LJETNIKOVCI I VILE IZMEU DVA SVJETSKA RATA

I AVANGARDA I TRADICIJA
Opstanak znakovitih graevina, koje predstavljaju vrijednosti i

aspiracije kultura koje su potaknule njihovo stvaranje, ovisi

ponajprije o prepoznavanju njihove kulturne i drutvene vanosti. U
okviru projekta Graditeljska batina 19. i 20. stoljea u Institutu za
povijest umjetnosti izraen je Registar spomenika moderne
arhitekture na tlu Hrvatske, svojevrsna topografija graevina i
sklopova koji predstavljaju najvie domete razdoblja izmeu dva
svjetska rata meu kojima vile i ljetnikovci imaju vano mjesto.
Namjera je bila na odabranim primjerima pokazati vitalnost moderne
arhitekture u nas, ostvarene s obzirom na funkcionalni i socijalno
angairani program, ali i vezano za tradiciju i podneblje, od
kontinentalne do jadranske Hrvatske; od sredita i rasadnika
arhitekata grada Zagreba kao apsolutnog kulturnog arita;
preko Splita, koji postaje drugo graditeljsko sredite; Suaka koji se
prisilno razvija kao samostalan grad; Istre, Rijeke i Zadra pod
talijanskom vlau; do strogo uvane dubrovake gradske jezgre i
udaljenih otoka. Posrijedi je napor da se sagleda vano razdoblje
hrvatske arhitekture koja u svega dvadesetak godina dosee i
identitet i vrhunac, a sadri djela i koncepte koji se ravnopravno
nose s dostignuima europske arhitektonske kulture, pa i avangarde.
U povijesti nae arhitekture zabiljeeno je da u godinama oko
Prvog svjetskog rata vile u Hrvatskoj mahom grade secesijeki
modernisti: Aladar Baranyai, Vjekoslav Bastl, Viktor Kovai, Hugo
Ehrlich, Rudolf Lubinsky, Pollak i Bornstein, no ve na Graditeljskoj
izlobi 1930. zapaene su vile Freudenreicha i Deutscha u Zagrebu,
projekt ljetnikovca Mladena Kauzlaria u Primorju i Antuna Ulricha za
Dubrovnik.1 Razdoblje koje kulminira tridesetih godina, okrunjeno je
bilo izlobom Pola vijeka hrvatske umjetnosti 1938. na kojoj su
1

Graditeljska izloba za vrijeme meunarodnog kongresa graditelja u Zagrebu,

katalog izlobe, Zagreb, 1930.

istaknute vile Vladimira terka, Alfreda Albinija, Frana Cote i Ernesta

Weissmanna te obiteljska kua Stjepana Plania u Zagrebu, Zlatka
Neumanna u Varadinu, grupa kua na Bavicama te Vila Metrovi
Fabjana Kaliterne u Splitu, vile Kazimira Ostrogovia i Vladimira
Potonjaka u Primorju, Harolda Bilinia i Lavoslava Horvata u
Dubrovniku.2 U povodu izlobe napisani su i brojni ogledi koji
sumiraju segment arhitekture, meu kojima je najopseniji onaj
Vladimira Potonjaka u kojem se, uz navedene, kao graditelji vila
istiu i Stjepan Hribar, Bela Auer, Slavko Lwy te Kauzlari i Gombo.
3

Odmah po izgradnji, izvan Hrvatske, predstavljane su bile vile

terka, Vidakovia te Ernesta Weissmanna.4

Za sve vile i ljetnikovce uvrtene u na Registar, uvjet je bio
da su im istraeni izvorni dokumenti, da su djela visoko arhitektonski
ili kulturno-povijesno valorizirana i, to je moda najvanije, da im je
do danas sauvano takvo ope stanje u kojem se jo uvijek jasno
razaznaje izvorna ideja. Smatrajui, meutim, da sama
arhitektonska djela najbolje svjedoe o fenomenu arhitekture i ulozi
pojedinih autora, pa tim neposrednije uspostavljaju odnos s
vladajuim teorijskim postulatima, predlocima i provjerenim
istovremenim iskustvima arhitekture srednjoeuropskog i
mediteranskog kulturnog kruga, nismo odustali niti od primjera vila
danas naruena izgleda, jer elimo li popraviti shvaanja i ivotne
uvjete dananjice, razumijevanje, ali i zatita recentne prolosti je
preduvjet.
Antologijski primjeri evidencija, interpretacija,
vrjednovanje

Pola vijeka hrvatske umjetnosti, Hrvatsko drutvo umjetnosti (prir.), katalog

izlobe, Zagreb, 1938.
3
VLADIMIR POTONJAK, Arhitektura u Hrvatskoj 1888.-1938., u: Graevinski
vjesnik, 4-5, Zagreb, 1939., str. 49-79.
4
LJUBOMIR ILITCH, L'architecture en Yougoslavie, u: Architecture d'aujourd'hui, 6,
Pariz, 1933., str. 49 55.; Maisons de Banlieue.Yougoslavie. Maison a Zagreb,
architecte: Weissmann, u: Architecture d'aujourd'hui, 2, Pariz, 1939., str. 56.

Vila Pfefferman (Jurjevska 27a, Zagreb, 1928.1929., Marko

Vidakovi, danas Veleposlastvo eke republike5) jedan je od
najranijih proboja ideje novoga graenja koji je u Zagrebu stigao
do cilja, odnosno do realizacije.6 Dokazano je da su praki aci,
poput Vladimira terka, Ivana Zemljaka i Marka Vidakovia, prvi
ozbiljili soliterna zdanja kristalinih oblika meuratne moderne
arhitekture u Zagrebu. Vidakovi, koji u Hrvatskoj nema mnogo
realizacija (pa ga se niti ne spominje u Hrvatskoj likovnoj
enciklopediji7), vaan je za tridesete godine kao teoretiar i kritiar.
Nacrti za ljetnikovac Pfefferman urudbirani su u rujnu 1928., po
mnogoemu godini prijelomnoj za arhitekturu funkcionalizma u
gradu Zagrebu. U Umjetnikom paviljonu te je godine gostovala
izloba suvremene ehoslovake arhitekture, iji se modernizam
raa, kao i u Hrvatskoj, s kljunim djelovanjem polaznika Wagnerove
arhitektonske kole u Beu na prijelomu 19. u 20. stoljee. U
Zagrebu je to bio Viktor Kovai, u Pragu Jan Kotra, i obojica su
dobila priliku odgojno djelovati u domaoj svojoj sredini.
Karakteristike predstavljene nove ehoslovake arhitekture su:
prilagodba suvremenim potrebama, potpuna proienost i
jednostavnost u koncepciji, isticanje konstrukcije, velike plohe na
proeljima, dugaki stakleni zidovi bez okvira, ravni krovovi bez
vijenaca i streha, kako je u Tehnikom listu tada izvijestio jo jedan
praki ak Pavao Jui.8
Jednokatna vila Pfefferman nalazi se u definiranom
ljetnikovakom predjelu, povuena je od uline linije i smjetena na
najirem dijelu nepravilne parcele. Arhitekta je pri projektiranju
5

