Professional Documents
Culture Documents
Vasko Popa
Vasko Popa
Vasko Popa
''Kora'', ''Nepoin polje'', ''Sporedno nebo'' i ''Uspravna zemlja''
Poezija Vaska Pope, slino poeziji Momila Nastasijevia, dugo vremena
je opisivana kao hermetina, izuzetno moderna ali neodgonetljiva, neprevodiva
na neposredno i racionalno itaoevo ivotno i jeziko iskustvo. Danas se,
meutim, moe prodreti u teke i zamrene slike Popine poezije, iako to
odgonetanje zahteva dug i iscrpan rad.
Novina Popine poezije je u novini njegovih pesnikih slika. Naravno, na
prouavaocu je da utvrdi kakve su to pesnike slike po svom poreklu i prirodi i
koji vid novog pesnikog obavetenja donose.
Moderni pesnici su esto usled nerazumevanja sami objanjavali svoju
poetiku i poeziju. ini se da nema poznatijeg primera od ''Sumatre'' Miloa
Crnjanskog i objanjenja pesme objavljenog u SKG, medjutim, Vasko Popa
spada u red onih pesnika koji i kada su govorili o svojoj poeziji nisu izlazili iz
same poezije niti su se sluili teorijskim jezikom ve su i dalje koristili pesnike
slike.U berlinskom predavanju koje je odrano krajem 1966. Popa je naznaio
neke od osnovnih postulata njegove poetike koji mogu pomoi u razumevanju
njegove poezije u celini. U tom predavanju Popa pesnika naziva uvarem
jezikog izvora. Pesnik je uvar kraj beskrajnog puta kojim prolaze ive rei. Te
rei u pesniku predane ili prenoe a potom se vraaju svom izvoru. Pesnik im
jedino moe ponuditi svoje bdenje i utanje. O pesmi Popa kaze da je to
zatvoreno kolo od rei, rei igraju u kolu oko izvora sa kog su potekle.
Meutim, rei su okrenute leima oveku nagnutom nad pesmom. Dakle, rei u
Popinoj poeziji ne slue za obino oznaavanje, upuivanje na vanjeziku
stvarnost, one upuuju same na sebe. Ovo uputstvo je donekle oekivano jer na
jezik kao knjievni medijum upuuju svi moderni pesnici.
Novina Popine pesnike slike je dakle u jeziku. Zapravo Popa nas vraa
naem jezikom izvoru aktivirajui nae jeziko pamenje.
U kritici se kao oznaka za Popin pesniki svet esto sree polusloenica,
zapravo hendijadsis ( postojan spoj od dvojedne rei u istoj funkciji ) ''nepoinpolje''. Prirodno je zapitati se ta znai ''nepoin-polje''? Odgovor emo nai u
zagonetki koju je Popa uneo u zbornik narodnih umotvorina. Zagonetka glasi
''Mrtvi ivog nosi preko nepoim-polja.'' U zagonetki je opisan brod ili barka,
ovek i more, nemirna puina.Dakle, ''nepoim-polje'' je nemirna puina. Mnogo
vanija informacija je da Popa svoje pesnike slike gradi po ugledu na narodnu
tradiciju i folkor. Ovo je jedan od retkih primera kada Popa uzima gotovu sliku
iz zagonetke. U veini sluajeva Popa gotovu sliku saima, eliptira, preinauje.
Razlika izmedju zagonetke i Popine pesnike slike je u tome to zagonetka u
1
pitanju sadri odgovor koji moramo prepoznati u slici ( npr. Pruih zlatnu icu
preko belog sveta, pa je savih u orahovu ljusku ), a Popina pesnika slika ne
vodi od pitanja ka odgovoru ve nas vraa na pitanje, na samu sliku koja je
najee simforina ( npr. pesma ''U osmehu'' : ''Plavooke daljine savile se u
klupe'' ).
Pored zagonetke Popa vrlo esto koristi eliptiran i preoblikovan
frazeologizam. Frazeologizam je prepoznatljiv jeziki obrazac i esto ga kod
Pope sreemo u autentinom obliku npr. u zbirci ''Nepoim polje'', ciklusu
''Igre'', pesmi ''Lovca'' imamo - ui na jedno izai na drugo uvo ili u pesmi
''Izmedju igara'' igra se sa svojom glavom. Meutim, u zbirci ''Kora'', ciklusu
''Poznanstva'', pesmi ''Odjekivanje'', sreemo zbunjujui stih u kome lirski
subjekat kae kad soba zarei na njega ''uvuem se u svoju kou''. Ako znamo da
frazeologizam '' izai iz svoje koe'' znai izgubiti prisebnost, onda nam je jasno
da Popina pesnika slika sugerie povratak sebi, svom miru i prisebnosti.
