Metodologija nauno-istraivakog rada

Pravila za pisanje Izvjetaja o provedenom naunom istraivanju

Nakon zavretka svakog naunog istraivanja, a zbog prezentovanja dobijenih rezultata
istraivanja, autorima predstoji i pisanje Izvjetaja o provedenom originalnom naunom
istraivanju. U elji da se smanje mogue potekoe prilikom pisanja Izvjetaja, kao i da se
ujednai strukturalni, tehniki i sadrajni izgled istog, u tekstu koji slijedi navode se
metodoloke instrukcije, na koje bi svaki autor trebao da obrati panju.
Pisanje Izvjetaja o realizovanom originalnom naunom istraivanju (Izvjetaj o
rezultatima istraivanja) se provodi na osnovu unapred definisanog plana ili koncepta, koji
od poetka do kraja u svim svojim pojedinostima treba da bude potpun, precizan i jasan.
Za svako nauno istraivanje, plan pisanja teksta Izvjetaja o rezultatima istraivanja
sadri strukturu rada kao i strukturu svakog osnovnog dijela odnosno unutarnju strukturu
etc.
Struktura Izvjetaja o rezultatima istraivanja sastoji se od sedam osnovnih dijelova. To su:
naslov rada, saetak (rezime), uvod, primjenjene metode i opis postupka pri istraivanju,
rezultati i interpretacija istraivanja, zakljuak i citirana literatura. Dati dijelovi strukture
navode se kao podnaslovi u pisanom tekstu, a svaki od njih ima njegovu unutarnju
strukturu, koja e u daljem tekstu biti detaljnije opisana.
Obim Izvjetaja: od 6 8 stranica kucanog teksta i dostavlja se doc. dr Mensuru Kusturi
radi ocjenjivanja.
Naslov rada
Naslov rada je potvrena ili modificirana radna formulacija predmeta istraivanja. Dobar
naslov treba da bude kratak, jasan, precizan, privlaan i inventivan.
Saetak (rezime)
Saetak (rezime) je kratko prikazivanje sadrine itavog rada. U rezimeu se prikazuju:
Svrha i cilj istraivanja,
Premise od kojih se polazi u istraivanju,
Primjenjene metode istraivanja,
Ostvareni rezultati, uz apostrofiranje njihovih kljunih vrednosti,
Vani zakljuci
Rezime omoguava da se sa dobijenim rezultatima upozna i internacionalna nauna
javnost, zato se pie i na jednom od svjetskih jezika, najee engleskom. Duina teksta
rezimea je 200 - 250 rijei.
Kljune rijei: U produetku rezimea navode se kljune rijei na lokalnom jeziku. Obino
se odabere do 7 najznaajnijih rijei koje asocijativnim svojstvima najreljefnije prezentuju

2
bit rada. Skup rijei odrediti tako da su prethodne rijei najznaajnije za sadraj
prethodnih, tj. da sa lijeva na desno znaaj rijei opada.

Summary
To je u biti isti tekst rezimea, samo preveden na engleski ili neki drugi svjetski jezik. Ovo je
obavezni dio svakog izvjetaja o rezultatima originalnog naunog istraivanja.
Keywords: Prevod kljunih rijei na engleski. Jako je vano da prevod bude adekvatan,
kvalitetan i precizan.
Uvod
Smisao uvoda je uvoenje itatelja u bit istraivanja, a time i izazivanje njegove
radoznalosti i panje da tekst o rezultatima istraivanja minuciozno proita. Uvodom
treba da obuhvatite:
podruje istraivanja,
istraivanja drugih autora koji su posluili za vlastita istraivanja ili su bili predmet
provjeravanja,
osnovna hipoteza od koje se polazi u istraivanju predmeta,
cilj istraivanja, odnosno pitanja na koja e rad dati odgovore,
Bitan dio uvoda predstavlja i prikaz ranijih radova ili prethodnih istraivanja na istu temu.
Na taj nain se preliminarno definisanje predmeta istraivanja i ciljevi istraivanja povezuju
sa onim to je ranije istraivano, a itaocu se pojanjava na emu se zasniva dalje
istraivako saznanje ili u kojem smjeru istraivanje treba da se odvija. To znai da
literaturu u uvodu navodimo tako to se potpuno sagleda ta je do tada istraeno, ta je
sve objanjeno, odnosno ta bi jo trebalo istraiti. Pozivanje na literaturu u tekstu moe
se uraditi na dva naina:
navodi se prezime autora i broj [u uglastim zagradama] pod kojim je naveden u listi
literature na kraju rada, ili
navodi se samo redni broj izvora [u uglastim zagradama] u listi literature, bez
prezimena autora.
Primjenjene metode i opis postupka pri istraivanju
Ovim poglavljem prikazuju se injenice koje su obraivane, kriterijumi koji su uzeti u obzir
prilikom odabira injenica, informacija, podataka, izvora itd. Dalje, treba da sadri detaljan
opis metodike rada tako da bi se italac mogao upoznati i sa nainom na koji je autor
proveo istraivanje i doao do rezultata. To znai da treba predoiti sve detalje o
primijenjenim metodama, kao i postupcima istraivanja, opis ispitanika i nain odreivanja
uzorka (ako je koriten uzorak) tako da i drugi istraivai mogu ponoviti sve opisane
postupke.

3
Rezultati i interpretacija istraivanja
Najvaniji, ujedno i najtei dio rada, sastoji se u interpretaciji dobijenih rezultata. Rezultati
se mogu prikazati u razliitim formama: tekstualno, tabelarno, grafiki. Ovde se sa
kvantitativnih injenica prelazi na njihovo razmatranje, uoavanje relacija, donoenje
ocjena i sudova, potvrivanje ili negaciju prethodno postavljenih hipoteza. Interpretacija
rezultata je najee tekstualna, ali sa vrlo saetim i preciznim ocjenama. Svaka
interpretacija se po svojoj prirodi razlikuje od rezultata istraivanja. Naime, rezultati
istraivanja obino znae kvantificiranu prezentaciju. Interpretacija, meutim, znai
tekstualnu prezentaciju istih injenica, ona je prelaz s injenica na kreativno razmiljanje.
Vano je odvojiti bitno od nebitnog i ne izostaviti razmiljanje o iznesenim injenicama. Pri
prezentovanju numerikih i statistikih rezultata treba navesti pouzdanost, odnosno
greku mjerenja ili odstupanja. U diskusiji treba naglasiti da li se dobijeni rezultati, kao i
opta razmatranja poklapaju ili ne sa rezultatima prethodnih istraivanja, premisama ili
stavovima drugih autora. U sluaju da se zapaaju znaajne razlike, treba apostrofirati u
emu se one sastoje, i koji je mogui uzrok tome. Autor treba da iznese i one rezultate koji
negiraju njegovu postavljenu hipotezu.
Zakljuak
Radi se o zavrnom dijelu u kojem se u skraenoj formi iznosi hipoteza, te podaci koji je
potvruju ili negiraju. Autor potvruje (ne)ispravnost primjenjenih metoda, apostrofia
vanost dobijenih rezultata, i ukazuje na mogunost ili potrebu novog istraivanja istog
problema kao jedan od rezultata koje je produkovalo provedeno istraivanje. Zakljuak
treba da bude transparentan i precizan. Ne treba da prelazi deseti deo obima cijelog rada.
Citirana ili konsultovana literatura
U listu literature unose se izvori koje je autor koristio prilikom izrade svog rada (knjige
asopisi, zbornici radova, studije, prirunici, web stranice etc.,). Lista literature se navodi
po redoslijedu pojavljivanja, uz odgovarajuu numeraciju. Posebnu panju treba obratiti
pregledu koritene literature (citirana i konsultovana). On treba da bude jednoobrazan i
da itaocu omoguava lake pronalaenje originala.
Kada je izvor literature knjiga: redni broj literature, prezime i inicijal imena prvog autora,
prezime i inicijal imena ostalih autora, godina izdanja (u malim zagradama), naslov knjige,
izdava, mjesto izdanja.
Kada je izvor literature zbornik radova: redni broj literature, prezime i inicijal imena prvog
autora, prezime i inicijal imena ostalih autora, godina izdanja (u malim zagradama), naslov
rada, naziv zbornika, izdava, mjesto izdanja.
Kada se kao izvor literature pojavljuje asopis: redni broj literature, prezime i inicijal imena
prvog autora, prezime i inicijal imena ostalih autora, godina izdanja (u malim zagradama),
naziv asopisa, broj izdanja, broj poetne stranice, mjesto izdanja.

4
Kada je literaturni izvor web stranica: redni broj literature, naziv teksta i autora (ukoliko je
navedeno), cjelokupni link do stranice (ne samo naziv sajta), a u maloj zagradi se navodi
zadnji pristup web stranici: datum pristupa.