Jurjevska 27a, Gradsko poglavarstvo Zagreb, Graevinski odsjek, Dravni arhiv u

Zagrebu.
6
ALEKSANDER LASLO, Arhitektonski vodi. Individualno stanovanje u Zagrebu od
1900. do 1940. godine, u: Arhitektura, 186-188, Zagreb, 1983.1984., str. 126
127.; ALEKSANDER LASLO, Zagrebaka arhitektura 30-ih Vodi, u: Arhitektura,
200-203, Zagreb, 1987., str. 97-112.
7
ELJKA ORAK, Arhitekt Marko Vidakovi in memoriam, u: Vjesnik, Zagreb,
31.1.1976.;
ELJKA ORAK, Prijelomne godine u Zagrebu, u: U funkciji znaka. Drago Ibler i
hrvatska arhitektura izmeu dva rata, Zagreb, 1981., str. 94100.
8
PAVAO JUI, Pregled savremene ehoslovake arhitekture, u: Tehniki list, 6,
Zagreb, 1928., str. 90-92.

komfornog stanovanja jedne obitelji prilagoenog okoliu najvie

zanimala stroga funkcionalistika kompozicija; adiranje tj. izmicanje
pojedinih razliito proporcioniranih geometrijskih dijelova kue u
konani volumen. Taj snani, dobro uravnoteeni kubus rani je,
beskompromisni primjer vile izvedene po svim konstruktivnim i
stilskim naelima moderne arhitekture u Hrvatskoj. Komentatori
Arhitektonske izlobe zagrebakih ininjera i arhitekata u
Umjetnikom paviljonu 1932. vilu proglaavaju jednom od
najinteresantnijih gradnji, te kau da je seriozan rad dostojan da
ue u svaki evropski prirunik o modernoj arhitekturi. 9 Zbog svoje
aktualne funkcije vila je potpuno izolirana od oiju javnosti.
Nadograeno joj je sjeverno gospodarsko krilo, izmijenjen upeatljivi
visoki prozor sredinjega halla, a recentno su dokinute i stupnjevane
razine terasa. Mnogo je puta publicirana u strunom tisku, pa i u
francuskom asopisu za promociju moderne arhitekture
L'architecture d'aujourd'hui 1933., ba kao i Vila Radan.10
Plasticitet Vile Radan (Jabukovac 39, Zagreb, 1931.1933.,
Vladimir terk danas Veleposlanstvo Republike Austrije11) s velikim
polukrunim volumenom koji se protee svim etaama, signal je
neospornog batinjena utjecaja eke moderne arhitekture. U
predjelu Tukanca, namijenjenu za izgradnju bogatije opremljenih
porodinih zgrada, zadatak je bio projektirati vilu i njezin interijer,
koji su trebali dostojno reprezenzirati status vlasnika, uspjenog
veletrgovca, te funkcionalno organizirati ivot mnogolane obitelji.
Raskona vila ima etiri etae, a smjetena je uz sjeverni rub
parcele, kako bi se prostorije za dnevni boravak to vie orijentirale

SLAVKO BATUI, Feuilleton posljednje manifestacije naih arhitekata, u:

Hrvatska revija, 5, Zagreb, 1932., str. 333.
10
MARKO VIDAKOVI, Vila Pfeffermann, u: Arhitektura, 1, Ljubljana, 1931., str. 2
4.;
Iz knjige Mesar Spini Stanovanje Ljubljana, u: Arhitektura, 3, Ljubljana,
1931., str. 87.; BOGDAN RAJAKOVAC, Naa arhitektura, u: Jugoslavenski nacionalni
album, J. Grubii (ur.), Zagreb, 1933., str. 53.; LJUBOMIR ILITCH, 1933., nav. dj.
11
Jabukovac 39, Gradsko poglavarstvo Zagreb, Graevinski odsjek, Dravni arhiv u
Zagrebu.

prema jugu i prema vrtu s bazenom.12 Kroz kuu se, kao njezina
vezivna ideja, provlai dramatino spiralno stubite, koje zapoinje
izvan tijela zdanja, a zavrava kao iljak na njezinu krovu13. To
spiralno kretanje unosi dodatnu pokrenutost u dinamino razvedene
povrine i volumen vile, koja je graena od cigle s
armiranobetonskim stropnim konstrukcijama. Rije je o jednoj od
najraskonijih i najcitiranijih zagrebakih vila koja je zbog
neodravanja u loem opem stanju.
Arhitekt i kipar Frane Cota za svega je nekoliko realiziranih
svojih graevina redom izborio mjesta meu najistaknutijim
arhitektonskim ostvarenjima razdoblja izmeu dva svjetska rata.
Kiparstvo je zavrio na Umjetnikoj akademiji u Beu, arhitekturu na
Tehnikom fakultetu u Zagrebu, ali ga je dvojno zanimanje nakraju
dovelo do pomanjkanja narudbi kod obje skupine potencijalnih
naruitelja.14 Danas ga se smatra jednim od najtalentiranijih
meuratnih arhitekata. Njegova Vila Botteri (Tukanac 54a,
Zagreb, 1932.1933., Frane Cota i Zvonimir Pogaj) ostaje do danas
jednim od najoriginalnijih ozbiljenja sustavnog arhitektonskog
miljenja meuratnog razdoblja, u kojem se odabrana geometrijska
pojavnost zdanja maksimalno prilagouje komforu stanovanja
investitora u suglasju s prirodom.15 Iza zatvorenoga glatkog
simetrinog ulinog proelja s urezanim polegnutim prozorima
nalaze se pomone prostorije, dok se blagovaonica, dnevna soba i
tzv. muki salon prostiru u punoj irini kue na dvorinoj strani. Na
pravokutno tijelo kue na sjevernoj se strani vee okomito izvueno
krilo sa zimskim vrtom i ajanom. Na junoj strani vrta smjeten je
12

VLADIMIR TERK, Vila Radan u Zagrebu, u: Arhitektura, 2, Ljubljana, 1933., str.

