pridjevi

PRIDJEVI ili ADJEKTIVI

Promjenjive vrste rijei koje pridijevamo imenicama da bismo oznaili neko njihovo
svojstvo.

OPISNE ili KVALITATIVNE

- izriu svojstvo (kakvou)
imenice
(kakav, kakva, kakvo)
kakvo je to?
pravi, izvorni pridjevi
dobar, zanimljiv, lak, sladak

GRADIVNI ili MATERIJALNI

- izriu grau onoga to imenica
imenuje
od ega je to?
izvedeni pridjevi
drven, zlatan, kamen, metalan

POSVOJNI ili POSESIVNI

- izriu pripadanje ili svojinu
(-ov/-ev, -in, -ski, -ji, -ni, -nji, - sni, -vi,
-ni)
ije je to?
izvedeni pridjevi
bratov, kraljev, rijeni, seoski, majin

Pridjevi se po znaenju mogu podijeliti na OPISNE i ODNOSNE (relacijske).

ODNOSNI pokazuju svojstva koja jedna imenica ima u odnosu na drugu. Skupini odnosnih
pridjeva pripadaju:
posvojni (pokazuju pripadnost): bratov, hrvatski, djeji
gradivni (pokazuju grau): staklen, bronan, voden
neki opisni pridjevi (oni koji izriu prostor i vrijeme): prednji, gornji, sutranji, budui
Pridjevi uvijek imaju sva tri roda jer se podudaraju s imenicom u rodu, broju i padeu, i
potpunu deklinaciju
Po uporabi razlikujemo: NEODREENE i ODREENE PRIDJEVE odreenost i
neodreenost izrie se samo opisnim i gradivnim pridjevima, posvojni su pridjevi uvijek
odreeni po svom znaenju. Imaju i razliitu deklinaciju.
NEODREENI PRIDJEVI (otar)
kakav?
- rabe se kad nam je neto prvi put spomenuto,
neodreeno, nepoznato

otar no
otra noa
otru nou
otar no
otri nou/otar nou/
(o) otru nou
(s) otrim noem

uporaba

a) kao dio imenskog predikata Krajolik je miran, Na rad nije teak,

Djeak tri bos po ulici.
b) kao dio genitiva svojstva
(kvalitativni genitiv) - On je ovjek otra
uma, mladi lijepa vladanja
c) posvojni pridjevi na -ov/-ev, -in bratov zadatak, sestrin savjet, uiteljev
primjer

vokativ neodreena
pridjeva jednak je
nominativu
inae su nastavci
imenice i neodreenog
pridjeva jednaki

- rabe se kad nam je imenski pojam uz koji stoji pridjev

otprije poznat, prije spomenut
DUGI NASTAVCI: -oga,
-omu:
a) kad pridjev ima funkciju
imenice (Mudrome je i jedno
oko dosta)
b) kad je pridjev iza imenice
(Ima u njega znanja
temeljnoga)
c) kad se nae vie pridjeva
ispred imenice prvi je obino
s duim nastavkom (po
staromu skliskom putu...)

N
G
D
A
V
L
I

otri no
otrog/a noa
otrom/u/e nou
otri no
otri nou
(o) otrom/u/e nou
(s) otrim noem

uporaba

N
G
D
A
V
L
I

ODREENI PRIDJEVI (otri)

koji?

a) uz pokaznu ili posvojnu zamjenicu moj dobri prijatelj, onaj otri no

b) kao dio vlastita imena - Ivan Grozni,
Novi Vinodolski, Karlo Veliki
c) u strunim terminima - jednojezini
rjenik
d) posvojni pridjevi na -ski, (-ki), -ji, -nji,
-nji, -sni, -ni, -vi - seoski, mlijeni, kuni,
mjesni
e) komparativi i superlativi

Preobrazba ili KONVERZIJA pridjeva u imenice - tzv. poimenieni pridjevi:

- opisni pridjevi koji su postali ope ili vlastite imenice (dobro, mlada, Jasna, Tihana)
- pridjevi koji su po znaenju imenice, ali imaju tvorbu pridjeva (Hrvatska, Novi, Zrinski)
- pridjevi u slubi imenice (Sutra nam mlada dolazi u goste, Je li se javio tvoj stari?)
* Vokativ neodreenog pridjeva: a) V odreenoga i neofreenog pridjeva = jednaki; b) neodreeni pridjev nema vokativ; c) u
neodreenom pridjevu vokativ jednak nominativu (imenica se sklanja prema pravilima)

pridjevi

STUPNJEVANJE ili KOMPARACIJA PRIDJEVA

- samo opisni (kvalitativni) pridjevi
- iznimno se mogu kompariratui i gradivni i posvojni pridjevi, ali samo u prenesenom znaenju

POZITIV
oznaka svojstva jednog bia ili
predmeta

K
O
M
P
A
R
A
T
I
V

KOMPARATIV (-i, -ji, -iji)

SUPERLATIV (naj+komp.)

usporedba dva bia, predmeta, pojave

usporedba najmanje tri predmeta,

pojave, bia - svojstvo izraeno u
najveoj mjeri

komparacije nemaju (osim ako nisu u prenesenom znaenju) pridjevi apsolutnog znaenja:
gol, bos, nijem, cio, mrtav, pokojan, tu, slijep i dr.
nepravilnu komparaciju imaju pridjevi:
-i
samo tri pridjeva: lak, lijep,
dobar bolji;
malen manji;
dug dulji
mek
zao gori;
velik vei;
(ali i dug dui)
- veina jednoslonih pridjeva s
- neki takvi pridjevi tvore komparativ nastavkom -iji
dugosilaznim naglaskom: mlad, grub, vru, kos, pust, slan(slaniji i slanji), svet, stran, tur,
kriv, skup
lijen...
- nekoliko jednoslonih pridjeva kratkog
- mrk - mri i mrkiji,
-ji
akcenta (strog, tih...)
- ist - ii i istiji
- pridjev gorak ne gubi -ak nego nepostojano a
- dvosloni pridjevi na -ak, -ek, -ok,
-eo/io (el/il) (plitak, irok, dalek, debeo,
pretio)
-iji

gori
- gibak, krepak + iji gipkiji, krepkiji (i krepi)
- mrzak mrskiji/mri

- jednosloni pridjevi kratkog akcenta (star, vjet, strm, stran, ran)

- vokalizirani pridjevi. mio, zreo, vreo, truo
- dvosloni, trosloni i viesloni pridjevi: bistar, sposoban, gladan,
vrijedan

GLASOVNE PROMJENE
- nepostojano a
- jotacija (katkad i epenteza)
- kraenje korijenskog sloga ijeje

bijesan bjesniji/bjenji