Zakon o arhivskom gradivu i arhivima

I. OPE ODREDBE
lanak 1.
Ovim se Zakonom ureuju: zatita i uvjeti koritenja, uvanje, uporaba i obrada arhivskoga
gradiva, javna arhivska sluba, te nadlenosti i zadae arhiva.
lanak 2.
Arhivsko je gradivo od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zatitu.
Arhivsko i registraturno gradivo zatieno je bez obzira na to u ijem je vlasnitvu ili posjedu,
odnosno kod koga se nalazi, te je li registrirano ili evidentirano.
Na zatitu arhivskoga gradiva primjenjuju se i propisi o zatiti kulturnih dobara.
lanak 3.
Arhivsko su gradivo zapisi ili dokumenti koji su nastali djelovanjem pravnih ili fizikih osoba u
obavljanju njihove djelatnosti, a od trajnog su znaenja za kulturu, povijest i druge znanosti, bez
obzira na mjesto i vrijeme njihova nastanka, neovisno o obliku i tvarnom nosau na kojem su
sauvani.
Zapisi ili dokumenti poglavito su spisi, isprave, pomone uredske i poslovne knjige, kartoteke,
karte, nacrti, crtei, plakati, tiskovnice, slikopisi, pokretne slike (filmovi i videozapisi), zvuni
zapisi, mikrooblici, strojnoitljivi zapisi, datoteke, ukljuujui i programe i pomagala za njihovo
koritenje.
Arhivsko gradivo nastaje odabiranjem iz registraturnoga gradiva.
Registraturno gradivo jest cjelina zapisa ili dokumenata nastalih ili primljenih djelovanjem i radom
pojedine pravne ili fizike osobe.
Registraturno gradivo smatra se arhivskim gradivom u nastajanju, te se glede njegove zatite
primjenjuju odredbe ovoga Zakona i drugih propisa koji se odnose na arhivsko gradivo.
Imateljima arhivskoga i registraturnoga gradiva smatraju se pravne i fizike osobe koje su vlasnici
ili posjednici gradiva, koje njime upravljaju ili ga dre s bilo kojega naslova.

Stvarateljima arhivskoga i registraturnoga gradiva smatraju se pravne ili fizike osobe ijim
djelovanjem i radom ono nastaje.
Arhivi su ustanove za uvanje, zatitu, obradu i koritenje arhivskoga gradiva koje mogu biti
javne i privatne.
Pismohrana je ustrojstvena jedinica u kojoj se odlae i uva arhivsko, odnosno registraturno
gradivo do predaje nadlenom arhivu.
Odabiranje arhivskog gradiva je postupak kojim se iz registraturnog gradiva na temelju utvrenih
propisa odabire arhivsko gradivo.
lanak 4.
Arhivsko gradivo nastalo djelovanjem i radom pojedine pravne ili fizike osobe ini cjelinu
(arhivski fond) i u naelu se ne moe dijeliti.
Registraturno gradivo moe se dijeliti ili spajati zbog promjene unutarnjeg ustrojstva stvaratelja,
prenoenja dijela ili svih njegovih poslova na drugog stvaratelja, zbog preuzimanja dijela ili svih
poslova drugog stvaratelja, a uz prethodno pribavljeno miljenje nadlenoga dravnog arhiva.
Tijelo ili osoba koja donosi odluku o podjeli ili spajanju registraturnoga gradiva duna je utvrditi
imatelja za svaki dio ovako podijeljenoga ili spojenoga gradiva.
U sluaju sumnje je li neko gradivo arhivsko, muzejsko ili knjinino, odluuje ministar kulture.

II. JAVNO ARHIVSKO I REGISTRATURNO GRADIVO

lanak 5.
Javnim arhivskim ili registraturnim gradivom smatra se gradivo nastalo djelovanjem i radom tijela
dravne vlasti, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, javnih ustanova i javnih poduzea,
trgovakih drutava koja su nastala iz bivih javnih poduzea, javnih biljenika i drugih osoba
koje obavljaju javnu slubu ili imaju javne ovlasti (dalje: stvaratelji javnoga arhivskog i
registraturnog gradiva).
Stvaratelji javnoga arhivskog i registraturnoga gradiva duni su o svom osnivanju, te o promjeni
statusa i ustrojstva izvijestiti nadleni dravni arhiv radi davanja miljenja o postupanju s
gradivom.

