Slubeni list SRBiH broj: 05/88

Na osnovu lana 97. stav 2. Zakona o zatiti na radu preieni teks(Sl. List SRBiH , broj 31/84 i 12/87),
predsjednik Republikog komiteta za rad i zapoljavanje, u sporazumu sa predsjednikom Republikog
komiteta za energetiku i industriju, donosi:
PRAVILNIK
O OPTIM MJERAMA ZATITE NA RADU ZA GRAEVINSKE OBJEKTE NAMIJENJENE
ZA RADNE I POMONE PROSTORIJE I RADNE PROSTORE
I OPTE ODREDBE
lan 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se opte mjere zatite na radu, za graevinske objekte namijenjene za radne i
pomone prostorije i radne prostore, u kojima se obavlja rad ili se povremeno zadravaju radnici na radu.
lan 2
Pod graevinskim objektima, u smislu ovog Pravilnika, podrazumijevaju se objekti namijenjeni za radne i
pomone prostorije i radne prostore sa pripadajuim instalacijama, ureajima iI povrinama, u kojima radi,
kreu se, ili zadravaju radnici na radu.
Pod radnim prostorijama u smislu ovog pravilnika podrazumijevaju se prostorije u kojima se obavljaju
proizvodni i drugi procesi rada, odnosno u kojima se kreu ili preteni dio radnog vremena zadravaju radnici
na radu.
Pod pomonim prostorijama u smislu ovog Pravilnika, podrazumijevaju se prostorije koje slue za higijenske,
sanitarne i druge potrebe radnika na radu.
Pod radnim prostorom u smislu ovog Pravilnika, ppodrazumijeva se radni prostor izvan radnih prostorija u
kojem se obavlja rad, odnosno u kojem se kreu ili preteni dio radnog vremena zadravaju radnici na radu.
lan 3.
Mjere zatite na radu, ptropisane ovim Pravilnikom, dune su da provode ovlaene organizacije udruenog
rada koje izrauju tehniku dokumentaciju za objekte namijenjene za radne i pomone prostorije, osnovne
organizacije udruenog rada koje vre projektovanje tehnolokih procesa, izvoai radova, investitori i
korisnici tih objekata (u daljnjem tekstu:osnovna organizacija) i radni ljudi koji samostalno obavljaju djelatnost
linim radom sredstvima rada u svojini graana, graevinsko-pravna lica i graani ako koriste dopunski rad
drugih lica(u daljem tekstu:poslodavac) i radnici ijim se dopunskim radom koriste.
lan 4.
Ako ovim Pravilnikom nisu propisane mjere zatite na radu koje se odnose na graevinske objekte
namijenjene za radne i pomone prostorije i radne prostore u kojima se obavlja rad ili se povremeno
zadravaju radnici na radu, primjenjivat e se odgovarajui propisi kojima se te mjere blie ureuju.
II MJERE ZATITE NA RADU
1. Lokacija graevinskih objekata
lan 5.
Raspored graevinskih objekata u krugu osnovne organizacije i raspored radnih i pomonih prostorija u tim
objektima, odnosno radnih prostora izvan radnih i pomonih prostorija mora se izvriti tako da radne i
pomone prostorije i radni prostori ispunjavaju uslove propisane ovim Pravilnikom.
lan 6.
Graevinski objekti moraju se tako izvesti da se u radnim i pomonim prostorijama obezbijedi osvjetljenje
dnevnom svjetlou i prirodna ventilacija.
lan 7
Izgradnjom vatrogasnih stepenita, garaa, prostora za parkiranje automobile, skladita, i drugih objekata, u
krugu osnovne organizacije ne smiju se pogorati uslovi rada u ve izgraenim radnim i pomonim
prostorijama.
1 od 20

Slubeni list SRBiH broj: 05/88

lan 8
Otvorena skladita i deponije materijala iz kojih se pri manipulaciji zdvaja praina, ne mogu se graditi na
udaljenosti od najmanje 20 m od graevinskih objekata namijenjenih za radne prostorije, odnosno na
udaljenosti od najmanje 30 m od graevinskih objekata namijenjenih za graevinske prostorije.
lan 9
U krugu osnovne organizacije, po pravilu obezbjeuje se kruni tok saobraaja koji mora biti povezan s
javnim saobraajnicama.
lan 10
Broj ulaza, odnosno izlaza u ograeni krug osnovne organizacije mora biti u skladu sa brojem zaposlenih
radnika i vremenom potrebnim za naputanje radnih prostorija u sluaju opasnosti i nastanka elementarnih i
drugih nepogoda (poplave, zemljotres, poar, eksplozija i dr.).
Za pristup u krug osnovne organizacije mora se obezbijediti glavni i pomoni ulaz i izlaz.
Ulazna i izlazna vrata moraju imati odgovarajue dimenzije koje obezbjeuju nesmetan prolaz svim, pa i
specijalnim vozilima u sluaju hitne intervencije.
lan 11
U svakom graevinskom objektu koji je namijenjen za radne prostorije potrebno je obezbijediti mogunost
provoenja evakuacije i spaavanja radnika u sluaju opasnosti od elementarnih i drugih nepogoda.
Duina puta za evakuaciju radnika od mjesta rada do bezbijednog prostora u prizemnim objektima ne moe
biti vea od 50 m, a u objektimka na sprat od 30 m, od najblieg izlaza na stepenitu.
Graevinski objekti namijenjeni za radne i pomone prostorije duine do 30 m i sa vie od 3 sprata, moraju
imati najmanje dva dovoljno udaljena stepenita od kojih se jedno koristi za sluaj opasnosti od elementarnih
i drugih nepogoda. Stepenita moraju imati izlaze koji vode u slobodni prostor.
Kod otvorenih industrijskih postrojenja sa etaama, do visine od 30 m, treba obezbijediti jedno otvoreno
stepenite na udaljenosti najvie 25 m od najudaljenijeg mjesta rada.
lan 12
Ako nije mogue obezbijediti provoenje evakuacije i spaavanja radnika na nain utvren u prethodnom
lanu potrebno je obezbijediti pomone puteve za nunu evakuaciju,(nune izlaze).
lan 13
Put za evakuaciju treba da void do izlaza iz objekta ili do bezbijednog prostora u objektu, da bude
jednostavan, dobro osvijetljen i bez slijepih krajeva.
lan 14
Objekti namijenjeni za radne prostorije, u kojima zbog tehnolokog procesa ili njihove namjene postoji
poveana opasnost od eksplozije ili poara, projektuju se i izvode se na nain kojim se obezbjeuje
odvoenje gasova, dima, toplote i drugih opasnih i tetnih materija kroz posebne otvore i drugo.
lan 15
Radne prostorije namoijenjene za obavljanje administrativno-tehnikih i njima slinih poslova, konstrukcioni
biroi, sale za sastanke i sl., treba, po pravilu, da budu smjetene u posebnim graevinskim objektima.
Ako se radne prostorije iz prethodnog stava nalaze u istom graevinskom objektu u kome se nalaze i
prostorije u kojima se vre proizvodni procesi uz poveanu buku i vibracije moraju se izolovati u skladu sa
zakonom i propisima donesenih na osnovu zakona.
lan 16
Radne prostorije u kojima se pri obavljanju proizvodnih procesa stvaraju tetni gasovi, laki od vazduha,
pare, praina ili toplota, koji se ne mogu odgovarajuim sredstvima odstraniti sa mjesta na kojima nastaju
smijetaju se, po pravilu, u prizemen graevinske objekte u kojima se obavlja prirodno provjetravanje preko
krova.

