Geotehnika Vježbe, ŠK - God. 2005/06

GEOTEHNIKA
Vježbe, šk.god. 2005/06
HIDRAULIČKI SLOM DNA GRAĐEVNE JAME
Dijafragme i zagatne stijene
Dijafragme, zagatne stijene su vertikalne građevinske konstrukcije zabijene ili

izrađene u tlu.
Prema statičkom sustavu možemo ih podijeliti na:
• samostojeće (konzolno zabijene u tlo)
• pridržane ili poduprte
• usidrene
Funkcije tih konstrukcija su uglavnom nosive i/ili vododržive, trajnog ili privremenog
karaktera, izrađene od raznih materijala (drvene, čelične, AB, glinobetonske), prvenstveno
su vododržive, te služe za osiguranje građevne jame za vrijeme izgradnje objekta.
Potporna stijena pomaže prijenosu sila iznad iskopa (tlo, voda, površinsko
opterećenje) u temeljno tlo ispod iskopa.
1
2
b
γ′*Z
a
γ′′ ∗Z
Ru R
γ′*Z γ′′n∗Z
z=dubina (m)
1 - hidrodinamički pretlak
2 - hidrostatski tlak
γ′′n = γ′−i×γw γ′=zapreminska težina uronjenog tla
γ′′u = γ′+i×γw γ′′u, γ′′n = zapreminska težina uronjenog tla usljed tečenja
γ′′n << γ′′u i=hidraulički gradijent
1
Željko LEBO, dipl.ing.građ.
Tehničko Veleučilište u Zagrebu, Graditeljski odjel
GEOTEHNIKA
Sile na zagatnu stijenu su:

• pritisci tla u aktivnoj i pasivnoj zoni
• pritisci vode (hidrostatski , u stanju tečenja)
• površinsko opterećenje
• pridržanja zatege tj.sile u prednapetim sidrima
Mehanizmi sloma su:

• hidraulički slom dna (u tlu) građevne jame
• slom u potpornoj konstrukciji i konstruktivnim elementima
Deformacije mogu biti:

• u tlu (pridržano i temeljno)
• potporna konstrukcija
U našem slučaju (na modelu) zagatna stijena je uzeta kao apsolutno kruta i
nedeformabilna, tako da se mehanizam sloma događa samo u tlu, a isto tako i
deformacije. Nećemo se baviti dimenzioniranjem tj. proračunom same zagatne stijene ,
nego ćemo prikazati fenomen hidrauličkog sloma tla.
2
GEOTEHNIKA
Hidraulički slom tla:
strujnice
+i A b
a
-i
ekvipotencijale
l=b+a+c
Hidraulički slom tla nastupa kad izlazni gradijent u području A dosegne kritičnu
vrijednost! Zbog razlike potencijala ∆h dolazi do tečenja materijala ispod zagatne stijene.
Uslijed tečenja tlo ima zapremninsku težinu γ''. U općem slučaju za vertikalno tečenje
γ'' = γ' ± i × γw
gdje je: γ' = γ - γw zapremninska težina izronjenog tla,

i = ∆h/l hidraulički gradijent,
γw = 9,81 kN/m3 zapremninska težina vode,
∆h razlika potencijala,
h put koji prođe čestica vode.
Pošto tlo ne može preuzeti vlačna naprezanja, a u području A izlazni gradijent ima
smijer prema gore, u trenutku kada je γ'' ≥ 0 dolazi do izdizanja tla, tj. sloma tla.
3
GEOTEHNIKA
Općenito vrijedi:
γ'' = γ' - i × γw ≥ 0
γ´ γ −γ w
i≥ ≥ ⇒ slom tla
γw γw
Kad dođe do izdizanja tla, tj. γ'' = 0 , pojava je progresivna. U početku se ispiru
sitne čestice do trenutka kada izrazito brzo dolazi do sloma čitavog sustava. Brzina je tih
nekoliko sekundi do minute toliko velika da je nemoguće nešto poduzeti ili spriječiti
hidraulički slom tla.
Kada dođe do ove pojave u građevinskoj jami posljedice su kobne. Gotovo je
nemoguće spasiti građevinsku mehanizaciju, a nerijetko zbog velike brzine prodora vode
dolazi do gubitka ljudskih života. Upravo zbog ovih razloga odlučili smo proučiti ovaj
problem.
Kako se može spriječiti:

