upravljanja u
izvanrednim situacijama, (vi) praenje djelotvornosti (monitoring), te (vii) audit i kontrolu.
Unutranjim planom intervencije se definiu mjere koje je potrebno poduzeti unutar kruga
pogona i postrojenja a u sluaju nesree veih razmjera. Spoljnim planom intervencije se
definiu mjere koje je potrebno poduzeti izvan kruga pogona i postrojenja a u sluaju nesree
veih razmjera.
Akcidentna situacija u osnovi predstavlja pojavu neoekivanog ili nedozvoljenog dogaaja.
Akcidentne situacije u fabrikama prerade voa i povra predstavljaju pojavu velike emisije,
poara ili eksplozije nastale kao rezultat neplanskih dogaanja u okviru neke industrijske
aktivnosti, koja ugroava ljude i okoli/ivotnu sredinu, u okviru ili van granica preduzea, i
to ukljuujui jednu ili vie zagaujuih materija. Moguu akcidentnu situaciju u pogonima
za preradu voa i povra moe proizvesti neadekvatan rad postrojenja za skladitenje tenog
CO2, te rashladnog postrojenje koje kao rashladni medij koriste amonijak (npr. poputanje
ventila na spremniku to ima za posljedicu isticanje amonijaka i sl.).
Uslove i stanje zatite na radu, zatite od poara, kao i zatite i spaavanja ljudi i materijalnih
dobara od prirodnih i dugih nesrea. te tehniko-tehnoloka uputstva za siguran rad definiu
Zakoni o zatiti na radu (Slubeni list SRBiH, br. 22/90, Slubeni glasnik RS, br. 26/93,
14/94, 21/96 i 10/98; Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, br.31/05, 35/05), Pravilnik o
nainu i postupku vrenja periodinih pregleda i ispitivanja iz oblasti zatite na radu
(Slubeni list SRBIH, br.02/91), Zakoni o zatiti od poara (Slubeni list SRBIH, br.
15/87, 36/90,3/93; Slubeni glasnik RS, br. 16/95, 16/02 i 2/05, Slubeni glasnik Brko
Distrikta BiH, br.9/06), Zakon o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i
drugih nesrea (Slubene novine FBiH, br. 39/03, 22/06), Uredba o sadraju i nainu izrade
planova zatite i spaavanja od prirodnih i drugih nesrea (Slubene novine FBiH, br.
23/04), te Zakon o civilnoj zatiti (Slubeni glasnik RS, br.26/02, 39/03).
Prilikom projektovanja i izgradnje objekata za uskladitenja odreenih supstanci, te stabilnih
sudova pod pritiskom, a koji se koriste u sektoru prerade voa i povra, potrebno je
pridravati se zahtjeva sljedeih vaeih propisa i normi za ove objekte i sudove:

Pravilnik o izgradnji postrojenja za ukapljeni naftni plin i o uskladitavanju i

pretakanju ukapljenog plina (Slubeni list SFRJ, br. 24/71),

347

Pravilnik o tehnikim normativima za pokretne zatvorene posude za komprimirane,

tekue i podtlakom otopljene plinove (Slubeni list SFRJ, br. 24/71),
Karakteristike opasnih i zapaljivih gasova, tenosti i isparljivih tenosti i supstanci
JUS Z. CO. 010, 1979 (Slubeni list SFRJ, br 31/79),
Pravilnik o tehnikim normativima za stabilne posude pod pritiskom (Slubeni list
SFRJ, br. 16/83),
JUS H.F1.016 . ugljendioksid gasoviti Tehniki uslovi (Slubeni list SFRJ, br.
56/86),
JUS M.E2.516 stabilni sudovi pod pritiskom za teni ugljendioksid (Slubeni
list SFRJ, br. 57/89),
Pravilnik o tehnikim normativima za postavljanje stabilnih sudova pod pritiskom
za teni ugljendioksid (Slubeni list SFRJ, br. 39/90), sa komentarom,
Pravilnik o tehnikim normativima za pregled i ispitivanje stabilnih sudova pod
pritiskom za teni ugljendioksid (Slubeni list SFRJ, br. 76/90), sa komentarom.

MEUNARODNE OBAVEZE KOJE SE TIU INDUSTRIJSKOG SEKTORA

Osim vaee zakonske regulative BiH i meunarodnih standarda kojima se obezbjeuje

osiguranje kvaliteta i zdravstvene ispravnosti proizvoda, u narednom periodu svi proizvoai
iz prehrambenog sektora BiH, pa i sektora prerade voa i povra e biti u obavezi da
odgovore meunarodnim i EU propisima iz ove oblasti :

FAO/WHO CODEX Alimentarius,

Council Regulation EC 1881/2006 Maximum levels for certain contaminants in
foodstuffs ,
Council Directive, No. 93/43/EEC Directive on the Hygiene of Foodstuffs.