2 od 20

Slubeni list SRBiH broj: 05/88

Radne prostorije iz prethodnog stava moraju imati najmanje jedan vanjski zid sa otvorom za prirodno
provjetravanje.
U viespratnom graevinskom objektu prostorije iz stava 1. ovog lana smijetaju se na posljednjem spratu.
lan 17
Ambulante i zdravstvene stanice smijetaju se, po pravilu, u prizemlju graevinskog objekta u kome se
nalazew radne ili pomone prostorije.
Do prostorija iz prethodnog stava mora se obezbijediti nesmetan prilaz sanitetskih vozila.
irina svih vrata u prostorijama iz stava 1. ovog lana mora omoguiti nesmetano unoenje, odnosno
iznoenje bolesnika na nosilima.
Prostorije iz stava 1. ovog lana smijetaju se, po pravilu, u blizini radnih prostorija u kojima je zaposlen
najvei broj radnika.
lan 18
Vanjski radni prostori u krugu osnovne organizacije smijetaju se tako da omoguavaju bezbijedno kretanje
radnika i prevoznih sredstava.
lan 19
Razvodi instalacija (elektrine energije, vodovoda, kanalizacije, gasovoda, pare, komprimiranog vazduha i
sl.) u krugu osnovne organizacije postavljaju se izvan saobraajnica i drugih mjesta gdje postoji mogunost
njihovog mehanikog oteenja.
Razvodi instalacija iz prethodnog stava postavljaju se pod zemlju, ili na visinu izvan manevarskog prostora
dizalica i drugih transportnih sredstava, u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona.
lan 20
Ako je samoupravnim optim aktom osnovne organizacije dozvoljen ulaz i parkiranje teretnih i putnikih
motornih vozila u krugu osnovne organizacije, treba obezbijediti dovoljno prostora za njihovo parkiranje.
Parkiralita se moraju nalaziti izvan saobraajnica i poarnih puteva.
Pristup na parkiralite i izlaz iz njega izvodi se tako da se osigura bezbijedno kretanje pjeaka i motornih
vozila.
lan 21
U krugu osnovne organizacije treba, po pravilu, predvoidjeti zelene povrine, kao i povrine za odmor
radnika.
U tu svrho mogu se koristiti slobodne povrine izmeu graevinskih objekata koje se nalaze u najmanje
zagaenim zonama.
2. Vodovod I kanalizacija
lan 22
Pri projektovanju, izvoenju i rekonstrukciji graevinskih objekata moraju se prdvidjeti i ugraditi odgovarajue
vodovodne instalacije za snabdijevanje vodom za pie, sanitarne potrebe, tehnoloke potrebe i gaenje
poara, sa prikljuenjem na gradsku mreu ili na poseban izvor u skladu sa propisima donesenim na osnovu
zakona.
lan 23
Za vodu za pie postavljaju se, po pravilu, higijenske slavine.
Raspored higijenskih slavina vri se tako da njihova udaljenost od najudaljenijeg mjesta rada ne bude vea
od 100 m.
Jednu slavinu moe koristiti najvie 60 radnika.
U radnim prostorijama i na radnim prostorima i izvan radnih prostorija gdje se obavljaju radovi sa otrovnim i
nadraujuim materijama, ako postoji opasnost od prskanja takvih materija na tijelo radnika, u neposrednoj
blizini takvih mjesta rada moraju se postaviti slavine, odnosno tuevi sa istom tekuom vodom za ispiranje
odnosno pranje.

3 od 20

Slubeni list SRBiH broj: 05/88

lan 24
Ako se za snabdijevanje vodom za potrebe u radnim i pomonim prostorijama, uz gradski vodovod koristi i
poseban izvor, vodovodni system treba da je tako tehniki izveden da se sprijei zagaenje vode.
lan 25
Za odvoenje otpadnih tehnikih voda koje sadre masne, lakozapaljive, otrovne ili agresivne materije
moraju se prdvidjeti posebne kanalizacione mree.
Kanalizacione mree iz prethodnog stava moraju imati ugraene ureaje za preiavanje, odmaivanje ili
neutralizaciju otpadnih voda prije njihovog isputanja u gradsku kanalizacionu mreu ili u septiki jamu.
Ako pri mijeanju otpadnih tehnikih voda moe da doe do hemijskih reakcija i stvaranja otrovnih materija,
ili eksplozivnih smjesa, one se moraju odvoditi u neutralizacione jame posebnim kanalizacionim cijevima
poloenim u zemlju.
Otpadne vode odvode se neposredno u kanale, a odvodi moraju biti snabdjeveni sifonima.
Zabranjeno je odvoenje otpadnih tehnikih voda iz kruga osnovne organizacije u gradsku kanalizacionu
mreu, rijeke, jezera, mora, kanale i slino, bez prethodnog preiavanja.
3. Odstranjivanje tetnih otpadaka
lan 26
Pri projektovanju i izvoenju graevinskih objekata namijenjenih za radne i pomone prostorije mora se
predvidjeti odgovarajue mjesto za unitavanje odnosno, odstranjivanje tetnih otpadaka.
Za deponovanje tetnih otpadaka mora se izabrati mjesto koje e iskljuiti mogunost zagaenja zemljita,
podzemnih voda i vazduha.
Mjesto iz prethodnog stava mora biti ograeno i obezbijeeno od pristupa ljudi.
4. Radne prostorije
lan 27
Graevinski objekti i njihovi dijelovi namijenjeni za radne prostorije (podovi, zidovi, stropovi, krovovi i drugi
konstruktivni elementi) projektuju se , izvode i odravaju tako da u toku upotrebe obezbjeuju:
1.
stabilnost objekta i njihovih dijelova u odnosu na statika i dinamika optereenja i metereoloke i
klimatske uticaje;
2.
zatitu od atmosferskih uticaja;
3.
zagrijavanje prostorija u zimskom periodu;
4.
odvoenje difuznih para, ako postoji opsnost od njihove kondenzacije;
5.
odvoenje hemijskih i drugih tetnih materija nastalih u procesu rada;
6.
provjetravanje prostorija;
7.
osvjetljenje prostorija;
8.
zatitu od buke i vibracija;
9.
zatitu od vlage;
10.
toplotnu izolaciju;
11.
zatitu od poara i eksplozije;
12.
bezbijednost kretanja radnika i transportnih sredstava.
lan 28
Pored uslova iz prethodnog lana, graevinski objekti i njihovi dijelovi namijenjeni za radne prostorije moraju
ispunjavati i uslove za zatitu radnika od:
1.
toplotnog zraenja;
2.
energetskih zraenja (infracrvenih, ultra-ljubiastih, jonizirajuih zraka i svjetlosti);
3.
hemijskih uticaja (nadraujuih i otrovnih gasova, para, otrovnih i tetnih dimova, praine i magli,
jetkih i agresivnih tekuina i krutih agenasa);
4.
biolokih faktora ( bakterija, virusa, gljivica i parazita );
lan 29
Pri projektovanju i izvoenju graevinskih objekata i njihovih dijelova namijenjenih za radne prostorije
primjenjuju se propisi doneseni na osnovu zakona (tehniki propisi, jugoslavenski standardi, propisi o zatiti
od poara, sanitarni i drugi), kojim se u zavisnosti od namjene objekta trajno obezbjeuju sigurni uslovi rada.
4 od 20

Slubeni list SRBiH broj: 05/88

5.

Veliina i visina radnih prostorija

lan 30

Veliina radne prostorije zavisi od vrste djelatnosti koja e se u njoj obavljati i broja zaposlenih radnika.
lan 31
Veliina radne prostorije mora biti takva da na svakog zaposlenog radnika dolazi najmanje 10 m 3
vazdunog prostora i 2 m2 slobodne povrine poda, ako pri radu postoje normalni mikroklimatski uslovi
odnosno ako se pri radu ne razvija velika temperature, tetne pare, gasovi i praina.
Povrina radne prostorije za obavljanje administrativnih poslova mora iznositi majmanje 3 m 2 po
zaposlenom radniku, a povrina radne prostorije za projektne biroe najmanje 5 m2 po jednom radnom stolu
odnosno crtaoj tabli.
Veliina radne prostorije u kojoj se pri radu razvijaju tetni gasovi, pare i praina ili se javlja poveana vlaga,
odnosno poveana temperature odreuje se u zavisnosti od djelovanja tih tetnih faktora.
Pod pojmom vazduni prostor odnosno slobodna povrina poda iz stava 1 ovog lana podrazumijeva se
slobodna zapremina vazdunog prostora odnosno povrina poda koja nije zauzeta namjetajem, oruima,
pomonim ureajima ili materijalom i ne slui kao prostor za uskladitavanje.
lan 32
Visina radnih prostorija mora iznositi najmanje:
1.
2.5 m za radne prostorije za obavljanje administrativnotehnikih i njima slinih poslova, projektne
biroe, za uskladitenje robe i prostorije u kojima se radnici iz jedne smjene zadravaju manje od 2 sata
dnevno;
2.
2.8 m za radne prostorije u kojima pri radu postoje normalni mikroklimatski uslovi (temperature,
vlanost, brzina kretanja vazduha i toplotno zraenje) odnosno u kojima se pri radu ne razvijaju tene pare,
gasovi i praina;
3.
3 m za radne prostorije s proizvodnim procesima pri kojima se razvijaju neugodni ili teni gasovi,
pare ili praina ili u kojima vladaju nepovoljni toplotni uslovi, pod uslovom da na svakog radnika dolazi
najmanje 10 m 3 vazdunog prostora i 2 m 2 slobodne povrine poda.
Radne prostorije iz take 1. prethodnog stava mogu imati visinu manju od 2,5 m, ali ne manju od 2,2 m , ako
se ove prostorije nalaze u starim gradskim dijelovima i zatienim objektima koji su spomenici kulture iji
izgled, veliinu i visinu nije mogue mijenjati, pod uslovom da se u procesu rada ne pojavljuju nikakve
tetnosti, da na svakog zaposlenog radnika dolazi najmanje 10 m3 vazdunog prostora i 2 m2 slobodne
povrine poda i da su pri radu obezbijrineni odgovarajui mikroklimatski uslovi.
Radne prostorije iz take 2. stava 1 ovog lana mogu imati visinu manju od 2,8 m, a ne manju od 2,5 m, ako
se u njima obavljaju zanatske i druge djelatnosti (krojaka, pletaka, frizerska, graverska, kljuarska,
staklorezaka, stolarska, fotografska, optiarska, slikarska, kozmetiarska, pedikerska, asovniarska,
zlatarska i druge), pod uslovom da se u procesu rada na pojavljuju tetnosti, da po svakom zaposlenom
radniku dolazi najmanje 10 m3 vazdunog prostora i 2 m2 slobodne ppovrine poda i da su obezbijeeni
odgovarajuu mikroklimatski uslovi.
lan 33
Na privremenim radilitima i drugim mjestima, kao privremeno rjeenje za administrativnotehnike i njima
sline poslove, portirnice, garderobe, kioske, skladita i sline namjene mogu se koristititi objekti tipa
kontejneri standardnih dimenzija ija visina prostorija nije manja od 2,2 m , ako su ispunjeni uslovi u pogledu
vazdunog prostora, mikroklime i slobodne povrine poda po zaposlenom radniku, u skladu sa odredbama
prethodnog lana.
Objekti iz prethodnog stava mogu se koristiti i za stalnu namjenu za radne i pomone prostorije, ako su
ispunjeni uslovi iz lana 31. i 32. ovog Pravilnika.
6.