- povećati dubinu zabijanja zagatne stijene (za veći h, manji i)
-smanjenje ∆h tako da se formira grupa oteretnih zdenaca koji će smanjiti
potencijal ∆h.
4
GEOTEHNIKA
Tečenje vode u građevnim jamama
Za slučajeve kada voda teče u tlu u vertikalnom smjeru razlikujemo dva slučaja:
1. voda teče vertikalno prema dolje (u smjeru gravitacije)
2. voda teče vertikalno prema gore (suprotno smjeru gravitacije)
Kada voda teče prema dolje, na primjer prema nekom horizontalnom drenu s gradijentom
i=1, tada će rezultirajuća težina tla biti :
γ ′′ = (1 − n) ⋅ (γ S − γ w ) + 1,0 ⋅ γ w = (1 − n) ⋅ γ S + n ⋅ γ w = γ
Iz čega se zaključuje da strujni tlak usmjeren prema dolje poništava djelovanje uzgona
Kada voda teče vertikalno prema gore, npr., ispod dna bunara iz kojeg crpimo vodu s
gradijentom (-i), rezultirajuća težina je:
γ ′′ = (1 − n) ⋅ (γ S − γ w ) − i ⋅ γ w ,
pa će rezultirajuća težina biti to manja od uronjene težine što je veći gradijent (-i). Ako je
gradijent dovoljno velik rezultirajuća težina se smanjuje na nulu kod gradijenta kojeg
nazivamo KRITIČNI gradijent.
γ′
ikr = (1 − n) ⋅ (γ S − γ w ) , ili ikr =
γw
Iz prethodnog se vidi da rezultirajuća masa može biti i negativna, ukoliko je gradijent veći
od kritičnog, pa tada komponenta sile mase djeluje vertikalno prema gore i nastaje
HIDRAULIČKI SLOM TLA
5
GEOTEHNIKA
Ova pojava je osobito značajna za građevinsku praksu, kada se voda crpi iz dubokih
iskopa u nekoherentnom materijalu (sitan pijesak koji nema čvrstoću na smicanje ako su
mu vertikalna normalna naprezanja jednaka nuli , σ ′ = 0 ). U tom slučaju tlo se ponaša kao
tekućina, voda ga iznosi u građevnu jamu i ono nema otpornosti prema vanjskim silama
koje na njega djeluju.
Takava je slučaj skiciran u Zadatku 1. koji prikazuje presjek kroz građevnu jamu poduprtu
zabijenim talpama (žmurjem) iz koje se crpljenjem odstranjuje voda.
Ako je razlika razine vode (ukupnog potencijala) u odnosu na dubinu zabijanja talpi ( put
strujanja) prevelika, tada će u području uz taple na izlaznom dijelu, strujni tlak biti veći od
kritičnog i iz tog će područja materijal početi „provaljivati“ u jamu.
To područje je uvijekt tik uz sami rub talpi na mjestu najkraćeg puta zabijene talpe.
Takve se pojave još u stručnoj literaturi nazivaju „tekućim pijeskom“, ali ih treba razlikovati
s obzirom na način na koji nastaju.
Zaključak
Prilikom snižavanja razine podzemne vode u koherentnim (pjeskovitim), pa i
nekoherentnim tlima dobro treba paziti da se crpljenjem vode ne stvore takvi hidraulički
uvjeti koji izazivaju HIDRAULIČKI SLOM TLA.
6
GEOTEHNIKA
Zadatak 1.
U homogeno i izotropno pjeskovito riječno dno debljine oko 15,0 m prema slici 1., zabijene
su čelične talpe (žmurje) za potrebe snižavanja razine podzemne vode tijekom radova u
temeljnom iskopu. Potrebno je
a) odrediti tlak porne vode na dnu konstrukcije (točki A)

