You are on page 1of 15

Sveuilite Jurja Dobrile u Puli

Odjel za odgojne i obrazovne znanosti


Akademska 2012./2013. godina
Mentorica: Doc.dr.sc. Maja Rui-Baf
Asistent: Mladen Boev, mag.edu.inf.

Priprema za izvoenje nastavnog sata


informatike
Uvod u programski jezik HTML

Ana Jovanovi

Pula, 13.05.2013.
kola: O Tone Peruka

Razredni odjel: 7.c


Nastavni predmet: Informatika
Nastavna cjelina: Izrada web stranica
Nastavna tema: Izrada web stranica koritenjem programskog jezika HTML
Nastavna jedinica: Uvod u programski jezik HTML
Tip nastavnog sata: Obrada novog sadraja
Vrijeme izvoenja: 15. svibanj 2013., 2. sat (45 minuta)
Cilj (svrha) sata: Upoznati uenike s pojmom i osnovnim elementima programskog jezika
HTML, pravilima pisanja i spremanja te ureivanja HTML koda.
Obrazovna, funkcionalna i odgojna postignua:
Obrazovna:

uenici e znati pogledati izvorni kod stranice na web stranici


poznavanje pravila pisanja HTML-a
prepoznati identifikatore, osnovne elemente koje svaka stranica mora sadravati
(<html>, <head>, <title> i <body>)

Funkcionalna:

razvijati smisao za logiko zakljuivanje,


poticati uenike na ralanjivanje problema
razvijati sposobnost promatranja i uoavanja

Odgojna:

razvijanje samostalnosti u radu


izgraivanje individualnog interesa i motivacije
razvijanje upornosti, odgovornosti, sustavnosti, marljivosti i tonosti u rjeavanju
zadataka

Nastavna naela:

naelo postupnosti (gradivo se izlae od jednostavnijeg ka sloenijem, na kraju sata


se ponavljaju kljuni pojmovi)
naelo primjerenosti (primjeri i zadaci su odabrani u skladu s dobi i predznanjem
uenika, u izlaganju se navodi suodnos s ostalim predmetima)
naelo zornosti (primjerima se predouju pojmovi koji se obrauju tijekom
demonstracije)
naelo individualizacije (tijekom praktinog rada se prati situacija u razredu te se
2

tempo rada prilagoava prosjenom napretku uenika, kroz individualnu pomo


uenicima se odrava usmjerenost i zainteresiranost)
Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda pisanja,
demonstracija na raunalu.
Nastavna sredstva: Osobna raunala, projektor, prezentacija, zadaci za vjebu, ploa, kreda
Oblici rada:

frontalni rad
individualni rad

Literatura za pripremanje uenika:

Kralj, L., Kniewald, I., Galeev V., Sokol, G.: Informatika 7, multimedijski udbenik
informatike za 7. razred osnovne kole, SysPrint d.o.o., Zagreb, 2007.
Broanac, P., Stjepanek, N., Paleka, I.: Klikni miem! 7, udbenik informatike za 7.
razred osnovne kole, kolska knjiga, Zagreb, 2007.

Literatura za pripremanje nastavnika:

Broanac, P., Stjepanek, N., Paleka, I.: Klikni miem! 7, udbenik informatike za 7.
Razred osnovne kole, kolska knjiga, Zagreb, 2007.
Svetlii, Barii, Vrhovski, Floriani: www Informatika 7, udbenik s cd-om za sedmi
razred osnovne kole, Profil International, 2007.
Srdi, I., Hrpka, B., Kadi, G.: Informatika 7, udbenik za 7. razred informatike, Alfa
d.d., Zagreb, 2007.
Kralj, L., Kniewald, I., Galeev V., Sokol, G.: Informatika 7, multimedijski udbenik
informatike za 7. razred osnovne kole, SysPrint d.o.o., Zagreb, 2007.

TIJEK NASTAVNOG SATA:


ETAPA

SADRAJ

OBLICI RADA

METODE RADA

VRIJEME

Uvodni dio

Priprema za rad
Najava teme
Motiviranje uenika za
temu

Frontalni

Razgovor

7 minuta

35 minuta

3 minuta

Sredinji dio

Obrada sadraja i
kljunih pojmova

Frontalni i
individualni rad

Usmeno izlaganje,
razgovor,
demonstracija na
raunalu, praktini
rad na raunalu

Zavrni dio

Ponavljanje i
utvrivanje sadraja

Frontalni i
individualni rad

Razgovor, praktini
rad na raunalu

ARTIKULACIJA SATA:
Uvodni dio
Nastavni sat zapoinjem upisujui sat u dnevnik, provjeravanjem ploe i krede, ukljuivanjem
projektora. Uenike motiviram na nain to im kaem da nakon obrada dananjeg gradiva vie
im nee ista perspektiva prilikom pristupa web stranicama.
Otvaram prezentaciju te najavjujem temu nastavnog sata i pratei slajdove zapoinjem s
obradom gradiva.
Glavni dio
Uenici sjede za stolovima ispred raunala te prate prezentaciju na projektoru. Kaem im da
na svojim raunalima pristupe web stranici www.barkun.hr te desnim klikom mia kliknu na
Prikai izvorni kod stranice.
HTML (HyperText Markup Language) je jezik koji se koristi za kreiranje dokumenata na
World Wide Web-u, tj. kojim se odreuje struktura, sadraj i funkcija nekog HTML
dokumenta. Dakle, HTML nam slui za odreivanje naslova, odlomaka, slika,
hipertekstualnih veza; te nam takoer omoguava da te iste elemente u manjoj ili veoj mjeri i
stilski/grafiki uredimo.
4