Podovi u radnim prostorijama

lan 34

Pod radne prostorije mora biti iznad nivoa okolnog zemljita.

Izuzetno od odredbe prethodnog stava, pod radne prostorije moe biti i ispod nivoa okolnog zemljita ako je
prostorija zatiena od podzemnih i povrinskih voda.

5 od 20

Slubeni list SRBiH broj: 05/88

lan 35
Pod radne prostorije projektuje se, izvodi i odrava tako da se trajno obezbjeuje:
1.
stabilnost, ravna povrina i sigurno kretanje radnika;
2.
toplotna zatita;
3.
zvuna zatita;
4.
zatita od difuzne pare, ako postoji opasnost od kondenzacije;
5.
lako koritenje i odravanje;
6.
vodonepropusnost, ako se posebno zahtijeva;
7.
zatita od poara, a po potrebi i od statikog elektriciteta.
lan 36
Radna prostorija, u kojoj se predvia zadravanje radnika due od dva sata u jednoj smjeni, mora imati topli
pod od materijala s koeficijentom toplotne provodljivosti utvrene propisima donesenim na osnovu zakona.
Ako zbog prirode posla koji se obavlja u radnoj prostoriji nije mogue osigurati uslove iz prethodnog stava,
na mjestu rada moraju se postaviti podmetai ili podloge od materijala sa odgovarajuim koeficijentom
toplotne provodljivosti.
lan 37
Pod radne prostorije u kojoj se razlijeva voda, mora biti od nepropustljivog materijala, sa odgovarajuima
nagibom prema otvorima odvodnih kanala.
Ako se u radnoj prostoriji razlijevaju ili postoji opasnost od razlijevanja zapaljivih, agresivnih i otrovnih
tenosti, pod radne prostorije mora boiti od materijala koji je otporan na djelovanje tih tenosti, da ih ne upija
i da je izveden sa odgovarajuima nagibom prema slivniku.
lan 38
U radnim prostorijama u kojima se prerauju organske materije podlone truljenju, podovi moraju biti od
nepropustljivog materijala koji se lako isti.
Pod koji se postavlja neposredno na zemlju mora biti izolovan od vlage ako material, od koga je izraen,
nema hidroizolaciona svojstva.
Ako u radnoj prostoriji postoji poveana opasnost od poara, pod radne prostorije mora biti od nezapaljivog
materijala.
Ako se u radnim prostorijama koriste pei na vrsta, tekua i plinska goriva, u krugu od najmanje 40 cm oko
pei, pod mora biti od nezapaljivog materoijala ili se mora zatititi odgovarajuim nezapaljivim materijalom.
lan 39
U radnoj prostoriji s obje strane izlaznih vrata pod mora biti ravan i jednako uzdignut na udaljenosti koja ne
moe biti manja od irine vrata.
8.

Zidovi, stropovi I krovovi radnih prostorija

lan 40

Vanjski zidovi, stropovi i krovovi radnih prostorija i njihovi dijelovi projektuju se, izvode i odravaju tako da u
toku eksploatacije objekta obezbjeuju uslove iz lana 27. ovog Pravilnika.
lan 41
Sistem odvoenja atmosferskih padavina i taloga izvodi se tako da padavine i talozi ne mogu prodrijeti u
graevinski objekt, ni otetiti fasadne povrine.
lan 42
Fasade i vanjski zidovi radnih prostorija u kojima se obavljaju tehnoloki procesi pri kojma nastaju vodene
pare, koje mogu prodrijeti kroz fasadu i vanjske zidove ili u njihovu konstrukciju, izvode se tako da difuzne
pare ne mogu prodrijeti u slojeve u kojima bi se mogle kondenzovati.
Stropovi radnih prostorija, u kojima se razvijaju vodene pare, izvode se od materijala koji spreavaju
kondenzovanje.
Proraun zatite od difuzne pare mora biti izraen u skladu sa jugoslovenskim standardom.
6 od 20

Slubeni list SRBiH broj: 05/88

lan 43
Povrine zidova i stropova radnih prostorija moraju biti obojene svjetlijim bojama.
Izuzetno od prethodnog stava, u radnim prostorijama u kojima suneva svjetlost moe tetno djelovati na
sirovine i gotove proizvode, zidovi i stropovi mogu biti i drugaije obojeni.
lan 44
Zidovi, pregrade, stropovi i drugi dijelovi radnih prostorija u kojima se obavlja tehnoloki process pri kojima
se izdvajaju tetne, zapaljive i eksplozivne materije, moraju biti izgraeni tako da se na njima onemoguava
skupljanje, odnosno zadravanje praine i drugih tetnih i opasnih materija.
Povrine dijelova radnih prostorija iz prethodnog stava moraju biti obraene (keramikim ploicama, uljanom
bojom zatitnim premazima i slino) tako da se omogui lagano ienje i pranje, te da se iskljui
proputanje, odnosno upijanje tenih, zapaljivih i eksplozivnih materija.
lan 45
Zidovi i pregrade radnih prostorija od stakla ili drugog lako lomljivog meterijala, izvode se tako da u toku
upotrebe ne predstavljaju opasnost od povreda radnika na radu (ukruivanje, ograivanje, oznaavanje i
slino).
lan 46
Krovovi radnih prostorija moraju da u toku upotrebe tite radnu prostoriju od kie, vjetra, snijega i vode koja
nastaje zbog topljenja snijega i leda.
Krovovi radnih prostorija u kojima nema stropova moraju obezbijediti toplotnu i zvunu zatitu radnog
prostora.
lan 47
Ako postoji mogunost pada predmeta sa okolnih zgrada, krovovi i svjetlarnici od stakla ili drugog lako
lomljivog materijala zatiuju se ianom mreom.
Ako zbog tehnolokog procesa rada u radnoj prostoriji postoji opasnost od eksplozije, krov mora biti izveden
s laganim pokrivaem u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona.
9.

Prozori I vrata u radnim prostorijama

lan 48

Prozori, vanjska vrata i drugi vanjski otvori u radnim prostorijama projektuju se, izvode i odravaju tako da u
toku upotrebe objekta obezbjeuju:
1.
zatitu od atmosferskih uticaja;
2.
prirodno osvjetljenje;
3.
toplotnu izolaciju;
4.
prirodno provjetravanje.
lan 49
Prozori u radnim prostorijama sa niskim parapetima ili bez njih, vanjska vrata i slini otvori obezbjeuju se
ogradama ili na drugi odgovarajui nain.
Prozori, vanjska vrata i drugi vanjski otvori izvode se tako da se u toku eksploatacije radne prostorije mogu
bezbijedno odravati i istiti sa vanjske i unutranje strane.
Zastakljene povrine vrata i prozora u radnim prostorijama sa lako lomljivim staklom moraju se posebno
oznaiti.
lan 50
Vrata i drugi prolazi u radnim prostorijama moraju biti dovoljno iroki da zadovolje poztrebe prolaza radnika u
normalnim i izuzetnim situacijama ( evakuacija i spasavanje radnika i slino).
Vrata i drugi prolazi iz prethodnog stava ne mogu biti ui od 70 cm.
Spoljna vrata postavljaju se tako da se otvaraju u pravcu izlaza iz radne prostorije.
Ako izlazna vrata vode na otvoreni prostor, nivo poda sa vanjske strane vrata moe biti samo za jednu
stepenicu nii od nivoa sa unutranje strane.
7 od 20

Slubeni list SRBiH broj: 05/88

Ako u radnoj prostoriji postoji opasnost od poara ili eksplozije, vrata moraju biti izvedena od nezapaljivog
materijala i moraju se otvarati prema vani u smjeru najblieg izlaza.
Velika pokretna vrata na halama, skladitima, garaama i slinim prostorijama moraju se izvesti tako da se
mogu jednostavno i lagano otvarati i zatvarati.
Ako se vrata u prostorijama iz prethodnog stava koriste i za prolaz radnika, na njima se ugrauju posebna
vrata irine najmanje 70 cm.
lan 51
Vrata s automatskim otvaranjem moraju se izvesti tako da se u sluaju nestanka energoije otvaraju runo.
10.

Saobraajnice
lan 52

Raspored unutranjig i vanjskih saobraajnica mora odgovarati potrebama i namjeni saobraaja.