Vezano za meunarodne obaveze koje se tiu industrijskog sektora prema direktivama EU, a
kojima je regulisana oblast upravljanja otpadom, vodama i zrakom, od stratekog znaaja su
sljedee direktive:

Direktiva o otpadu 2006/12/EC,

Direktiva o kanalizacijskom mulju 86/278/EC koja je izmijenjena i dopunjena
Direktivom 91/692/EC i Uredbom EC 807/2003,
Direktiva o ambalanom otpadu 94/62/EC koja je izmijenjena i dopunjena
Direktivom 2004/12/EC i 2005/20/EC i Uredbom EC 1882/2003,
Direktiva o deponijama 99/31/EC koja je izmijenjena i dopunjena Uredbom EC
1882/2003,
Direktiva o spaljivanju otpada 200/76/EC,
Direktiva o zbrinjavanju otpadnih ulja 75/439/EEC,
Direktiva o elektrinom i elektronskom otpadu 2002/96/EC,
Direktiva o opasnom otpadu 91/689/EC koja je izmijenjena i dopunjena
Direktivom 94/31/EC i Uredbom EC 166/2006,
Okvirna Direktiva o kvalitetu zraka 96/62/EC koja je izmijenjena i dopunjena
Uredbom 1882/2003/EC,
Direktiva o graninim vrijednostima SO2, NO2, NOx, lebdeih estica i Pb u zraku
99/30/EC;
Direktiva o ozonu 2002/3/EZ,

348

Okvirna direktiva o vodama 2000/60/EC koja je izmijenjena i dopunjena Odlukom

2455/2001/EC,
Direktiva o tretmanu gradskih otpadnih voda 91/271/EC,
Direktiva o kvalitetu vode za pie 98/83/EC,
Direktiva Vijea 99/32/EC EZ o smanjenju sadraja sumpora u tenim gorivima do
31.12.2011. godine,
Direktiva 98/70/EC o kvalitetu benzina i dizelskih goriva,
Direktiva 99/94/EC o raspoloivosti informacija za kupce o potronji goriva i
emisijama CO2 kod prodaje novih putnikih vozila,
Direktiva 85/337/EC od 27. juna 1985. godine o procjeni efekata odreenih javnih i
privatnih projekta na okoli, kako je ona dopunjena Direktivom Vijea 97/11/EC
od 3. marta 1997. godine i Direktivom 2003/35/EC Evropskog parlamenta i Vijea
od 26. juna 2003. godine,
Direktiva 1999/32/EC od 26. aprila 1999. godine o smanjenju sadraja sumpora u
odreenim tenim gorivima te dopunskom Direktivom 93/12/EEC,
Direktiva 85/337/EEC o ocjeni efekata odreenih javnih i privatnih projekta na
okolinu,
Direktiva 1996/62/EC o procjeni i upravljanju kvalitetom zraka
Direktiva 1999/30/EC o graninoj vrijednosti SO2, NOx, NO2, vrstih estica i
olova u zraku,
Regulativa 1836/93/EEC postavlja eko-upravljanje i eme audita za industrijske
kompanije koje nastoje da promoviu unapreenje okolia/ivotne sredine. ema
zahtjeva od postrojenja da:
o uspostave i implementiraju politiku, programe i sisteme upravljanja,
o kontroliu proizvodnju,
o obezbijede izvjetaje za javnost o uticaju proizvodnje na ivotnu sredinu.

Ovo se odnosi na industrijska postrojenja, postrojenja za proizvodnju energije i recikliranje i

moe se proiriti na druga postrojenja. Uesnici moraju preduzeti sljedee korake:
o usvojiti okolinsku politiku-ona bi trebala ukljuiti zadovoljenje regulativnih
instrumenata, nastavak unapreenja okolia/ivotne sredine i smanjenja
negativnog uticaja na okoli/ivotnu sredinu;
o pregled postrojenja prema propisima o okoliu/ivotnoj sredini;
o uvoenje ekolokih programa i sistema upravljanja okoliom/ivotnom
sredinom;
o pripremanje ekolokih izvjetaja dostupnih javnosti, koji bi ukljuili detalje o
uticaju postrojenja na okoli/ivotnu sredinu;
o sprovoenje verifikacije ekolokih izvjetaja preko nezavisnih verifikatora
akreditovanih putem dravnih akreditovanih sistema.

349

MEUNARODNI STANDARDI

Odreeni standardi primjenjivi u sektoru prerade voa i povra nisu obavezujui, ali
organizacijama koje ih implementiraju daju izvrstan alat za upravljanje kvalitetom svojih
procesa i proizvoda, ukljuujui zatitu potroaa i okolia/ivotne sredine.
Organizacije koje se bave preradom voa i povra mogu usvojiti, implementirati i certificirati
sljedee sisteme upravljanja:
Sistem upravljanja kvalitetom prema meunarodnom standardu ISO 9001.
Sistem okolinskog upravljanja prema meunarodnom standardu ISO 14001.
Sistem upravljanja sigurnosti hrane (HACCP sistem) prema meunarodnom standardu
ISO 22000 ili prema ALI-NORM 93/13, Anex 2 - Codex Alimentarius.

Svaki od njih se moe implementirati ponaosob ili kao sastavni dio integriranog sistema
upravljanja organizacije.
Bez obzira na sve prednosti koje nudi primjena meunarodnih standarda, trenutno u BiH
samo mali broj preduzea koja se bave preradom voa i povra imaju implementirane
standarde serije ISO i HACCP. S obzirom na ovo, treba istaknuti potrebu ukazivanja
preraivaima voa i povra na znaaj ovih standarda, u smislu usklaivanja proizvoda sa
zahtjevima kvaliteta koje postavlja zakonska regulativa (do vremena kada e implementacija
standarda HACCP kao alata za osiguranje zdravstveno ispravnog proizvoda biti zakonska
obaveza, u skladu sa Direktivom Evropske zajednice Directive on the Hygiene of
Foodstuffs, No. 93/43/EEC of the Council of June 14, 1993., koja je propisala opta pravila i
procedure radi poveanja povjerenja potroaa u sigurnost prehrambenih proizvoda
namijenjenih za ljudsku ishranu.

350