Nadleni dravni arhiv utvruje popis stvaratelja i imatelja javnoga arhivskog i registraturnoga
gradiva na podruju svoga djelovanja.
lanak 6.
Javno arhivsko i registraturno gradivo je neotuivo.
1. Obveze stvaratelja i imatelja
lanak 7.
Stvaratelji i imatelji javnoga arhivskog i registraturnoga gradiva duni su:
- savjesno ga uvati u sreenom stanju i osiguravati od oteenja do predaje nadlenom arhivu,
- dostavljati na zahtjev nadlenoga dravnog arhiva popis gradiva i javljati sve promjene u svezi s
njim,
- pribavljati miljenje nadlenoga dravnog arhiva prije poduzimanja mjera koje se odnose na
njihovo gradivo,
- redovito odabirati arhivsko gradivo iz registraturnoga gradiva,
- omoguiti ovlatenim djelatnicima nadlenoga dravnog arhiva obavljanje strunog nadzora nad
uvanjem njihova gradiva,
- pridravati se uputa nadlenoga dravnog arhiva glede zatite gradiva.
Stvaratelji i imatelji javnoga registraturnoga gradiva duni su, i nakon to je arhivsko gradivo
odabrano, osigurati uvanje onoga registraturnog gradiva u kojemu jo nisu protekli rokovi
uvanja.
lanak 8.
Stvaratelji i imatelji javnoga arhivskog i registraturnoga gradiva obvezni su osigurati primjeren
prostor i opremu za smjetaj i zatitu gradiva.
Stvaratelji i imatelji javnoga arhivskog i registraturnoga gradiva duni su odrediti djelatnika
odgovornoga za rad pismohrane, a po potrebi i djelatnika u pismohrani.
Djelatnici u pismohrani moraju imati najmanje srednju strunu spremu i poloen struni ispit za
djelatnika u pismohranama.

Ministar kulture donosi na prijedlog Hrvatskoga dravnog arhiva Pravilnik o zatiti i uvanju
arhivskoga i registraturnoga gradiva izvan arhiva i Pravilnik o strunom usavravanju i provjeri
strune osposobljenosti djelatnika u pismohranama.
lanak 9.
Ako imatelj javnoga arhivskog i registraturnog gradiva uva gradivo nemarno ili nestruno, te
postoji opasnost da ono bude oteeno ili uniteno, nadleni e mu dravni arhiv rjeenjem
naloiti da u ostavljenom roku provede mjere njegova sreivanja, popisivanja ili tvarne zatite.
Ako istekom ostavljenoga roka imatelj ne provede naloene mjere, to e rjeenje izvriti nadleni
dravni arhiv na troak imatelja.
Protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka, alba se podnosi Ministarstvu kulture. alba ne odgaa
izvrenje rjeenja.
lanak 10.
Tijelo koje donese odluku o prestanku rada stvaratelja, odnosno imatelja javnoga arhivskog i
registraturnoga gradiva, duno je odrediti novu pravnu osobu kao imatelja toga gradiva ili donijeti
odluku o predaji gradiva nadlenom arhivu.
Tijelo, iz stavka 1. ovoga lanka, duno je obavijestiti nadleni dravni arhiv o novom smjetaju
gradiva.
2. Odabiranje
lanak 11.
Stvaratelji i imatelji javnoga registraturnog gradiva redovito, po isteku roka za uvanje odreene
vrste gradiva, odabiru iz njega arhivsko gradivo, prema uputama i uz odobrenje nadlenog
arhiva.
Odabiranje se obavlja prema popisima to ih utvruju nadleni arhiv i imatelj.
lanak 12.
Postupak odabiranja arhivskoga gradiva, kao i potanji propisi o mjerilima, nainu vrednovanja,
izradi popisa gradiva s rokovima uvanja, redovnom provoenju i postupku odabiranja, utvruju
se posebnim pravilnikom to ga donosi ministar kulture na prijedlog Hrvatskoga dravnog arhiva.
lanak 13.

Stvaratelji i imatelji duni su, nakon odabiranja, unititi neodabrano (izlueno) registraturno
gradivo kojemu su protekli rokovi uvanja. Pri unitavanju moraju se poduzeti mjere zatite
tajnosti podataka koji bi mogli povrijediti javni probitak ili probitak graana.
3. Predaja arhivskoga gradiva arhivu
lanak 14.
Javno arhivsko gradivo predaje se nadlenom arhivu u roku koji u pravilu ne moe biti dulji od 30
godina od njegova nastanka.
Prije predaje nadlenom arhivu, stvaratelji, odnosno imatelji, duni su obaviti odabiranje i
sreivanje gradiva.
Gradivo se moe predati nadlenom arhivu i prije isteka roka iz stavka 1. ovoga lanka, ako se o
tome sporazume imatelj i nadleni arhiv, ili ako je to nuno radi zatite gradiva.
Ako je gradivo i nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga lanka potrebno u redovitom poslovanju,
stvaratelj e, odnosno imatelj, i nadleni arhiv, utvrditi popis takvoga gradiva i odrediti rok u kojem
e se ono predati arhivu.
Obveza predaje odnosi se i na gradivo koje sadri osobne podatke, kao i gradivo za koje je
utvren stupanj tajnosti odreen zakonom ili opim propisima o uvanju tajnosti. Prigodom
predaje arhivu, takvo se gradivo obvezno posebno oznauje u popisu i navodi se rok dostupnosti
javnosti.
lanak 15.
Stvaratelji i imatelji javnoga arhivskog i registraturnoga gradiva duni su ga predati nadlenom
arhivu u izvorniku, sreeno, oznaeno, popisano, u zaokruenim cjelinama te tehniki
opremljeno, u skladu s Pravilnikom o predaji arhivskoga gradiva arhivima.
Pravilnik o predaji arhivskoga gradiva arhivima donosi ministar kulture na prijedlog Hrvatskog
dravnog arhiva.
Arhiv e preuzeti gradivo i ako nisu zadovoljeni uvjeti iz ovoga lanka, ako je to nuno radi zatite
i spaavanja gradiva od oteenja ili unitenja.
Trokove predaje, ukljuujui sreivanje i izradu popisa, ukoliko ono nije ranije provedeno, snosi
imatelj arhivskoga gradiva.
lanak 16.