Saobraajnice iz prethodnog stava projektuju se, izvode i odravaju tako da obezbjeuju prenoenje
predviebih optereenja i sigurno kretanje ljudi i transportnih sredstava.
lan 53
Unutranje saobraajnice izvode se tako da omoguavaju dobru vidljivost za vrijeme kretanja ljudi i vozila.
Na mjestima gdje je vidljivost smanjena i na mjestima intenzivnog kretanja ljudi i vozila postavljaju se
saobraajni znaci koji upozoravaju na mogunost nailaska prevoznog sredstva, svjetlosni i zvuni signali,
rampe i ograde u obliku reetaka koje spreavaju nesmotren izlazak pjeaka na unutranje saobraajnice.
Ako se u krugu osnovne organizacije odnosno u radnim prostorijama kreu motorna vozila, na odreenim
mjestima postavljaju se saobraajni znaci u skladu sa propisima o bezbijednosti saobraaja na javnim
putevima.
lan 54
Putevi za transport tereta i putevi za kretanje radnika izvode se tako da se to manje presijecaju i poklapaju.
Na mjestima presijecanja puta za masovno kretanje radnika i eljeznikog kolosijeka izrauju se prelazni
mostovi ili tuneli.
Svi transportni putevi, prelazi i prolazi za radnike moraju biti slobodni, a za vrijeme nonog rada dobro
osvijetljeni.
lan 55
Unutranje saobraajnice, koje prolaze kroz radne prostorije postavljaju se u nivou poda prostorija.
Gornja ivica ina kolosijeka koji prolazi kroz radnu prostoriju mora leati u nivu poda radne prostorije i moe
odstupati najvie 1 cm iznad ili ispod nivoa poda.
Okretnice za vagone moraju biti obezbijeene od okretanja pri prelazu preko njih.
lan 56
Putevi i saobraajnice na otvorenom prostoru moraju imati odgovarajue kanale sa slivnicima za oticanje
povrinske vode.
lan 57
Otvori, jame i kanali, potrebni u tehnolokom procesu moraju biti pokriveni odgovarajuim poklopcima ili
ograeni vrstim ogradama.
lan 58
Pri kretanju motornih vozila u krugu osnovne organizacije, udaljenost izmeu graevinskih objekata i
vanjskog ruba gabarita vozila ne smije biti manja od 75 cm i mora biti obiljeena vidnim znacima.
Visina objekata na unutranjim saobraajnicama (tunela, mostova, galerija, nadzemnih vodova mora biti za
50 cm vea od visine gabarita vozila predvienih za kretanje tim saobraajnicama, a irina kolskih prolaza
mora iznositi najmanje po 50 cm, mjereno od bonih rubova gabarita vozila.

8 od 20

Slubeni list SRBiH broj: 05/88

lan 59
irina unutranjih saobraajnica u krugu osnovne organizacije i u radnim prostorijama mora odgovarati vrsti i
namjeni saobraaja.
Jednosmjerna saobraajnica mora biti iroka najmanje 3 m, a dvosmjerna najmanje 5 m.
lan 60
U radnim prostorijama obezbjeuju se slobodne povrine za prolaz radnika, s tim da glavni hodnici moraju
biti iroki najmanje 1,5 m, a sporedni najmanje 1 m.
irina transportnih puteva u radnim prostorijama mora biti takva da omogui bezbijedan i lak transport
materijala, dijelova i proizvoda.
irina transportnih puteva iz prethodnog stava ne moe biti manja od 1.8 m i mora biti za 80 cm vea od
irine transportnih sredstava odnosno materijala, dijelova i proizvoda koji se najee prevoze.
lan 61
Transportni putevi moraju biti vidno obiljeeni linijama svijetle boje irine najmanje 5 cm, odnosno metalnim
klinovima sa prenikom glave od najmanje 5 cm, usaenim u nivou poda prostorije.
Prolazi za ienje, odravanje I posluivanja orua za rad moraju biti iroki najmanje 70 cm.
U radnim prostorijama moraju se obezbijediti I posebno obiljeiti slobodne povrine potrebne za slaganje
materijala I proizvoda u fazi obrade.
lan 62
Utovarno-istovarne povrine, prilazi takvim povrinama i njihove saobraajnice moraju biti izgraeni od
vrstog materijala.
irina prilaza I transportnih puteva utovarno-istovarnim povrinama ne smije biti manja od 3 m pri
jednosmjernom, odnosno od 5 m pri dvosmjernom kretanju vozila.
Prilazi utovarno-istovarnim povrinama moraju sa obje strane imati pjeake staze irine najmanje 50 cm, s
odgovarajuim proirenjima na krivinama.
lan 63
Na utovarno-istovarnim povrinama, prilazima takvim povrinama I transportnim putevima za motorna vozila
postavljaju se saobraajni znaci, u skladu sa propisima o bezbijednosti saobraaja na putevima.
Na utovarno-istovarnim povrinama, prilazima takvim povrinama I transportnim putevima treba, po pravilu,
da je jednostavno.
Utovarno-istovarne povrine za vrijeme nonog rada moraju biti osvijetljene u skladu s jugoslovenskim
standardima.
lan 64
Ako posebnim propisima nije drugaije utvreno, irina transportnih puteva u skladitima mora iznositi
najmanje:
1.
1.50 m u prostoriji koja nije ira od 15 m;
2.
2,40 m u prostoriji irine od 16 16 do 40 m;
3.
3 m u prostoriji irine od 41 do 80 m, ili dva puta irine po 7 m;
4.
u prostoriji irine preko 80 m na svakih 40 m irine, po jedan put irine od 3m.
lan 65
Ako posebnim propisime nije drugije utvreno, na svakih 30 m duine, skladine prostorije moraju imati
poprene saobraajnice irine najmanje 1,8m.
Ako se roba uskladitava u regale ili palete, glavne saobraajnice ne smiju biti ue od 1,5 m, a razmak
izmeu regala ne smije biti manji od 80 cm.
lan 66
Uskladitena roba mora se udaljiti od zidova, meuspratnih konstrukcija, odnosno izlaza I hidranatanajmanje 80 cm, a od rasvetnih armature I grijaih tijela-najmanje 50 cm.

9 od 20

Slubeni list SRBiH broj: 05/88

lan 67
Prostor za uskladitenje mora biti obiljeen linijom bijele boje, a transportni putevi linijom ute boje u irini od
5 cm.
11.

Unutranja stepenita
lan 68

Unutranje stepenite u radnim prostorijama projektuje se I izvodi tako da obezbjeuje propusnu mo u

zavisnosti od broja koji se njim koristi za nesmetano izlaenje iz radnih prostorija.
lan 69
Unutranje stepenite sa odmoritima (stepenini put ili podest) mora se nastavljati bez suenja du smjera
izlaznog puta.
Zabranjeno je na stepenitu voditi instalacije ili postavljati ukrase ako se njima smanjuje proctor izlaza.
Na stepenitu I njegovom prilazu ne smiju se stavlljati stvari koje mogu da zbune radnike (ogledala,
neobiljeene providne ograde I razne dekoracije).
Stepenite I njegovi prilazi moraju biti dobro osvijetljeni, po mogunosti, prirodnim osvjetljenjem.
lan 70
irina stepeninog kraka unutranjeg stepenita izmeu rukohvata I zida mora mora odgovarati broju
radnika koji ih koriste I rasporedu prostorija u objektu, a ne moe biti manja od 1,10 m.
Stepenini krak mora imati najmanje tri, ali ne vie od 18 stepenica.
lan 71
irina odmorita ne moe biti manja od irine stepeninog kraka, a duina a duina izmeu stepeninih
krakova ne moe biti manja od 1,10 m.
Povrina gazita stepenica I odmorita stepenita ne smije biti klizava.
U objektima namijenjenim za radne I pomone prostorije visina stepenica mora biti od 14 do 18 cm, a irina
gazita od 26 do 36 cm, u zavisnosti od njihove namjene.
Na istom stepenitu, po pravilu, stepenice moraju biti jednake po visini I irini gazita. Odstupanje u visini
stepenica I itini gazita ne moe biti vee od 2 cm.
lan 72
U izuzetnim sluajevima, u radnim I pomonim prostorijama, moe se izvesti kruno stepenite.
Kruno stepenite mora biti tako projektovano I izvedeno da na njuem dijelu irina gazita ne bude manja
od 10 cm.
Kruno stepenite ne moe se koristiti kao jedini izlaz za evakuaciju I spasavanje radnika.
11. Zatitne ograde i rukohvati
lan 73
Stepenite I stepenino odmorite du rubova s otvorene strane moraju imati zatitnu ogradu s rukohvatom.
Zatitna ograda I rukohvat moraju biti postavljeni na cijeloj duini kraka stepenita.
lan 74
Prolazi, prelazi. Radne platforme, galerije, mostovi I sva mjesta rada na visini veoj od 100 cm iznad terena
ili poda prostorije sa kojih se moe pasti, ograuju se vrstom zatitnom ogradom.
Povrine elemenata zatitne ograde moraju biti ravne I glatke.
lan 75
Visina zatitne ograde ne moe biti manja od 100 cm, mjereno od poda.
Zatitna ograda I rukohvat na stepenitima postavljaju se na visini od 100 cm iznad gornje povrine gazita,
mjereno vertikalno od sredine gazita stepenita do vrha rukohvata odnosno ograde.

