1.Definiraj pojam grafike industrije!

Grafika industrija je preraivaka industrija.Osnovna informacija koju prerauje jest informacija,a

preraivaki proces specifian je proces umnoavanja teksta i slike proces to ga po tradiciji
jednostavno nazivamo tisak. Grafika industrija preuzima ulogu komunikacijskog kanala, a takva
indirektna komuniciranja prisutna kod telekomunikacijske tehnike.
2.Koje djelatnosti obuhvaa grafika industrija?
a)tiskarsku,
b)izdavaku
c)novinsku
-novinska i izdavaka djelatnost su najneposrednije povezane s tiskarskom djelatnou i s njom su u
potpuno komplementarnom odnosu, to znai da one predstavljaju jedinstvenu reprodukcionu cjelinu.
3.Definiraj pojam grafikog proizvoda!
GRAFIKI PROIZVOD je proizvod koji je potpuno ili djelomino namijenjen informiranju, a proizveden je
grafikim tehnikama, grafikim bojama i na grafikim podlogama.
4.to su grafike tehnike?
Grafike tehnike su sve tehnike tiska kategorizirane u visoki, duboki, ploni i propusni tisak, kao i svi
proizvodi i poluproizvodi iz grafike pripreme (filmovi-fotoliti, slog, ...)
5.to su to grafike boje?
Grafike boje su posebne i specijalizirane u analogiji pojedinanih tehnika tiska, - boja za knjigotisak
(visoki tisak), boja za bakrotisak (duboki tisak), itd, ali su specijalizirane i za pojedine tiskovne podloge, sito boja (propusni tisak) za papir, sito boja za plastiku, ali su i specijalizirane u okviru zahtjeva ambalae,
- tisak ambalae za prehrambene proizvode itd.
6.to su grafike podloge?
Grafike podloge su razliite vrste papira, celofana, ljepenki, laminata, itd.
7.Nomenklatura grafikih proizvoda prema klasifikaciji Dravnog zavoda za statistiku?
1.Novine, asopisi, ..
2.Knjige i broure, ..
3.Jednobojni agitacioni i reklamni tisak
4.Jednobojni obrasci i trgovake knjige
5.Viebojni agitacioni i reklamni tisak
6.Viebojni obrasci i trgovake knjige
7.kolske i sline biljenice
8.Jednobojni tiskani omotni papir
9.Ostali jednobojni tiskani proizvodi
10.Ostali viebojni tiskani proizvodi
8.Koje su tri faze grafike proizvodnje?
Grafika se proizvodnja dijeli na tri glavne faze: PRIPREMU, TISAK I DORADU
9.Definiraj pripremu kao fazu!
Priprema (pre-press) obuhvaa sve radne postupke oko izrade tiskovne forme.
10.definiraj tisak kao fazu!
Tisak je specifian proces umnoavanja (industrijske reprodukcije) u kojem nastaje vei broj identinih
proizvoda (otisaka ili primjeraka).
11.definiraj doradu kao fazu!
Dorada je zavrna proizvodnja (finalizacija) u kojoj grafiki proizvod dobiva svoj konani oblik. Otisnuti arci
se savijaju, sabiru i ivanjem spajaju u knjini blok; na kraju se obraeni knjini blok spaja s knjinim
koricama.

12.Definiraj pojam grafikog dizajna-oblikovanja!

GRAFIKI DIZAJN OBLIKOVANJEObjedinjuje autorov sadraj i izdavake zahtjeve u novu cjelinu posredovanu tehnikom u grafiki
proizvod.Dizajner osmiljava novu cjelinu kombinacijom strukturalnih elemenata grafikog medija (pismo,
slika, papir) i izborom grafike tehnologijeKompetencija u procesu pripreme i dizajniranja osjetljivi,
mogue nesuglasice na strunom polju vizualnog oblikovanja usklaenost optikih teina dodavanjem ili
oduzimanjem nekog elementa strukture, MOGUE INTERVENCUJE - u procesu grafike pripreme
dizajnira se izvorni sadraj.
13.Godina postanka tiskarstva?
Kao datum postanka tiskarstva neprijeporno vrijedi 1450. godina u kojoj je Johannes Gutenberg u Mainzu
zavrio tisak svoje Biblije s 42 retka.
14.Prva hrvatska tiskana knjiga(naziv knjige i godina tiska)?
Prva hrvatska tiskana knjiga jest glagoljicom tiskan Misal po zakonu rimskoga dvora. Tiskanje je dovreno
22. veljae 1483. godine.
15.to je to litografija?
tiskovni postupak litografiju (kamenotisak).Tiskovna povrina kod ovog postupka praktiki poiva u istoj
ravnini sa slobodnom povrinom.Razlika izmeu tiskovne i slobodne povrine, koja je inae kod visokog i
dubokog tiska postignuta razlikom u razini, tj. reljefom, ovdje je nadomjetena razliitim afinitetom prema
tiskarskoj boji, odnosno prema vodi; tiskovni se postupak zasniva na natagonizmu izmeu masnih
supstanci i vode.
16.Koja su etri inovativna vala u grafikoj tehnologiji?
prvi val-obiljeen pronalaskom slagaeg stroja i to se razdoblje protee od kraja 19. stoljea do sredine
naeg stoljea.
Drugi val inovacija donio nam je u ezdesetim godinama fotoslagae ureaje, prva raunala s
programima za dijeljenje rijei i programima za isljuivanje redaka, te prve skenere za analognu
reprodukciju viebojnih slika.
Trei val karakterizraju integrirani sustavi koji svojom brojnou i arenilom standarda jo i danas
dominiraju scenom grafike tehnologije.
etvrti val obiljeen je primjenom industrijskih standarda koji su nastali u drugim industrijskim granama,
svemirskim istraivanjima i telekomunikacijskoj tehnici.
Primjena osobnih raunala na tom podruju samo je jedno od vanjskih obiljeja tog zbivanja, a stvarne su
promjene dalekosenije.
17.Definicija pisma u irem smislu?
Pismo u irem smislu svaki sustav vidljivih oblika (crtea, simbola, znakova i njihovih kombinacija) svjesno
proizvedenih s ciljem memoriranja (uvanja zapisa za dulje vrijeme) i informiranja (svako novo itanje, ima
uinak obavjetavanja).
18.to su piktogrami?
zapisa priopenja u obliku pojednostavljenih stripova, uinjenih od shematskih sliica ljudi, ivotinja,
biljaka, predmeta, nastamba i slino, koji su nazvani piktogramima.
19.to je papirus i kada se koristio?
Papirus, papiru slian materijla za pisanje, upotrebljavan preteito u starom vijeku, a u Egiptu poznat od
najstarijih vremena, odakle je prenesen u Europu. S vremenom papirus poinje zamjenjivati pergament, a
potpuno nestaje iz upotrebe poetkom 11. stoljea. Poznati su papirusi pisani razliitim pismima
(egipatskim, koptskim, hebrejskim, arapskim i grkim).