Proizvoai filmova namijenjenih javnome prikazivanju, bez obzira u kojoj su tehnici filmovi
snimljeni, duni su u prvoj godini prikazivanja filma predati Hrvatskom dravnom arhivu jednu
nekoritenu kopiju svakoga proizvedenog filma s odgovarajuom dokumentacijom (scenarij,
knjiga snimanja, ispis dijaloga, plakat i izbor fotografija).
Godinu dana nakon snimanja filma proizvoa je obvezan predati na trajno uvanje izvorno
gradivo snimljenoga filma (originalni negativi slike i tona).
Uvoznici filmova obvezni su po isteku licence filma predati Hrvatskom dravnom arhivu najbolju
kopiju svakoga filma, uvezenoga za javno prikazivanje.
Uvoznici videokazeta obvezni su predati Hrvatskom dravnom arhivu na trajno uvanje po jednu
kopiju svakoga uvezenog filma.
lanak 17.
Ako osoba iz lanka 15. i 16. ovoga Zakona ne ispuni utvrene obveze, nadleni arhiv donijet e
rjeenje o odabiranju, sreivanju i predaji gradiva i izvriti ga na troak imatelja.
Protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka alba se podnosi Ministarstvu kulture. alba ne odgaa
izvrenje rjeenja.
4. Koritenje javnoga arhivskog gradiva u arhivima
lanak 18.
Pravo na koritenje javnoga arhivskog gradiva imaju svi korisnici pod jednakim uvjetima.
lanak 19.
Javno arhivsko gradivo u arhivima daje se na koritenje u slubene svrhe, za znanstveno
istraivanje i u publicistike svrhe, za potrebe nastave, za izlobe i objavljivanje, radi ostvarenja ili
zatite osobnih prava i u druge opravdane svrhe.
Na koritenje privatnoga arhivskog gradiva u arhivima primjenjuju se odredbe o koritenju
javnoga arhivskog gradiva, ako zakonom ili drugim propisom nije drukije ureeno ili ako nije
drukije utanaeno u ugovoru, odnosno ispravi o predaji gradiva arhivu.
lanak 20.
Javno arhivsko gradivo u pravilu je dostupno za koritenje 30 godina nakon nastanka.

Arhivsko je gradivo dostupno za koritenje i prije isteka roka od 30 godina, ako je od nastanka
namijenjeno javnosti ili ako to odobri stvaratelj.
Arhivsko i registraturno gradivo koje sadri podatke to se odnose na obranu, meunarodne
odnose i na poslove nacionalne sigurnosti, ukljuujui one za odravanje reda i mira, te na
gospodarske interese drave, a ijim bi objavljivanjem nastupile tetne posljedice za nacionalnu
sigurnost ili nacionalni interes Republike Hrvatske, dostupno je za koritenje po isteku od 50
godina od njegova nastanka, ako posebnim propisom nije drukije odreeno.
lanak 21.
Javno arhivsko gradivo koje se odnosi na osobne podatke (matice, lijenika dokumentacija,
osobni dosjei, sudski, porezni, financijski i sl.) dostupno je za koritenje 70 godina nakon svoga
nastanka, odnosno 100 godina od roenja osobe na koju se odnosi.
Arhivsko gradivo iz stavka 1. ovoga lanka moe se koristiti i prije predvienoga roka, ako je od
nastanka namijenjeno javnosti ili ako na to pristane osoba na koju se ono odnosi, odnosno njezin
brani drug, djeca ili roditelji poslije njezine smrti.
Kod predaje arhivu javnoga arhivskog gradiva navedenog u lanku 20. stavku 3. ovoga Zakona i
u stavku 1. ovoga lanka, u primopredajnom se zapisniku obvezno utvruju rokovi dostupnosti.

1708 rijei

Preuzeto sa: http://www.zakon.hr/z/373/Zakon-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima