Professional Documents
Culture Documents
Priprema Za Izvođenje Nastavnog Sata Informatike Uvod U Programski Jezik HTML Vježba 2
Priprema Za Izvođenje Nastavnog Sata Informatike Uvod U Programski Jezik HTML Vježba 2
Ana Jovanovi
Pula, 13.05.2013.
kola: O Tone Peruka
Funkcionalna:
Odgojna:
Nastavna naela:
frontalni rad
individualni rad
Kralj, L., Kniewald, I., Galeev V., Sokol, G.: Informatika 7, multimedijski udbenik
informatike za 7. razred osnovne kole, SysPrint d.o.o., Zagreb, 2007.
Broanac, P., Stjepanek, N., Paleka, I.: Klikni miem! 7, udbenik informatike za 7.
razred osnovne kole, kolska knjiga, Zagreb, 2007.
Broanac, P., Stjepanek, N., Paleka, I.: Klikni miem! 7, udbenik informatike za 7.
Razred osnovne kole, kolska knjiga, Zagreb, 2007.
Svetlii, Barii, Vrhovski, Floriani: www Informatika 7, udbenik s cd-om za sedmi
razred osnovne kole, Profil International, 2007.
Srdi, I., Hrpka, B., Kadi, G.: Informatika 7, udbenik za 7. razred informatike, Alfa
d.d., Zagreb, 2007.
Kralj, L., Kniewald, I., Galeev V., Sokol, G.: Informatika 7, multimedijski udbenik
informatike za 7. razred osnovne kole, SysPrint d.o.o., Zagreb, 2007.
SADRAJ
OBLICI RADA
METODE RADA
VRIJEME
Uvodni dio
Priprema za rad
Najava teme
Motiviranje uenika za
temu
Frontalni
Razgovor
7 minuta
35 minuta
3 minuta
Sredinji dio
Obrada sadraja i
kljunih pojmova
Frontalni i
individualni rad
Usmeno izlaganje,
razgovor,
demonstracija na
raunalu, praktini
rad na raunalu
Zavrni dio
Ponavljanje i
utvrivanje sadraja
Frontalni i
individualni rad
Razgovor, praktini
rad na raunalu
ARTIKULACIJA SATA:
Uvodni dio
Nastavni sat zapoinjem upisujui sat u dnevnik, provjeravanjem ploe i krede, ukljuivanjem
projektora. Uenike motiviram na nain to im kaem da nakon obrada dananjeg gradiva vie
im nee ista perspektiva prilikom pristupa web stranicama.
Otvaram prezentaciju te najavjujem temu nastavnog sata i pratei slajdove zapoinjem s
obradom gradiva.
Glavni dio
Uenici sjede za stolovima ispred raunala te prate prezentaciju na projektoru. Kaem im da
na svojim raunalima pristupe web stranici www.barkun.hr te desnim klikom mia kliknu na
Prikai izvorni kod stranice.
HTML (HyperText Markup Language) je jezik koji se koristi za kreiranje dokumenata na
World Wide Web-u, tj. kojim se odreuje struktura, sadraj i funkcija nekog HTML
dokumenta. Dakle, HTML nam slui za odreivanje naslova, odlomaka, slika,
hipertekstualnih veza; te nam takoer omoguava da te iste elemente u manjoj ili veoj mjeri i
stilski/grafiki uredimo.
4
Svi elementi i imena atributa piu se malim slovima. HTML nije osjetljiv na veliinu
Sve vrijednosti atributa moraju biti pod navodnicima. U HTML-u je mogue pisati
atribute bez navoenja vrijednosti pod navodnicima, no kod XHTML-a to je obavezno, stoga
predlaemo da se stekne navika stavljanja navodnika kod svih atributa kako kasnije ne bi
imali problema.
3.
Svi elementi moraju biti zatvoreni. Svi elementi koji nisu prazni, pa ak i oni koji jesu
trebaju biti pravilno zatvoreni, dakle moramo staviti ''/'' poslije identifikatora elementa.
4.
veini preglednika biti ispravno prikazan, ali to ne znaci i da je sintaksno pravilno ispisan.
(Prema standardu se element koji se zadnji otvara, mora prvi zatvoriti, dakle ispravno bi bilo
napisati <b><u>Tekst</u></b>)
KAKO POETI?
Za izradu HTML dokumenata dovoljan nam je najobiniji tekst ureiva kao to je blok za
pisanje, internet preglednik po slobodnom izboru (po mogunosti najmanje dva kako bi izgled
svoje stranice provjerili sa vise preglednika, to je neophodno jer razliiti preglednici razliito
tumae neke HTML identifikatore).
Nakon to svoj kod natipkamo u blok za pisanje ili neki drugi tekst ureiva, spremimo taj
dokument na nain: File- Save as (u dijalog prozoru prvo odaberemo folder u kojem emo
spremiti na stranicu. U polje File name upiimo ime nae prve stranice, a kao ekstenziju
otkucajmo .html (npr. "ime web stranice.htm"). )
Ono sto ini osnovu svakog HTML dokumenta je njegov identifikator koji internet
pregledniku govori o kojem se elementu zapravo radi kako bi ga ovaj znao pravilno prikazati.
HTML identifikatori su "case insensitive" tj. svejedno je piemo li ih malim ili velikim
slovima. identifikatori se piu unutar srednjih zagrada < (manje od) i > (vee od).
<html> je identifikator koji je obavezan nalaziti se na poetku svakog HTML dokumenta i on
govori naem pregledniku da se ovdje radi o HTML dokumentu. Zavrni identifikator se
dobije dodavanjem znaka "/" i oznaava mjesto na kojem prestaje djelovanje poetnog taga,
stoga je posljednji element HTML dokumenta </html>, koji pregledniku govori da se ovdje
radi o kraju naeg HTML dokumenta.
Svaki HTML dokument moe se strukturno podijeliti na dva dijela: 1. dio je zaglavlje (engl.
head), a 2. dio je tijelo (engl. body). Identifikatori za ta dva dijela su 1. <head> i </head> i 2.
<body> i </body>. Sadraj zaglavlja se ne prikazuje u internet pregledniku i on slui za
detaljniji opis stranice. Unutar zaglavlja stavljamo identifikatore <title> i </title> izmeu
kojih emo staviti naslov nae stranice, koji se upisuje u naslovnoj traci preglednika. Sav
sadraj koji se nalazi unutar <body> elementa, je stvarni sadraj, te se kao takav prikazuje u
pregledniku. Upravo navedeni elementi (<html>, <head>, <title> i <body>) su osnovni i
obvezni elementi koje svaka stranica mora sadravati, te zajedno cine najjednostavniji HTML
dokument. Uenici na raunalu izrauju zadatak redoslijedom kojim je prikazano na
prezentaciji (slajd 6,7,8).
Zavrni dio
Uenici samostalno izrauju zadatak za vjebu koji je zadan na slajdu prezentacije.
Prilog:
10
11
12
13
14
15