20.to je pergament i kada se koristio?

Pergament pisai materijla koji se pravi od netavljenih oienih i kreom ivotinjskih koa (ovjih, kojih,
teleih). Upotreba pergamenta je zapoela u Egiptu i Aziji u 2. tisuljeu prije Krista. U 4. i 5. stoljeu u
Rimu i Carigradu pergament se za vrijedne rukopise bojio crvenom bojom. Nakon pronalaska tiskarskog
stroja pergament se i dalje upotrebljavao zbog svoje trajnosti, i to najee za izradu crkvenih i kolskih
knjiga.
21.Tri aspekta grafike pripreme?
Tehnoloki-pripremanja neke materije za proces u grafici
Ekonomski Nabava materijala, marketing, odreivanje kvalitete materijala...
Tehniki Obrada teksta i slike
22.Opii princip fotosloga!
Fotoslog-Radi na principu fotografije
Koriste se matrice ili pismovni diskovi za kreaciju tiskovnog sloga
Matrice ili stakleni diskovi sadre snimak svih znakova koji e se koristiti u slogu
dva razliita pristupa
- matrini redak sniman odjednom (linotype)
- snimanje pojedinanih slovnih znakova
(monotype)
23.Definiraj tisak(openito i u uem smislu)!
Openito:specifian postupak umnoavanja (tiskovni postupak) pomou prikladne tiskovne forme.
Ui smisao: faza grafike proizvodnje u kojoj se tiskovna forma dovodi u kontakt s papirom ili drugim
nositeljem tiska i djelovanjem sile prenosi boja s tiskovne forme na papir (tisak).
24.Definiraj otisak!
Otisak - slika koju tiskovna forma ostavlja na papiru (ili drugoj tiskovnoj formi) u uzajamnom dodiru a pod
djelovanjem pritiska. Radi se o prenoenju boje, koja je prethodno u jednolinom sloju nanesena na
tiskovnu povrinu forme - direktan tisak daje uvijek obrnutu (lateralno inverznu) sliku tiskovne forme, a
indirektan tisak daje otisak identian tiskovnoj formi.
25.Koje su osnovne tehnike tiska?
VISOKI TISAK-Knjigotisak, fleksotisak, leterset, drvorez, linorez, karton tisak
PLONI TISAK-Offsetni, litografski, svjetlotisak, dilitotisak, monotipija
DUBOKI TISAK-Bakrotisak, elini tisak, termografski tisak, tiflografski tisak, bakrorez, bakropis,
aquatinta, mezzotinta, suha igla
PROPUSNI TISAK-Sitotisak
26.to je to visoki tisak i koji su oblici visokog tiska?
VISOKI TISAK-Postupak koji se sastoji u izradi i otiskivanju tiskovne forme s povienom
(reljefnom,izboenom) tiskovnom povrinom.Glavni su mu predstavnici knjigotisak,novinski rotacioni tisak i
fleksografski tisak.Knjigotisak se slui tiskovnim formama koje mogu biti runi ili strojni slogovi, te klieji
izraeni rezbarenjem (gravurom).
Knjigotisak, fleksotisak, leterset, drvorez, linorez, karton tisak
27.to je to duboki tisak?
DUBOKI TISAK-Tiskovni postupak koji se sastoji u izradi i otiskivanju tiskovnih formi sa udubljenom
tiskovnom povrinom.Tiskovna je forma najee od bakra ili elika,pa su bakrotisak i elini tisak glavni
predstavnici dubokog tiska.Tiskovna se povrina izdubljuje bilo runo graviranjem (bakrorez), bilo
mehaniki jetkanjem (bakropis, heliogravura). Prije otiskivanja forma se obilno natopi bojom, koja se
zatim prikladnim nainom odstranjuje s izboenih tj. Slobodnih dijelova forme; boja, koja se zadrala u

udubljenjima prenosi se otiskivanjem na papir.