10 od 20

Slubeni list SRBiH broj: 05/88

lan 76
Popuna zatitne ograde (preke, meupreke, stubovi I umeci) mora biti konstruisana za ravnomjerno
optereenje ukupne povrine ograde.
Ako se popuna zatitne ograde izvodi od duinskih meupreki, predvidie se dovoljan broj meupreki tako
da njihov razmak ne bude vei od 25 cm.
Ako se popuna zatitne ograde izvodi u obliku vertikalnih preki, njihova meuspratna udaljenost ne moe
biti vea od 14 cm.
12.

Vanjska stepenita
lan 77

Vanjsko stepenite koje se koristi za izlaz iz radnih prostorija projektuje se I izvodi tako da ga mogu koristititi
svi radnici.
Stepenite iz prethodnog stava mora imati zatitnu ogradu visine od najmanje 1,00 m.
Vanjsko stepenite, po pravilu, mora biti zatieno od atmosferskih padavina.
Nezatieno stepenite mora se redovno istiti I odravati.
13.

Mostovi, rampe, radne platforme, glavni prolazi I pjeake staze

lan 78

Premoeni prelazi, radne platforme, utovarni mostovi I galerije, koje se koriste za prenos ili prevoz tereta,
projektuju se I izuvode tako da su dovoljno iroki I vrsti za vrijeme koritenja.
Podovi preko kojih se prenosi ili prevozi teret moraju biti ravni, obezbijeeno od klizanja, a ako su postavljeni
na visini veooj od 100 cm iznad poda ili tla, du rubova sa otvorene strane moraju imati vrstu zatitnu
ogradu visine od najmanje 100cm.
irina glavnog prolaza, radne platforme, odnosno mosta, preko se prenosi ili prevozi teret ne moe biti
manja od 1,60m.
lan 79
irina rampi mora odgovarati broju radnika koji ih koristi, ali ne moe biti manja od 1,1m.
Rampe s nagibom do 10% ne moraju imati odmorita, a kod rampe sa nagibom od 10 do 17%, visina
izmeu odmorita ne moe biti vee od 4m.
Rampe du rubova s otvorene strane moraju imati zatitne ograde I rukohvate, a rampe s nagibom do 10%
ne moraju imati rukohvat.
Nagib rampe u radnim prostorijama ne moe biti vei od 40%.
Nagib rampe izmeu odmorita ne moe se mijenjati.
14. Vertikalni prilazi
lan 80
Za prilaz na radne platforme, galerije i slino, gdje se poslovi obavljeju povremeno, mogu se koristiti
vertikalni prilazi izvedeni u obliku metalnih ljestava postavljenih vertikalno ili koso pod uglom veim od 75
stepeni prema horizontali.
Preke ljestava izrauju se od okruglog eljeza prenika najmanje 1,6 cm.
Preke se zakivaju, odnosno zavaruju za stranice ljestava na udaljenosti koja ne moe biti vea od 10 cm.
irina ljestava ne moe biti manja od 45cm.
lan 81
Ljestve vee od tri metra od sedme preke ( oko 2 m od poda) moraju imati vrstu lenu zatitu.
Lena zatita mora biti izraena u obliku kaveza od lukova plosnatog eljeza, s unutranjim promjerom od
70-80 cm, koji se privruju za stranice ljestava na razmaku koji ne moe biti vei od 1,4m.
Za vertikalne prolaze u halama gdje se mogu oekivati intervencije sa izolacionim i drugim aparatima za
paavanje, lukovi leobrana moraju biti takvi da se nesmetano moe proi sa aparatom za spaavanje.
Lukovi moraju biti sigurno povezani vertikalama od pljosnatog eljeza na razmaku koji ne moe biti vei od
25 cm.
Ljestve moraju biti vrsto vezane sa zgradom, objektom ili konstrukcijom na razmacima od najmanje 3 m.

11 od 20

Slubeni list SRBiH broj: 05/88

lan 82
Ljestve se postavljaju paralelno sa zgradom, ili nekom drugom konstrukcijom.
Ako ljestve nemaju leobran, ve je predvirno da se radnici penju izmeu ljestava i zida, razmak izmeu
ljestava izida mora iznostiti od 70-80cm.
Na ljestvama koje su vee od 20 m na udaljenosti od 6-8m ugrauju se odmorita.
lan 83
Rukohvati ljestava(stranice) za prilaenje rubovima radnih platformi, galerija, na krovove objekata i rukohvati
ili stranice ljestava za prilaenje radnoj platformi moraju se produiti najmanje 75cm iznad povrine na koju
su ljestve postavljene.
Lena zatita mora biti produena najmanje 1m iznad povrine na koju su ljestve postavljene.
15.

Pokretne stepenice
lan 84

Pokretne stepenice (eskalatori) za prevoz radnika projektuju se i izvode u skladu sa propisima donesenim na
osnovu zakona.
Pokretne stepenice ne smiju biti jedini izlaz iz objekta u sluaju opasnosti.
Pokretne stepenice ne mogu imati neprekinuti vertikalni put vii od jedene etae(sprata).
lan 85
Gazea povrina pokretnih stepenica u poloaju u kome se koriste mora biti vodoravna, njihova irina mora
biti najmanje 40cm, a najvie 1,1m, a dubina gazita najmanje 38cm.
lan 86
Pokretne stepenice s obje strane moraju imati vrste ograde(balustrade) visine od 0.85-1,4 m.
Ograde sa unutranje strane moraju biti glateke, sa glatkim rukohvatom sa gornje strane u obliku pokretne
trake koja ima istu brzinu i smjer kretanja stepenica.
Pokretne stepenice moraju imati ureaj za koenje s mehanikim djelovanjem koji u sluaju nestanka
elektrine energije, zaustavlja stepenice bez obzira na smjer kretanja.
16.

Prirodno i vjetako osvjetljenje

lan 87

Prirodno I vjetako osvjetljenje radnih prostorija I radnih prostora izvan radnih prostorija, projektuje se,
izvodi I odrava u skladu sa propisima donesaenim na osnovu zakona.
lan 88
Radne prostorije moraju imati otvore za prirodno osvjetljavanje(prozore, staklena vrata, staklene pregrade,
krovne svjetiljke I sl.).
Raspored povrina I broj otvora mora odgovarati vrsti poslova koji se obavljaju u radnoj prostoriji.
Ostakljene povrine rasporeuju se tako da obezbjeuju ravnomjerno osvjetljavanje svih dijelova radne
prostorije, a njihova ukupna povrina mora iznositi najmanje 1/8 povrine poda radne prostorije.
lan 89
Otvori za prirodno osvjetljavanje rasporeuju se tako da se sprijei direktno upadanje suneve svjetlosti na
mjesta rada.
Ako se ne moe sprijeiti direktno upadanje suneve svjetlosti na mjesta rada, upotrebljevaju se sredstva
za zasjenjivanje (zastori, zavjese, brisoleji, premazivanje okana, nadstrenice, podesne vrste stakla I dr.).
lan 90
Ako se prirodnim osvjetljenjem ne moe obezbijediti propisna osvijetljenost radnih prostorija, obezbjeuje
sae vjetako osvjetljenje u skladu sa jugoslovenskim standardima.
12 od 20

Slubeni list SRBiH broj: 05/88

Radne prostorije koje zbog tehnolokog procesa rad mogu biti u potpunosti ili djelimino prirpodno
osvijetljene (prostorije bez prozora I svetlarnika), mogu se koristiti za rad samo ako je obezbijeeno propisno
vjetako osvjetljenje u skladu s prirodom tehnolokog procesa.
U radnim prostorijama koje se istovremeno osvjetljavaju prirodnom I vjetakom svjetlou, boja vjetakog
osvjetljenja mora biti to slinija prirodnoj svjetlostoi.
17.

Temperatura, vlanost i brzina kretanja vazduha

lan 91

U svim radnim prostorijama moraju se u ljetnom i zimskom periodu obezbijediti povoljni uslovi rada u
pogledu temperature, vlanosti i brzine kretanja vazduha.
lan 92
Temperatura i vlanost vazduha u radnim prostorijama obezbjeuje se u skladu sa propisima donesenim na
osnovu zakona.
lan 93
Brzina kretanja vazduha u radnim prostorijama zavisi od vrste rada i tehnolokog procesa, a ne smije biti
vea od 50 cm/s u zimskom periodu pri temperature vanjskog vazduha od 283 K(10 C), 60 cm/s pri
prelaznom periodu pri temperature vanjskog vazduha 283 K(10 C) do 300 K (27 C), odnosno 80 cm/s u
toplom periodu pri temperature vanjskog vazduha preko 300 K (27 C).
18.

Zgrijavanje radnih prostorija

lan 94

Radne prostorije u kojima se radnici zadravaju stalno ili neprekidno due od dva sata za vrijeme hladnog
perioda moraju se zagrijavati.
lan 95
Zagrijavanje radnih prostorija sa povrinom poda do 500m2 u kojima se pri proizvodnji ne izdvajaju I ne
koriste zapaljive ili eksplozivne materije moe se obezbijediti pomou pei na kruto ili tekue gorivo, plin ili
elejtrinu energiju.
lan 96
Za zagrijavanje radnih prostorija sa povrinom poda preko 500 m2 i radnih prostorija u kojima se pri
proizvodnji izdavajaju ili koriste zapaljive ili eksplozivne materije, bez obzira na njihovu povrinu, mora se
obezbijediti system centralnog grijanja (parom, toplom vodom, toplim vazduhom is l).
Centralno grijanje pomou toplog vazduha ne smije se koristiti u radnim prostorijama u kojima zbog
poveane temperature i brzine kretanja vazduha moe doi do poveanog isparavanja otrovnih materija.
lan 97
Zagrijavanje radnih prostorija predvienih za administrativno-tehnike i njima sline poslove, konstrukcione i
projektne biroe, kopirnice, sale za sastanke, sanitarne i pomone prostorije, obezbjeuje se u skladu sa
jugoslovenskim standardima.
lan 98
Raspored grejnih tijela (radijatori, kaloriferi, pei is l.) mora biti takav da se u radnoj prostoriji obezbijedi
ravnomjerna temperature.
U radnim prostorijama u kojima se pri radu ne izdvajaju i ne koriste zapaljive i eksplozivne materije na
povrini grejnih tijela, temperature ne moe biti vea od 403 K (130 C).
U radnim prostorijama u kojima se pri radu izdvaja praina koja nije zapaljiva, eksplozivna ili otrovna, na
povrini grejnih tijela, temperature ne moe biti vea od 383 K (110 C).
Grejna tijela, ija je temperature na povrini tijela vea od 363 K (90 C) moraju biti zatiena od sluajnog
dodira.
13 od 20

Slubeni list SRBiH broj: 05/88

U radnim prostorijama u kojima se pri radu izdvajaju zapaljive, eksplozivne ili otrovne praine, gasovi i pare,
temperature na povrini grejnih tijela odreuje se u zavisnosti od osobina i koliine izdvojenih materija.
lan 99
Temperatura toplog vazduha za zagrijavanje radne prostorije (pomou kalorifera is l.) ne smije biti vea od
333 K (60 C) ako se vazduh dovodi sa visine vee od 3,5 m, mjereno od poda, odnosno vea od 313 K (40
C) ako se vazduh dovodi sa manje visine.
19.

Radne prostorije s oruima za rad kod kojih se pojavljuju visoke i niske temperature
lan 100

Mjesta rada na kojima se rad obavlja sa oruima koja stvaraju visoke ili niske temperature moraju biti na
poseban nain zatiena od tetnog djelovanja visoke odnosno niske temperature (daljinsko upravljanje,
toplotna izolacija, hermetizacija, ekranizacija is l.).
Na mjestima rada iz prethodnog stava temperature zraenja ne smije biti vea od 313 K (40 C).
lan 101
Hlaenje zagrijanih materija na moe se obavljati u radnoj prostoriji, ako ne postoje ureaji za odvoenje
osloboene toplote odnosno ako se prostorija ne provjetrava na podesan nain.
lan 102
Kada se u radnim prostorijama obavlja rad sa oruima koja se koriste za prenoenje ili prevoz rastopljenih
uarenih masa, mjesta rada moraju biti zatiena od toplotnih zraenja (pregrade, kabine is l.).
Ako pri opsluivanju pei, na kojima su vrata odnosno poklopci otvoreni, toplotno zraenje prelazi dozvoljenu
granicu utvrenu propisima donesenim na osnovu zakona, mjesto rada mora boiti zatieno ureajem ili
napravom za zatitu od toplotnog zraenja(pregrada, vodena zavjesa is l.).
lan 103
U radnim prostorijama gdje je temperature ispod 273 K (0 C) (u hladnjaama, ledarama, hemijskim
postrojenjima is l). po pravilu, posluivanje orua za rad obavlja se na mehanizovan pogon.
Ako se posluivanje orua za rad iz prethodnog stava obavlja runo, moraju se obezbijediti posebne
prostorije za povremeno zagrijavanje radnika.
20.

Provjetravanje radnih prostorija

lan 104

U radnim prostorija mora se obezbijediti prirodno ili vjetako provjetravanje u zavisnosti od vrste, jaine i
izvora zagaenja.
lan 105
Provjetravanje prirodnim putem doputeno je u radnim i pomonim prostorijama u kojima pri radu postoje
normalni mikroklimatski uslovi in e dolazi do stvaranja i kondenzovanja vodene pare, velike toplote, tetnih
para, gasova, dimova, magle i praine.
Ako s eradne i pomone prostorije provjetravaju prirodnim putem kroz prozorske okne ili otvore na zidovima i
stropovima, otvori moraju biti opremljeni ureajima za lako otvaranje i zatvaranje sa poda prostorije.
Broj, veliina, raspored i poloaj prozorskih okana i otvora za prirodno provjetravanje mora da obezbjeuje
izmjenu vazduha i mikroklimatske uslove u ljetnom i zimskom periodu sa normativima utvrenim propisima
donesenim na osnovu zakona.
lan 106
U radnim prostorijama za obavljanje administrativnotehnikih i njima slinih poslova, konstrukcionim i
projektnim biroima, kopirnicama, salama za sastanke i pomonim prostorijama, mora se obezbijediti
odgovarajui broj izmjena vazduha u toku jednog sata prema sljedeim normativima:
1.
1 izmjena / sat u garderobama, umivaonicima i kopirnicama;

14 od 20

Slubeni list SRBiH broj: 05/88

2.
1,5 izmjena/sat u prostorijama za obavljanjeadministrativnih, strunih i njim aslinih poslova,
konstrukcionim i njima slinim biroima;
3.
2 izmjene / sat u prostorijama za linu higijenu ena, trpezarijama i prostorijama za povremeno
zagrijavanje radnika;
4.
3 izmjene / sat u salama za odravanje sastanaka;
5.
4 izmjene / sat u nunicima;
6.
5 izmjena / sat u kupatilima.
lan 107
Radne prostorije koje se zbog tehnolokog procesa ne mogu u potpunosti ili djelimino prirodno provjetravati
(prostorije bez prozora, otvora i svjetlarnika) mogu se koristiti za rad:
1.
ako klimatski ureaji stalno odravaju temperature, vlanost i brzinu kretanja vazduha u granicama
propisanim jugoslovenskim standardom;
2.
ako je odgovarajuim ureajima odnosno mjerama zatite omogueno da koncentracija tetnih
gasova, para i praine bude u granicama propisanim jugoslovenskim standardima.
lan 108
Vazduh za vjetako provjetravanje radnih prostorija odnosno vazduh za zagrijavanje kojim se istovremeno
vri i provjetravanje radnih prostorija ne smije sadravati prainu, dim, tetne gasove, neugodne mirise is l.
Ubacivanje i izbacivanje vazduha pri vjetakom provjetravanju radnih prostorija mora biti tako da
koncentracija zagaenja vazduha u zoni disanja radnika ne prelazi maksimalno doputene koncentracije
tetnih gasova, para, magle i praine (MDK).
Ako svjei vazduh nije dovoljno ist, prije dovoenja, u radnu prostoriju mora da se proisti putem posebnih
ureaja (filtera, klimatskih ureaja is l).
Otvori za dovoenje vazduha zatiuju se od prodiranja stranih tijela ianom mreom, aluzinama is l.
lan 109
U radnim prostorijama sa normalnim mikroklimatskim uslovima, vjetakim provjetravanjem moraju se
obezbijediti koliine svjeeg vazduha po zaposlenom radniku:
1.
30 m3/sat za radne prostorije u kojima na jednog zaposlenog radnika dolazi najmanje 20 m3
slobodnog vazdunog prostora;
2.
20 m3/sat za radne prostorije u kojima na jednog zaposlenog radnika dolazi najmanje 20 do 40 m3
slobodnog vazdunog prostora;
3.
40 m3/sat za radne prostorije koje nemaju prozore ili druge otvore za provjetravanje;
Ako u radnim prostorijama zbog tehnolokog procesa ne postoje normalni mikroklimatski uslovi (razna
zagaenja, tetna isparavanja, visoke temperature, vlaga is l) koliina vazduha za vjetako provjetravanje
odreuje se u zavisnosti od stepena zagaenja vazduha, vlage, temperature i drugih tetnih faktora.
lan 110
Na izvorima zagaenja vazduha u radnim prostorijama moraju biti postavljeni ureaji kojima se zagaeni
vazduh neposredno odvodi sa mjesta nastajanja.
Pri tehnolokim propisima kod kojih postoji opasnost izdvajanja otrovnih materija, ureaj iz prethodnog stava
mora biti snavbdjeven rezervnim motorom koji e se koristititi u sluaju kvara na pogonskom motoru.
lan 111
U radnim prostorijama, u kojima se pri tehnolokom procesu razvijaju neugodni mirisi ili mogu nastati
zapaljive odnosno eksplozivne smjese, pritisak vazduha sniava se pomou posebnog ventilacionog
ureaja.
lan 112
Pri provjetravanju, vazdunom zagrijavanju i klimatizaciji radnih prostorija doputeno je koritenje
recirkulacionog vazduha, ako taj vazduh ne sadri neugodne mirise ili zapaljive odnosno eksplozivne pare i
ako ponovnim ubacivanjem takvog vazduha u radnu prostoriju nee biti prekoraene doputenegranice
propisane jugoslovenskim standardima o maksimalno doputenoj koncentraciji tetnih gasova, para, magle i
praine (MDK).