3334.
13
ELJKA ORAK, U funkciji znaka. Drago Ibler i hrvatska arhitektura izmeu dva
rata, Zagreb, 1981., str. 143.
14
LIDA ROJE-DEPOLO ALEKSANDER LASLO, Frane Cota. Retrospektivna izloba,
katalog izlobe, Gliptoteka HAZU, Zagreb, 1995.
15
SLAVKO BATUI, 1932., nav. dj.; STJEPAN PLANI, Prilike u kojima su izale prve
nae arhitektonske knjige, u: Knjievnik, 3, Zagreb, 1932., str. 112113.; Pola
vijeka hrvatske umjetnosti (katalog izlobe), Zagreb, 1938., str. 196, 205.;
MLADEN IVANKO, Arhitekti kipar Frane Cota, u: ovjek i prostor, 34, Zagreb,
1982., str. 3435.

etvrtasti bazen, a na ravnoj krovnoj terasi su paviljon i tuevi. Vila

je odravana i u dobrom stanju. Vila Deutsch (Voninina 20,
Zagreb, 1937.1938., Frane Cota16) jedno je od najsnanijih djela i
antologijski primjer moderne hrvatske arhitekture 20. stoljea.17
Njezine etiri etae i 520 m korisne povrine uzdiu se na visinu 19
metara iznad razine ulice. Visokokomforna rezidencija s bogato
ralanjenim stambenim prostorom, uope je prva zagrebaka
obiteljska kua opremljena osobnim dizalom, ime se arhitekt vjeto
oslobodio ogranienja uvjetovanih zahtjevnom konfiguracijom
terena i ostvario virtuoznu ekspresivnu skulpturalnu kompoziciju vile
smjetene na obronku. Kipar karakteristinog reduktivizma forme i
realistine portretne plastike, Cota je vilom Deutsch dosegao
vrhunac apstraktnoga oblikovnoga govora i radikalne
stereometrijske, upravo klesane istoe. Obje su vile vrhunska djela
poetike funkcionalima i ponajbolji lokalni odgovori na retoriku
internacionalne moderne arhitekture.
Masivna Vila Maixner (Mallinova 14, Zagreb, 1933., Alfred
Albini18) izdvaja se veliinom na strmom terenu, a svoju originalnost
duguje neoekivanom spoju dvaju materijala i omjeru njihove
primjene. Linija kontakta glatke buke i bunjastoga kamenog
podnoja pritom ne korespondira s visinom etaa, tako da nekoliko
francuskih prozora poput kopi povezuju kuu i njezin podest. Sva je
originalnost sadrana u odnosu tradicionalno moderno. U formi
volumena, formatu prozora, nagibu krovnih ploha pred nama je
gotovo klasian objekt mediteranskoga prostornog tona, a u
slobodnom tretmanu plohe i tlocrtne dispozicije, primijenjenom
materijalu i prema opem dojmu prepoznaje se kua koja
nesumnjivo pripada osloboenom modernom graenju, odnosno
Ostavtina Frana Cote u vlasnitvu obitelji; Voninina 20, Gradsko poglavarstvo
Zagreb, Graevinski odsjek, Dravni arhiv u Zagrebu.; LANA BEDE, Kua ponuena
pogledu, vila Deutsch arhitekta i kipara Frana Cote 1937-1938., diplomski rad,
Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti, 2005.
(rukopis)
17
ALEKSANDER LASLO, Arhitektura, u: Frane Cota. Retrospektivna izloba, katalog
izlobe, Gliptoteka HAZU, Zagreb, 1995.
18
Mallinova 14, Gradsko poglavarstvo Zagreb, Graevni odjel, Dravni arhiv u
Zagrebu.
16

umjerenom meuratnom modernizmu. Nesumnjivo je rije o

ostvarenju, koje je istovremeno suvremeno i s jakim oslonom u
graditeljskom nasljeu, naa vlastitost u odnosu na svjetska
zbivanja19, kako e sam Albini, koji se nikad nije priklonio izrazito
radikalnoj struji, okarakterizirati arhitekturu aktualnoga trenutka. 20
Ouvano je izvorno stanje, ali je vila zaputena.
Radikalno puristiko oblikovanje, kakvo su zahtijevala
programatska pravila funkcionalne moderne arhitekture, po
povratku u Zagreb od Adolfa Loosa 1927. uspostavio je podizanjem
nekolicine kockastih obiteljskih kua arhitekt Zlatko Neumann. Po
svojim dimenzijama jedna od najmanjih obiteljskih vila hrvatske
moderne arhitekture je Vila Margeti (Petrova 184, Zagreb, 1934.
1935., Zlatko Neumann21), koja i danas svjedoi o izborenoj poziciji
moderne arhitekture tridesetih godina kao ireg drutvenog
programa. Isticana kao remek-djelo Neumannova opusa i ovog
poglavlja hrvatske arhitekture Vila Margeti primjer je
avangardistike metodologije, koja se ovdje realizira kao terasasta
kompozicija s reduciranim elementima u oblikovanju proelja.
Ouvanoj ljepoti simetrije suzdranog glavnog proelja danas su
naalost suprotstavljene intervencije i dogradnje junoga dvorinog
proelja. A da su obiteljske vile malih dimenzija Neumannu bile
programsko-projektantski izazov22 svjedoe i dvije kockaste vile sa
ALFRED ALBINI, Arhitektura sadanjice, u: Kolo Matice hrvatske, Zagreb, 1935.,
str. 284287.
20
ZVONIMIR VRKLJAN, In memoriam Alfred Albini, u: ovjek i prostor, 11, Zagreb,
1978., str. 4.; ANDREJ UCHYTIL, Arhitekt Alfred Albini, magistarski rad,
Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 1990., rukopis, str. 128130, 196.;
ANDREJ UCHYTIL ZRINKA BARII, Alfred Albini, u: Arhitektonski fakultet
1919./1920. 1999./2000., Arhitektonski fakultet, Zagreb, 2000., str. 175.
21
Petrova 184, Gradsko poglavarstvo Zagreb, Graevinski odsjek, Dravni arhiv u
Zagrebu.
19

22

ZLATKO NEUMANN, Das Kleinhaus, u: Der Sturm, 45, Berlin, 1927., str. 1.;
LJUBO BABI i drugi, Mi o Loosu, u: Arhitektura, 11, Ljubljana, 1933., str. 171.;
ZLATKO NEUMANN, O problemu prostora u arhitekturi, u: Tehniki list, 1112,
Zagreb, 1939.; BORO PAVLOVI, Arhitekt Zlatko Neumann, uenik i suradnik
Adolfa Loosa, u: Arhitektura, 101, Zagreb, 1969., str. 6168.; ALEKSANDER
LASLO, Die Loos-Schule in Kroatien, u: (ur.) Roland Schachel i dr., Adolf Loos
(katalog izlobe), Be, 1989., str. 307327.; ALEKSANDER LASLO, Zlatko Neumann
& sedam svjetiljki novog graenja, katalog izlobe, Galerija Modulor, Zagreb,
1990.

