Marija Turk

Tvorbene znaajke kalkova(pridjevi,glagoli,prilozi)

U lanku se prikazuju tvorbeni tipovi i nain kalkiranja pridjeva, glagola i priloga prema
predlocima iz razliitih jezika. Prva zajednika znaajka koja povezuje kalkirane glagole,
pridjeve i priloge jest njihova manja brojnost u odnosu na imenice. Prevlast imenica u
posuivanju openito nad ostalim vrstama rijei odgovara osnovnom naelu posudivanja:
posuivanje rijei prati preuzimanje predmeta i pojmova, a pojmovi se preteito izraavaju
imenicama. Druga je zajednika znaajka kalkiranih pridjeva, glagola i priloga da se tee
identificiraju od imenica. Izbor tvorbenog naina ovisi o tvorbenom uzorku stranog jezika i
tvorbenim zakonitostima hrvatskoga jezika. U odnosu na imenice kalkiranje pridjeva, glagola
i priloga nije utjecalo na nastanak novih tvorbenih tipova. Mnogi su pridjevi i glagoli u
hrvatskom jeziku u prolosti kalkirani prema njemakim i maarskim predlocima koji se
odnose na podrucje prava, dravne administracije, vojske... Izvedenice se tvore najee od
glagolskih i imenikih osnova s odgovarajuim sufiksom. Tvorba pridjevskih izvedenica je
jednostavna i podudarna tvorbenim modelom s modelima u jezicima prema kojima se
kalkiralo zbog tvorbene podudarnosti i istovjetna znaenja. Pridjevske su izvedenice veim
dijelom doslovni kalkovi. U funkciji pridjeva esto se pojavljuju participi. Radi se o
glagolskim oblicima, koji su leksikalizirani i vie ne stoje u uskoj vezi s glagolom. U odnosu
na tvorbene netvorbenih je rijei znatno manje. Sve su semantiki kalkovi jer je domaoj
rijei pod utjecajem nekog stranog jezika pridrueno dodatno znaenje. Netvorbene rijei su
novijeg podrijetla. Kalkiranjem glagola nisu stvoreni novi tvorbeni tipovi, ali su stvoreni
glagoli koji imaju drukiju rekciju od uobiajene. Glagolski kalkovi nastaju esto iz tenje da
se neke frazeoloke veze vjerno preslikaju. Kalkiranje glagola je imalo uinaka ponajprije na
semantikoj razini. Stvoreni su glagoli za izricanje novih pojmova (neologizmi), novi izrazi
za postojee pojmove (sinonimi) ili su postojeim izrazima pridruena nova znaenja
(polisemi i homonimi). Kod svih triju vrsta rijei uoljiva je pojava da osim primarnog
kalkiranja postoji i sekundarna tvorba, tj. od prvotno kalkiranih rijei derivirane su nove
rijei.