b) nacrtati rezultirajući dijagram tlaka vode na konstrukciju od talpi
c) izračunati dnevni priliv vode u temeljnu jamu po m' talpi
d) provjeriti da li može doći do hidrauličkog sloma tla usljed snižavanja vode, odnosno
odrediti koliki je globalni faktor sigurnosti protiv hidrauličkog sloma tla.
Slika 1. Geotehnički presjek kroz građevnu jamu
Podaci za tlo:
PIJESAK (SW)
Zapreminska težina tla: γZ = 19,50 kN/m3
Koeficijent vodopropusnosti: k = 7,2x10-2 cm/s
7
GEOTEHNIKA
Slika 2. Model strujne mreže
8
GEOTEHNIKA
RJEŠENJE:
Na datom geotehničkom presjeku potrebno je odrediti (hidrauličke) rubne uvjete, nakon

čega se dobije strujna mreža prema zadanom geotehničkom profilu.
Iz slike 2. izdvajamo
broj strujnih cijevi: NF= 4,3

broj ekvipotencijala: ND=9,0
referentna ravnina: (RR) z= ±0,0 (na razini dna iskopa)
UKUPNI POTENCIJAL, (h) u nekoj točki hidrauličkog strujnog polja sastoji se iz 3

komponente:
1. hg - geodetskog potencijala ili potencijala položaja (z)

u
2. hp - piezometarskog potencijala ili potencijala pornog tlaka ( h p = )
γw
v2
3. hv - potencijala brzine ( )
2g
Zbog malih brzina protjecanja (filtracije) vode 3. komponenta se može zanemariti pa je

ukupni potencijal jednak zbroju geodetskog i piezometarskog potencijala
h = hg + h p
9
GEOTEHNIKA
Radi usklađenja sa slikom 2. i jednostavnosti u nastavku ćemo umjesto hg pisati z, pa

imamo:
Ukupni potencijal u točki B
uB 1,0 ⋅ 9,81
hB = z B + = 0,0 + = 1,0m
γw 9,81
Ukupni potencijal u točki C

uC 6,0 ⋅ 9,81
hC = z C + = 4,0 + = 10,0m
γw 9,81
a) Odrediti tlak porne vode na dnu konstrukcije (točki A)
Porni tlak vode u točki A može se odrediti na osnovu potencijala točke B (iliC) i razlike
potencijala između točke A i B (ili C).
Ekidistanca potencijala ∆h za razliku razine vode H, potencijala i pornog tlaka u točki A je:
H h − hB 1 ⎡⎛ uC ⎞ ⎛ u B ⎞⎤ 10,0 − 1,0
∆h = = C = ⎢⎜⎜ z C + ⎟⎟ − ⎜⎜ z B + ⎟⎟⎥ = = 1,0m
ND ND N D ⎣⎝ γw ⎠ ⎝ γ w ⎠⎦ 9,0
hA = hB + nDA ⋅ ∆h = 1,0 + 2,5 ⋅1,0 = 3,5m
a kako je
u A = (hA − z A ) ⋅ γ w = (3,5 − (−4,6) ) ⋅ 9,81 = 79,4 kPa

uA
hA = z A + ⇒
γw
10
GEOTEHNIKA
b) Nacrtati rezultirajući dijagram tlaka vode na konstrukciju od talpi
Tlaka porne vode imamo s ljeve i desne strane na konstrukciju talpi. Točke ćemo odabrani
na razinama koje odgovaraju presjeku talpi sa razinom vode, terena i ekvipotencijala.
Tlakovi se računaju:
Lijevo: u L = γ w ⋅ (hL − z )
Desno: u D = γ w ⋅ (hD − z )
Razlika: ∆u = γ w ⋅ (hL − hD )
Tabelarni prikaz izračuna tlaka vode na talpe:

TOČKA 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
z (m) 10,00 4,00 1,00 0,00 -1,33 -1,98 -3,66 -3,83 -4,33 -4,60
hL (m) 10,00 10,00 9,00 8,60 8,00 7,70 7,00 6,90 6,00 5,00
hD (m) 10,00 4,00 1,00 1,00 1,70 2,00 2,95 3,00 3,70 5,00
u L (kPa ) 0,00 58,84 78,46 84,34 91,50 94,93 104,54 105,23 101,31 94,15
u D (kPa ) 0,00 0,00 0,00 9,81 29,72 39,03 64,82 66,98 78,75 94,15
∆u (kPa) 0,00 58,84 78,46 74,53 61,78 55,90 39,72 38,25 22,56 0,00
11
GEOTEHNIKA
Slika 3. Dijagram rezultirajućih tlakova vode ( ∆u ) na konstrukciju talpi
12
GEOTEHNIKA
c) izračunati dnevni priliv vode u temeljnu jamu po m' talpi
Dnevni proticaj vode po m' talpi izračunamo prema izrazu:

NF 4,3
q = k⋅H ⋅ = (7,2 ⋅10 −4 ⋅ 3600 ⋅ 24) ⋅ 9,0 ⋅ = 267,5 m 3 / dan / m′
ND 9,0
d) provjeriti da li može doći do hidrauličkog sloma tla usljed snižavanja vode,

odnosno odrediti koliki je globalni faktor sigurnosti protiv hidrauličkog sloma
tla.
Općenito iz uvjeta da je vertikalno efektivno naprezanje σ ′z = 0 , odnosno da je

γ ′′ = γ ′ ± i ⋅ γ w = 0 , a kako voda teče „prema gore“ , tada je predznak „minus“, pa imamo:
γ ′ − i ⋅γ w = 0
γ′ γ −γw
ikr = = , izraz za KRITIČNI hidraulički gradijent (ikr)
γw γw
UKOLIKO JE GRADIJENT TEČENJA VEĆI OD KRITIČNOG HIDRAULIČKOG

GRADIJENTA NASTAJE HIDRAULIČKI SLOM TLA !!!
To isto možemo provjeriti preko efektivne zapreminske težine tla uronjene u vodu koja
teče (hidrodinamički efekt)
γ ′′ = γ ′ − i ⋅ γ w < 0
UKOLIKO JE γ ′′ MANJA OD NULE TADA NASTAJE HIDRAULIČKI SLOM TLA !!!
13
GEOTEHNIKA
Konkretno za naš slučaj:

γ ′ γ − γ w 19,50 − 9,81
ikr = = = = 0,988
γw γw 9,81
PROVJERA ZA JEDNODIMENZIONALNO TEČENJE ZA NAJRAĆI PUT
Srednji hidraulički gradijent (isr) za zadani blok tla iznosi:

∆h hA − hB 3,50 − 1,0
isr = = = = 0,544
∆l ∆l 4,6
0,988 > 0,544, nema sloma
Provjera da li može doći do sloma preko efektivne težine:

kN
γ ′′ = γ ′ − i ⋅ γ w = (19,5 − 9,81) − 0,544 ⋅ 9,81 = 4,35 > 0 , nema sloma
m3
Faktor sigurnosti protiv hidrauličkog sloma:

ikr 0,988
FS = = = 1,82 > FS ,min = 1 , nema sloma
isr 0,544
PROVJERA ZA DVODIMENZIONALNO TEČENJE UZ NAJBLIŽU STRUJNICU
∆h = 6,0 + 3,0 = 9,0 m