spojenim stranjim dvoritima u istonom predjelu Varadina - Vila

Oblath i Vila Freidlnder (Slavenska 22 i Masarykova 18,
Varadin, 1934.1935., Zlatko Neumann23), danas izdograivane.
Svakako treba istaknuti i pojedine reprezentativne ansamble
vila, poput izuzetnog dojma koji izaziva kolonija obiteljskih i
najamnih stambenih vila razliitih autora podignutih izmeu 1931. i
1941. godine u Novakovoj ulici, koja reflektira ope karakteristike
modernog pokreta u Zagrebu i Hrvatskoj te utjecaje kojima je on bio
izloen.24 Gradnja vila u Novakovoj ulici bila je propisana strogim
graevinskim zakonom na razini grada, koji je odreivao postotak
iskoristivosti parcele, nain gradnje te izgled proelja. Istie se rana,
amblematska Vila Spitzer (Novakova 15, 1931. 1932., Mladen
Kauzlari i Stjepan Gombo25), ujedno najkvalitetnija vila tandema,
koji je sa petnaestak realiziranih vila u Zagrebu i na Jadranskoj obali,
ostvario nesumnjivo najznaajniji opus ovoga stambenoga tipa
tijekom meuratnog razdoblja. Vila Spitzer s corbusierovskom
dubokom terasom posljednjega kata, bila je vrhunski primjer
Zagrebake kole arhitekture i programatska gradnja arhitekata
okupljenih oko Drage Iblera i Zemlje. Kao posljedica neodgovornih
intervencija Novakova se ulica nalazi spomeniki u loem stanju.
To se prvenstveno odnosi na pionirsku vilu Spitzer, gdje je
zatvaranjem terase izmeu betonskih okvira i dodavanjem kosoga

23

Dokumentacija Gradskog arhiva u Varadinu; NADA BENIHLEBEC,

Konzervatorska studija za Generalni urbanistiki plan grada Varadina, Zagreb,
sijeanj 2005.
24

Nacrti u Dravnom arhivu u Zagrebu prema adresama.; RADOVAN IVANEVI,

Novakova ulica zagrebaki Weissenhof, u: ovjek i prostor, 10, Zagreb, 1986.,
str. 628.; SANJA FILEP, Einflsse sterreichischer und Deutscher Architektur der
Zwischenkiegszeit auf die Kroatische Moderne, Detail: Novakstrasse, disertacija,
Fakultet za arhitekturu i urbanizam, Stuttgart, 2000. (rukopis); ALEKSANDER
LASLO, Das Gewicht des Stadtraums, u: Werk, Bauen + Wohnen, 9, St. Gallen,
2001., str. 2437.
25
Novakova 15, Gradsko poglavarstvo Zagreb, Graevinski odsjek, Dravni arhiv u
Zagrebu.; Ostavtina Mladena Kauzlaria u Muzeju grada Zagreba.; HELA
VUKADIN-DORONJGA, Zagrebake obiteljske kue i vile Mladena Kauzlaria
(meuratna moderna), magistarski rad, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu,
Odsjek za povijest umjetnosti, 2005. (rukopis)

krova, naruena izvorna oblikovna misao i ideja o trima njezinim

razinama. Cijela ulica zavrjeuje obnovu pod strunim vodstvom.
Manje poznat primjer je ansambl vila za odmor Krini rat
na Hvaru. Na strmu umovitu rtu s june strane grada Hvara, na do
tada neizgraenu dijelu otoka, arhitekt Alfred Albini je 1933.
projektirao jedinstveni ansambl od sedam vila za odmor. 26 Iako je
zemljite ve bilo isparcelirano, arhitekt Albini koncipirao je
jedinstven potez koji u luku prati obalu Krinoga rata. Zamislio je
osnovni graevinski tip, od kojega odudaraju vila postavljena na
dominantni poloaj i posljednja u nizu, vila atrijskoga tipa na samom
rtu. Od cjelovito zamiljena jedinstvenog urbanistikog projekta
Albini je ostvario tek dvije kue: Zorislava Dukata i u modificiranom
obliku kompozitora Rudolfa Matza. Obje su vile vjeto uklopljene u
teren i koriste se prirodnim njegovim nagibom za funkcionalno
diferenciranje pojedinih prostora. Zajednika su im kratka vanjska
stubita, terase i gustijerna, arhitektonski elementi programski
vezani za mediteransko podneblje. Vila Dukat (Krini rat 14, Hvar,
1933.-1934., Alfred Albini) za dananje je pojmove skromnih
dimenzija, a njezina je vrijednost u maksimalnoj prilagodbi terenu,
zbog ega kapitalizira smjetaj u sjenovitoj borovoj umi i
dalekometnu vizuru na puinu mora. Kua je prizemna, obloena
kamenom i njezina je dispozicija nastala izmicanjem dvaju
graevnih tijela pravoutnog tlocrta. Vano je spomenuti da Albini,
ovim svojim projektom i djelominom realizacijom, posredno postaje
jednim od sudionika u poetku tridesetih godina zahuktale diskusije
o primjerenosti moderne arhitekture u Dalmaciji (Kosta Strajni
Vinko Brajevi), potaknute natjeajnim projektima Nikole Dobrovia
za Split i Dubrovnik.27 Albini je svojom arhitekturom dokazao

26

Arhiv Alfreda Albinija, Muzej grada Zagreba.; ANDREJ UCHYTIL, Arhitekt Alfred
Albini (magistarski rad), Arhitektonski fakultet u Zagrebu, 1991., str. 133.
27

KOSTA STRAJNI, Dubrovnik bez maske, uzaludni napori i teka razoaranja,

Dubrovnik, 1930.; KOSTA STRAJNI, Savremena arhitektura Jugoslavena. Nikola
Dobrovi i njegovo znaenje, u: Arhitektura, 4, Ljubljana, 1932., str. 108-113.

