PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON

FAKULTET ZDRAVSTVENE NJEGE

FIZIO I RADNA TERAPIJA

SPORTSKI TURIZAM I WELLNESS

TEMA :SPORTSKA MASAA I WELLNESS
Doc.dr VELIMIR VUKAJLOVI

 Uvod
U VI veku pie Oribazius u De exertitiis :

,, Prijee vjebanja treba udove omekati i

zagrijati,poslije rada treba omlitavjele i
umorne masaom osvjeiti . Osniva
moderne masae i fiskulturne terapije bio
je Per Henrik ling , jer je 1813 godine
osnovao Lingov Institut u Stokholmu koji
je prenosio znanja.

 Ruski vojni ljekar Zabludovski je

1906.godine prvi publikovao rad o

sportskoj masai.Hans Suren 1928
.godine u knjizi ,,samomasaa i njega
koe preporuuje sportistima da za
vrijeme masae ute i miruju , kako bi
se usredsredili na njeno dejstvo i da bi
mogli da kau ta im prija .

 Kohlraush u radu ,,Pflege der

Muskulatur prvi istie da masau

treba podeavati prema temperaturi
sportiste . Kod lako uzbudljivih i
temperamentnih, koji pate od startne
groznice ,treba primijeniti blagu
,njen i prijatnu masau, dok kod
flegmatinih masaa treba da bude
ivlja i snanija.

 Sa razvojem sporta i sportska

masaa je u zamahu i maseri prate

sportiste na treninzima i
utakmicama. Sportska masaa se
izdvojila iz klasine masae
specifinostima koje se ogledaju u
tome da bude od pomoi ljudima koji
se bave sportsikm aktivnostima.

 Nije mogue svakom sportisti

obezbijediti masera,ali ih treba

obuiti masai i samomasai radi
uzajamnog i samostalnog tretmana
masaom.

 Predpostavlja se da je masaa stara

koliko i ljudska vrsta.Vjerovatno je da

je ovijek,od kada je postao svijestan
sebe i svog tijela,otkrio i koristio
masau.
Masaa je lak i prirodan nain
poboljavanja i odravanja dobrog
zdravlja.

 Dodir je jedan od primitivnih oblika

govora tijela kojim se instiktivno

pokazuje , elja ili potovanje prema
drugim ljudima.

 Masaa je vid instruktivne terapije

koju svako moe spontano da
primijenjuje. Ona ima zaetak u
unutranjem instiktu .Uroena
sposobnost terapijskog dodira
primijenjuje se svakodnevnim
ivotom .

 Refleksna ,instiktivna i uroena ,tj.

Prirodna je reakcija da protrljamo

bolna mjesta ili pogladimo ogrebano
mjesto ,da mjesto zadobijenog
udarca dobro istrlja ,ili da se ruke
poloe na bolno mjesto kako bi se
ublaio bol i napetost .

 Roditelji polae ruku na elo

grozniavog djeteta da bi provjerio

visinu temperature ,i masira ga ,kao
odgovor na greve i povike bola.

 Masaa predstavlja i sredstvo koje

pomae u spoznaji deavanja onoga

dubokog u nama,da ga postanemo
svijesniji.Tijelo i um su neodvojive
cijeline .

 U fizikom tijelu zarobljena su

iskustva i osjeanja cijelog jednog

ivotnog
vijeka(roenje,dijetinstvo,zadovoljstv
o i patnja,ok ,frustracije,strah
,tuga,radost i mnogo drugog.)

 Stalno fiziko i psihiko naprezanje u

svakodnevnom ivotu ima za

posljedicu napetost koja se manifestuje
nervozom i zategnutou
miia.Dugotrajna napetost esto
prouzrokuje bolna stanja i tegobe :
bolove u miiima ,glavobolje ,zamor
pokazatelje dogaanja ,,neega unaoj
glavi . Zatezanje i grenje miia
reakcija su na bijes i uznemirenost ,a
njihovo oputanje znak su mirenja s
onim to se deava u naem ivotu

 Glavobolja, i bolna stanja i trpljenje

bola , nesanica ,napetost i stres
mogu se lako ublaiti
rukama.Isceljiteljska mo
terapeutske masae koristi se i u
sluaju emocionalnih problema

 Utjeha uzrujane osobe, davanje

ohrabrenja i podrke ostvaruje

zagrljajem i trljanjem lea i ostalih
bolnih dijelova tijela.

 Masaa je dobar nain da se izvri

opte oputanje ili toniziranje .Ona se

smatra treapijom jer osposobljava za
radne aktivnosti , a postignuta
relaksacija podjednako korisna za
duh i tijelo .

 Masaa je

dobar nain da
se izvri opte
oputanje ili
toniziranje .
Masaa , je u
najirem smislu
,nijesamo
terapija ,ako se
ini i u cilju
uivanja

 Masaa -sportska masaa je

obostrani dodir ruku s tijelom,s

glavom,s rukama ili stopalima.
No masaa ne dopire samo pod
kou ,ona prodire ak i dublje od
miia i kostiju ; dobro izvedena
masaa prodire >>duboko<< u
vae bie .

 Vrstu masae koju ovdje uimo esto

nazivaju holistikom ili intuitivnom
masaom kako bi je razlikovali od
vedske masae

 Holistika masaa postupa s

pojedincem kao s cjelinom, ne

usredotouje se samo na tjelesno
stanje ,pa su stoga pokreti openito
polaganiji i meditativniji.
U holistikoj masai odnos davaoca i
primaoca i njihova meuosobna
komunikacija od najvee je vanosti
za ishod tretmana .

 Uloga primaoca je da bude oputen

ali budan ,da se koncentrira na dodir

davaoca , davalac, pak mora
nastojati da ostane koncentriran i da
stalno pokazuje da masira s istinskim
trudom .

 Osnovna masaa ,koju obraujemo u

ovom poglavlju,podijeljena je prema
zahvatima i dijelovima tijela kako
biste je lake nauili .

 Primaocu se mora initi da je masa

neprekidni niz ritmikih zahvata koji
teku jedan za drugim

 Kad masirate >>oslukujete<<

pacijenta to mu godi ,ali

izbjegavajte pretjeranu verbalnu
komunikaciju,jer razgovor prekida
koncentraciju.to e vai pokreti biti
polaganiji i ritminiji ,va e se
partner odnosno pacijent osjeati
oputenijim i sigurnijim .

 Dok uite nastojte se i sami podvri

masai i tako iskusite razliite brzine

i jaine zahvata .

 Dobra masaa djeluje na svim

razinama.U tijelesnim pogledu

njezine su dobre strane to oputa i
omekava miie ; pomae
venoznom toku ;podie razinu
hemoglobina ;pospjeuje limfni tok
;rastee vezivno tkivo zglobova.

 Na mentalnoj razini masaa vas ne

oslobaa samo stresa i tjeskobe nego

pomae da postanete svijesniji
svoga tijela kao cijeline,onih dijelova
s kojima ste u dodiru i onih koje
osjeate odsijeenima .Kad postanete
svijesni vlastite energije, moete
pokuati integrirati svoje tijelo ,a
razvijene pozitivnije slike o samom
sebi djelovat e na vau sreu i
zdravlje.

 Dobra masaa stvara osijeaj

ugode ,povijerenja i radosti.Oslobaa

i veliki dio energije koji se dosad
troila na napetost , a
preobraavanjem kroninih navika
akcije i reakcije uzrokuje duboku
promijenu na dranje i izraz lica .Vrlo
je vaan i emocijonalni aspekt
masae.

 Na duhovnoj razni korist masae vrlo

je teko opisati jer govorimo o neem

to je doista neobjanjivo o
sutini ,>>ivotnoj snazi << cjelini
koja je vie od zbroja njezinih
dijelova.

 No nije neuobiajno da se za vrijeme

masae i primalac i davalac dou u
stanje uzviene svijesti ,
>>prisutnosti trenutka << , to je
nalik iskustvu meditcijacije .

 Uljenje
Rad na svakom novom dijelu tijela

zapoinje nanoenjem ulja.To

pomae rukama da glatko i
jednolino klize tijelom bez trnjenaja
i trzanja,a uz to ulje hrani kou .

 Mnogi u poetku pretjeruju u pogledu

koliine ulja zapravo je dovoljan samo

tanki sloj da navlai kou, ako pacijent
>>pliva<< u ulju,neete biti u stanju
uspostaviti dobar kontakt .Veinu
dijelova tijela dovoljno je jednom
nauljiti , ali za vee povrine ,poput lea
ili dlakavih podruija kao to je prednji
dio nogu ,moda e trebati dodati jo
ulja

 Kako koa vrlo brzo upija veinu

vrsta ulja ,svaki dio tijela ulji se

posebno ,a ne cijelo tijelo odjednom,s
time to ete ulje utrljati u kou
dugim zahvatima.

 Osnovni niz zahvata

Poinjete masiranjem stranjeg dijela
tijela ,od glave prema stopalima ,
zatim osobu okrenite i masirajte
prednji dio tijela ,opet odozgo prema
dole.Niz je sastavljen od sedam
razliitih podruija dva na stranjem
dijelu tijela,pet na prednjem

 No bez obzira na kojem podruiju masirate

drite se istog niza zahvata.Ponajprije dobro

nauljite dio tijela koji masirate ,laganim
,irokim pokretima ,a zatim
dubljim,istananijim , zavravajui opet
laganim zahvatima.
Kad dajete cijelovitu masau ,djelujete na
mnoge tjelesne sustave , ukljuujui limfnu i
venoznu cirkulaciju,ivani sustav i
energetske kapacitete.

 Lea
Lea su glavna potporna struktura i

podruije velike pokretljivosti i snage.Kako

su zatiena od njenijeg prednjeg dijela
tijela ,najbolje su mjesto za poetak
masae. Dok stignete do mnogo
osijetljivog prednjeg dijela tijela ,partner
e se ve openito bolje i oputenije
osjeati.

 Lea su povrinom najvei pojedinani dio

koji ete masirati ,pa je zatim esto

potrebno mnogo vie vremena i pozornosti
za druge dijelove tijela. Budui da dopirete
do ivca u leima ,koji dopiru u sve
dijelove tijela , veina ljudi osjea veliko
olakanje nakon temeljite masae
stranjeg dijela tijela.

Va poloaj mora biti

vrlo udoban kako biste
mogli lako masirati
lea .
Da se ne biste
umarali ,morate se
koristiti cijelim tijelom, a
ne samo rukama.Kako
vaa masaa poinje na
leima ,ona su dio tijela
na kojem navikavate
primaoca na va dodir i
preko kojeg upoznajete
cijelo njegovo tijelo.

 Uljenje- Pri masai lea partner mora

leati na trbuhu,rukama uz tijelo,ako je

potrebno ,podmetnite jastuie pod
glenjeve i gornji dio grudi.Sada se
postavite i za pacijentove glave i
provedite nekoliko minuta koncentrirajui
se prije nego to ponete razmazivati
ulje i dugim zahvatima glaenja.

 Tim pokretima ne samo da nanosite

ulje i zagrijavate lea nego se i

upoznajete s partnerovim tijelom.Dok
se polako pomiete,zatvorite oi da
osjetite pod rukama,njenost
koe,oblike kostijui miia,tvrdou i
napetost tijela.Neka vae masiranje
bude avantura istraivanja.

 Drugi zahvat Lagano pribliite ruke

na gornji dio lea ;zatim se ponite

sputati sredinom uz kraljenicu . Na
kraju kraljenice razdvojite ruke i
krenite prema stranama donjeg dijela
lea .Tada povucite polako uza strane
prema gore i preko ramena.Ponavljejte
dok lea ne budu potpuno nauljena.

 Masaa ramena od glave

Nakon to ste uljem premazali lea,
poinjete pojedinano raditi na
ramenima .Ponite s ramenom koje
nije okrenuto licu .

 Prvo kruite oko lopatice i uz rebrene

lukove .Tada ponite raditi

jae,gnjeei sve mesnate dijelove
ramena.Postepeno se sluite jaim
pritiskom koristei okretanje palca
oko baze vrata i trapezoidnog miia.

 Zadrite se na svakom malom

voriu napetosti na koji naiete,

kombinirajui taj zahvat s umirujuim
irokim pokretima .Zavrite dubokim
pokretima palca.

 Gnjeenje ramena rukama

naizmjenice stiete i skupljate i

stiskajte pojedine segmente miia
.Gnjeite oko lopatice i uz tu stranu
rebara , kao i na samom ramenu ;
ruka mora
slijediti
obline.

 Okretanje palca na bazi vrata Ponite

dublje raditi palcima na miinom trokutu

na vrhu ramena i bazi vrata.Masirajte
malim ,vrstim zahvatima sve dublje da
potpuno nestane napetosti .Kontrolirajte
da je jaina vaeg pritiska prihvatljiva za
pacijenta .

 Rad palevima uz kraljenicu -

Poevi na osnovici vrata pritiite

naizmijenice palcima uz kraljenicu
kratkim vrstim zahvatima .Kreite
se prema dole sve do sredine lea
,potom otkliite rukama natrag do
baze vrata i natrag i sve to ponovite.

 Rad ispod ruba lopatice jednu ruku

drite ispod ramena , a prstima
druge ruke masirajte oko lopatice
.Ponite s vrha ramena sputajte se
polako dolje i oko lopatice i pritiite
ispod njezina ruba.
Ponovite nekoliko puta.

 Pritisak na ravni dio lopatice

Koristite se prstima da opiete male

duboke krugove na ravnom dijelu
lopatice .temeljito obradite nekoliko
puta cijelo podruije

 Stiskanje lopatice

stiskanja lopatice se
protee vodoravno kroz
njezinu gornju
polovicu ,kako je
prikazano dolje .Kad ga
locirate izboenje
radite uz njega nekoliko
puta od vrata prema
van stiui vrsto
izmeu prstiju i palca.

 Gnjeenje vrata zahvatite prstima i

palcem miie na bazi vrata i

gnjeite ih .Potom snano gnjeite
sam vrat , uz temeljito masiranje
cijelog podruija . ponovie ovo sve na
drugoj stani.

 Masaa ramena sa strane Promijenite

poloaj da moete masirati isto rame sa

strane . Paljivo podignite podlakticu na donji
dio lea ,kako je prikazano na slici lijevo
.Lijeva ruka je ispod lijevog ramena.Kad ste
izdvojili lopaticu tako da ste podignuli
,slobodnom rukom ponite raditi oko nje i
preko nje.Kad zavrite sa stiskanjem uzdu
lopatice i gnjeenjem vrata ,spustite njeno
partnerovu odnosno pacijentovu ruku s lea i
ponove se smjestite uz njegovu glavu
.Zamolite ga da okrene glavu na drugu
starnu kako biste zapoeli masau na drugom
ramenu.

 Donji dio lea i stranjica

Da biste radili na donjem dijelu lea i

na stranjici morate se postaviti sa strane

partnera u visini bokova .Prvo temeljito
gnjeite donji dio lea; potom masirajte
jednu stranu stranu stranjice prije
povlaenja stranice trupa ;na donjem
dijelu lea se obino pojavljuju napetost i
osjeaj neugode

 .Kako je taj dio povezan sa harom bol

u lenom podruiju esto ukazuje na
potekoe povezane sa
samopouzdanjem ,sigurnou i
spolnou .

 Nakon povlaenja bonih strana

,dobar nain da se zavri cijeli niz su

pokreti glaenja niz tijelo od ramena
do stopala zatim se pomaknite na
partnerovu drugu stranu i ponovite
niz zahvata na drugoj stani
stranjice i bono.

 Kruenje oko kria i krsne kosti

izmjenjujui ruke gnjeite plotimice

oko kria krsne kosti .Kreite se
prilino iroko cijlim podruijem.

 Glaenje stranjice postavite ruke

na udaljeni dio stranjice i duboko

gnjeite prebacujui dijelove miia
iz jedne ruke u drugu .Masirajte cijeli
dio stranjice skupljajui i stiskajui
miie.

 upkanje stranjice - naizmjenice

rukama hvatajte male dijelie miia

izmeu palca i prstiju .Pokuajte
zadrati prilino brz ali ujednaen
ritam ,s time to su ruke oputene i
zglobovi labavi.

 Povlaenje bone strane poevi od

stranjice rukama naizmjenice
povlaite prema gore miie
suprotne stane tijela .Pazite da jedna
ruka uvijek bude u dodiru sa
tijelom .Ponovite ovo na drugoj
strani.

 Kraljenica
Prema jogi ,o stanju kraljenice ovisi

nae rapoloenje u tijelesnom

osijeajnom i duhovnom smislu .ivci
kraljenice povezuju mozak sa svim
drugim dijelovima tijela ,a kako se nalaze
blizu povrine lea ,masaa moe biti
vrlo djelotvorna za oputanje
>>ivaca<< .