∆l = 3,0 + 1.0 + 4,6 + 4,6 = 13,2 m
∆h 9,0
i= = = 0,681
∆l 13,2
kN
γ ′′ = γ ′ − i ⋅ γ w = (19,5 − 9,81) − 0,681 ⋅ 9,81 = 3,0 > 0 , nema sloma
m3
,pa je
ikr 0,988
FS = = = 1,4 ≥ FS ,kr = 1 , nema sloma
i 0,681
14
GEOTEHNIKA
PROVJERA ZA JEDNODIMENZIONALNO TEČENJE KROZ SLOJ PIJESKA
∆h = 6,0 + 3,0 = 9,0 m

∆l = 11,0 m
∆h 9,0
i= = = 0,818
∆l 11,0
kN
γ ′′ = γ ′ − i ⋅ γ w = (19,5 − 9,81) − 0,818 ⋅ 9,81 = 1,66 > 0 , nema sloma
m3
,pa je
ikr 0,988
FS = = = 1,2 > FS ,kr = 1 , nema sloma
i 0,818
15
GEOTEHNIKA
Zadatak 2.
1. Na dnu jezera nalazi se horizontalni sloj praha konstantne debljine od 3,0m. Ispod
sloja praha prostire se horizontalni sloj pijeska (S) u kojem vlada arteški tlak vode od
90 kPa. Uronjena (efektivna) zapreminska težina praha je 12,0 kN/m3, dok je
zapreminska težina vode 9,81 kN/m3. Potrebno je odrediti kritičnu visinu vode u jezeru
kod koje će nastupiti hidraulički slom praha prilikom pražnjenja (vode) iz jezera ?
jezero
gw = 9,81 kN/m3
L=?
dno jezera
prah H = 3,0 m , g' = 12 kN/m3
pijesak, σ P = 90 kPa
(Piezometarski ) tlak u pijesku je 90 kPa
σp =γ w⋅z γ ′′ = γ ′ + i ⋅ γ w
∆H
90 = 9,81 ⋅ z γ ′′ = 0 ikr =
∆L
z = 9,17 m γ′
ikr =
γw
γ ′ 12
ikr = = = 1,22 ⇒
γ w 10
(9,17 + 0 ) − ( L + 3)
ikr = = 1,22
3
9,17 − L − 3
= 1,22
3
6,17 − L = 3,66
L = 2,51 m
Odgovor:
Ukoliko je visina vode L manja od 2,51 m, mjerena od dna jezera „prema gore“, nastupit će
hidraulični slom !
16
GEOTEHNIKA
POKUS U LABORATORIJU:
RAZLIKA NIVOA VODE POTREBNA ZA SLOM TLA (računska):
i=1.03 -vrijednost hidrauličnog gradijenta potrebna za slom (str )

∆l=14.5 cm -put najkraće strujnice
∆h -razlika potencijala potrebna za slom
∆h
i= ⇒ ∆h = i∆l
∆l
∆h =1.03*14.5cm=14.94 cm
Tabelarni prikaz promjena tijekom ispitivanja ovisno o gradijentu
desni stupac
gradijent (i) ∆h (cm) OPIS PROMJENA
vode (cm)
≈0.7 21 10.5 nema promjena
≈1.0 25 14.5 počelo lokalizirano «vrenje» pijeska uz pregradu
≈1.1 26.5 16 početak izdizanja pijeska uz pregradu uz nastavak «vrenja»
≈1.3 29.5 19 nastavak izdizanja pijeska uz «vrenje» (slika A)
≈1.4 31 20.5 pijesak se izdiže duž cijele pregrade nastupa SLOM (slika B)
17
GEOTEHNIKA
Slika a), Nastajanje hidrauličkog sloma tla „vrenje pijeska“
18
GEOTEHNIKA
Slika b), Okončani hidraulički slom tla
19