28.Oblici dubokog tiska.
DUBOKI TISAK-Bakrotisak, elini tisak, termografski tisak, tiflografski tisak, bakrorez, bakropis,
aquatinta, mezzotinta, suha igla
29.to je to ploni tisak i koji su oblici plonog tiska?
PLONI TISAK-Tiskovna povrina forme kod ovog postupka praktiki poiva u istoj ravnini sa slobodnom
povrinom. Razlika izmeu tiskovne i slobodne povrine, koja je inae kod visokog i dubokog tiska
postignuta razlikom u razini, tj. Reljefom, ovdje je nadomjetena razliitim afinitetom prema tiskarskoj boji,
odnosno prema vodi; drugim rijeima cijeli se tiskovni postupak zasniva na antagonizmu izmeu masnih
supstanci i vode.Predstavnik plonog tiska je kamenotisak (litografija)
Offsetni, litografski, svjetlotisak, dilitotisak, monotipija
30.to je to propusni tisak i koji su oblici propusnog tiska?
tisak pomou propusne mreice sline rasterskoj koja na odreenim mjestima propusti boju.
PROPUSNI TISAK-Sitotisak i ink-jet tisak
31.Osnovna podjela tiskarskih strojeva je prema naelu djelovanja pritiska:
tiskarske strojeve na naelu ploa o plou
tiskarske strojeve na naelu valjak o plou
tiskarske strojeve na naelu valjak o valjak
32.podjela tiskarskih strojeva uzima u obzir oblik papira na kojemu se tiska:
tiskarski strojevi za tisak na arcima
tiskarski strojevi za tisak na rolama
33.Podjelom prema nainu rada, tiskarski se strojevi djele na:
rune pree
poluautomatizirane strojeve
automatizirane strojeve
34.Kada je rije o mogunostima otiskivanja u boji:
jednobojnim tiskarskim strojevima
viebojnim tiskarskim strojevima
35.PRINT ON DEMAND (POD):
tiskarska tehnologija koja omoguuje da se cijela knjiga tiska u roku od svega nekoliko minuta
36.to je to Post-script?
-opisni jezik razvijen od Johna Warnocka
-omoguava opisivanje stranica,podrava interpretaciju rasterske grafike i beizirevih fontova.
37.TO je to Raster i vrste rastera?
-prozirna staklena ploa s tamnim vodoravnim i okomitim linijama koje se meusobno sijeku pod 90,
tvorei rastersku mreicu s malim prozirnim kvadratiima(bakrotiskarski, fini, gravirani, grubi, kontaktni,
kruni, linijski, pravokutni, zrnasti)
38.Rasterska reprodukcija-ralanjivanje vietonskih slika u siune rasterske tokice
39.Definicija tipografije.
Tipografija je vjetina u ponovljenom koritenju tipografskog materijala, svaki puta u skladu s postavljenim
ciljem, u rasporeivanju tipografskih slova na plohi na takav nain da tekst postaje itatelju to
pristupaniji.
40.Koji su tipografski elementi?

-tiskovni element
-skupina kao cijelina(rije,pismovni redak,skupina redaka)
-ploha
-linija
-slovo
41.to je ploha a to fromat kao tipografski elemenat?
Ploha-prostor u uem smislu.Mjerljiva i konkretno ograniena ploha nazvana format.
42.Vrste linija?
A)Ravne
Kose
Svinute
B)Jednoline
Nejednoline
C)Kontinuirana
Isprekidana
D)Zatvorena mirnoa, zasienost, vrstoa, strogost
Otvorena napetost, ivahnost
43.Slovni znakovi prema djelovanju?
a)Linearno djelovanje
b)Plono djelovanje
c)izmjenino djelovanje(preteito linearno,izrazito plono,izmjenino linearno i plono)
44.Rije s aspekta tipografskog oblikovanja?
Rije polazna toka tipografskog oblikovanja.Optiki je svaka rije definirana graninom bjelinom;
razmaci izmeu rijei raslanjuju pismovno tkivo (tekst) i ine ga razumljivim (itljivim); razmaci
dijele tekst na rijei nejednakih duina i poklanjaju mu ritam.Openito je razmak izmeu rijei
proporcionalan razmaku izmeu redova (proloku); jai proloak doputa i vei razmak izmeu
rijei i obrnuto.
45.to je ritam a to kontrast?
Kontrast je razlika i suprotnost, a ritam naizmjenino pojavljivanje takvih suprotnosti
U tipografiji su kontrast i ritmiko izmjenjivanje suprotnosti vano sredstvo za razbijanje monotonije i
stvaranje dinamike napetosti
46.O emu ovisi ritmiziranje u tipografskom oblikovanju?
Ritmiziranje u tipografskom oblikovanju jednim je dijelom podlono odreenim pravilima:
- zakonitostima govornog jezika,
- pravopisna pravila,
- mehanizam i tehnika itanja
47.Tri vrste ritmikog tipografskog oblikovanja?
Ritmike vrijednosti tipografskog oblikovanja, ovisno o mogunostima njihovog raspolaganja, dijelimo u tri
skupine:
a) konstantne ritmike vrijednosti
(na njih ne moemo utjecati)
b) varijabilne ritmike vrijednosti
(na njih moemo utjecati djelomino)
c) slobodno ritmiko oblikovanje
(svjesno oblikovane ritmike vrijednosti)
48.O emu ovise konstantne ritmike vrijednosti?
Konstantne ritmike vrijednosti zavisne su o:
- govornom jeziku

- pravopisnim pravilima
- transliteraciji (predoavanje govornih glasova
-grafikim znakovima slovima)
49.Koji su najvaniji ritmiki elementi pisma?
50.to je netipogenina rije?
Netipogenina rije je rije u kojoj se esto ponavljaju samo linearni ili samo ploni elementi, odnosno rije
u kojoj su nagomilani preteito ulazni ili preteito silazni potezi.
51.Odnos duine rijei i njezine frekvencije?
Duina rijei u obrnutoj je proporciji s njezinom frekvencijom: one najee rijei u pravilu su i
najkrae.
52.to su i koje su varijabilne ritmike vrijednosti?
-to su vrijednisti ritmiziranja koje mogu varirati od sluaja do sluaja
-razmak izmeu rijei
-razmjetaj bjelina
-prored
-raspored redaka
53.Koji su elementi slobodnog ritmikog oblikovanja?
-pismovna veliina
-format sloga
-format papira
-bijele plohe
54.Na kojoj udaljenosti ljudsko oko najbolje vidi slova?
Ljudsko oko najbolje vidi slova na udaljenosti oko 25-30 cm
55.Koji broj znakova po redku se preporua za idealnu itljivost?
Za idealnu itljivost slovnih znakova uzima se 52 znaka po retku. Razmak izmeu rijei je slovni
znak i ubraja se u tih 52 slova.
Za knjino itanje s udaljenosti oko 30 cm slova su najee veliine od 10 do 12 toaka.
56.to je format papira?
Format papira-Pod formatom papira podrazumijevamo:
- veliinu i
- meusobni odnos (proporcija).
Odreeni format papira gotovo je uvijek etverokutan. Sa stajalita geometrije list papira je ravna povrina
57.Definicija poetnog formata papira A0 u metarskom sustavu?
osnova dananjeg normiranog (DIN) formata papira (DIN je kratica, a znai Deutsche IndustrieNormen, nastala je 1921. u Njemakoj i mi se tim standardom i danas sluimo)
A0 (841 sa 1189 = 1 m2)
59.Koji je osnovni red a koji su dopunski redovi formata papira i u koje se razrede dijele?
Raspolavljanjem ili sastavljanjem dvaju standardnih formata dobivamo uvijek iste proporcije kod
svih razreda osnovnog reda A i dopunskih redova B, C i D. Svaki je red podijeljen na razrede od 0
do 12. Glavni red A je prioritetni i treba ga primijeniti prvenstveno, tj. Svuda gdje je to mogue bez
otpadaka. Dopunski red B namijenjen je da u sluaju potrebe zamijeni glavni red A. Jedna stranica
ishodnog formata iznosi mu tono 1000 mm (B0 = 1000 1414 mm). Oznaavanje bilo kojeg
standardnog formata obavlja se naznakom reda i razreda, npr. A4, B1, C3 i sl.
60.Koji su tipografski mjerni sustavi?
Tipografski mjerni sustavi