15 od 20

Slubeni list SRBiH broj: 05/88

lan 113
Radne prostorije, u kojima moe doi do iznenadnog razvijanja velikih koliina otrovnih, lako zapaljivih, ili
eksplozivnih isparenja, moraju boiti opremljene, pored ureaja za redovno provjetravanje prostorije, i
posebnim ureajima za provjetravanje koji automatski stupaju u dejstvo kad se prekorai doputena granica
propisana jugoslovenskim standardima o maksimalno doputenim koncentracijama tetnih gasova, pare,
magle i praine (MDK).
21.

Buka i vibracije
lan 114

Graevinski objekti namijenjeni za radne i pomone prostorije u kojima e se smjestiti orua za rad sa
izvorima buke ili u koje e buka dopirati izvana, projektuju se u skladu sa zakonom, propisima donesenim na
osnovu zakona i jugoslovenskim standardima u zavisnosti od vrste, osobina i uslova tehnolokog procesa.
22.

tetna zraenja
lan 115

Pri projektovanju graevinskih objekata namijenjenih za radne i pomone prostorije u kojima e se javljati
tetna zraenja (infracrvena, ultravioletna, jonizirajua), ultrazvuk, ili jaka magnetska polja, primjenjuju se
mjere zatite na radu utvrene zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona.
23.

Pomone prostorije
lan 116

Pomone prostorije (garderobe, kupatila, umivaonici, i druge prostorije za linu higijenu radnika, prostorije za
spremanje i uzimanje hrane, za puenje, prostorije za linu higijenu radnica; prostorije za povremeno
zagrijavanje radnika, nunici, pisoari, prostorije za ienje i dezinfekciju radne odjee i zatitnih sredstava i
dr) smjetaju se, po pravilu, u posebne graevinske objekte u blizini radnih prostorija ili u anekse uz radne
prostorije.
Pomone prostorije mogu se smjetati u graevinske objekte namijenjene za radne prostorije, ako to priroda
proizvodnog procesa i sanitarno-higijenski uslovi dozvoljavaju.
lan 117
Veliina pomonih prostorija mora odgovarati svojoj namjeni, a visina ne moe biti manja od 2,50 m.
lan 118
Odredbe ovog pravilnika koje se odnose na projektovanje, izvoenje i odravanje radnih prostorija,
primjenjuju se in a pomone prostorije iz lana. 116 stav1. ovog pravilnika (podovi, zidovi, stropovi, krovovi,
zagrijavanje, provjetravanje, osvjetljenost, izvoenje instalacija i dr.).
24.

Garderoba
lan 119

Za smjetaj line i zatitne odjee i obue radnika obezbjeuju se garderobe i to: posebno za radnike, a
posebno za radnice.
U izuzetnim sluajevima garderobe mogu bit i zajednike.
Ako je broj radnika manji od 20 i ako su poslovi takve prirode da ne zahtijevaju da ne zahtijevaju obavezno
koritenje kupatila, za smjetaj line i zatitne odjee radnika mogu se koristiti i hodnici odnosno radne
prostorije.
Za smjetaj line i zatitne odjee i obue radnika koji obavljaju poslove sa otrovnim i zaraznim materijama,
kao i materijama sa neugodnim i tetnim mirisima, moraju se obezbijediti posebne prostorije neposredno uz
radne prostorije.
lan 120
Garderobe se projektuju, izvode i odravaju u zavisnosti od stepena zagaenosti, mjesta rada i vrste i
prirode poslova koje radnici obavljaju i to:
1.
za iste poslove kod kojih postoje normalni uslovi rada, kao to su administrativni, trgovinski,
asovniarski, finomehaniarski, graverski, krojaki id r. mogu se izvesti garderobe sa vjealicama;

16 od 20

Slubeni list SRBiH broj: 05/88

2.
za prljave poslove kod kojih se u procesu rada razvija praina koja nije izrazito tetna po zdravlje
(tekstilna industrija, kudeljare, sortiranje krpa i otpadaka, pekarske, stolarske, bojadisarske, bravarske,
limarske, mehaniarske radionice is l.) za uvanje i dranje line i zatitne odjee i obue obezbjeuju se
jednostruki garderobni ormari;
3.
za poslove kod kojih se u procesu rada razvijaju praina, gasovi ili pare, izrazito tetni po zdravlje
radnika(rad sa olovom, ivom, parom, kiselinom, na izradi akumulatotra is l.) obezbjeuju se dvostruki
garderobni ormari. Ako se radnicima koji obavljaju te poslove, svakodnevno obezbjeuje ista zatitna
odjea, za uvanje line odjee mogu biti jednostruki garderobni ormari.
4.
za poslove koji se obavljaju sa otrovima, zaraznim i tetnim materijama obezbjeuju se posebne
garderobne prostorije sa dvostrukim garderobnim ormarima za linu i zatitnu odjeu i obuu,
5.
za poslove koji se obavljaju u vlazi, kod kojih se u procesu rada ne razvija praina, para ili gasovi
(ledare, tvornice prehrambenih artikalapraonice i sl.) obezbjeuju se garderobe sa ureajem za suenje
odjee i obue;
6.
za poslove koji se obavljaju u vlazi i pri kojima se razvijaju meterije tetne po zdravlje radnika
(hemijska industrija is l.), obezbjeuju se posebne garderobe za linu, a posebne za zatitnu odjeu i obuu,
s tim to garderoba za zatitnu odjeu i obuu moraju imati i ureej za suenje.
lan 121
Za radnike koji su izloeni vlazi ili void u tolikoj mjeri da se njihova zatitna odjea i obua ne moe osuiti u
toku est sati u garderobama sa obinim ormarima, odnosno sa sistemom vjealica, instaliraju se ureaji koji
omoguavaju suenje odjee i obue. U tu svrhu mogu se koristititi komore za suenje, ormari s cirkulacijom
toplog i suhog vazduha i slino.
Temperatura toplog vazduha za suenje zatitne odjee i obue ne smije prelaziti 313K(40 C).
lan 122
Garderobni ormari izrauju se i opremaju tako da ispunjavaju slijedee uslove:
1.
da imaju visinu najmanje 1,8m, a dubinu i irinu najmanje 35 cm;
2.
da su izraeni na nogarima visokim 15 cm odnosno da su smjeteni na fiksnu podnoje visoko 15 cm,
3.
da na podesnim mjestima pri dnu i vrhu imaju otvore za ventilaciju;
4.
da su obojeni zatitnom bojom;
5.
da s unutranje strane imaju vjealice ili druga odgovarajua sredstva za vjeanje odjee;
6.
da u gornjem dijelu imaju police visine 30 cm;
7.
da u donjem dijelu imaju odjeljak (police) za obuu;
8.
da imaju brave koje se zakljuavaju;
Dvostruki garderobni ormari moraju biti izvedeni kao i jednostruki, osim irine koja ne moe biti manja od 70
cm, a pregrada koja ih dijeli poirini na dva dijela mora biti tako izvedena da lina odjea ne dolazi u dodir sa
zatitnom odjeom.
lan 123
Ako je u prostorijama predvien smjetaj odjee za vie od 50 radnika, slobodni prolaz izmeu garderobnih
ormara mora biti najmanje od 100cm.
Garderobne prostorije opremaju se klupama, ogledalima, pepeljarama i korpama za otpatke.
25.

Kupatila
lan 124

Za radnike koji obavljaju poslove pri kojima dolazi do pljanja, kvaenja tijela i odjee, znojenja, pojava velikih
koliina praine ili neugodnih mirisa, koji rade sa otrovima, zaraznim ili jonizirajuim materijama, kao i
radnike koji uestvuju u procesu prerade prehrambenih proizvoda ili izrade sterilnih materijala, moraju se
obezbijediti kupatila.
Kupatila se projektuju, izvode i odravaju posebno za radnike, a posebno za radnice.
lan 125
U kupatilima se obezbjeuje toplai hladna voda, predprostor za prilagoavanje temperature i proctor za
presvlaenje koji omoguuje da odjea i obua radnika bude zatiena od prskanja vodom.
Temperatura vazduha za vrijeme upotrebe kupatila ne moe biti nia od 298K(25C).
Podovi i zidovi kupatila izrauju se od materijala koji ne proputaju vodu i koji se lako iste.

17 od 20

Slubeni list SRBiH broj: 05/88

lan 126
Broj tueva u kupatilu odreuje se u zavcisnosti od vrste poslova i broja zaposlenih radnika u najbrojnijoj
smjeni, i to:
1.
jedan tu za najvie 5 radnika ako se u procesu rada javlja praina, tetne materije, neugodni
mirisi,jako znojenje ili dolazi do kvaenja odjee(termika obrada metala, peenje plastinih materijala,
lijevanje metala, transportni radovi sa teretima u rastresitom stanju, transport sirovih koa, u mlinskoj
industriji, prerada ribe, obrada drveta, bojenje i pricanje is l.);
2.
jedan tu za najvie 10 radnika, ako se obavljaju poslovi prerade prehrambenih proizvoda ili izrade
sterilnih materijala(proizvodnja kruha i tjestenina, mesnih proizvoda is l.).
Kod obavljanja poslova koji isu navedeni u prethodnom stavu obezbjeuje se 1 tu na najvie 20 radnika.
lan 127
U kupatilima tuevi se mogu postavljati grupno ili pojedinano.
Ako je tu postavljen u kabini irina i duina kabine ne moe biti manja od 90x90cm.
lan 128
U zajednikim kupatilima sa tuevima mora se predvidjeti odgovarajui predprostor za odlaganje odjee i
obue, odnosno za spreavanje nagle promjene temperature u prostoriji.
26.

Umivaonici
lan 129

Umivaonici, po pravilu, treba da budu smjeteni u posebne prostorije povezane sa garderobom i to posebno
za radnike, a posebno za radnice.
Ako to process rada doputa, umivaonici se mogu smjestiti i u radne prostorije.
lan 130
Umivaonici se projektuju, izvode i odravaju tako da ispunjavaju uslove u pogledu broja slavina,
obezbjeenja hladne i topple vode, materijala od koga su izraeni i obezbjeenja sredstava ili ureaja za
suenje ruku u zavisnosti od vrste poslova i broja zaposlenih radnika.
lan 131
Broj slavina u umivaonicima odreuje se u zavisnosti od vrste poslova i broja zaposlenih radnika u
najbrojnijoj smjeni i to:
1.
jedna slavina za najvie 50 radnika za poslove na kojima nema tetnosti(administrative, tehniki i
njima slini poslovi);
2.
jedna slavina za najvie 20 radnika ako pri obavljanju poslova dolazi do prljanja ruku, jaeg znojenja,
pojave praine ili vlage, kvaenja odjee i ruku;
3.
jedna slavina za najvie 15 radnika ako pri obavljanju poslova dolazi do prljanja odjee, ruku i tijela ili
znojenja i pojave velikih koliina praine;
4.
jedna slavina za najvie 10 radnika ako se pri obavljanju poslova izdvajaju tetne materije i neugodni
mirisi, dolazi do jonizirajuih zraenja ili zagauje odjea.
27.

Prostorije za linu higijenu radnika

lan 132

U graevinskom objektu sa radnim prostorijama u kojima su zaposlene radnice na poslovima pri ijem
vrenju dolazi do prljanja, kvaenja tijela i odjee, prekomjernog znojenja, velikih koliina praine ili
neugodnih mirisa, koji rade sa otrovnim, zaraznim ili jonizirajuim materijama koje rade u procesu prerade
prehrambenih proizvoda, ili izrade sterilnih meterija, mora se obezbijediti posebna prostorija sa toplom i
hladnom vodom za linu higijenu radnica.
Prostorija iz prethodnog stava mora biti odvojena od drugih prostorija predprostorom i opremljena posebnim
kabinamapovrine najmanje1,5m2 i umivaonicima za pranje ruku, te smjetena u neposrednoj blizini
nunika, po pravilu, to blie mjestu rada radnica.
Broj kabina odreuje se prema broju zaposlenih radnica, a najmanje po jedna kabina na svakih 50
zaposlenih radnica, ako broj zaposlenih radnica ne prelazi 300.Na svakih daljnjih 100 zaposlenih radnica
mora se obezbijediti jo najmanje po jedna kabina.
18 od 20

Slubeni list SRBiH broj: 05/88

Kabine iz stava 2. ovog lana moraju imati odgovarajuu opremu koja slui za odravanje line higijene(bide,
stoli,ogledalo, higijenska posuda za otpadke i potroni material).
28.

Nunici
lan 133

Nunici se projektuju, izvode i odravaju, po pravilu, posebno za radnike a posebno za radnice.

U viespratnim graevinskim objektima nunici se obezbjeuju na svakom spratu.
U graevinskom objektu u kome su radne prostorije, udaljenost nunika od najudaljenijeg mjesta rada ne
moe biti vea od 100 m, a ako se nunici nalaze izvan graevinskog objelkta ta udaljenost ne moe biti
vea od 200m.
lan 134
Broj nunika u graevinskom objektu u kome su radne prostorije, odreuje se prema broju zaposlenih
radnika. Za najvie 30 radnika odnosno 20 radnika mora se obezbijediti po jedan nunik, a uz nunik za
radnike i jedan pisoar.
Nunici se obezbjeuju u posebnim kabinama sa pregradama visine najmanje 2 m mjereno od poda.
Povrina poda kabine ne moe biti manja od 90 cmx120cm.
lan 135
U graevinskom objektu u kome su smjetene radne prostorije nunici moraju imati predprostore sa vratima
koja se sama zatvaraju i ureaj za vodeno ispiranje.
Predprostor mora biti opremljen sa jednim umivaonikom(lavaboom) na njavie etiri nunika.
Prostorije nunika moraju imati odgovarajuu ventilaciju.
Nunik mora imati vrata koja se zatvaraju sa unutranje strane.
Pored glavne opreme nunika, koja se sastoji od koljke i ureaja za vodeno ispiranje, kabina nunika mora
se opremiti i napravom za toaletni papir, zidnom vjealicom ili klinom.
lan 136
Pisoari se mogu izvesti kao panel pisoari, pisoarske koljke i uspravni pisoari.
Pisoari moraju biti izraeni od materijala koji se lako pere.
Duina panel pisoara, mora odgovarati broju zaposlenih radnika, tako da se obezbjjedi duina zida od 60cm
za najvie 30 radnika.
Panelpisoari koji predstavljaju ravni dio zida moraju biti izraeni od materijala koji jeotporan na mokrau.
Panel pisoari moraju imati ispiranje vodom po cijeloj duini.
ljeb za odvod vode mora se postaviti ispod nivoa poda i imati lagani pad prema slivniku.
29.

Prostorije za uzimanje hrane

lan 137

Ako u graevinskim objektima postoje posebne prostorije za uzimanje hrane (trpezarije), njihova veliina
odnosno povrina i broj stolova moraju odgovarati broju zaposlenih radnika, rasporedu smjena i drugim
uslovima.
lan 138
U graevinskim objektima namijenjenim za radne prostorije u kojima se obavljju poslovi pri kojim dolazi do
prljanja, kvaenja tijela i odjee, prekomjernog znojenja, pojave velikih koliina praine ili neugodnih moirisa,
za radnike koji rade sa otrovnim, zaraznim ili jonizirajuim materijama, kao i za radnike koji uestvuju u
procesu prerade prehrambenih proizvoda ili izrade streilnih materija, moraju se predvidjeti i obezbijediti
posebne prostorije za uzimanje hrane.
Ispred prostorije za uzimanje hrane postavljaju se umivaonici sa tekuom, a po potrebi, i toplom vodom.
Prostorije iz stava 1. ovog lana moraju imati odgovarajuu ventilaciju.
30.

Prostorije za puenje
lan 139

Ako je zbog prirode procesa rada zabranjeno puenje u radnim prostorijama i u krugu osnovne organizacije,
moraju se predvidjeti posebne prostorije za puenje.
19 od 20

Slubeni list SRBiH broj: 05/88

Veliina prostorija za puenje zavisi od broja zaposlenih radnika u najbrojnijoj smjeni.
Prostorije za puenje moraju imati odgovarajuu ventilaciju, izvedenu tako da ista obezbjeuje to povoljnije
uslove u pogledu istoe vazduha id a su opremljene sa dovoljnim brojem pepeljara.
III PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 140
Postojei graevinski objekti namijenjeni za radne i pomone prostorije i radne prostore moraju se uskladiti
sa optim mjerama zatite na radu propisanim ovim pravilnikom u roku od tri godine od dana stupanja na
snagu ovog pravilnika.
Odredbe lana 12. stav 1. taka 3. ovod pravilnika ne odnosi se na radnhe prostorije sa proizvodnim
procesima koje su ve izgraene, ili ija je izgradnja otpoela u 1987. godini, pod uslovom da se u tim
prostorijama obezbijede odgovarajui uslovi rada drugim mjerama zatite na radu(povrina prostorija,
kubatura vazduha, ventilacija id r.).
lan 141
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju vaiti odredbe Pravilnika o optim mjerama i normativima
zatite na radu za graevinske objekte namijenjene za radne i pomone prostorije(Slubeni list SFRJ
br.27/67, 29/67 i 41/68) preuzete kao odredbe republikih propisa(lan 118. taka 21. Zakona o zatiti na
radu.
lan 142
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom listu S RBiH.
Broj:08-17-724
14.februara 1988.godine
Sarajevo

Predsjednik
Republikog komiteta za rad i zapoljavanje
Mr Mato Paak. s.r.

20 od 20