simpatije za nedogmatski pristup.28 Nedaleka Vila Ladany (Krini

rat 1, Hvar, 1936., Mladen Kauzlari i Stjepan Gombo29) postavljena
je na terasu, tj. na iri, grublje obraeni kameni podest. U kutu
prizemlja vile, s najboljom pogledom na puinu, lukovima je
formirana loggia, unutar koje i danas visi dizajnirana svjetiljka okvira
od kovine nalik lampionu. Sve Kauzlari-Gomboeve vile, a u drugoj
polovini tridesetih godina projektiraju vile za odmor na Hvaru
(Ladany i Ronin), Koruli (Mahler i Grnwald) i Koloepu (Rusko),
nastaju unutar osnovne geometrijske sintakse, dok njihove interijere
uvijek krasi kvalitetan raspored, jednostavnost i moderan namjetaj.
Vile iz tridesetih godina na Krinome ratu za sada su nedirnuta
izvornoga stanja.
Arhitekt Kazimir Ostrogovi je nakon zagrebake diplome
1934. uglavnom djelovao na Suaku te u Primorju ostvario prve
samostalne realizacije, meu ostalim, vile u Crikvenici i Malinskoj.
Vila Koch (Cuklievo 1, Malinska, 1934.-1935., Kazimir
Ostrogovi30), koja nema ni 100 m, smjetena je na izuzetnoj
lokaciji, u pustoj uvali na pjeakom putu koji uz samo more vodi od
Malinske prema Portu. Jasno i suvremeno komponiranu jednokatnu
vilu blago skoenoga krova, u dijelu prizemlja podignutu na stupove,
arhitekt je punom irinom orijentirao prema moru, a niveliranjem
terena organizirao odnos prema etalitu, plai i maloj luci, kako za
stanare, tako i za njihov amac. Nema vernakularnog oslukivanja
podneblja, upotrebe karakteristinog materijala ili reinterpretacije
tradicionalnih motiva i oblika, razlikovanja gradske i izvangradske
arhitekture. Samo je dobiveni arhitektonski zadatak - vila za odmor suvereno rijeen prema naelima novoga graenja, koja zahtijevaju i
ukljuivanje okolne prirode u projekt, na kontroliran nain. Iako kua
i danas zadivljuje svojom pojavnou (jer odskae od okolnih gusto
graenih vikendica i recentnih apartmanskih kua), poetkom
28

VINKO BRAJEVI KOSTA STRAJNI, Misli o uvanju dalmatinske arhitekture,

Split, 1931.
29
Ostavtina Mladena Kauzlaria u Muzeju grada Zagreba.
30
Privatna arhiva Aleksandra Lasla.

10

devedesetih godina zatvoreno joj je prizemlje, no olieno je tamno,

kako bi istaknutima ostali svijetli originalni dijelovi kue.
Pitanjima stanovanja arhitekt Stjepan Plani dao je znaajan
doprinos ne samo nizom svojih djela ve i zalaganjem za
promjenama (Raditi i stanovati u vrtovima!). Zbog svoje
elementarne geometrije njegova Vila Fuhrmann (Gornje Prekrije
30, Zagreb, 1935., Stjepan Plani31) okruglog tlocrta slovi i kao
najavangardnija realizirana vila razdoblja izmeu dva svjetska rata.
Idealna forma vili je priskrbila ulogu simbola, to je kapitalizirano
nizom izlobi, lanaka i knjiga u kojima je ona predstavljala nova
shvaanja u arhitekturi i nov odnos arhitekta i naruitelja.
Kua je bila sagraena izvan grada, na mjestu s krasnim vidikom.
Njezin je valjkast volumen proizaao iz arhitektove elje da
investitoru u invalidskim kolicima omogui proivjeti impresije kao
ranije na kakvoj praznoj livadi, jer vanjski zid ne ograniava
prostor, kako je isticao Plani, a kruna forma uz svu ostalu
simboliku donosi i onu o ognjitu i obiteljskom krugu. Plani je teio
primordijalnim vrijednostima; okrenut taktilnim kvalitetama
materijala i meuigri s prirodnim okruenjem, nastojao je
arhitekturu vezati uz tlo. Njegov je pristup stambenoj arhitekturi
naelno bio neposredan, ali sredinom tridesetih godina inzistira
upravo na geomerijskoj pojavnosti kao posljedici sistemskoga
rjeavanja programskih zadataka. Zagrebaku kolu arhitekture
karakteriziraju elegancija i suzdranost, nerijetko i shematinost
izraza, te je u takvom ozraju Vila Fuhrmann uistinu predstavljala
31

Gornje Prekrije 30, Gradsko poglavarstvo Zagreb, Graevni odjel, Dravni arhiv
u Zagrebu.
Arhiv Stjepana Plania u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu.; STJEPAN
PLANI, Obiteljska kuica, u: Graevinski vjesnik, 4, Zagreb, 1934., str. 5152.;
STJEPAN PLANI, Dva pisma o stanovanju, u: Prirunik kuevlasnika o stanovanju
zakonima i porezima, Zagreb, 1936., str. 334.; TOMISLAV PREMERL, Zagrebaka
moderna arhitektura izmeu dva rata, (katalog izlobe), Muzej grada Zagreba,
Zagreb, 1976. (naslovnica i plakat); RADOVAN IVANEVI, Planiev krug olovkom,
u: ivot umjetnosti, 31, Zagreb, 1981., str. 4061.;
Arhitekt Stjepan Plani 1900-1980. Iz arhiva arhitekta, katalog izlobe, Darja
Radovi Mahei Ivana Haniar (ur.), Gliptoteka HAZU Institut za povijest
umjetnosti, Zagreb, 2003.; Stjepan Plani - Kroatisch architect/Architecte Croate,
Centrale Bibliotheek van de KU Leuven, Leuven, Belgija 2004. 2005. plakat.

11

eksperiment, nesumnjivo i iznenaenje. Kuu okruglog tlocrta, s

podestom od zelenog medvednikog kamena, s kontinuiranim
prozorima i atorastim krovom, unato adaptacijama koje su se na
njoj odvijale u posljednjih petnaestak godina, i danas vrednujemo
kao jedinstven stambeni prostor u kojem Plani uspjeno spaja
retorike avangardi i lokalne graditeljske tradicije.
Jo je raskonija Vila Cuvaj (Zamenhoffova 17, Zagreb,
1937., Stjepan Plani32), koja potkrepljuje ranu tvrdnju Slavka
Batuia, koji za Plania kae da dobro zna sve teorije o svrsi i
funkcionalnosti, ali one nikad ne zarobljuju njegovu invenciju33.
Planiev projekt Vile Cuvaj nesumnjivo je nadahnula poetika Frank
Lloyd Wrighta (velika ostakljenja, snana streha, odnos graevine i
razin vrta). O svojim nastojanjima oko ove prostrane kue, a protiv
konvencionalnih i konzervativnih shvaanja koja zaostaju za svojim
vremenom, Plani je progovorio u svom Treem pismu o stanovanju
1937. godine.34 Istie osnovne uvjete ugodnog stanovanja, za koje
su potrebne dobro proporcionirane prostorije i njihova meusobna
komunikacija. Na neizgraenom dijelu zemljita detaljno planira
hortikulturno rjeenje s obaveznom vijugavom stazom, niskim i
visokim raslinjem. Osim u kompoziciji, simpatije za naela organike
arhitekture otitavamo u matovitoj upotrebi i kombiniranju
materijala, posebno u ivosti stvorenoj teksturom proelja (kameni
podest; prepeena, brino slagana cigla istaknuta na konveksnom
dijelu zone prvoga kata; raster i linearnost metalnih ograda, stakleni
zidovi, itd.).35 Vila je u dobrom stanju i u posjedu prvoga vlasnika.
Nedaleka vieznana Vila Blaekovi (Zamenhoffova 1, Zagreb,