 Masaa kraljenice dijeli se u tri glavna

pokreta :iroki pokret nazvan konj za
ljuljanje koji ima dva dijela ,jedan
mirujui drugi stimulativni ;duboki
pokret trljanja koji smanjuje napetost
kraljenice ; i napokon pokret
povezivanja s podlakticama koji daje
osijeaj jedninstvenosti cijelih lea .

 Openito valja izbjegavati izravni

pritisak na kraljenicu pa se radi s

obje strane kraljenice tako da ruke
razrade svaki vor na koji naiu.

 Konj za ljuljanje poloite jednu ruku

na drugu i kliite vrsto od poetka
kraljenice do vrata .Vrhovima
kaiprsta i srednjeg prsta pritisnite
uzdu kraljenice, jdna ruka slijedi
drugu ,tako da postupno pree cijelu
kraljenicu i trticu.

 Trljanje uzdu

kraljenice kratko
duboko kruite
palcima uzdu
kraljenice .Pritisnite
kratko u upljine na
poetku lobanje prije
nego to lagano
krenete dolje.

 Glaenje

podlakticama
poloite unutranju
stranu podlaktica na
sredinji dio
partnerovih leatako
da jedna ruka ide
preko jednog ramena
a druga preko dalje
strane stranjice
.Ponovite dijagonalni
prelaz u suprotnom
pravcu.

 Stranja strana nogu

Kako bi ste zavrili masau

na starnjem dijelu tijela,jo

ete raditi na nogama i , na
kraju ,na stopalima.Kad
dovedete >> energiju do
nogu i stopala ,va e se
partner osijeati pouzdanije
i stabilnije .Mekani miini
starnji dio nogu idealan je
za gnjeenje i tiskanje , ako
je to podrije osobito
osijetljivo i bolno,vjerovatno
partner ima potekoa sa
donjim dijelom lea,jer se
ishijatini

 ivac protee od poetka kraljenice

do stranje strane noge ne samo da

ete partnera osloboditi osijetljivosti
nego ete djelovati i na bol ili na
ukoenost u donjem dijelu lea.

 Upozorenje: Ako va partner

odnosno pacijent ima proirene

vene ,izbjegavajte sve osim blagih
zahvata na nogama.Duboka masaa
moe pogorati stanje.Ne masirajte
niz noge.

 Uljenje stanite izmeu partnerovih

stopala i namaite uljem odmah obije

noge ,svakom rukom jednu .ako
radite kleei ,moda ete morati
podii na koljenima da dosegnete do
bedara - osobito kad je partner
visok.

 Zatim odaberite koju ete stranu

najprije masirati i smijestite se uz

stopalo .Da biste temeljito nauljili i
zagrijali prije masae ,moete poeti
dugim pokretima prstima okrenutima
pravo prema gore ili cijelim
dlanovima ispruenih prstiju, kako se
vidi desno.

 Masaa noge
Poloite ruke na stranji dio glenja
,lijeva je ruka poloena iznad desne
kad radite na lijevoj nozi , i obratno.

 Poloite ruke na stranji dio glenja

,lijeva je ruka poloena iznad desne

kad radite na lijevoj nozi , i
obratno.Gladite objema rukama
prema gore do polovice stranjeg
dijela noge.

 Kad ste blizu vrha pustite ruku koja

vodi da ide preko iste strane

stranjice i oko kuka dok se druga
kree s unutranje strane
bedara.Zatim otkliite s obje ruke na
strane nogu i preko stopala van

 Nemojte ii preblizu spolnim

organima kad masirate unutranju

starnu bedara:potujte partnerovu
intimnost

 Dugo glaenje na obje noge

nauljite ruke i pustite ih da miruju

trenutak na starnjoj starni
glenjeva .Sada klizite rukama gore
preko sredine bedara do stranjice i
oko kukova ,te se spustite nonim i
stopalnim stranama do nonih
prstiju .Ponovie postupak.

 Podizanje noge,
>> poluskakavac <<
Uz razliite osnovne zahvate u

masiranje moete ukljuiti razne >>

pasivne << vjebe. One mobilziraju
zglobove i rasteu miie kada se
partnerovo tijelo postavi u odreene
poloaje

 . Podizanje noge poluskakavac

pokret je tako nazvan jer imitra

poloaj poluskakavca u jogi korist
kod masae noge jer vjeba kuk i
ratee miie na prednjoj strani
bedera.

 Kada podiete partenerovu nogu,

cijelo vae tijelo treba preuzeti

teinu, a ne samo ramena i ruke.
Savijajte nogu samo do take otpora,
nesmije biti nikakve nelagode ni u
vas ni u pacijenta.

 Drenaa noge
Ti pokreti pospjeuju cirklulaciju krvi

do srca. Postavite se uz pacijentovo

stopalo ili sa strane uz nogu i ponite
raditi od glenja prvo palevima, a
potom gornjim dijelom dlanova.

 Kada doete do stranje strane koljena,

pokreti moraju biti iri i laganiji

pritisnete ili prejako iver koljenja,
neugodno e te ga pritiskati na povrinu
stola. Dreniranje gornjeg dijela dlanova
najdjelotvorinije je na stranjoj strani
bedara i stranici, gdje je velika masa
miia, ali se moe raditi i na listovima

 Podizanje noge
Stanite sa vanjske strane donjeg

dijela partnerove noge, jednom

rukom uhvatite s donje strane
glenja, a drugo iznad koljena. Nogu
polako podiite a da partner odnosno
pacijent ne osjeti tekoe, a zatim je
paljivo spustite ponovite postupak.

 Drenaa palcima
Masiraj te ispod lista tako da prema

gorenjem dijelu lista i prema bedru

naizmjenino palcima pritiete
kratkim, vrstim pokretima. Ostalim
prstima obavijte potkoljenicu kako bi
palci imali oslonac.

 Drenaa gornji dijelom svaijenih

prstiju
Pritiskom vanjskog dijela svijenih
prstiju masiraj te polako prema gore,
izmjenjujui ruke u irokim dubokim
pokretima. Pokreti treba da budu
kontinuirani i ritmicki, a ruke
oputene.

 Masiranje niz nogu

Kada ste drenirali nogu

sve do kuka, ponite

masirati prema stopalu
zahvatom gnjeenja na
bedru i listu. Nakon
temeljinog masiranja
cijele noge, moete
povlaiti unutranju
stranu noge.
Preklapajuim zahvatima
ili tiskati rukama uz du
noge. Stranji dio noge
osobito je pogodan za
tiskanje jer nema kostiju
koje bi vam smetale.

 Gnjeenje noge
Izmjeninim ritmikim pokretima,

objema rukama, zahvatajte i

stiskajete miie uz du cijelog bedra
i lista. Zadrite bliski dodir s nogom
izmeu tih pokreta nije potrebno
dizati ruke u zrak

 Tiksnje noge
Poevsi u donjem dijelu lista

postupno tiskajrte rukama prema

gore i po tom dolje niz nogu. Pritisak
treba da bude ujednaen.

 Gleanj
Kao i u drugim zglobovima, i u

glenjevima se esto stvara napetost

koja blokira slobodni tok energije izmeu
stopala i nogu. Ljudi ukoeni glenjeva
pate od hladni stopala i smanjene
stabilnosti, njihova je veza sa tlom,
odnosno stvarnou vrlo nesigurna.
Masaa e ne samo pomoi da povrati
elastinost zgloba i pospjei protok
energetskih tvari nego e se bee
osloboditi otpadnih substanci.

 Tri prikazana pokreta slue ispitivanju

i potom poveavaju mobilnosti i
gipkosti zgloba. Okretanjem zgloba
potiete elastinost zgloba;
savijanjem stopala ispitujete otpor
miica i tetiva.

 Kada su tetive nad

koljeninim miia
napate neete
mnogo moi
pruiti stopalo
prema naprijed;
kada su miii
pruai na prednjoj
strani donjeg dijela
noge napeti,
guranje stopala
prema natrag bit
e bolno.

 Podizanjem donjeg dijela noge

Postavite se u pacijentovu nogu,

stavite jednu ruku ispod glenja, a

drugu sa stranje strane koljena.
Polako podiite donji dio noge do
uspravnog poloaja. Pripazite da li
vam pacijent pomae u dizanju noge
ili vam se prepustio.

 Rotiranje glenja
Jednom rukom drite nogu iznad

glenja, drugom zahvatite stopalo i

polako pomiite u irokom krugu,
prvo u jednu stranu, a potom u
drugu. Okreite stopalo koliko mu
doputa njegova elastinost.

 Istezanje stopala gore - dolje

Zahvatite gleanj jednom rukom i

isteite ga prema prstima, a drugom

zahvatite jestui stopala ; savijajte
stopalo prste dorzalno sve do take
otpora.

 . Zatim isteite prednju stranu

stopala prema dole (plantarno)

jednom rukom, drugom pridravajte
stopalo u podruiju pete isteui tako
gornji dio stopala i prednji dio noge.

 Stopalo
Ljudsko stopalo se razvilo u vrlo

sloenju strukturu koja se sastoji od

26 malih kostiju. Osim to nosi
cijelokupnu teinu tijela, stopalo
odlino apsorbira ok. Osim toga, u
taban zavravaju hiljade ivaca,
refleksnom vjebom sa cijelim tijelom.

 . Zato se masiranjem stopala djeluje

na cijelo tijelo, a ne samo na njih.

Zbog toga se mnogi maseri
koncentriraju na masau stopala kad
nemaju dovoljno vremena za
potpunu masau cijelog tijela.

 Kada zavrsite jedno stopalo,

nastavite masirat na stranjem dijelu

druge noge na stopalu od poetka
niza. S masaom stopala zavrava
masaa stranjeg dijela tijela. Kada
ste zavrili masau na objema
nogama, pustite pacijenta da se
odmori nekoliko minuta po tom ga
zamolite da se lagano okrene i
pripremi za masau prednjeg dijela
tijela.

 Pritskivanje meu tetivama

Jednom rukom drite taban, noni

prsti ide prema gore. Palcem ili

prstima druge ruke lagano pritiite
niz svaki kanal izmeu tetiva to
povezuju osnovicu glenja s prstima.

 Palci na tabanu
Podupirui stopalo jednom rukom,

masirajte cijeli taban malim snanim

krunim pokretom palcem druge
ruke. Najbolje je poeti na peti i
zavriti na jastuiu sopala, odmah
ispod prstiju.

 Istezanje prstiju
Od sistematskog masiranja prstiju

prvo ih razdvojite i potom ih isteite

svaki prst naprijed nazad. Ispitajte
koliko moete istezati prste - to
obino ide vie nego sto mislite

 Stiskanjem prstiju
Palcem i prstima svaki prst uhvatite i

isteite, malo okreite na obje strane,

dok vai prsti polako klize od
osnovice do vrha prstiju. Kada
zavrite zadni prst, stresite ruku da
se oslobodite negativne energije.

 Ramena, vrat, vlasite

Kada pacijent okrene, poinjete

masau na prednjoj strani tijela i

remena, kako glavnim skupljaima
napetoti u tijelu.

 Zdrav ovijek fiziki izraava osjeaje

kroz ruke i ake, a glasovno kroz grlo.

No mnogima nije doputeno da
slobodno izraavaju osjeaji kao to
to ine dijeca, pa svaladaju ljutnju ili
tugu poveanom tenzijom miia
ramena i vrata.

 Zato ti dijelovi zahtjevaju panju s prednje i

stranje strane tijela. Glavna prednost

masae ramena s prijeda je da sama teina
primaoca vri pritisak na vae ruke pod
leima, to je dodatna snaga pokretima
masae niz sahvata moda e se u poetku
initi zamrenim jer se mnogo toga dogada,
a da se zapravo ne vidi, izmeu lea vaeg
pacijenta i radne povrine.

 No kada to savladate, init ce vam se

da je taj dio najdragocijenij u cijloj
masai i da je primaocu osobito
ugodan.

 Poloite ruke na gornji dio grudnog

koa odmah ispod kljune kosti ; prsti

su okrenuti jedni prema
drugima.Polako ih
razdvajajte,gornjim dijelom dlanova
vucite prema ramenima.

 Kad doete do ramena skrenite oko

zglobova ,potom klizite niz vrhove

ramena dok ne doete do stranjeg
dijela vrata.

 Nastavite uz vrat do baze lubanje

,potom jo gore do tjemena i
van,Ponovite postupak .

 Istezanje vrata
Pokreti istezanja prirodno proizilaze iz

svih drugih pokreta.Umjesto da ruke

odmaknete od glave ,jednostavno se
zaustavljate na bazi lubanje i drei
vrsto glavu , njeno je povucite prema
sebi .Moete takoe rastezati vrat
prema naprijed ,nazad i u stranu .

 Mnogi e se ljudi osjeati dovoljno

oputenima da prepuste glavu vaim

rukama glava e se initi tekom
kad je podignete.Oni drugi koji su
napeti nesvjesno e sami pomicati
glavu ,pa ako se to dogodi ,zamolite
ih da miruju dok ete pokuati
olabaviti vrat istezanjem .No
nebudite nestrpljivi ako im ne uspije
da se opuste jednostavno preite na
sledei zahvat .

 Istezanje vrata obje su ruke vrsto

pod glavom ,prsti su na bazi

lubanje .malo podignite glavu iznad
radne povrine i vucite prema sebi
,tako da isteete stranji dio vrata
lagano spustite glavu.

 Istezanje vrata gore dolje rukama

koje su jo uvijek pod glavom

podignite glavu a bradom primaknite
grudima.

 Opet polako vratite glavu

dolje,potom jednu ruku pomaknite

na zatiljak i podignite vrat pustivi
glavu da visi straga , kako je
prikazana na slici .Zatim opet
izravnajte vrat .

 Istezanje vrata s jedne na drugu

stranu drei sigurno stranji dio

glave u jednoj ruci , nosite je polako
prema jednom ramenu dok pritiete
na drugo rame drugom rukom.Glavu
vratite u sredinu ,zamijenite ruke i
ponovite na drugoj starni.

 Rame , prednji i starnji niz zahvata

Sada ste malo olabavili cijeli vtrat, pa
se usredoite na svaku starnu
posebno.Poloite glavu na stranu na
jednu ruku , a drugom masirajte
cijeli dio gornjih lea i vrat na
suprotnoj strani , te izvodite , kako
se vidi na slici dole ,niz zahvata koji
se sastoji od tri dijela

 Kako se veliki dio niza ne vidi jer se

dogaa pod leima ,na crteu smo

oznaili put kojima moraju ici vae
ruke .Niz se sastoji od polaganja ruku
pod lea , povlaenja prema vratu
trima razliitim podruijima lea u
obliku lepeze .

 Vidjet cete da nije uvijek sasvim lako

staviti ruke ispod lea- ne gurajte
prejako ,nego se zadovoljite da ih
ugurate bez napora.Kad izvlaite
ruke prema sebi koa se moe
nabrati na vratu .

 Lagano nastavite prema gore i va e

pritisak ostupno izravnati nabore
.Vano je da izvodite taj niz zahvata
polako i sa panjom.

 Vlasite
Zaudo i vlasite moe biti napeto i

prouzroiti glavobolje i potekoe s

kosom,poput peruti i gubitka
kose.Kad zavrite tri desno prikazana
zahvata,poloite slobodnu ruku na
partnerovo uho i vrlo njeno okrenite
glavu na drugu stranu.

 Rotiranje glave
Rairite ruku na glavi i okreite je
pomiui vlasite o kost , kako je
prikazano lijevo .

 >>Pranje<< kose
Snano trljajte cijelo vlasite

vrhovima prstiju,kao da perete kosu .

 >> upanje << kose

Pramneove kose povlaite iz korijena
i polako isputajte iz prstiju.Ponovite
4-7 puta na drugoj strani.

 Istezanje kraljenice
Zamolite parnera da podigne malo lea

kako bi ste sto dublje podvukli ruke

.Dlanovi su uz kraljenicu , a zatim
zamolite partnera da se opusti na vaim
rukama.Kad osjetite da su ruke
oputene, ponite povlaiti ake prema
gore uzdu kraljenice s prstima malo
zaobljenim .

 Vrlo polako kreite se uzdu cijele

kraljenice do vrata i stranjeg dijela

glave.

 Istezanje kraljenice
To je jedini zahvat u prednjem dijelu

ramena koji zahtijeva partnerovu

suradnju ; a on mora podignuti glavu
da biste mogli ispod nje podvui
ruke. Ti pokreti tako istezaju cijelu
kraljenicu da se primalac vrlo dobro
osijea .

 Moda ete trebati vijebati vie

vremena kako biste doista lako izveli te

kretnje. No nee biti nekih potekoa ;
ako je partner vrlo teak ili mnogo
vei od vas to istezanje ispustite iz niza
zahvata . Zamolite pacijenta da malo
podigne lea kako biste to dublje
podvukli ruke ,dlanovi su uz kraljenicu
, kako je prikazano lijevo .