Didotov cicero (12 pt)

tipografska toka x 1,0699 = point (pica)
tipografska toka x 0,3759 = milimetar
tipografska toka x 0,0148 = inch
Angloameriki cicero (pica)
point x 0,9346 = pt Didot
point x 0,3514 = milimetar
point x 0,0138 = inch
Milimetar
milimetar x 2,846 = point (pica)
milimetar x 2,66 = pt (Didot)
milimetar x 0,0394 = inch
Inch
inch x 72,2891 = point (pica)
inch x 67,564 = pt Didot
inch x 25,4
= milimetar
61.Zbog ega je centrirani tekst manje itljiv?
Centrirani tekst je tee je itljiv zbog toga to se mijenjaju poetne pozicije linija, to zamara i tjera itatelja
da trai poetak svake linije,Numerirani i oznaeni tekst bi uvijek trebao biti lijevo poravnan za brzo
itanje.
Daje formalni izgled tekstu te se esto koristi u pozivnicama, potvrdama, brourama
Duge linije i viestruki odlomci su tee itljivi
62.Koji je preporuljiv odnos duine redka (linije ) i veliine fonta?
Uskladi duinu linije s veliinom pisma:
Dua linija vei font
Manja linija manji font
63.to je geometrijsko sredite a to optika sredina?
Ako na pravokutnoj plohi povuemo dvije dijagonale, na njihovom sjecitu dobijemo geometrijsko
sredite.Sredite koje oko doivljava kao pravo, nalazi se neto iznad geometrijskog sredita; to je
optika sredina
64.to je u tipografiji teite ili dominanta?
Teite ili dominanta je ili najvaniji dio teksta ili neki grafiki element koji slui privlaenju panje.
Prvi zadatak tipografije je ralanjivanje i rangiranje. Potrebno je jasno razlikovati ono to je vano u veoj
mjeri i ono to je sporedno
Prilikom vrednovanja pojedinih dijelova teksta, bilo bi dobro ako se zadovoljimo sa tri najvie etiri stupnja
65.Definiraj simetrino i asimetrino tipografsko oblikovanje.
Simetrino oblikovanje se pokorava sredinjoj osi (vertikalnom pravcu koji prolazi kroz geometrijsko
sredite plohe)
Asimetrino oblikovanje pokorava se nekoj pomaknutoj, decentraliziranoj (najee lijevoj ili desnoj) osi,
odnosno (u krajnjem sluaju) ne pokorava se nikakvoj osi
Simetrija sugerira statinost, sigurnost, ali i izvjesnu monotoniju
Asimetrija sugerira dinaminost i gibanje
66.Nabroji tipografske stilove.
-Klasini slog
-Historizirani
-Slobodni
-Ploni
-Uokvireni
-Zatvoreni
-Ekspresionistiki

-Konstruktivistiki
-Stolni
67.to je korektura?
Korektura pronalaenje i ispravljanje tiskarskih pogreaka u slogu:
itanje i oznaavanje pogreaka
Korigiranje ispravljanje pogreaka
68.Vrste korekturnih znakova s obzirom na njihovu poziciju s obzirom na njihovu poziciju u
odnosu na tekst?
-tekstualni
-rubni
69.to je itljivost?
ITLJIVOST-Najvanija osobina tipografije.Odnosi se na stupanj percepcije i ugodnosti itanja teksta
kroz due vrijeme.
70.Koji su elementi itljivosti?
a) Vrste pisama
b) Oblikovna jedinica
c) Bjelina izmeu slovnih znakova
d) Odnos veliine slova i duine retka
e) Rastavljanje rijei
f) Razmak izmeu rijei
g) Razmak izmeu redaka
h) Nepravilni oblici
71.to je pismovni rez?
-nain izvedbe pismovne slike tipografskog pisma-pismovni rez je odreena stilizacija nekog
pisma.
72.Vrste pismovnog reza?
Prema debljini reza
- njeni
- obini
- poludebeli
- debeli (krepki)
Prema irini reza:
- uski
- obini
- iroki rez
73.to je porodica pisama?
Porodica pisama - porodica nekog pisma sastoji se od svih rezova nekog odreenog pisma (npr.
pismo Futura u svim svojim rezovima ini pismovnu porodicu Futura)
74.Dvije osnove za podijelu (vrste) pisama?
-pisma se razlikuju po povijesnom kriteriju
-pisma se dijele prema optikim i geometrijskim karakteristikama
75.Vrste pisama prema povijesnoj osnovi.
Razlikujemo povijesno nekoliko vrsta pisama:
-slikovno
-pojmovno (logografsko),
-slogovno (pojmovno-silabiko)
-slovno (alfabet)

-tipografsko
76.to je slikovno pismo?
Slikovno pismo nastaje kada sliice dosegnu odreeni stupanj stilizacije, i kada se takav slikovni
pojam dogovorno poinje dosljedno upotrebljavati uvijek za isti pojam.
77.to su ideogrami?
simbolike sliice ideogrami.
78.to je to slogovno pismo?
Slogovno ili silabiko pismo-Kod slogovnog pisma svaki se znak odnosi na jedan gramatiki
slog.Slogovno pismo razvilo se tako da se znak za pojam (ideogram) ili rije (logogram) poeo
odnositi samo na prvi slog te rijei, ili se vie ideograma kratkih rijei slagalo zajedno da bi se dobilo
priblini fonetski sastav neke due rijei.
79.Nabroji minimalno 9 elemenata geometrije slova?
-Temeljni potez
-Poetna ili krovna crta
-Oblina
-Zavrna oblina
-Kvaica
-Poprena crta
-Ulazni potez (ascender)
-Silazni potez (descender)
-Zavrne crte (serifi)
-Ruke (arm)
-Popreni dio (bar)
-Stablo (stem)
-Popreni zavreci (cross stroke)
-Donji dio (tail)
-Gornji vrh (apex)
-Donji vrh (vertex)
-Uho (ear)
-Trn (spur)
80.Kako se definira i mjeri veliina pisma?
Veliina pisma (engl. size) je mjera koja esto moe stvarati none more poetnicima u radu s
tipografijom, jer razliita pisma iste veliine mogu zauzimati razliiti prostor.
To moe dovesti do sluaja da tekst sloen u dva razliita pisma zauzima razliitu povrinu, te da ima
razliitu visinu
81.Na koji tipografski element se odnosi posredno a na koji neposredno isticanje?
Slovo rije: neposredno isticanje
Odlomak: posredno isticanje
- nain poravnanja teksta
- uvlake
82.Podjela slovnih znakova?
Akcentirana slova
Kurentna slova
Verzalna slova
Brojke
Rimske brojke
Arapske brojke
Znakovi interpunkcije
Ostali znakovi

Ostali znakovi jesu paragraf (), zvjezdica (*), krii (+) i et-znak (&)
83.to su to akcentirana slova?
Naglaskom (akcentom) openito smatramo bilo kakav znak iznad ili ispod nekog slova (veinom
vokala), koji upuuje na pravilno izgovaranje ili naglaavanje
Neki od akcentiranih znakova:
Akut

Gravis

Trema

Cirkumfleks

Tilda

Sedij

84.Vrste neposrednog isticanja?

inicijal,verzalno pismo,kontrast
85.vrste posrednog isticanja:
poravnanje,uvlake,okviri
86.Naini horizontalnog poravnanja teksta?
etiri naina horizontalnog iskljuivanja (alignment):
lijevo
(align left)
desno
(align right)
sredina
(center)
puni format
(justified)
87.Vrste razmaka,bjelina izmeu slovnih znakova?
a) Linearno
b) Kerning
c) Tracking
d) Odnos veliine slova i duine retka(preraunske tablice)
e) Rastavljanje rijei
88.Pravila za oderivanje razmaka izmeu rijei.
-definira se kao slovni znak varijabilne irine
-najodgovorniji je za itljivost teksta jer se njime mijenja i podeava ritam itanja
-optimalni razmak izmeu rijei ovisi o duini rijei
Dva glavna pravila:
-razmak izmeu rijei trebao bi biti vei od onog izmeu pojedinih slova, a manji od onog izmeu pojedinih
redaka teksta
-razmak bi trebao biti jednak najeem slovnom znaku u tekstu
89.to je razmak izmeu redaka i kako se definira standardni razmak izmeu redaka?
Razmak izmeu redaka-razmak izmeu osnovnih pismovnih linija dva retka teksta
-veliina razmaka meu recima se obino mjeri u tipografskim tokama
-za standardni razmak se uzima 120% vrijednosti veliine koritenog pisma
90.to je glif(gliph)?
GLYPH predstavlja oblik znaka definiran je kao odreen oblik danog znaka na nain kakav se on i
prikazuje.
Znak (engl. Character) je apstraktna ideja slova, a glyph je njezin konkretni grafiki prikaz.
91.to je rasterizator?
RASTERIZER program za prevoenje outline fonta u bitmapirani font za prikaz na terminalima ili
linijskim pisaima generiranje bitmapiranog fonta

92.Vrste toaka za kreiranje oblika znaka?