32

Zamenhoffova 17, Gradsko poglavarstvo Zagreb, Graevinski odjel, Dravni

arhiv u Zagrebu.; Arhiv Stjepana Plania, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb.
33
SLAVKO BATUI, Beci Babi Mie i Zemlja, u: Hrvatsko kolo, 12, Zagreb,
Matica Hrvatska, 1931., str. 339346.
34
STJEPAN PLANI, Tree pismo o stanovanju, u: Plin, 4, Zagreb, 1937., str. 4650.
35
RADOVAN IVANEVI, Stjepan Plani i avangarda moderne hrvatske arhitekture,
u: (ur.) Stjepan Plani, Problemi savremene arhitekture (reprint), Zagreb, 1996.,
str. 740.; DARJA RADOVI MAHEI, Treba znati... o arhitektu Stjepanu Planiu, u:
Stjepan Plani 1900.-1980. (katalog izlobe), Zagreb, 2003., str. 2955.

12

1936.1937., Drago Ibler36) remek-djelo je arhitekta Drage Iblera, po

mnogima kljune figure razdoblja. Polazite kreaciji bili su: veliko,
dobro pozicionirano umovito zemljite i zahtjevan, obrazovan i
imuan investitor. Izraajna jednokatna vila raskonih dimenzija ima
T-tlocrtnu dispoziciju komponiranu po sistemu slobodnoga plana,
prema kojoj se veliki i svijetli unutarnji prostori pretapaju s
vanjskima: od zimskog vrta, preko balkona, natkrivene i otkrivene
terase, do parka, jer elja je arhitekta i naruitelja bila maksimalno
sauvati posvojenu hrastovu umu. Originalan je upravo dijalog s
okoliem, koji kulminira ekspresivnim kontrastom iskoraenog
staklenog krila vile nad visokim potpornim zidom iz modro zelenog
kamena. I Ibler je za ovu jedinstvenu graevinu fluidnih prostora,
uravnoteeno upotrijebio tradicionalne materijale prirodnog okolia,
drvo i kamen, ali i mnogo staklenih zidova. Iako je investitor parcelu
na samom spoju Nazorove i Zamenhoffove ulice ostavio za vrt, a vila
se smjestila visoko na obronku, dolnja je parcela u meuvremenu
prodana i postoji opasnost da bude i izgraena.37
Zagrebaki diplomant Ernest Weissmann, jedan je od tri
hrvatska arhitekta koji u ovom razdoblju surauju u atelijeru Le
Corbusiera u Parizu, a koji ga je, meu ostalim, izabrao i za
jugoslavenskog predstavnika pri CIAM-u. Weissmann je, unato prvoj
nagradi na Meunarodnom natjeaju za Zakladnu i kliniku bolnicu
na alati 1931., u Zagrebu uspio realizirati svega dvije vile. Vila
Kraus (Nazorova 29, Zagreb, 1936.1937., Ernest Weissmann38) je
prema rijeima Aleksandera Lasla primjer je uspjene interpretacije
dviju kapitalnih modernistikih prostornih koncepcija.
Amalgamirajui slobodni plan (Plan libre/Free plan) s prostornim
36

Zamenhoffova 1, Gradsko poglavarstvo Zagreb, Graevni odjel, Dravni arhiv u

Zagrebu.
37
ZDENKO KOLACIO, Izmeu dva rata, u: ovjek i prostor, 107, Zagreb, str. 1-2.;
ELJKA ORAK, U funkciji znaka. Drago Ibler i hrvatska arhitektura izmeu dva
rata, Zagreb, 1981., str. 207211.; ELJKA ORAK, Pola stoljea Zamenhofove
ulice, u: Zagreb pisani prostor, Zagreb, 1994., str. 5358.
38

Nazorova 29, Gradsko poglavarstvo Zagreb, Graevinski odjel, Dravni arhiv u

Zagrebu.

13

planom (Raumplan/Plan of Volumes), ugraujui Loosovu vertikalnu

volumetrijsku diferencijaciju pojedinih prostornih elemenata u
Corbusierov dominomodel efektno je provjerio i dokazao
vjerodostojnost dvojice apsolutnih modernistikih autoriteta39.
Nepovoljnu konfiguraciju terena Weissmann svladava oblikovanjem
kue poput sojenice, ostvarujui dodatnu vrijednost vrta.40 Za Vilu
Podvinec (Jabukovac 29, Zagreb, 1936.1937., Ernest Weissmann),
koja je bila prostorno ostvarenje Weissmannove programatske
maksime Suvremena graevinska tehnika nova arhitektura te je
opirno 1939. prikazana u Larchitecture daujourdhui moemo
samo napisati In memoriam, jer je 2000. potpuno devastirana.41
Avangardnima drimo i realizirane vile prakog aka Nikole
Dobrovia na dubrovakom podruju. Vila Vesna (Obala Ivana
Kuljevana, Lopud, 1938.1939., Nikola Dobrovi) projektirana je kao
kua za odmor obitelji Bari, a sagraena je usvojenom tehnologijom
u armiranom betonu. Za razliku od Hotela Grand, te vila Rusalke
i Adonis istog autora, volumen Vile Vesna zatvoren je prema
svom okoliu. Horizontalnim elementima balkona, krovne terase i
trakastih prozora suprotstavljeni su posaeni empresi i eukaliptusi,
a razmjerno velika visina kue s prednje je strane artikulirana
osebujno interpretiranim oblaganjem kamenim ploama. Kao sloj
termoizolacije, na ravnom krovu kue izveden je bio plitki bazen s
vodom, prekriven drvenom oplatom, poput palube, koja je od kie i
insolacije propala ve nekoliko godina nakon zavretka gradnje.
Okoli kue je sauvan, a stanje konstrukcije je zadovoljavajue, kao
i stanje atektonikih obloga. Potrebna je obnova fasade, vanjske
stolarije i unutarnje opreme.42 Godina gradnje Vile Adonis
39

ALEKSANDER LASLO (izbor teksta), Iznimke, u: Arhitektura, 200203, Zagreb,

1987., str. 23.
40
NEVEN EGVI, Haarlemski egzodus Ernesta Weissmanna, u: ovjek i prostor,
12, Zagreb, 1991., str. 1619.; BOGDAN RAJAKOVAC, Iz sjeanja na Ernesta
Weissmanna, u: ovjek i prostor, 12, Zagreb, 1991., str. 2021.
41
Maisons de Banlieue. Yougoslavie. Maison a Zagreb, architecte: Weissmann, u:
Architecture d'aujourd'hui, 2, Pariz, 1939., str. 56.
42
Privatni arhiv Krunoslava Ivaniina.; MARINA OREB, Graditeljska ostvarenja
Nikole Dobrovia na dubrovakom podruju, u: Arhitektura urbanizam, 93,
Beograd, 1985., str. 24.; KRUNOSLAV IVANIIN, Arhitektura faustovskih meditacija,