 .Zatim zamolite partnera da se opusti

na vaim rukama. Kad osjetite da su
ruke oputene, ponite povlaiti
ake prema gore uzdu kraljenice s
prstima malo zaobljenim .

 Lice
Je onaj dio tijela koji kod drugih ljudi
obino ponajprije uoavamo .Ono je
otkriveno izloeno i ponajprije
uoavamo

 Ono je otkriveno ,izloeno oituje

katkad bolje katkad slabije

,ovijekovu prolost .Izraz lica ovisi o
mnotu malih miia koji im daju
pokretljivost.

 Napori i napetost reflektiraju se

ukoenosti oko ela ,vilice i

oiju,radost i smirenost u otvorenom
oputenom izrazu .

 Neki ljudi uvijek nose >>masku <<

na licu : neki se stalno smiju,neki
imaju podrugljivi izraz , neki izraz
uenja spodignutim obrvama.

 Dobra masaa lica pomoi e im da

se oslobode svoje >>maske<< i

dovest e ih u stanje duboke
oputenosti i ugodnog osjeaja u
cijelom tijelu te e im biti dovoljno da
budu ono to jesu,bez elje da budu
neto drugo.

LICE nije potrebno uljiti ruke za masiranje

lica jer ono to vam je na prstima bit ce
dovoljno za relativno malo podruije .

 Najprije vjebajte na svom licu kako

biste ustanovili to osjeate. Lice je

koatije i manje njeno nego to
izgleda, i moda e vas iznenaditi
kad ustanovite da moete prilino
duboko masirati bez ikakve neugode.

 Pragovi ugod se razlikuju , pa vodite

rauna pacijent reagirati na va

pritisak.Prije poetka masae provijerite
nosi li pacijent kontaktne lee ; ako ih
nosi , ne radite na kapcima u tom nizu
pokreta radite postupno niz lice
masirajui od sredine na stranu.Vai
pokreti treba da budu polagani i >>isti
<<, akoncentarciju zadrite u prstima.

 Poloaj pri masai lica ostajete

sjediti ili stajati iza pacijentove glave

tokom cijelog niza zahvata.Zadrite
ujednaen pritisak dok radite od ela
do brade.

 elo poloite palac

na sredinu ela ,
tano iznad obrva, a
ruke zadrite sa
strane .Zahvaajui
svaki put novi dio
ela ,pomiite palce
razdvajajui ih prema
kosi i
ustranu.Obradite
tako cijelo elo sve
do ruba kose .

 Oi , nos i obrazi
Nastavljajuci masau lica,sada radite na
obrvama, kapcima i nosu do brade. Dvanaest
pari lubanjskih ivaca izravno povezuju mozak
s licem i pet osijetila. Masaa oko oiju obrava
i osobito slijepoonica esto uveliko pomae
da se ublai da e ublai psihiki stres , da
prestane glavobolja , i da se proiste sinusi .

 Obrve poevi od unutranje

strane obrva povlaite vrsto palce

ustranu do ruba kose ,produujui
horizontalnu liniju obrva.Ponovite
postupak.

 Oi lagano povlaite palce preko

kapaka od unutranjih do vanjskih

kuteva oiju i ustranu .
Nos- palcima nizmijenice masirajte
niz nos odozgo do vrha . Potom
palcem i kaiprstom stisnite lagano
vrh nosa .

 Obrazi poevi ispod unutranjih

kuteva oiju povlaite palcima preko

jagodine kosti do ruba kose iznad uha
. Ponavljajte pokret dok postupno idete
niz lice ispod jagodine kosti ,iznad
gornje usne i ispod donje usne .Kad
masirate blizu nosa ,pazite da ne
pritisnete prolaz za disanje.

 Brada i eljust masaa donjeg

dijela lica sastoji se u stiskanju brade

, masiranju uzdu vilice i kruenje
preko miia za vakane ili obraznih
miia.Ako vas se uini da je teko
locirati te miie , stavite prste na
obraze i zamolite pacijenta da stisne
zube.Osjetit ete kako miii postaju
tvrdi kad se steu . Na >>karti
lica<< vilica je povezana s
karlicom , pa napetost vilice obino
znai napetst karlice.

 Ako va pacijent ima zgrene miie

u podruiju zglobova u kukovima,
esto pomae da se izmasira vilica
prije rada na karlici .

 Brada Objema rukama, palcem i

kaiprstom zahvatite vrh brade

stisnite uzdu cijele brade u
ritmikim kretnjama kao da muzete.

 Vilica-Zahvatite rub vilice kod brade

i polako povlaite prstima uzdu sve
do uiju.

 Miii za vakanje-Locirajte miie

za vakanje na objema stranama
lica. Zatim polako kruite iznad njih
jagodicama prstiju.

 Prednja strana trupa

Sa svijetom smo suoeni prednjom
stranom tijela,otkrivajui trbuh
najnezatieniji dio .Prednja strana
trupa povezana je s nainom kako
osijeamo i kako uspostavljamo
odnose s drugim ljudima .

 Trup se sastoji od dva glavna

podruija vrstog zatitnog oklopa

grudi u kojem su srce i plua ,i
mekog nezatienog miinog
>>zida<< trbuha , gdje se , kako se
prije vjerovalo ,nalaze nai najduli
osijeaji .

 Prije nego to ponete zastanite

trenutak da prouite pacijentov nain

disanja i uoite koji se dijelovi tijela
pomiu uzdahom izdahom ,jer ete
morati usklaivati neke pokrete s
disanjem.Nain disanja duboko je
povezan s naom vitalnou i
emocijonalnim stanjem

 .Ako vam se pacijent prepsti,masaa

tog dijela bit e za njega i za vas

vano iskustvi i uspostavit e izmeu
vas dobar odnos .

 Rebreni lukovi i grudni ko Osim to

tite vitalne organe u gornjem dijelu
grudnog koa,rebra imaju vanu ulogu
u disajnom procesu. Rebra obino
smatramo statinim i fiksnim , ali kad
pravilno diemo , ona se diu, guraju
prsnu kost naprijed proirujui tako
grudnu upljinu da zrak moe doi u
plua.

 Miii koji rade kod disanja su veliki

miii oit ,koji prolazi vodoravno

ispod rebara, i medurebreni
miii.da bi disanje bilo pravilno,oit
mora biti oputen a rebra pomina.
Masaa toga podruja oputa miie
i poveava gipkost rebara. Time
pomaete pacijentu da dublje die.

 Masaa meurebrenih prostora

smjestite se iza pacijentove glave ,
poloite oba palca i oba kaiprsta na
sredinu gornjeg dijela grudnog
koa ,u dubinu sa svake strane
najgornjijih rebara .Pritisnite vrsto
dok vuete prste u stranu i izvan
tijela .

 Ponavljajte kreui se prema dolje

kao da bojite preke na ljestvama .

Kad doete do dna prsne kosti , uoit
ete da rebra vie ne poinju u
sredini ,pa ete rukama skrenuti kako
prikazuje slika.Ako masirate enu ,
morate izbjei masiranje rebara koji
lee odmah ispod dojki.

 Kad doete do prsta pritiite izmeu

rebara ali samo u kratkom razmaku,
a zatim preite na sledee rebro;
pritiite samo meko tkivo dojki
.Nastavite punim zamahom kad
preete liniju prsa.

 Navlaenje bone strane tijela

Nagnuvi se na pacijenta ,rukama

naizmjenice podiete bone ivice
rebarnog luka od struka do pazuha
.Kad je primalac ena ,masiraje oko
prsa,ne izravno preko njih.

 Gnjeenje prsnih miia jo

uvijek masirajui na istoj strani

tijela ,temeljiti gnjeite grudni mii
koji ide od pazuha do grudi .Zatim
rukama klizite tijelo i ponovite
navlaenje i gnjeenje na drugoj
strani.

 Trbuh kad masirat e trbuh ,

postavite se pacijentu sa strane u

visini eluca.Trbuh je krajnje
osijetljiv , pa isprva vrlo njeno
poloite ruke na njega i priekajte
koji trenutak prij nego to ponete.
Poinjete pomicanjem ruku trbuha u
smijeru kazaljke na satu .

 Vano je da se kreete u smijeru

kretanja kazaljke na satu , jer je to i

smijer debelog crijeva. Nakon
kruenja po trbuhu u irokim
krugovima postupno poaavajte
pritisk u manjim krugovima.Masau
zavite na prednjim dijelu trupa
radei u ritmu pacijentovog disanja .