a)toka krivulje
b)tangentna toka
c)toka vrha
93.Kakvi su to TrueType fontovi?
-Skalabilan, vektorski font
-Otvorene specifikacije
-Veliki broj fontova, slobodna izrada
-Bolje glaanje fonta
-Podrobne instrukcije ugraene u samom fontu (nepotreban jak interpreter)
-Sloenija izrada fonta
94.Objasni razliku izmeu jednostavnog,kompleksnog i sloenog glifa(glyph-a)?
-razlika im je u kompleksnosti ovojnice,o broju kontura koje ih sainjavaju
jednostavan-samo jedna kontura
kompleksni-dvije ili vie kontura
sloeni-kombinacija dva ili vie jednostavnih glifova
95.to je to clear type tehnologija?
Microsoft font rendering tehnologija (automatsko dovravanje ekranskog fonta)
Kvalitetan prikaz teksta na LCD laptop screens, Pocket PC screens, flat panel monitors
Pomou ClearType font tehnologije rijei na monitoru raunala izgledaju otro i jasno kao i na ispisu
papira
Najbolje rezultate daje na digitalnom LCD; kod flat panel displaya potreban je digitalni interface
96.to je unicode standard?
Unicode standard definira univerzalni set znakova.cilj je pruiti univerzalno kodiranje sadraja
obinog teksta, te na kraju pokriti sve jezike svijeta.Unicode sadri vei broj znakova pokrivajui
veinu trenutno koritenih pisama u svijetu. Sadri i dodatne znakove radi bolje suradnje sa
zastarjelim sustavima kodiranja, te znakove s kontrolnim funkcijamaZa razmjenu dokumenata i
podataka, Internet i www sve vie koriste HTML i XML.U mnogim sluajevima ti jezici omoguuju
iste ili sline osobine onima koje daje formatiranje znakova Unicode standarda
Koordinirano s ISO/IEC 10646 za bilo koji znak ili grupu znakova kojii se eli dodati u Unocode potrebna
je usuglaenost Unicode Consortium i ISO 10646
Unicode daje jedinstveni broj za svaki znak:
- bez obzira na platformu
- bez obzira na aplikaciju
- bez obzira na jezik
Obuhvaa oko 69.000 znakova
97.Koje su kodne stranice unutar WGL4?
WGL-Windows Glyph List
Podskup Unicode-622 znaka
Paneuropeanski set-pokriva kodne stranice 1250,1251,1252,1253,1254 i 1257
98.Koje su dvije osnovne skupine svijetlosti s obzirom na boje?
Doivljaj boje povezan je s pojmom svjetlosti. Razlikujemo dvije osnovne skupine svjetlosti:
- akromatsku (bezbojnu) i
- kromatsku (obojenu) svjetlost
99.Koji je raspon vidljivog svijetla (elektromagnetskog zraenja)?
Vidljivim svjetlom nazivamo elektromagnetsko zraenje koje zamjeujemo okom.To vidljivo
zraenje ini tek neznatan dio cjelokupnog elektromagnetskog zraenja, tj. ljudsko oko zapaa samo
elektromagnetske valove duine od priblino 390 nm do 780 nm.Zraenja svake pojedine duine
vala, podraujui na razliiti nain prijemne mehanizme oka daju utisak odreene boje.

100.Definicija boje(s aspekta osjetila)?

-boja je osjet vida to ga izaziva podraaj mrenice oka zrakama svjetla.
101.O emu ovisi percipirana boja nekog objekta?
- samom objektu,
- izvoru svjetlosti,
- boji okoline i
- ovjekovu sustavu vida.
102.Koje su boje povrine koje reflektiraju svu svijetlost a koje boje povrine koje upiju svu
svijetlost?
Neki objekti odbijaju svjetlost, a neki je proputaju.Povrina koja odbija samo plavu svjetlost,obasjana
crvenom svjetlou izgleda crna. Zelena svjetlost proputena kroz staklo koje proputa samo crvenu
svjetlost takoer izgleda crna.Kada se promatra predmet koji je osvjetljen sunevom svjetlou tada se
vidi dio svjetlosti reflektirane od njegove povrine i to stvara utisak o boji tog predmeta.Povrine koje
reflektiraju svu svjetlost nazivaju se bijele, a one koje upiju svu svjetlost nazivaju se crne, dok se izmeu
nalaze sivi tonovi.
103.Kako se u praksi definira boja nekog tijela?
U praksi pod bojom nekog tijela moemo smatrati boju koje tijelo reflektira kada je osvjetljeno bijelom
svjetlou, tj. tijelo e biti obojeno nekom bojom ako mu povrina apsorbira bijelu svjetlost samo na
odreenom valnom podruju.
104.Kako se dijele povrine prema boji(u odnosu na apsorbirano i reflektirano svijetlo)?
u odnosu na apsorbirano i reflektirano svjetlo odnosno govorimo o:
-emisionim
-reflektivnim
-transparentnim objektima
105.Koji dio oka regulira koliinu svijetlosti koja ulazi u oko?
U sredini arenice je zjenica (pupilla). Ona otvaranjem ili stezanjem regulira koliinu svjetlosti koja
ulazi u oko. Zjenica se stee pri jakoj svjetlosti i titi oko od oteenja uslijed prejaka svjetla. Kod
slaba svjetla iri se da bi propustila dostatno svjetlosti.
106.Koji dio oka transformira svijetlost u elektrokemijske procese i kako se zovu osjetilne
stanice?
U oku nastaje otra slika predmeta na stranjoj strani, na mrenici (retina - D). Mrenicu sainjavaju
osjetne stanice, fotoreceptori, koje svjetlost transformiraju u elektrokemijske procese.
107.Od ega se sastoji mrenica oka?
-osjetne stanice, fotoreceptori
-ivana vlakna
-tapiastih fotoreceptora (elija, neurona)
-stoastih (unjia) elija
108.emu slue i gdje su koncentrirane tapiaste elije mrenice oka?
tapiaste elije su koncentrirane na rubu mrenice oka, odgovorne su za nono vienje i mogu
proslijediti samo crnu i bijelu boju.
109.Koja su tri tipa (grupe) stoastih elija mrenice oka?
Stoastih elija imamo tri tipa, a razlikuju se prema kapacitetu pretvaranja elektromagnetskog zraenja u
informacije za odvijanje odreenog procesa u mozgu.
Koriste se za raspoznavanje boja i podijeljene su u tri grupe:
Jedna grupa receptora uglavnom reagira na svjetlosne valove u rasponu od 400nm do 490nm (plava
osjetljivost); druga grupa receptora od 490nm do 580nm (zelena osjetljivost); trea grupa receptora

reagira na valne duljine svjetlosti od 580nm do 700nm (crvena osjetljivost)