Popa je objavio nekoliko zbirki pesama: Kora, 1953, Nepoim polje,
1956, Sporedno nebo, 1968, Uspravna zemlja, 1972, Vuja so, 1975, godine
1975. objavie i ivo meso, Kua na sred druma i Rez.Popa je objavio i tri
antologije narodnog stvaralatva: Od zlata jabuka, Urnebesnik i Ponono sunce.
Kada se 1953. pojavila Popina zbirka ''Kora'' ( naziv zbirke je skraenica
za sintagmu ''Zemljina kora'' ) sa svojih 60 pesama, okirala je javnost. Osnovna
obelezja stare lirike kao to su subjektivnost, lina oseanja i emocionalnost ne
nalaze svoje mesto u veini Popinih pesama. Predmeti iz ovekove okoline
opisani su hladno i precizno. Meutim, ispod te emotivne uzdranosti i
objektivnosti, a kroz metaforizaciju jezikog izraza, osea se nelagoda i strah.
Ono to donosi pesniki svet Popine ''Kore'' jeste iskustvo savremenog gradskog
oveka. Pre Vaska Pope tako uznemirujuu viziju grada levijantana koji
prodire svoje stanovnike sreemo u zbirci Momila Nastasijevia ''Sedam
lirskih krugova'',u petom krugu ''Rei u kamenu''.
''Kora'' je podeljena na 4 obimom nejednaka ciklusa: 1. Opsednute vedrine
(6 pesama), 2.Predeli (9 pesama), 3.Spisak (15 pesama) i 4.Daleko u nama (30
pesama ).
Zbirka je zamiljena kao celina od 5 ciklusa ali je peti ciklus, ''Uspravna
zemlja'' objavljen 1972.kao zasebna zbirka sa 35 pesama.
Prema Popinoj zamisli amblem ape zveri koji stoji na poetku zbirke
uradio je slikar i ilustrator knjiga Duan Risti.
Opsednute vedrine
Osnovna tema prvog ciklusa pesama, kao to to naslov nagovetava, je
ugroenost oveka i svih ljudskih kvaliteta. Ovaj ciklus pesama donosi sliku
egzistentnog prostora koji nije nimalo gostoprimljiv, ve naprotiv, nastanjen
biima i situacijama koje prete i ugroavaju oveka. Lirski subjekat ivot
doivljava kao uokvirenost i opsednutost nekim ili neim to ugroava mir ili
spokojstvo.
Prva pesma ciklusa, ''Poznanstvo'' upoznaje lirskog subjekta a tako i
itaoca sa prostorom koji preti. To je zver sa sedmokrakim jezikom, sa
razjapljenim eljustima i pseom glavom iji zubi zlokobno krguu.
Pesma ''Gvozdena jabuka'' donosi sliku grotesknog uda od ploda, ona je
natprirodna i destruktivna ( pogaa teme, utrobu i mozak ). U pokuaju da je
uniti ili se bar odupre jednom takvom zastraujuem plodu vremena ovek
postaje autodestruktivan: vilice je oglodao, usne je obrstio i mozak je rastoio.
ta je ''gvozdena jabuka''? Savremeni grad. Nije li sinonim za jedan od najveih
gradova sveta ''velika jabuka'', grad koji ne spava i u kome se ne spava?
U pesmi ''Odjekivanje'' Popa opisuje ljudski strah od samoe i praznine.
Ta praznina je personifikovana kao zver koja rei i urla, laje i zavija, kao prazna
soba koja postaje kosmiki prostor u malom. Urbanom oveku je teko da
sauva stanje prisebnosti, da se ''uvue u svoju kou'' zato se i sam u urlik
pretvara i odjekuje.
Ciklus ''Opsednute vedrine'' je poezija opsadnog stanja koja postepeno
uobliava teme bedema, kore, tvrdjave u kojoj nema mira ni poinka U toj borbi
neprestanoj daje se i poslednja kap ivota prodrljivim zidovima.