 Dok pacijent polagano i duboko die,

rukama kliznite po trupu u dugim

krunim zahvatima- od trbuha do
grudi kod udisaja , i dalje postranino
kod izdisaja . Morate pratiti
pacijentov ritam disanja rukama a ne
obrnuto.

 iroko kruenje po trbuhu ruke

e njeno zastati na trbuhu i tako ,za

trenutak ostati . Zatim ih pomiite
oko trbuha u pravcu kazaljke na
satu.Jedna ruka moe opisai cijeli
krug, ali e druga morati prekinuti
dodir svaki put kad se ruke prekrie.

 Spirala oko trbuha i dalje u

smijeru kazaljke na satu masirajte u

manjim krugovima tako da se ruke
kreu spiralno preko trbuha.

 Drugi zahvat s disanjem-zamolite

pacijenta da die polako i duboko .

Okrenuti ste prema njegovom licu ,
ruke su vam na trbuhu, prsti okrenuti
prema gore. Kad partner udahne i
kad se grudi podignu klizite rukama
gore sredinom trupa .

 Kada partenr izdie i grudi se

sputaju , kruite rukama oko

ramena i povucite dolje postarnino
uz struk.Ruke opet stavite na trbuh i
sve ponovite 2 ili 3 puta.
Kad posljednji put povuete rukama
postranino niz tijelo, nastavite preko
bedara do stopala i van.

Sportska masaa i wellness

U VI veku pie Oribazius u De

exertitiis : ,, Pre vebanja treba udove

omekati i zagrejati,posle rada treba
omlitavele i umorne masaom osveiti
. Osniva moderne masae i fiskulturne
terapije bio je Per Henrik ling , jer je
1813 godine osnovao Lingov Institut u
Stokholmu koji je prenosio znanja.

 Ruski vojni ljekar Zabludovski je

1906.godine prvi publikovao rad o

sportskoj masai.Hans Suren 1928
.godine u knjizi ,,samomasaa i njega
koe preporuuje sportistima da za
vrijeme masae ute i miruju ,

 , kako bi se usredsredili na njeno

dejstvo i da bi mogli da kau ta im

prija .
Kohlraush u radu ,,Pflege der
Muskulatur prvi istie da masau
treba podeavati prema temperaturi
sportiste . Kod lako uzbudljivih i
temperamentnih, koji pate od startne
groznice ,treba primeniti blagu ,njen i
prijatnu masau, dok kod flegmatinih
masaa treba da bude ivlja i snanija.

 Sa razvojem sporta i sportska

masaa je u zamahu i maseri prate

sportiste na treninzima i
utakmicama. Sportska masaa se
izdvojila iz klasine masae
specifinostima koje se ogledaju u
tome da bude od pomoi ljudima koji
se bave sportsikm aktivnostima.

 Nije mogue svakom sportisti

obezbijediti masera,ali ih treba

obuiti masai i samomasai radi
uzajamnog i samostalnog tretmana
masaom.

 Podijela sportske masae .Prema

vremenu izvoenja sportska masaa

moe biti:
masa tokom teninga ,
predhodna masaa,
masa za obnavljanje i
masae za razvijanje odreenih
kvaliteta

 Sportska masaa tokom

treninga.Ova masaa se sprovodi

paralelno sa treninzima i ponekad ih
zamijenjuje kada ih je nemogue
izvesti.
Zamjenjuje ih u vrijeme putovanja,
klimatskih nepogoda u vremenu
postojanja povrde i tada masaa
odrava kondicionu spremnost
sportiste.

 Posebno je znaajna kod povrijeenih ,

kojima nadoknauje trening u potunosti

i masaom moe da im se odri
izvijestan stepen kondicije. Ona se
planira na godinjem nivou kao i
treninzi . Cilj -ove masae je max
mobilisanje svih snaga organizma radi
brzog ulaenja u sportsku formu. Pred
sam trening ili takmienje miii se
moraju olabaviti , zagrijati i pripremiti
za rad.Efekat je poboljana efikasnost ,
vea izdrljivost i okretnost i
minimizovanje vjerovatnoe da se mii
tokom aktivnosti istegne

 Primarna uloga masae u ovoj fazi je

pobuivanje miia i sprijeavanje

njihovog velikog oputanja.Pri ovoj
masai primjenjuju se energini i
podsticajni pokreti . Postie se brim i
potpunijim otklanjanjem nepoeljnih
ili tetnih posljedica .
Masaa tokom treninga moe biti :
opta i
specijalna, djelimina masaa

 Opta masaatokom treninga

Ova masaa primjenjena tokom

treninga ima opte djelovanje na

oraganizam i poboljava kondicionu
sposobnost sportista .Masiraju se i
meka tkiva i zglobovi po cijelom tijelu
.

 Redoslijed masae segmenata je

uobiajen : na trbuhu ,lea ,

glutealna regija , zadnja strana
natkoljenice , pa na leima prednja
strana potkoljenice , pa natkoljenica ,
ruke, grudni ko i na kraju trbuh .
Nastoji se da se itavo tijelo
podijednako obradi .

 Specijala djelimina masaa

Specijalna djelimina masaa je

selektivna vrsta sportske masae.
Izvodi se miiima koji su najvie
angaovani u nekoj sportskoj disciplini.
Obavlja se poslije kompletnog
treninga. Cilj - masae je poboljanje
ishrane , snage, elastinosti i brzine,
kao i izdrljivosti miia koji podnose
najvee optereenje u toku sportskog
napora.

 Zahvati su isti kao i kod opte

masae.Vrjeme trajanja specijalne

djelimine masae je 20 30 minuta.
Program masae za trening ima razne
nane kombinovanja opte i
dijelimine masa.Jedan od programa
za trening sadri naizmjenino : prvi
dan dijelimin masau , sledei dan
optu masau , pa pauzu i ponavljanje
u istom ritmu.
Ovakva masaa se prekida dan dva
prije takmienja .

 Pripremna sportska masaa

priprema sprtistu za sportsi napor

.Izvodi se kratko pred zagrijavanje i
na 15 minuta pred utakmicu .

 . Ona je obavezna i u individualnim

sportovima a u grupnim prema

mogunostima i potrebama. Ona se
konbinuje sa vjebama zagrijavanja
tako da , kad izaete na teren ,
sportista bude topao ,lak elastian i
pokretljiv njome se postie ubrzanje
cirkulacije i porats temerature i
smanjenje opetg naroito miinog
tonusa.

 Prema cilju pripremna sportska

masaa moe biti :

masaa predstartne groznice ,
masaa pred startne apatije,
masaa u stanju takmiarske
gotovosti i
masaa prilikom osijeaja hladnoe
Sva lica ukljuena u sport treb da
obrate panju na sportste

 Sportska masaa predstartne

groznice
Sportista se pred takmienje nalazi u
posebnoj psihikoj napetosti zbog
odgovornosti za takmienje. Javljaju
se nervoza, nespokojstvo i
razdraljivost , ubrzan puls i povien
krvni pritisak .

 .Rezultat moe biti dekoncentrisano i

slabiji rezultati od oekivanih. Masaa

njenim draenjem prprioceptora
skree panju od takmienja,iri krvne
sudove smanjuje krvni pritisak i
organizam se smiruje . Glaenje se
izvodi na donjim extremitetima ,
leima prednjoj strani tijela , zatim na
rukama. Na zavretku se izvodi
nekoliko dubokih izdisaja i udisaja.

 Sportska masaa predstartne

apatije
Pred nastup je mogua pojava
nezainteresovanosti za takmienje i
njihovo ignorisanje. Tada se sprovodi
aktivacija pacijenta, a masaom se
vri aktivacija i stimulizacija nervnog
sistema gdje je dolo do inhibicije.
Glaenje koje se izvodi je energino ,
trljanje je brzo sa naglim promijenama
ritma.

 Izvode se i lupkanje i vibracije u

promjenjivom ritmu.
Masaa se zavrava brzim ritmikim
vjebama donjih i gornjih extremiteta
.

 Masaa u stanju takmiarske

gotovosti
Sportisti koji su uravnoteene osobe ,
koji nemaju takmiarsko optereenj,
a motivasani su i sigurni takoer da
masiraju pred takmienje.
Masaa se izvodi samo na miinim
grupama koje e pretrpjeti najvee
optereenje , da bi se aktivirale i
zagrijale .