14

(Trogirska 4, Dubrovnik, 1939.1940., Nikola Dobrovi) upisana je u

armiranom betonu na proelju. Pionirski su na toj gradnji: fasada sa
zranom upljinom, potpuna armiranobetonska konstrukcija s
visokozidnim nosaima i sanitarni vor u sreditu vile. Unutranje su
prostorije vrlo male, ali su zato vanjski prostori kue raskonih
dimenzija i uvjetno ih se moe smatrati reinterpretacijom tradicijskih
prostora trijemova i loggia dubrovakih renesansnih ljetnikovaca.
Neposredno uz sjevernu stranu kue 1982. je probijen prikljuak na
Jadransku magistralu, ime je znaajno degradiran okoli kue.43
Uska, dvoetana Vila Jaki (etalite N. i M. Pucia 4 na
Lapadu, Dubrovnik, 1935., Drago Gali44) sagraena je u brino
oblikovanom vrtu uz more i spoj je prostorne dispozicije moderne
arhitekture te tradicijskih elemenata svojstvenih mediteranskom
ladanju. Arhitekt pomno smjeta vilu na kosome terenu, odmjerava
volumen i pojedine otvore te konstrukcijske elemente i krovite
primjereno podneblju. Takvo potivanje tradicije i uklapanje prema
okolini osnovna su kreativna snaga autora i iskaz novog
moderniteta. 45 Cjelina se danas gubi u gustoj i predimenzioniranoj
okolnoj izgradnji.46 Veliinom i raskoi izdvaja se stereometrijski
ista, a opet klasina Vila Banac na markantnoj dubrovakoj lokaciji
(Put Frana Supila 23, Dubrovnik, 1938.-1939., Lavoslav Horvat i
Harold Bilini47 danas Umjetnika galerija). Vila je kamenim zidom
odijeljena od ulice i u prizemlju je komponirana oko prostranog
atrija. U zoni katova panoramskim je vizurama u kontaktu s morem.
Prostorna dispozicija monumentalne vile smiljena je irokom
gestom, a njezin je modernizam deklariran ponajprije
ekspresivnou pojedinih prostora te izostankom suvinih oblikovnih
u: ovjek i prostor, 12, Zagreb, 1997., str. 4042.; MILO R. PEROVI SPASOJE
KUNI, Nikola Dobrovi, eseji, projekti, kritike, Beograd, 1998.
43
Izvori Mary Stulli i Krunoslav Ivaniin, Dubrovnik.
44
Ostavtina Drage Galia u Hrvatskom muzeju arhitekture Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti.
45
Drago Gali, u: Arhitekti lanovi JAZU, Drago Gali (ur.), 437, Zagreb, 1991., str.
108-113.
46
Izvor Tomislav Premerl.
47
Osnove arh. Harolda Bilinia, u: Svijet, 1, Zagreb, 1933., str. 3-5.

15

detalja. U izvedbi i detalju znaajna je bila suradnja dvaju arhitekata.

Lavoslav Horvat je ve pokazao dar za postupno proiavanje od
kompromisnih eklekticistikih aplikacija, a Harold Bilini je bio
cijenjeni strunjak za gradnju kamenom kao dugogodinji
Metroviev suradnik.48 Sadanja je namjena uzorna.

Zakljuak

Vile nastale izmeu dva svjetska rata, spomenik su ne samo

kulturi i ukusu domaih arhitekata koji su zastupali nova
funkcionalna naela, ve i njihovim investitorima koji su ih
podravali i omoguavali im da grade u novom duhu. Najee nisu
dugo bili u posjedu svojih nekretnina jer je nastupio Drugi svjetski
rat, nakon kojeg su vile ili odlazile u ruke privilegiranim novim
vlasnicima ili je njihova funkcija postajala javna. Nakon provedene
evidencije, prikupljanja i analize podataka, te kreiranog modela
vrjednovanja potrebno je stvoriti kompatibilnost spomenika moderne
arhitekture s prostornim planovima i projektima pojedinih gradova i
regija unaprjeujui znanja lokalne zajednice i kulturni turizam. Iako
pripada tzv. perifernoj umjetnosti, rado istiemo kako je Hrvatska u
pogledu gradogradnje i arhitekture visoko urbani i u Europu
integriran povijesno umjetniki prostor. Moderna arhitektura
tridesetih godina razdoblje je kada su novi tehniki, funkcionalni i
oblikovni standardi postavili vibrantne parametre i ive katalizatore
dananje hrvatske arhitekture i njezina kulturnog krajolika. Zatita
znakovitih graevina kao umjetnikih djela zahtjevan je istraivaki,
ekonomski i fiziki problem. Njihov opstanak najprije ovisi o
prepoznavanju njihove kulturne i drutvene vrijednosti, za koji su
ovim istraivanjem napravljeni preduvjeti.
48

TOMISLAV PREMERL, Moderna i kontinuitet ladanjske kulture arhitekture, u:

Kultura ladanja. Zbornik radova sa znanstvenih skupova Dani Cvita Fiskovia
odranih 2001. i 2002. godine, Nada Gruji (ur.), Zagreb, 2006., str. 351-361.

16

17

Popis literature:
Arhitekti lanovi JAZU, Drago Gali (ur.), 437, Zagreb, 1991.
Arhitektonski fakultet 1919./1920. 1999./2000., Mladen Obad itaroci (ur.),
Arhitektonski fakultet, Zagreb, 2000.
VINKO BRAJEVI KOSTA STRAJNI, Misli o uvanju dalmatinske arhitekture, Split,
1931.
ELJKA ORAK, U funkciji znaka. Drago Ibler i hrvatska arhitektura izmeu dva
rata, Zagreb, 1981.
ARKO DOMLJAN, Arhitektura 20. stoljea u Hrvatskoj, u: Arhitektura 20. vijeka,
Beograd-Zagreb-Mostar, 1986., str. 32-42.
RADOVAN IVANEVI, Stjepan Plani i avangarda moderne hrvatske arhitekture, u:
(ur.) Stjepan Plani, Problemi savremene arhitekture (reprint), Zagreb, 1996., str.
740.
DUKO KEKEMET, Moderna arhitektura u Dalmaciji, u: Arhitektura, 156-157,
Zagreb, 1976., str. 6579.
ALEKSANDER LASLO, Arhitektonski vodi. Individualno stanovanje u Zagrebu od
1900. do 1940. godine, u: Arhitektura, 186-188, Zagreb, 1983.-1984., str. 120131.
ALEKSANDER LASLO, Raumplan, plan libre, ili ..., u: Arhitektura, 200-203, Zagreb,
1987., str. 3540.
ALEKSANDER LASLO, Zagrebaka arhitektura 30-ih Vodi, u: Arhitektura, 200-203,
Zagreb, 1987., str. 97-112.
ALEKSANDER LASLO, Die Loos-Schule in Kroatien, u: Roland Schachel i dr., Adolf
Loos, katalog izlobe, Be, 1989., str. 307327.
ALEKSANDER LASLO, Zagreb 1923-37. Architecture of Inter-war Zagreb, u:
Shaping the Great City. Modern architecture in Central Europe 18901937, Eve
Blau Monika Platzer (ur.), katalog izlobe, Prestel, Mnchen-London-New York,
1998., str. 186195.
STJEPAN PLANI (ur.), Problemi savremene arhitekture, Zagreb, 1932. (reprint
1996.)
STJEPAN PLANI, 50 godina arhitekture u Hrvatskoj, u: Knjievnik, 2, Zagreb,
1939., str. 49-64.
ROBERT PLEJI, Utjecaj Prake kole na arhitekturu moderne u Splitu, disertacija,
Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2003. (rukopis)
VLADIMIR POTONJAK, Arhitektura u Hrvatskoj 1888.-1938., u: Graevinski
vjesnik, 4-5, Zagreb, 1939., str. 49-79.
TOMISLAV PREMERL, Mogunost slobodnog ostvarivanja modernih arhitektonskih
naela. Individualna stambena izgradnja izmeu dva svjetska rata, u: ovjek i
prostor, 4, Zagreb, 1983., str. 2730.

18

TOMISLAV PREMERL, Hrvatska moderna arhitektura izmeu dva rata. Nova

tradicija, Zagreb, 1989.
TOMISLAV PREMERL, Moderna i kontinuitet ladanjske kulture arhitekture, u:
Kultura ladanja. Zbornik radova sa znanstvenih skupova Dani Cvita Fiskovia
odranih 2001. i 2002. godine, Nada Gruji (ur.), Zagreb, 2006., str. 351-361.
BOGDAN RAJAKOVAC, Naa arhitektura, u: Jugoslavenski nacionalni album, J.
Grubii (ur.), Zagreb, 1933., str. 39-55.
DARJA RADOVI MAHEI, Treba znati... o arhitektu Stjepanu Planiu, u: Stjepan
Plani 1900.-1980., Gliptoteka HAZU, katalog izlobe, Zagreb, 2003., str. 2955.
ANTONIO RUBBI, Stambena arhitektura u Puli od poetka stoljea do danas, u:
Arhitektura, 208210, Zagreb, 1989.1990., str. 3336.
KOSTA STRAJNI, Dubrovnik bez maske, uzaludni napori i teka razoaranja,
Dubrovnik, 1930.
KOSTA STRAJNI, Savremena arhitektura Jugoslavena. Nikola Dobrovi i njegovo
znaenje, u: Arhitektura, 4, Ljubljana, 1932., str. 108-113.
HELA VUKADIN-DORONJGA, 24 sata heroja, Mladen Kauzlari ukus meuratnog
Zagreba, Muzej grada Zagreba, katalog izlobe, Zagreb, 2003.
HELA VUKADIN-DORONJGA, Zagrebake obiteljske kue i vile Mladena Kauzlaria
(meuratna moderna), magistarski rad, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu,
Odsjek za povijest umjetnosti, Zagreb, 2005. (rukopis)
IVAN ZDRAVKOVI, Potreba primjene moderne arhitekture na Primorju, u:
Graevinski vjesnik, 8, Zagreb, 1940., str. 89-90.

19

Darja Radovi Mahei

LJETNIKOVCI I VILE U RAZDOBLJU IZMEU DVA SVJETSKA
RATA
- I AVANGARDA I TRADICIJA

POPIS ILUSTRACIJA:
1. Vila Pfefferman, Zagreb, 1928.-1930., Marko Vidakovi
2. Vila Radan, Zagreb, 1931.-1933., Vladimir terk
3. Vila Botteri, Zagreb, 1932.-1933., Frane Cota i Zvonimir Pogaj
4. Vila Maixner, Zagreb, 1933., Alfred Albini
5. Vila Jaki, Dubrovnik, 1935., Drago Gali
6. Vila Margeti, Zagreb, 1934.-1935., Zlatko Neumann
7. Vila Spitzer, Zagreb, 1931.-1932., Mladen Kauzlari- Stjepan
Gombo
8. Vile za odmor Krini rat, Hvar, projekt 1933., Alfred Albini
9. Vila Dukat, Hvar, 1933.-1944., Alfred Albini
10.

Vila Ladany, 1936., Nladen Kauzlari i Stjepan Gombo

11.

Vila Koch, Malinska, Krk, 1934.-1935., Kazimir Ostrogovi

12.

Vila Fuhrmann, Zagreb, 1935., Stjepan Plani

13.

Vila Cuvaj, Zagreb, 1937., Stjepan Plani

14.

Vila Blaekovi, Zagreb, 1936.-1937., Drago Ibler

15.

Vila Kraus, 1936.-1937., Ernest Weissmann

16.

Vila Podvinec, 1937., Ernest Weissmann

17.

Vila Deutsch, Zagreb, 1937.-1938., Frane Cota

18.

Vila Vesna, Lopud, 1938.-1939., Nikola Dobrovi

19.

Vila Adonis, Dubrovnik, 1939.-1940., Nikola Dobrovi

20.

Palaa Banac, Dubrovnik, 1938.-1939., Lavoslav Horvat i

Harold Bilini

20

KRATKA BIOGRAFIJA
Darja Radovi Mahei
Dr. sc. Darja Radovi Mahei (1963.) vii je znanstveni suradnik i
voditelj projekta Graditeljska batina 19. i 20. stoljea u Institutu
za povijest umjetnosti u Zagrebu, u kojem na znanstvenoistraivakim projektima sudjeluje od 1985., a zaposlena je od 1990.
godine. Diplomirala je povijest umjetnosti i komparativnu
knjievnost u Zagrebu te magistrirala (1993.) i doktorirala (1998.) s
temama moderne arhitekture izmeu dva svjetska rata. Autorica je i
koautorica nekoliko knjiga, izlobi, dvadesetak znanstvenih radova i
vie desetaka strunih radova. Struno se usavravala u Italiji
(1998./99.) i Francuskoj (2005).

21