Predeli
U ovom ciklusu Popa je opisao predmete kojima je odredjena naa
svakodnevica. To su naizgled banalni i nepoetini predmeti: pepeljara, sto,
iviluk, zid ili predmeti vizije: uzdah, jauk, zaborav, osmeh. Popa je
antropomorfizirao svet malih objekata zato njegova ''drvca eznu'', a ''pepeo
njiti''. On se stavlja u poloaj siunih stvari i posmatra iz njihove perspektive
svet koji ih okruuje, s druge strane, fiksirajui predmete odjednom ih, kao u
snu, ugleda razbijene i dekomponovane i spoznaje njihov agresivni smisao.
Naslovi pesama koje opisuju predmetni svet dati su u predloko
padenim konstrukcijama, tako je u pesmi ''U pepeljari''. Gaenje cigarete u
pepeljari doivljeno je kao gaenje sunca. Sve asocira na smrt: mrtvi trupci
ikova, obezglavljena drvca, a ogromna oveija ruka vreba na vidiku.
3
Spisak
''Spisak'' objedinjuje pesme sline po tematici. Opevani su predmeti, bilje
i ivotinje u ijoj sudbini prepoznajemo sudbinu oveka, njegove tegobe i strast
u svetu u kome nesporazumi i veiti antagonizam raaju ugroene.
Uvodna pesma ciklusa ''Spisak'' je ''Patka''. Izdvojena iz prirodnog
ambijenta, u praini, ona asocira na Bodlerovog glasovitog ''Albatrosa''. Umesto
vode, glatke kao ogledalo, u kojoj se '' smeju ribe '' javljaju se izmenjeni i
nametnuti uslovi ivota. Patka je stvorena da pliva, '' ogledalo da ore '', umesto
toga ona se tromo i neveto vue po praini. Tako opisana patka je u isti mah
tragina i smena. Obesmiljen je prostor oko nje kao i njeno trajanje u njemu
jer '' Trska koja misli i onako e je stii ''('' trska koja misli '' je Paskalova aluzija
na oveka). Patkino geganje po praini je njen hod po mukama ka neizbenoj
smrti.
U pesmi ''Konj'' Popa se koristi Pikasovim slikarskim postupkom koji
pretae u rei pesme: ''Obino osam nogu ima ''. Sasvim je jasno da je to slika
konja u trku, kasu. Naredni stihovi govore o konju koji se nalazi u istoj ivotnoj
situaciji kao patka izmeten je iz svog prirodnog stanja. On vue teret nateran
ovekovom agresijom: '' Izmedju vilica ovek mu se nastanio ''. Jednom je
pokuao da se pobuni ali je '' gubicu raskrvario ''. Pobuna raa traumu i otuda se
u njegovim pitomim oima tuga nastanila.'' Drum kraja nema '' - situacija je
bezizlazna a put je sizifovski.
4
Nepoin polje
Kad se 1953. pojavila Popina zbirka pesama ''Kora'' i uzburkala svojom
novinom italaku i kritiku javnost, Zoran Mii je zbirku u celini nazvao
''nepoin poljem'' gde se vodi borba neprestana ''da bude to biti ne moe''.
Godine 1956. ova polusloenica e se nai u naslovu nove Popine zbirke.
Kasnije e u kritici ''nepoin polje'' biti redovno navoeno kao oznaka za
Popin pesniki svet. Prirodno je zapitati se ta je ''nepoin polje''? Re je o
vrsti (h)endijadisa, postojanog spoja od dvojedne rei u istoj funkciji. Pri tome je
re polje ''obina'' i moze samostalno da stoji a nepoin '' neobina '' i nema
samostalno znaenje. Neto slino nalazimo u narodnim pesmama kad se kaze
da je dola ''kita i svatovi'' u znaenju ''kieni svatovi''.Dakle, odgonetku
''nepoin polja'' treba traziti u narodnoj knjievnosti. Zanimanje Vaska Pope za
nau narodnu knjievnost i tradiciju oigledno je ako znamo da je Popa izdao tri
zbirke narodnog stvaralatva: ''Od zlata jabuka'', ''Urnebesnik'' i ''Ponono
sunce''. Pri tome Popa je svoje pesnike slike oneobiavao gradei ih po ugledu
na frazeologizme, paremije ( poslovice ) i zagonetke. Tako u jednoj od Popinih
antologija pronalazimo zagonetku: ''Mrtvi zivog nosi preko nepoin polja.''
Re je o barki, oveku i moru. Dakle, ''nepoin polje'' je more, nemirna puina.
Ovo je redak primer kada Popa uzima gotovu sliku iz zagonetke.
Zbirka je podeljena na 4 ciklusa: 1. Igre (13 pesama), 2. Kost kosti (7
pesama), 3. Vrati mi moje krpice (uvodna + 13 pesama) i 4. Belutak (7 pesama).
Na poetku zbirke stoji amblem Uroborusa, zmija koja se posuvrauje u
samu sebe, lice sa zmijom. Amblem je prema Popinoj zamisli uradio slikar i
ilustrator Duan Risti.
Za moto zbirke Popa je odabrao stihove iz ''Kore'', zapravo iz ciklusa
''Daleko u nama'': ''Da li u moi na ovom Nepoin polju da ti podignem ator
od svojih dlanova.''
Prva pesma prvog ciklusa ''Igre'' posveena je Zoranu Miiu. Re je o
pesmi ''Pre igre''. Pesnik daje uputstvo za nekakvu jo udniju igru koja e
potom uslediti. Da bi igrali neophodno je zagledati si u sebe samog, pasti ''na
dno svog ponora'' i ko se ne razbije ima pravo da igra. Za ovu neobinu igru
6
Trei ciklus ''Vrati mi moje krpice'' sasvim uslovno moemo odrediti kao
ciklus ljubavnih pesama. Dok je u ''Kori'', u ciklusu ''Daleko u nama'' kroz ratnu
strahotu lirski subjekat uspeva da voljenoj eni ispeva najlepe stihove ljubavi,
ovde je potencijalna draga oslovljena u srednjem rodu kao ''udo''. Pri tome
celim ciklusom dominira izrazito polemian ton negoveten imperativom ve u
samom naslovu ciklusa, a upliv narodne tradicije prepoznajemo u upotrebi
modifikovane forme kletve npr. ''Ne povratilo se'' ( 12.pesma ) ili ''Oluja ti
postelja'' ( 10.pesma ).
Lajt motiv celog ciklusa su '' krpice ''. One su neto to lirski subjekat
smatra neotudjivo svojim jer one su od ''istog sna'', ''od svilenog osmeha'', ''od
takaste nade''. One su oigledno sama esencija njegovog bia koja je ugroena
u ovom otudjenom svetu. Oseanje ugroenosti i otuenosti vie ni ljubav ne
moe da anulira jer on njegovom ''udu'' i ''lepotici'' preti, nareuje, kune.
Poslednji ciklus zbirke posveen je belutku, ''junaku'' iz prethodne Popine
zbirke, odnosno iz ciklusa ''Spisak''. Ta pesma posveena kompozitoru Duanu
Radiu, stoji na poetku ovog ciklusa. Belutak nije obian kamen ve kamen
savrenog oblika i bele boje. Budui antropomorfiziran, belutak ima srce, u srcu
zmiju koja guta vidik kao jaje. Belutak se zaljubio u ''oblu plavooku'', u nebeski
svod, u beskraj. Kao i Isidori Sekuli i belutku je dosadio ''savreni krug'', tesno
mu je u sebi, u roenom telu iz kog hoe da iskoi. Belutak je metafora za
oveiji trup pa tako i za samog oveka. To je isti onaj ovek belutak koji u
''Opsednutim vedrinama'' hoe da iskoi iz svoje koe i onaj koji eli ''oblu
plavooku'' vedrinu nesputanu i slobodnu.
Sporedno nebo
Kada se 1968. pojavila Popina zbirka ''Sporedno nebo'' Ivan V. Lali je
nazvao ''kosmikim glumitem'', najcelovitijom i najcelovitije zamiljenom
knjigom pesama u srpskoj knjievnosti.
Knjiga je podeljena na 7 ciklusa: 1. Zev nad zevovima, 2. Znamenja, 3.
Razmirica, 4. Podraavanje sunca, 5. Raskol, 6. Lipa na sred srca i 7. Nebeski
prsten.
Svaki ciklus ima 7 pesama. Osnovna simbolika znaenja broja 7 jeste
savreni red ali istovremeno broj 7 je zbir broja 3 koji oznaava nebo i broja 4
koji oznaava zemlju. Ako ovome dodamo i amblem zbirke slika gornjeg i
donjeg kotla, adaptacija praslike suprostavljenih planova realnosti onda nam
moe biti jasno zato je Lali ovu zbirku nazvao ''kosmikim glumitem''.
''Sporedno nebo'' je ''kosmiko glumite'' na kome se odvija drama o osnovnim
10
12
14