 Sportska masaa prilikom

osijeaja hladnoe
Osijeaj hladnoe je poslijedica
uslovnih refleksa koji djeluju preko
kore velikog mozga.Osijeaj nastaje
pred takmienje na hladnim
borilitima pri naputanju toplih
prostorija. Karakteristino je za
plivae, kod kojih se jei koa pri
pogledu na vodu , koja je hladna.

 Rezultat je loa funkcija miia i loi

sportski rezultati .
Tehnika masiranja je ista kao i kod
predstartne groznice sa ciljem da se
proiri cirkulacija

 Sportska masaa za obnavljanje

Glavni cilj- ove masa je da se

miiima omogui oporavak od

umora. Masaa tei da eliminie
otpadne produkte kao to su mlijena
kiselina i ostale nakupine u tkivima.

 Masaom kod vrhunski sportista

vrijeme potrebno za oporavak moe

da se skrati sa tri na svega jedan
dan.
Tokom ove masae , pokreti treba d
budu spori ali vrsti , kako bi se pod
staklo proiavajue dejstvo .

 Masae za obnavljanje primijenjuje

se poslije takmienja. Izvodi se

izmeu takmienja kada ih ima vie u
nizu .osnovni cilj joj je obnavljanej
tkivnog disanja , odstranjivanje
zamra i podsticanje noramalng stanja
organizma .Odmarajua masaa
ubrzaje proces odmaranja i brzo
osposobljava sportistu za ponovni
napor .

 Ona se primjenjuje odmah poslije

napora al ikad je mogue ona s e

konbinije se sa kratkim toplim
kupanjem od pet minuta.Ova masaa
se izvodi za vrijeme pauze i odmah
poslije takmienja ako napor nije vei
, ako jeste , pomjera se za kasnije .

 . A ako je zamor manji po zavretku

takmienja masaa traje 30-60

minuta, a kod veih zamora obavi se
nakon nekoliko sati poslije napora
.Kod iscrpljujui napora obnavlja se
za dan dva.Izbjegavaju se drastini
hvatovi kombinuj se i sa dubokim
disajem .

 Masaa u pauzi izmeu takmienja

je znaajna za obnavljanje tjelesne

energije i postie vrhunski rezultata.
Ova masaa traje 20-30 minuta i
posebno se izvodi na krajevima
miia i zglobova,koji su
najoptereeniji.Za lijeenje razliitih
oboljenja tkiva i organa ,kao i za
sportske povrede primijenjuje se
terapijska ili medicinska masaa.

 Masaa za razvijenje fizikih

kvaliteta
Specifini fiziki kvaliteti su su
karakteristini za srodne sporove , a
postoje i opti fiziki kvaliteti bilo
kog sportiste.

 Od ovih kvaliteta zavisi razvoj

sportiste i postizanja takmiarskih

rezultata.Masaa moe da doprinese
sledeim kvalitetima :
snaga,izdrljivost,brzina,elastinost i
koordinacija pokreta i organskih
funkcija organizma.Za svaku od ovih
karakteristika treba poznavatti nain
ciljanig djelovanja.

 Masani hvatovi u sportskoj masai

Od masanih hvatova koristi se
glaenje ,trljanje ,gnjeenje i
vibracija .Glaenje je u sportskoj
masai energino .Trljanje se uvijek
izvodi u pravcu muskulature .najvaniji
masani zahvat je gnjeenje veoma
jakog intenziteta.Vibracije se
karakteriu veoma velikom amplitudom
i malom frekvencijom.

 Doziranje sportske masae

Masaa se dozira prema fazi

sportskih aktivnosti u kojoj se

sportista nalazi , kao i u zavisnosti od
individualnog psihofizikog
stanja.Masaa se prilagoava raznim
etapama treninga i takmienja.

 Zglobovi se masiraju sporije da bi se

postiglo stiskivanje otoka iz tkiva i

zglobova .I bolna mjesta masiraju se
sporije.Svaka vrsta hvata ima svoj
ritam koji se potuje prema optim
principima.

 Dejstvo sportske masae

Opti i lokalni efekti masae su

opisani uz klasinu masau ,a ovdje

e biti samo spomenuti,kao i ono to
je specifino za sportsku masau .
Masaom se dijeluje na kou
potkono tkivo ,miie ,nerve ,krvne i
linfne sudove , ahure , fascije ,
zglobove i kosti.Masaa podstie
eliminaciju metabolikog otpada ,koji
je rezultat vjebanja .

 .Mlijena kiselina i urea se oslobaaju

i akumuliraju u miiima, a nakupljeni

mogu da se kristaliu ,to izaziva
pojavu greva, ukoenosti
bola,osijetljivost. Masaom mekh
tkiva nakon vjebanja taj otpad se
lako uklanja.

 Efekat masae na bri oporavak

djeluje experimentalno .Osoba je

dobila zadatak da teg od 1 kg podigne
podlakticom sa stola do ramena. Poto
je izvela 840 podizanja osoba se
odmorila 5 minuta izvela ponovo
manji broj podizanja.Kada je 5 minuta
odmaranja zamijenjeno sa 5 minuta
masae ta osoba je izvela 1100
podizanja tereta. Masaa je osposobila
mie za bri i efikasniji rad .

 Ublaavanje bola analgetski efekat

nastaje zbog istezanja mekih tkiva i

oslobaanja endorfina.Bol u miiima
poslije intenzivnog rada je znak
zapaljenja kod utreniranih osoba i
moe da se nae i bolni vori ,
najee u trbuhu miia . Bol u
miiima nastaje i kod istezanja pri
nekom neuobiajenom pokretu
segmenta.Uzrok je mehaniki i bol
je najee na prelasku miia u
tetivu.

 Lijeenje oba bolna stanja potpomae

masaa , ali su tretmani razliiti .

Elastinost i savitljivost tkiva i zglobova se
poboljava pa se sprjeava stvaranje
adhezije ili oiljnog tkiva. Staro oiljno tkivo
i adhezije u miiima , tetivama i
ligamentima formirane kao rezultat ranijih
trauma,masaa moe efikasno sanirati.
Masaa u sportu ima preventivni
karakter,ako se primijenjuje redovno ,znaaj
je za spreavanje povreda prouzrokaovanih
prekomijernim vjebanjem.Takoe ublaava
manje tegobe ili bolove koji mogu da
dovedu do do traume.

 Mnogim sportistima pred vana

takmienja tretman masaom

smanjuje se nervna napetost i oputa
ih , pa joj se redovno podvrgavaju.

 Cilj sportske masae je da se

pobolja psihofiziko stanje sportiste

i da se doprinese poboljanju
sportskih rezultata.Fizioloko dejstvo
sportske masae je isto i kao i
fizioloko dejstvo klasine masae
,jer se koriste isti masani hvatovi .
Razlika postoji u pogledu intenziteta
masiranja.

 Indikacije i kontraindikacije za

sportsu masau
U primjeni tretmana mnogo je
znaajnije da se znaju
kontraindikacije ;ostalo su indikacije.
Kontraindikacije su raznovrsne i
neophodno je da se prepoznaju i
uvijek imaju u vidu.

 Poslije nastavka povrede masaa se

ne izvodi najmanje 48 asova .

U predjelu otvorene rane nikad se ne
primjenjuje masaa . U zavisnosti od
ozbiljnosti rane i oetka formiranja
oiljka poinje se tretman , ali ne
prije isteka od nedjelju dana.

 Otpoinje se sa blagom masaom oko

oiljka , a direkna masaa izvodi se kad on

sasvim zaraste , a dotle moe da proe i po
nekoliko mjeseci.
Takoer se ne masira ni segment sa

frakturom , a tretman se zapoinje tek po

skidanju gipsa.Zona akutnog inflamatornog
oboljenja , sa otokom , toplinom ,crvenilom
ukoenou se ne masira.

 Kod tromboflebitisa tretman moe

da izazove pokretanje ugruka a da

se zavri sa smrtnim shodom. Ukoliko
postoji mogunost tromboze .
Ne masira se ni u predjelu
neindentifikovanih vorova i izboina.
Primjena masae u regiji malignih
moee da ih proiri.

 Trajanje sportske masae

Opta higenska masaa traje obino

50-60 minuta , sportska 30-40

minuta , a masaa pojedinih dijelova
tijela 10-15 minuta. Prekratka
masaa nema dovoljno dejstvo , a to
je sluaj sa pripremnom masaom
koja traje kratko.

 Takvu masau bolje je i ne izvoditi

zbog toga to nema nekog naroitog

efekta . Odmarajua sportska
masaa treba,da raje 30 minuta.ako
bi trebalo da se temeljno izvede,
onda bi trebalo da trebalo da traje 45
minuta.