PRAVILA PISANJA HTML-a


Postoje neka pravila pisanja koda prema HTML standardu kojih bi se trebali pridravati
ukoliko elimo da nas HTML kod bude podran na razliitim preglednicima i na razliitim
platformama. Ta pravila su sljedea:
1.

Svi elementi i imena atributa piu se malim slovima. HTML nije osjetljiv na veliinu

slova, ali predlaemo da se sve pie malim slovima.


2.

Sve vrijednosti atributa moraju biti pod navodnicima. U HTML-u je mogue pisati

atribute bez navoenja vrijednosti pod navodnicima, no kod XHTML-a to je obavezno, stoga
predlaemo da se stekne navika stavljanja navodnika kod svih atributa kako kasnije ne bi
imali problema.
3.

Svi elementi moraju biti zatvoreni. Svi elementi koji nisu prazni, pa ak i oni koji jesu

trebaju biti pravilno zatvoreni, dakle moramo staviti ''/'' poslije identifikatora elementa.
4.

Svi elementi moraju biti pravilno ugnijeeni. Na primjer <b><u>Tekst</b></u>, ce u

veini preglednika biti ispravno prikazan, ali to ne znaci i da je sintaksno pravilno ispisan.
(Prema standardu se element koji se zadnji otvara, mora prvi zatvoriti, dakle ispravno bi bilo
napisati <b><u>Tekst</u></b>)
KAKO POETI?
Za izradu HTML dokumenata dovoljan nam je najobiniji tekst ureiva kao to je blok za
pisanje, internet preglednik po slobodnom izboru (po mogunosti najmanje dva kako bi izgled
svoje stranice provjerili sa vise preglednika, to je neophodno jer razliiti preglednici razliito
tumae neke HTML identifikatore).
Nakon to svoj kod natipkamo u blok za pisanje ili neki drugi tekst ureiva, spremimo taj
dokument na nain: File- Save as (u dijalog prozoru prvo odaberemo folder u kojem emo
spremiti na stranicu. U polje File name upiimo ime nae prve stranice, a kao ekstenziju
otkucajmo .html (npr. "ime web stranice.htm"). )
Ono sto ini osnovu svakog HTML dokumenta je njegov identifikator koji internet
pregledniku govori o kojem se elementu zapravo radi kako bi ga ovaj znao pravilno prikazati.

HTML identifikatori su "case insensitive" tj. svejedno je piemo li ih malim ili velikim
slovima. identifikatori se piu unutar srednjih zagrada < (manje od) i > (vee od).
<html> je identifikator koji je obavezan nalaziti se na poetku svakog HTML dokumenta i on
govori naem pregledniku da se ovdje radi o HTML dokumentu. Zavrni identifikator se
dobije dodavanjem znaka "/" i oznaava mjesto na kojem prestaje djelovanje poetnog taga,
stoga je posljednji element HTML dokumenta </html>, koji pregledniku govori da se ovdje
radi o kraju naeg HTML dokumenta.
Svaki HTML dokument moe se strukturno podijeliti na dva dijela: 1. dio je zaglavlje (engl.
head), a 2. dio je tijelo (engl. body). Identifikatori za ta dva dijela su 1. <head> i </head> i 2.
<body> i </body>. Sadraj zaglavlja se ne prikazuje u internet pregledniku i on slui za
detaljniji opis stranice. Unutar zaglavlja stavljamo identifikatore <title> i </title> izmeu
kojih emo staviti naslov nae stranice, koji se upisuje u naslovnoj traci preglednika. Sav
sadraj koji se nalazi unutar <body> elementa, je stvarni sadraj, te se kao takav prikazuje u
pregledniku. Upravo navedeni elementi (<html>, <head>, <title> i <body>) su osnovni i
obvezni elementi koje svaka stranica mora sadravati, te zajedno cine najjednostavniji HTML
dokument. Uenici na raunalu izrauju zadatak redoslijedom kojim je prikazano na
prezentaciji (slajd 6,7,8).
Zavrni dio
Uenici samostalno izrauju zadatak za vjebu koji je zadan na slajdu prezentacije.

PLANIRANJE RADA NA KOLSKOJ PLOI


Uvod u HTML
PPT PREZENTACIJA

Prilog:

10

11

12

13

14

15

You might also like