Prvi je Hermann Helmholtz (1821-1894) ukazao da ovjek ima tri skupine unjia osjetljivih na:
crvenu svjetlost - R (red)
zelenu svjetlost - G (green)
plavu svjetlost - B (blue)
110.Koje su tri osnovne ili primarne boje?
Boje prvog reda:
- crvena
- uta
- plava
111.Koje su izvedene ili sekundarne boje(boje drugog reda)?
Izvedene boje:
Plava + uta
= zelena
Crvena + uta = naranasta
Plava + crvena = ljubiasta
(nastaje mijeanjem dviju primarnih)
112.Kakve su to tercijarne boje(kako nastaju)?
Mijeanjem jedne primarne i jedne sekundarne boje nastaju tercijarne boje ili boje treeg reda:
uto-naranasta; plavo-zelena; crveno-naranasta; plavo-ljubiasta; ljubiasto-crvena; uto-zelena
Svaka tercijarna boja je sastavljena od sekundarne boje koja se nalazi do nje s jedne strane na
krugu i od primarne boje koja se nalazi do nje s druge strane kruga
113.Koja su dva naina mjeanja boja-sinteze(objasni ih)?
a) aditivno-koritenjem obojenih svjetla
b) suptraktivno-koritenjem obojenih pigmenata
114.Koje su primarne boje aditivne sinteze(aditivnog mjeanja boja)?
Primarne boje aditivne sinteze su:
crvena
=R
zelena
=G
ljubiasto-plava = B
115.Koje su primarne boje suptraktivne siteze(suptraktivnog mjeanja boja)?
U suptraktivnom mijeanju boje su:
cyan
=C
magenta = M
yellow
=Y
116.to su (kakve su) komplementarne boje?
Nalaze se u prirodnom skladu jedna s drugom.
Komplementarna boja svake primarne boje je ona boja koja se nalazi na dijametralno suprotnoj strani.
Komplement svake primarne boje je u stvari sekundarna boja sastavljena od dvije primarne.
Komplementarna boja dovodi u ravnoteu jednu primarnu boju zdruujui je s ostale dvije primarne boje u
spektru.
117.Koje su boje tople a koje hladne?
Boja se definira kao topla ili hladna ovisno o njenoj poziciji na spektru i nijansama njoj najbliih
susjednih boja
Tople: naranasta, uta, crvena tople nijanse suneve svjetlosti ugoaj topline i dobrodolice
Hladne: ljubiasta, plava boje mjeseine
Tople imaju prednost: od primarnih boja dvije su tople (crvena i uta) dok je samo jedna hladna (plava)
118.to je kroma-chroma(saturacija-saturation ili intenzitet boje)?

Chrom, saturacija (saturation) ili intenzitet

Odnosi se na intenzitet boje, koliko je sjajna ili tamna:
- boje slabijeg intenziteta sadre veu koliinu drugih boja koje su im dodane
- boje svjetlijeg intenziteta su prirodnije, ie
119.to je vrijednost boje(brightness,lightness)?
Vrijednost je svjetlina ili tamnoa boje:
svjetloa (lightness)
jasnoa (brightness)
120.to je nijansa boje (hue)?
Nijansa je druga rije za boju,nijansa opisuje vrstu boje npr. crvena,zelena...
121.Koje su tri veliine subjektivnog doivljaja boje?
Subjektivni osjeaj boje obino se definira s tri parametra:
Brightness, Saturation i Hue
(sjajnost, zasienje, ton)
122.Koje su tri veliine objektivnog doivljaja boje?
Vizualni efekt spektralne distribucije se moe opisati trima parametrima:
-dominantnom valnom duljinom
-istoom pobude
-koliinom svjetlosti
123.Kako se naziva grana fizike na kojoj se temelji objektivan nain opisa boja?
-nain objektivnog opisa boja temelji se na grani fizike koja se naziva kolorimetrija.
124.to je kolorimetar?
Kolorimetar -Kolorimetar je ureaj koji omoguuje da se ostvari bilo koja boja primjenom tri primarna
svjetla R, G i B.Kolorimetar je prizma, ije se dvije strane osvjetljavaju reflektorima
Vie razliitih distribucija izazivaju percepciju iste boje. Spektralne distribucije koje izazivaju percepciju iste
boje nazivaju se metameri.
125.to je degradacija boja?
Degradacija boja-Dodavanjem sivih tonova nekoj kromatskoj boji ona se zatamnjuje u tonu i gubi na
istoi, kvaliteti i zasienosti ili intenzitetu
126.to su modeli boja?
Metode kojima odreujemo,stvaramo i prikazujemo boju.
127.to je gamut boja?
Gamut boja je podruje koje je priloeno uz model boja u tri dimenzije, obino je prikazan kao
grafiki raspon boja raspoloiv u modelu boja.
esto Gamut prikazujemo samo u dvije dimenzije.
128.Definiraj LAB model boja?
LAB model:
Najprecizniji model,najbolje prikazuje kako ljudi zapravo vide boju.
Nije zavisan od ureaja - Device independent
L-luminance ili osvjetljenje boje(0-100)
A-pozicija u zeleno-crvenom spektru
B-pozicija u plavo-utom spektru
129.Definiraj RGB model boja.
RGB model boja:
RGB je aditivni model boja temeljen na trokromatskoj teoriji

Najee se nalazi u sustavima za prikaz slike koji koriste CRT ili slian zaslon, u svakom raunalnom
sustavu, televiziji, videu
RGB je lako implementirati
Nije linearan s ljudskim vidom
Model boja zavisan o ureaju, specifikacija boja je djelomino intuitivna
RGB moemo predstaviti kao kocku s tri osi koje ogovaraju R, G, B bojama
Ishodite crna, a suprotna toka - bijela
130.Definiraj CMY(K) model boja.
CMY (K) model boja:
CMY (K) je suptraktivno temeljen model boja, veinom se koristi u tiskarstvu
etvrta, crna K(ey) komponenta je ukljuena kako bi unaprijedila raspon gustoe i gamut (skup boja
koje model moe prikazati) boja
Prilino lako implementirati
Teka konverzija iz RGB u CMYK
CMYK je izrazito ovisan o ureaju jer ovisi o vrsti tinte, papira, ureaj za tisak
Supstraktivni model, boje se stvaraju apsorbcijom elemenata bijele svjetlosti
Svaka od komponenti unosi se u postocima
5% cijana, 56% magente, 0% ute, i 39% crne boje = ljubiasta;
Bijela svijetlost se rastavlja nakon odbijanja od podloge
131.Definiraj HSL model boja.
HSL model boje:
Izoblienje RGB kocke boja.
Boja se odreuje kao mjesto na krunoj ravnini oko osi sjajnosti.
Nijansa je kut od nominalne toke oko kruga do boje, zasienost je radijus od sredinje toke sjajnosti do
boje.
Ako se zamisli RGB kocka kao kocka okrenuta na crni kut tada crta kroz kocku od crnog do bijelog
odreuje os sjajnosti.
Primjeri HSL modela su:
HSV (Hue Saturation Values)
HSI (Hue Saturation Intensity)
HCI (Hue Chroma Intensity)
132.Definiraj HSB model boja.
HSB(HSV)
H-hue,nijansa,kromatinost
S-saturation,zasienost(purity,density)
B-brightness(value)-osvjetljenje
133.Dijelovi vektorskog grafikog sustava?
Dijelovi vektorskog grafikog sustava:
prikazni procesor-prikljuen kao U/I ureaj na glavni procesor interpretira grafike naredbe i proslijeuje
koordinate toaka vektorskom generatoru
prikazna privremena memorije-sadri prikaznu listu ili prikazni program
vektorski generator-pretvara digitalne koordinate u analogne vrijednosti napona za otklonski sustav
prikazni ureaj
Prikazna lista ili prikazni program sadri niz grafikih naredbi (npr. za crtanje toaka, crta, znakova). Na
kraju je naredba JMP (skok) koja upuuje procesor na poetak liste
Glavni procesor izvodi aplikacijski program i grafiki paket koji su pohranjeni u memoriji sustava
Grafiki paket kreira prikaznu listu i ukazuje na poetnu naredbu. Memoriji sustava pristupaju glavni
procesor i grafiki prikazni procesor (prikazna procesorska jedinica, grafiki kontroler)
Grafiki prikazni procesor dohvaa, dekodira i izvodi naredbe iz prikazne liste. Procesor u pravilu ima X i Y
registre i broja naredbi. Naredbe su definirane kao 16-bitovne rijei
134.Opii rasterski grafiki sustav!

Rasterski prikazni ureaji pohranjuju primitivne oblike (kao to su crte, alfanumeriki znakovi,
ispunjene povrine) u memoriju u obliku njihovih osnovnih sastavnih slikovnih elemenata - piksela.
Cjelovita slika prikazuje se na rasteru koji predstavlja niz paralelnih horizontalnih redova slikovnih
elemenata, (ili pravokutnu matricu slikovnih elemenata) koji prekrivaju itavu povrinu zaslona.
Pri kreiranju prikaza zraka prolazi preko svih piksela uvijek istim slijedom po svim horizontalnim redovima
piksela s lijeva na desno od gornjeg do donjeg horizontalnog reda piksela.
U dvorazinskim sustavima intenzitet zrake pri prolasku preko pojedinog piksela odreuje njegovu svjetlou
odnosno boju (jednu od dvije mogue).
U sustavima s prikazom u boji koriste se tri zrake (crvena, zelena i plava), a kombinacija njihovih
intenziteta odreuje boju piksela. Pri povratku na poetak sljedeeg reda piksela zraka se
zatamnjuje (ne izaziva vidljivu promjenu intenziteta ili boje piksela).
135.Definiraj slikovni element(piksel)!
slikovni element - elementarna povrina na zaslonu ijom svjetloom (ili bojom) je mogue
upravljati (piksel, pel - picture element)
136.Definiraj raster!
raster - niz paralelnih horizontalnih redova slikovnih elemenata, pravokutna matrica slikovnih
elemenata koja prekriva itavu povrinu zaslona
137.Definiraj bitovnu matricu(bitmap)!
bitovna matrica (bitmap) - matrica iji elementi (1, 0) predstavljaju svjetlou (ili boju) odgovarajuih
elemenata pravokutnog rasporeda osvjetljivih toaka zaslona (slikovnih elemenata) u dvorazinskom
sustavu (informacijski kapacitet 1 bit/piksel)
138.Definiraj matricu slikovnih elemenata(pixmap-pixel map)!
matrica slikovnih elemenata (pixmap - pixel map) - matrica iji elementi predstavljaju boju
odgovarajuih elemenata pravokutnog rasporeda osvjetljivih toaka zaslona (slikovnih elemenata) u
vierazinskom sustavu (informacijski kapacitet n bit/piksel)
139.to je raster image processor - RIP?
Da bi se ubrzao proces pretvorbe modela slike u rasterski prikaz esto se koriste posebni
namjenski procesori (raster image processor - RIP) koji imaju ulogu koprocesora ili ubrzivaa
(accelerator).
140.Koje su prednosti rasterske grafike?
Prednosti rasterske grafike:
jednostavni i jeftini otklonski sustavi (jednostavnije je realizirati otklonski sustav koji uvijek istom putanjom
prelazi sve aktivne toke zaslona nego sustav koji moe precizno upravljati proizvoljnom putanjom
zrake)
mogunost prikaza povrina ispunjenih bojom ili uzorkom (vano za 3D prikaze)
neovisnost postupka osvjeavanja o sloenosti slike
141.Koji su nedostaci rasterske grafike?
Nedostaci rasterske grafike:
raunska sloenost (zbog diskretizacije slikovnih prikaza objekata),
diskretna narav slike (zbog zrnate strukture slike kose i zakrivljene crte su nazubljene ili stepeniaste)
142.Definiraj interaktivnu raunalnu grafiku!
Interaktivna raunalna grafika-Podrazumijeva interakciju izmeu korisnika i sustava na nain da
korisnik upravlja sadrajem,strukturom i pojavom objekta i njegovih predoenih slika uporabom
ulaznih ureaja (tipkovnica, mi, zaslon osjetljiv na dodir...).Koncept interaktivne raunalne grafike
podrazumijeva dvije razine: sklopovsku i programsku (softversku).