STATIKO I DINAMIKO ISPITIVANJE

KONSTRUKCIJA
1

Joko Krolo1, Zdravko Kapovi2, Mladenko Rak3

Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu (e-mail: krolo@grad.hr)

Geodetski fakultet Sveuilita u Zagrebu (e-mail: zkapovic@geof.hr)
3
Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu (e-mail: rak@grad.hr)

Saetak. U radu se prikazuju zadaci, svrha, podjela i metode statikih i dinamikih

ispitivanja konstrukcija. Opisani su naini i instrumenti za mjerenje pomaka, kutova
zaokreta, deformacija i dinamikih parametara. Kao primjer prikazani su rezultati
statikog i dinamikog ispitivanja konstrukcije obnovljenog starog 'Maslenikog
mosta'.
Kljune rijei: ispitivanje konstrukcija, progibi, deformacije, dinamiki parametri,
realno stanje konstrukcije

1 UVOD
Poznavanje osnovnih parametara realnog stanja konstrukcija u eksploataciji
zahtijeva provoenje posebnih istraivanja na izgraenim graevinama. Kako se
teorijskim iskazivanjem parametara stanja konstrukcije ne osigurava cijelovit i
potpuno pouzdan pristup, ukazuje se potreba za eksperimentalno (pokusno)
istraivanje. Ispitivanje konstrukcija od poetka gradnje, provjera ponaanja
gotovih konstrukcija i monitoring tijekom eksploatacije, naini su za dobivanje
podataka potrebnih za odravanje konstrukcije u eksploataciji, razvoj i
projektiranje suvremenih konstrukcija, unapreenje tehnikih normi i propisa, te
posebno za pravovremeno otkrivanje eventualnih nedostataka i oteenja
konstrukcija.
Najei cilj kod ispitivanja konstrukcija je mjerenje relevantnih parametara
(pomaka, deformacija, perioda, frekvencija, priguenja i dr.) i njihova
usporedba s teorijskim veliinama dobivenim analitikim ili numerikim putem.
Na taj nain mogue je korigirati teorijske matematike modele, da se to je
mogue vie priblie stvarnom ponaanju konstrukcije, te dobiti niz potrebnih
podataka za ocjenu stanja konstrukcija i konstruktivnih elemenata.
Eksperimentalno ispitivanje provodi se radi: mogunosti koritenja konstrukcije
pri poveanju korisnog optereenja, ispitivanja predgotovljenih graevinskih
elemenata masovne proizvodnje, ispitivanja ponaanja velikih i posebnih
graevina pri utjecaju korisnog optereenja te pri ispitivanju realnog stanja i
sigurnosti konstrukcije koja se u praksi nije potvrdila.

Simpozij o inenjerskoj geodeziji / SIG2007

109

2 METODE ISPITIVANJA KONSTRUKCIJA

U zavisnosti od vrste optereenja pri kojima se ispituje konstrukcija ili njeni
elementi primjenjuju se uglavnom dvije metode ispitivanja: statika i
dinamika.
Pod statikim ispitivanjima podrazumijevamo vrlo polagano nanoenje
optereenja, tako da se ubrzanje estica konstrukcije koje uzrokuje pojavu
inercijalnih sila moe zanemariti, a pod dinamikim brzo nanoenje optereenja,
tako da se te inercijalne sile ne mogu zanemariti.
Pri statikom i dinamikom ispitivanju konstrukcija i njihovih elemenata koriste
se u osnovi razorne i nerazorne metode ispitivanja. Razornim metodama se
razara struktura elementa i konstrukcije, te se odreuju granini parametri
nosivosti kao i odgovarajui koeficijenti sigurnosti sustava ili pojedinanog
elementa u sustavu.
Nerazornim metodama se odreuju parametri stanja konstrukcija i elemenata
bez razaranja strukture koja se ispituje. Te metode imaju najiru primjenu u
suvremenim ispitivanjima konstrukcija i njenih elemenata. Samo ispitivanje
konstrukcija i njenih elemenata moe se provoditi u specijalnim laboratorijima
za ispitivanje ili na terenu. U ovom radu bit e govora o nerazornim statikim i
dinamikim ispitivanjima konstrukcija na terenu.

3 STATIKO ISPITIVANJE
Statiko ispitivanje je ispitivanje konstrukcije pri mirnom statikom
optereenju, a nain optereivanja je definiran normom ili programom
ispitivanja (slika 1). Nanoenjem optereenja konstrukcija se deformira, nastaju
pomaci i deformacije. Kako se radi o vrlo malim fizikalnim veliinama mjerimo
ih pomou vrlo preciznih instrumenata i osjetila. Programom ispitivanja
definiraju se faze optereivanja, presjeci i toke u kojima e se mjeriti pomaci i
deformacije. Za definiranje faza optereivanja i mjernih mjesta potrebno je
prethodno napraviti teorijsku analizu. Analizom doznajemo koje veliine
pomaka i deformacija oekujemo pa na terenu moemo izravno kontrolirati
parametre ispitivanja.

Slika 1. Primjer statikog ispitivanja nadvonjaka

110

Symposium on Engineering Geodesy / SIG2007

Smatra se da konstrukcija, nakon ispitivanja statikim (probnim) optereenjem,

zadovoljava uvjete valjanosti:
- kada su progibi i deformacije manji ili u okviru raunskih veliina
- kada su zaostale (trajne) deformacije i progibi manji od veliina
definiranim pravilnicima i normama
- kada su pukotine kod armiranobetonskih konstrukcija manje od 0,30 mm
za neagresivne sredine, a ispod 0,10 mm za agresivne sredine
- kada pri ispitivanju nije dolo do nikakvih oteenja konstrukcije.

3.1

Mjerenje pomaka

Pomaci su najvaniji parametri koje mjerimo pri statikom optereenju

konstrukcije. To je razmak neke toke na konstrukciji izmeu neoptereenog i
optereenog stanja. Pri tome treba razlikovati pomak od progiba. Pomak
ukljuuje i pomake oslonaca, a progibi se dobiju njihovim iskljuivanjem (vidi
sliku 2).
2xZ

2xP
R

2xZ

2xP

3
i

ai
l /2

u1

l /2

u3

ui
wi

w2

u2

Slika 2. Pomaci grede s popustljivim osloncima

Tako se prema slici 2 iz izmjerenih pomaka u1, u3, u2 i ui odrede progibi prema
izrazima (1) i (2).
l  a1
l
u1  u 3
u2 
2

wi

ui  u3  u1  u3 

(1)

w2

wl / 2

(2)

wmax

Za mjerenje pomaka mogu se koristiti mehaniki, elektriki, optiki, laserski i

drugi ureaji. Mikroure (slika 3) spadaju u mehanika osjetila i slue za
mjerenje apsolutnih pomaka veliine 0 100 mm, a tonost im je 1/100 mm.

Slika 3. Mikroure tonosti 1/100 mm

Simpozij o inenjerskoj geodeziji / SIG2007

111

Induktivna osjetila za mjerenje pomaka LVDT (Linear Variable Differential

Transformer) spadaju u elektrina osjetila koja imaju izlazni napon u voltima
(V). Ovo osjetilo zahtijeva napajanje elektrinom energijom, najee
istosmjernom, niskog napona do 24 V. Taj se napon konvertira u izmjenini,
dolazi do primarne zavojnice i inducira na sekundarne zavojnice pri pomicanju
jezgre. Inducirani napon se pretvara u istosmjerni koji je linearan s pomakom
jezgre. Veza izmeu pomaka i izlaznog napona se zove osjetljivost instrumenta
i izraava se u mV/mm. Shema rada LVDT-a prikazana je na slici 4, a nekoliko
vrsta induktivnih osjetila na slici 5.

Slika 4. Princip rada LVDT-a

Slika 5. Nekoliko vrsta LVDT-a

Metoda modificiranog preciznog geometrijskog nivelmana je najei nain

mjerenja vertikalnih pomaka na terenu pri statikom ispitivanju veih graevina
(mostovi, brane, tornjevi i sl.). Pomaci se mjere preciznim nivelirima razliitih
tipova.

Osim geometrijskog, pomaci se danas sve vie mjere metodom

trigonometrijskog nivelmana. U novije vrijeme, tamo gdje se oekuju relativno
veliki pomaci, koriste se i satelitske metode - GPS. GPS se bazira na
odreivanju prostornih koordinata x, y i z pojedinih toaka na konstrukciji
pomou vie umjetnih satelita koji krue orbitom Zemlje. Rezultati GPS-om
mjerenja horizontalnih pomaka vrha stupa mosta 'Dr. Franje Tumana' u
Dubrovniku prikazan je na slici 6.
REFE
BETN

displacement : layout plan

1000 : 1
0

50

100 m

METL

F4 = 5,3 cm
F3 = 3,6 cm
F4' = 2,4 cm
STUP

Slika 6. Horizontalni pomaci vrha stupa mosta 'Dr. Franjo Tuman' u Dubrovniku

112

Symposium on Engineering Geodesy / SIG2007

3.2

Mjerenje kutova zaokreta

Osim pomaka ponekad je potrebno mjeriti i zaokrete pojedinih poprenih

presjeka na konstrukcijama. Za to se koriste instrumenti koji se nazivaju
klinometri. Mehaniki klinometar se sastoji od precizne libele i
mikrometarskog vijka (slika 7), a elektrini klinometri imaju naponski izlaz u
voltima (V) linearno povezan s zaokretom (slika 8).

Slika 7. Mehaniki klinometar

3.3

Slika 8. Elektrini klinometar

Mjerenje deformacija

Pri statikom optereenju konstrukcije toke se pomiu u prostoru i tvore polje

pomaka, ali se i meusobno razmiu odnosno pribliavaju ili udaljavaju. Pojam
udaljavanja ili pribliavanja dviju bliskih toaka na konstrukciji tijekom
optereenja zove se deformacija. Ako su se toke meusobno udaljile nastala je
deformacija rastezanja ili vlaka i oznaava se "+", a ako su se pribliile nastala
je deformacija stezanja ili tlaka, a oznaava se se "". Tako se govori o tlanoj
ili vlanoj deformaciji. Razmak izmeu dviju fiksiranih toaka A i B zove se
baza i oznaava se sa l0 (slika 9). Deformacije se mogu mjeriti tako da se mjeri
promjena razmaka izmeu dviju oznaenih toaka na konstrukciji ( 'l ).
Instrumenti pomou kojih se mjere deformacije zovu se tenzometri. Na temelju
podatka o osjetljivosti (O) tenzometra i promjene udaljenosti dviju toaka
dobiva odgovarajua relativna deformacija ( H ):
A

lo

B'

'l

'l

'
( Pmm)
O

'l
1000 ()
lo

(3)

Slika 9. Princip rada tenzometra

Naprezanja se onda raunaju iz izmjerenih deformacija pomou poznatih izraza

koji povezuju deformacije i naprezanja tzv. Hookeov zakon.
Tenzometri se dijele na: mehanike (slika 10a), optike, akustike,
elektromehanike, elektrootporne, induktivne LVDT (slika 10b), kapacitivne i
potenciometarske. Prilikom izbora odgovarajueg tenzometra treba paziti da se
uskladi mjerno podruje tenzometra s deformacijom koja se oekuje na
konstrukciji. Vaan podatak nekog tenzometra je njegova osjetljivost. Kod

Simpozij o inenjerskoj geodeziji / SIG2007

113

mehanikih tenzometara to je vezano uz uveanje, a kod elektrinih na

rezoluciju. To je najmanji podatak koji se na tenzometru ita.
a)

b)

Slika 10. Tenzometri za mjerenje deformacija: a) prijenosni komparator b) LVDT

4 DINAMIKO ISPITIVANJE
Svrha dinamikih ispitivanja je verifikacija razliitih modela teorijske
dinamike analize putem odreivanja opeg dinamikog odgovora
konstrukcijskog sustava na dinamiko optereenje (slika 11). Karakteristike
konstrukcije iskazuju se kroz osnovne dinamike parametre: frekvencije
odnosno periode, modalne oblike titranja, koeficijente priguenja i dinamike
koeficijente. Eksperimentalno odreivanje dinamikih parametara konstrukcije
temelji se na analizi registriranih funkcija pobude i odgovora sistema u
vremenskoj i frekventnoj domeni. Odreivanje tih parametara uveliko ovisi o
dinamikom optereenju (uneenoj pobudi) konstrukcije.
Dinamika optereenja (pobude) se dijele na deterministika (periodina i
neperiodina) i stohastika (stacionarna i nestacionarna). Pobuda stohastikog
karaktera generira se npr. prometnim optereenjem, vjetrom ili potresom.
Odgovor konstrukcije na ulaznu funkciju pobude stohastikog karaktera
registrira se funkcijom odgovora konstrukcije u vremenskoj i frekventnoj
domeni.
x=2842mV,o=-2911mV,xo=-5753mV

V
5

dB
0
o

4
3
2

-10

-20

-30

-1

-40

-2

-50

-3

o=2208mHz, A=1,78dB x=6488mHz, A=-8,08dB

x

-60

-4
-5
0

4
5
6
26Jun2005 11:41

s
10

-70
0

Hz
5

10

15

20

25

Slika 11. Zapisi odgovora konstrukcije u vremenskoj i frekventnoj domeni

Analizom registriranih odgovora konstrukcije odreuju se vrijednosti

frekvencija i perioda osnovnih modalnih oblika titranja te logaritamskog
dekrementa priguenja za svaki modalni oblik. Vrijednosti tih dinamikih
parametara ine referentne vrijednosti u centralnoj bazi podataka dinamikih
parametara kao osnove za ocjenu realnog stanja konstrukcije.

114

Symposium on Engineering Geodesy / SIG2007

Za prikupljanje podataka pri dinamikim ispitivanjima konstrukcija u dananje

vrijeme se najvie koriste elektrini senzori i to: akcelerometri (za mjerenje
ubrzanja), brzinomjeri (za mjerenje brzine), vibrometri (za mjerenje pomaka) i
mikrofoni (za mjerenje jaine zvuka).

5 PRIMJER STATIKOG ISPITIVANJA MOSTA

Nakon obnove, u Domovinskom ratu sruenog Maslenikog mosta, provedeno
je ispitivanje statikim i dinamikim optereenjem (slike 12 i 13). Ovdje e se
prikazati dio rezultata tih ispitivanja i usporedba s teorijskim (slike 14, 15 i 16).
a)

b)

Slika 12. Masleniki most nakon obnove za vrijeme statikog ispitivanja

1

1 2

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

33

35 (A i B)

3'

1 2

2'

Slika 13. Uzduna dispozicija mosta s poprenim presjecima mjerenja deformacija i

tokama za mjerenje pomaka
14. faza

16. faza
experimental
theoretical

Slika 14. Rezultati izmjerenih pomaka na luku i usporedba s teorijskim

3
2

Displacement (mm)

0
-1

B
2

C
4

D
5

-2

2. faza

-3
-4
-5
-6

EXPERIMENTAL
THEORETICAL

-7

Slika 15. Rezultati izmjerenih pomaka na kolnikoj konstrukciji i usporedba s teorijskim

Simpozij o inenjerskoj geodeziji / SIG2007

115

2,0
1,6
1,2

Brzina kamiona v=40 km/h

(zapis iznad stupa F)

2,0

Zapis nakon koenja kamionom iznad stupa K

1,6
1,2

0,8

0,8

0,4

0,4

0,0

0,0

-0,4

-0,4
-0,8

-0,8

-1,2

-1,2

Dinamiki pomak: y din 40

-1,6

-2,0
5,0

7,5

10,0

12,5

15,0

17,5

2 , 495 0 ,5
20,0

22,5

1, 23 mm
25,0

27,5

s
30,0

Logaritamski dekrement priguenja:

-1,6
-2,0
10,0

12,5

15,0

y
1
ln 1
n 1
yn

17,5

20,0

22,5

1385
1
ln
4 1
413
25,0

27,5

30,0

0,303
32,5

s
35,0

Slika 16. Zapisi dinamikog ispitivanja u vremenskoj domeni

6 ZAKLJUAK
Sve znaajnije graevinske konstrukcije moraju se podvrgnuti probnom
ispitivanju prije putanja u eksploataciju. Ono se provodi statikim i
dinamikim ispitivanjima pri emu se mjere pomaci, deformacije i odreuju
osnovni dinamiki parametri. Rezultati ispitivanja se usporeuju s teorijskim i
nakon toga daje se konaan zakljuak o stabilnosti i sigurnosti konstrukcije za
preuzimanje projektom predvienog optereenja.

LITERATURA
Bendat, J.S., Piersol, A.G. (1980): Engineering Applications of Correlation and
Spectral Analysis, John Wiley & Sons, New York.
Vukoti, R. (1992): Ispitivanje konstrukcija, Graevinska knjiga, Beograd.
Herceg, Lj., Rak, M., Krolo, J. (1994): Primjena bezrazornih ispitivanja na
graevinskim konstrukcijama, Meunarodno savjetovanje, Zbornik radova,
HDKBR (ur. Vjera Krstelj, Opatija, 16.-17. lipnja 1994.
Rak, M., Krolo, J., alogovi, V., Damjanovi, D. (2005): Izvjee o probnom
ispitivanju Mosta Maslenica, Graevinski fakultet, Zagreb.

STATICAL AND DYNAMICAL TESTING OF THE

STRUCTURES
Summary. Paper presents tasks, objectives, types and methods of statical and
dynamical testing of structures. Various procedures and instruments for displacement
measurement, measurement of inclination angle, strain measurement and dynamical
parameters determination are described. Results of statical and dynamical testing are
shown on example of renewed old 'Maslenica Bridge'.
Key words: testing of the structures, displacement, strain, dynamic parameters, real
structural condition

116

Symposium on Engineering Geodesy / SIG2007