 Odmarajua masaa , zbog dobrog

efekta , moe da se konbinuje sa

kratkim toplim kupanjem iza ega
masirani treba da odlei uvijen u
toplo ebe oko 30 minuta. U tom
periodu se pacijent smiri , smiri se
krvotok i temperatura se vraa na
normalu .

 Sport i sportske aktivnosti

Sportista je osoba koja se bavi redovnim
i organizovanim fizikim aktivnostima.
Sport je podijeljen po disciplinama i
svaka sadi specifine aktivnosti uz
specifine rekvizite. Najjednostavnije su
trkake discipline koje zahtijevaju da se
posjeduje samo lina oprema,

 Vanost vjebanja
U ovim stresnim vremenima , tei se

specifinoj spremnosti . Pravilno i razmno

upranjavanje vjebi i sporta doprinosi
da se stvori osijeaj lakoe duha i tijela i
bolja sposobnost borbe s pritiscima koje
se namae svakodnevnih ivot .
Vjebanje je od sutinskog znaaja za
dobro zdravlje .

 Njegovi blagotvoreni efekti su

viestruki poboljavaju se funkcije

srca i plua, podstie se cirkulacija ,
miii i sistem jaa , ime organizam
postaje otporniji na bolest.
Odrediti pravu mijeru ishrane i
vjebanja pojedinca , ni suvie
malo , ni suvie mnogo najsigurniji
je put do dobrog zdravlja.

 Sportske povrede
Broj ljudi koji se bave sportom ili

vjebaju po tretmanima i fitnes

klubovima sa svakodnevno poveava
. Posledica je i porast broja sportskih
povreda . Do njih esto dolazi zbog
nenaviknutosti na fiziku aktivnost ,
kod osoba koje obavljaju statian
posao, ako im se ukljui u program
energinih aerobik-vjebi poslije vie
godina gotovo potpune neaktivnosti .

 . Vano je da se pone postepeno s

vejbanjem , progresivno
poveavajui obim vijebi
.Nenaviknuti na vijebanje , trebalo
bi da potrae savjet profesijonalaca u
vezi sa vrstom vjebi ili koji bi bili
pogodni za poetak.

 Osim redovnog vjebanja neophodna

je i zdrava ishrana. Brza i nezdrava

hrana se maximalno izbjegava i hrani
se zdravo i uravnoteeno ukljuivi
mnogo voa i povra .Vjebe ili
sportske treninge ne bi trebalo
upranjavati neposredno nakon
obilnog obroka niti na prazan eludac .

 Najbolja je laka uina sat ili dva ranije.

Uzimanje tenosti je od izuzetnog
znaaja da bi se izbjegli grevi u
miiima ili dehidracija.Tokom
vjebanja, obavezno se uz sebe dri
boca sa vodom . Virusna ili neka
druga infekcija se poslije fizikog
umaranja mogu pogorati .

 Masaa kod povreda

Pri povreivanju sportista masaa

predstavlja efikasan lek i moe da

doprinese oporavku . Masaa pojaava
protok krvi kroz povreene regije, ime se
znatno ubrzava proces izleenja.
Postavljanje dijagnoze pri povreivanju bi
trebalo da izavri struan medicinski
radnik, i to prije poetka samog tretmana
masaom. Odreene povrede iziskuju
redgenski pregled i analize krvi.
Tretman uz ignorisanje povrede moe da
dovede do trajnih posljedica .

 Tretman masaom
Masaa je obino blagotvorna dva do

tri dana poslije povreivanja , ali bi

trebalo primjenjivati prevashodno u
vidu njenih povrinskih poketa.
Ukoliko se javi bol, odmah treba
prekinuti masiranje. Kod postaknutih
povreda esto se preporuuje tretman
toplotom,ili kombinacija toplog i
hladnog tretmana.Treba voditi rauna
da se neposredno nakon povreivanja
primjenjuje iskljuivo hladan tretman,
jer toplota podstie formiranje otoka.

 Poslije poetne dijagnoze samomasaa

moe da ude blagotvorna

.Saminicijativno razraivanje bolne
regije moe nanjeti jo veu tetu
povreenim tkivima.
Od trenutka povreivanja saeka se da
protekne najmanje 48 asova prije
nego to se primijeni topli tretman. Kad
se crvenilo u potpunosti povue ,
toplota potpomae u ublaavanju
napetosti miia i poboljava cirkulaciju.

 Topao i hladan oblog stavlja se

naizmjenino i dri se po jedan minut

.Procedura se ponovi tri do etiri
puta.Koa se zatiti pekirom ,da se
izbjegnu bolne opekotine ili
promrzline . Primjenjuje se frikciona
masaa , zbog razbijanja adhezija i
poboljavanja cirkulacije .

 Zakljuak :
U ovim teskim vremenima, trebalo bi
da tezimo fizickoj spremnosti. Vjezba
i sport ako se pravilno i razumno
upraznjavaju, inie da se osjeate
lakim duhom tijelom, osposobit ce
vas da se borite sa pritiscim akoje
namece svakodnevni zivot.

 Masaza pojacava protok krvi kroz

povrjene dijelove tijela cime se

znatno ubrzava proces izlijeenja.
Ona takoe podstice eliminaciju
nakupljenog metabolickog
otpada.Otpadni produkti koji su
rezultati vjezbanja kao sto su mlijena
kiselina i urea, koji se oslobadjaju a
potom akumuliraju u misicima, mogu
da kristalisu, sto indukuje grceve,
ukocenist, bol i osjetljivost.

 Taj otpad se lako uklanja masazom

mekih tkiva nakon vjezbanja. Masaa

takoe ublazava bol tako sto se istezu
meka tkiva, i oslobadjaju se endorfini.
Poboljavanje elasticniosti i savitljivosti
tkiva doprinosi sprecavanju adhezija i
oziljnog tkiva. Masau bi trebalo
sgledavati kao preventivnu medicinu.

 Odlicna je za izbjegavanje povrda

prouzrokovanih prekomijernim vjezbanjem, i

trebalo bi je primenjivati redovno kako bi se
ublazile manje tegobe i bolivi koji inace
mogu da dovedu do traume. Mnogu sportisti
se podvrgavaju masazi da bi se oslobodili
napetosti, a samim tim se opustili pred
vazna takmicenja.

 Promarna funkcija masaze prije

treninga je pobuivanje miica, radije

nego njihovo opustanje. Cilj je olabaviti
i zagrijati miice, pripremajui ih za
rad pijre samih treninga ili takmicenja.
To ce poboljsati ucinak, izdrzljivost i
okretnost i smanjiti vjerovatnocu da ce
se miii tokom aktivnosti istegnuti. Pri
ovoj masai pokreti masera-terapeuta
su energicni i podsticajni.

 Glavni cilj masaze posle

treninga/takmicenja je da se omoguce
miiima da se relaksiraju od napora.
Masazom se teze eliminisaju otpadni
produkti (mlijeana kiselina i ostali
produkti tkiva). Tokom ovakve masaze
pokreti masera valjalo bi da budu
spori ali vrsti, kako bi podstakli
proiujue dejstvo.

 No, masaa ima i negativno dejstvo kao i

pozitivno, i nikada se ne primjenjuje u

slijedecim stanjima:
- Otvorene rane,
- Frakture,
- Prisustvo akutnog inaflamatornog
obolenja,
- Tromboflebitis
- Zapalenja
- Slucejevi infektivnig stanja
- Predli neidentifikovanih vorova i kvrga
- Ne masirati najmenje 48h predio gdje je
nastala povreda,
- Maligna stanja,
- Kostane prominencije i kostane strukture
uopste

 U sportskoj masazi se vrsi integracija gladjenja i

trljanja. Trljanje u sportskoj masazi ide u pravci

muslulature, dok trljanje u klasicnoj masazi ide u
pravcu linfnog i venskog sistema. Najvazniji i
najprikladniji zahvat za ovu masau je gnijecenje,
sa veoma jakim intenzitetom. Najecce se
primjenjuju dvojno prestendiono gnijecenje i
vibracije, ali se one ovedje klasifikuju velikim
intenzitetom, a malom frekfrencijom.
Masazu sportista treba dozirati u zavisnosti od
faze u kojoj se sportista nalazi, kao i u zavisnosti
od individualnog psihofizickog stanja svakog
sportiste.

U ovim teskim vremenima, trebalo bi da tezimo

fizickoj spremnosti.