Geotehnika Vježbe, ŠK - God. 2005/06

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Geotehnika Vježbe, ŠK - God. 2005/06

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

GEOTEHNIKA

Vježbe, šk.god. 2005/06

HIDRAULIČKI SLOM DNA GRAĐEVNE JAME

Dijafragme i zagatne stijene

Dijafragme, zagatne stijene su vertikalne građevinske konstrukcije zabijene ili

Sile na zagatnu stijenu su:

Mehanizmi sloma su:

Deformacije mogu biti:

Hidraulički slom tla:

gdje je: γ' = γ - γw zapremninska težina izronjenog tla,

Kako se može spriječiti:

Tečenje vode u građevnim jamama

a) odrediti tlak porne vode na dnu konstrukcije (točki A)

Slika 1. Geotehnički presjek kroz građevnu jamu

Slika 2. Model strujne mreže

Na datom geotehničkom presjeku potrebno je odrediti (hidrauličke) rubne uvjete, nakon

broj strujnih cijevi: NF= 4,3

UKUPNI POTENCIJAL, (h) u nekoj točki hidrauličkog strujnog polja sastoji se iz 3

1. hg - geodetskog potencijala ili potencijala položaja (z)

Zbog malih brzina protjecanja (filtracije) vode 3. komponenta se može zanemariti pa je

Radi usklađenja sa slikom 2. i jednostavnosti u nastavku ćemo umjesto hg pisati z, pa

Ukupni potencijal u točki C

a) Odrediti tlak porne vode na dnu konstrukcije (točki A)

hA = hB + nDA ⋅ ∆h = 1,0 + 2,5 ⋅1,0 = 3,5m

u A = (hA − z A ) ⋅ γ w = (3,5 − (−4,6) ) ⋅ 9,81 = 79,4 kPa

b) Nacrtati rezultirajući dijagram tlaka vode na konstrukciju od talpi

Tabelarni prikaz izračuna tlaka vode na talpe:

Slika 3. Dijagram rezultirajućih tlakova vode ( ∆u ) na konstrukciju talpi

c) izračunati dnevni priliv vode u temeljnu jamu po m' talpi

Dnevni proticaj vode po m' talpi izračunamo prema izrazu:

d) provjeriti da li može doći do hidrauličkog sloma tla usljed snižavanja vode,

Općenito iz uvjeta da je vertikalno efektivno naprezanje σ ′z = 0 , odnosno da je

UKOLIKO JE GRADIJENT TEČENJA VEĆI OD KRITIČNOG HIDRAULIČKOG

UKOLIKO JE γ ′′ MANJA OD NULE TADA NASTAJE HIDRAULIČKI SLOM TLA !!!

Konkretno za naš slučaj:

PROVJERA ZA JEDNODIMENZIONALNO TEČENJE ZA NAJRAĆI PUT

Srednji hidraulički gradijent (isr) za zadani blok tla iznosi:

Provjera da li može doći do sloma preko efektivne težine:

Faktor sigurnosti protiv hidrauličkog sloma:

PROVJERA ZA DVODIMENZIONALNO TEČENJE UZ NAJBLIŽU STRUJNICU

∆h = 6,0 + 3,0 = 9,0 m

PROVJERA ZA JEDNODIMENZIONALNO TEČENJE KROZ SLOJ PIJESKA

∆h = 6,0 + 3,0 = 9,0 m

prah H = 3,0 m , g' = 12 kN/m3

(Piezometarski ) tlak u pijesku je 90 kPa

RAZLIKA NIVOA VODE POTREBNA ZA SLOM TLA (računska):

i=1.03 -vrijednost hidrauličnog gradijenta potrebna za slom (str )

Tabelarni prikaz promjena tijekom ispitivanja ovisno o gradijentu

Slika a), Nastajanje hidrauličkog sloma tla „vrenje pijeska“

Slika b), Okončani hidraulički slom tla

You might also like