MUZIKOTERAPIJA

Mo glazbe

oduvijek je poznato kako je glazba hrana za duu i

tijelo
glazba ubrzano postaje opi jezik suvremenoga svijeta
to je jezik s univerzalnim sastavnicama koje dopiru do
ljudi svih dobi, spolova, rasa, vjera i narodnosti
glazba je iznad svih razina dohotka, drutvenih
slojeva i obrazovnih postignua
ivotvorne moi zvuka i glazbe mogu biti blagotvorne
tamo gdje prestaje snaga rijei, svoje mjesto zauzima
glazba

to je muzikoterapija?
lijeenje glazbom (engl. music therapy)
predstavlja neposrednu upotrebu glazbe sa ciljem
rehabilitacije, potpore psihoterapiji ili prevencije uope
(Breitenfeld i Majsec Vrbani, 2008)
glazbena terapija je koritenje glazbe i/ili njezinih
elemenata (zvuk, ritam, melodija, harmonija) to ga
provodi kvalificirani glazbeni terapeut na osobi ili grupi u
procesu koji je osmiljen kako bi osigurao i unaprijedio
komunikaciju, uenje, potaknuo izriaj, organizaciju i
druge bitne terapeutske ciljeve u svrhu postizanja
fizikih, emocionalnih, mentalnih, drutvenih i
kognitivnih potreba (WFMT-World federation of Music
Therapy, 1996)

Osnovno pitanje
muzikoterapije

moe li melodija posluiti kao dirigent, sredstvo

ponovne sinkronizacije, usklaivanja, naruenog
toka svijesti i kao takva postati medij ponovnog
uspostavljanja integriteta osoba koje pate od
duevnih, tjelesnih, kao i poremeaja u
ponaanju." (Linke, n.d. prema Breitenfeld i
Majsec Vrbani, 2008, str. 25)
kako bismo bolje shvatili kako danas glazba i
njezini elementi djeluju na ljudska bia, potrebno
je vratiti se u povijest ljudske civilizacije

Lijeenje glazbom u najranijoj

povijesti
u najranijoj povijesti kao i u dananjim

primitivnim kulturama, glazba je gotovo u

pravilu bila i ostala pokuaj da se u sklopu
magijskih rituala udobrovolje Bogovi i otjeraju zli
duhovi koji uzrokouju bolest i smrt
glazba i njezini elementi bili su jedan od glavnih
sadraja u obredima ozdravljenja
kako glazba sadri energiju pokreta, tempo
primitivnih plesova postupnim ubrzanjem
poticao je sudionike na ritualnu ekstazu, koja ih
je oslobaala napetosti, i njih i posredno
oboljelog
Antropolog Basil Davidson u knjizi Genij Afrike
- afriko pleme Dinka svoje rituale ispunilo je
pjesmom kako bi sebi i umiruem olakali patnje

amanizam kao drevni nain

iscjeljenja
temelji se na vjerovanju
u duhove kao gospodare

prirode, s kojima ljudi mogu uspostaviti vezu uz pomo

odreenih magijskih obreda koje izvodi plemenski vra
aman
njegovi korijeni seu nekoliko tisua godina unatrag, a
amanski principi primjenjuju se i danas u mnogim
inaicama gotovo kod svih naroda svijeta
bit amanizma je iscjeljenje sebe, drugih i zemlje
obino u ekstatinom stanju, s pomou bubnjeva,
egrtaljki, zvonia i sl., plesom i odgovarajuim
formulama zazivanja, aman dobiva odgovore i
preporuke duhova o radnjama koje treba poduzeti radi
dobrobiti plemena, lijeenja bolesti i sl.
https://www.youtube.com/watch?v=g1VRRsIR1Ss
https://www.youtube.com/watch?v=wdPr2cyxiOk

Drevni Hebreji
primjenjivali su glazbu u mnogim sluajevima tjelesnih i
duevnih oboljenja
i kad god bi Boji duh napao Saula, David bi uzeo harfu
i svirao; tada bi Saulu odlanulo i bilo bi mu bolje i zao bi
dub odlaio od njega iz 1. knjige o Samuelu
dok je instrumentalna glazba nakon razaranja hrama
pala u zaborav, pjevanje psalama se odralo do danas
zmirot nabone pjesme, u kojima se odraava osjeajni i
drutveni ivot naroda specifino hebrejsko
sinagogalno pjevanj kantalacije
dananja istraivanja pokazuju ono pomae u
harmonizaciji itavog tijela i ima terapijsku ulogu

Glazba kao natprirodna

umjetnost
prvi traktat o umjetnosti
napisan je u 5. stoljeu, a

pripisuje se Bharati
jedan o osnovnih pojmova je raga ili rasa (boja,
raspoloenje), koju Bharata onauje kao temeljni
osjeaj
svaka raga ima odreeno etiko i emotivno
znaenje i moe pripadati odreenom godinjem
dobu ili satu, danu
glazba nije bila razonoda, nego produbljivanje
doivljaja i stanja koje proivljajva ovjek
glazba je za Indijce natprirodna umjetnost
skladana u slavu Boga
skladatelji sveti ljudi
glazba sluila proienju i prosvjetljenju
https://www.youtube.com/watch?v=f7WAnN94UdA

Glazba kao sklad neba i

zemlje
o glazbi se moe govoriti
samo s ovjekom koji shvatio

smisao svijeta Li Pu Vei, 3.st. pr. Krista

glazba je za Kineze sklad neba i zemlje
terapijsko djelovanje glazbe u Kini oituje kao
proienje od patnji, bola, strasti i privida,
pribliavajui bie apsolutu (Konfucijev traktat o glazbi)
Helenima Homerovog doba tonovi Orfejeve lire briu ili
izazivaju suze
Pitagora sklad neba i zemlje moe se izraziti jedino
brojkama
to savrenostvo nazvao je harmonija kozmosa
5.st. pr. Krista 7 planetarnih sfera na svojim krunim
putanjama stvara polifono suglasje Musica mundana
(muzika svijeta)

Glazba kao izvor uitka i

ublaavanja
boli
Aristotel u svojoj
politici naglaava :Svi
mi moramo smatrati

da glazba prua jedno od najveih uivanja....Zato ljudi s

puno prava uvode glazbu u drutvu (Moller, 1974)
Platon izbacio instrumentalnu glazbu iz uporabe ali
pripisuje glazbi odgojnu i terapijsku ulogu i izvorom uitka
Plutarh u djelu Demusica skicu povijesti grke glazbe
(robovi bievani uz pratnju flaute da bi se ublaila kazna)
glazba Helena vjeruje se da djeluje na ovjekov karakter i
psihu
rimski lijenik Eskulap takoer ublaavao bolove kod iijasa
zvukovima flaute, glazba vrlo uonkovita kod duevnih bolesti
glazba ranokranskog srednjeg vijeka u harmoniji izmeu
tjelesnog i duevnog lei istinski uitak koji glazba prua

Daljnji pregled terapijskog

ranokranska utjecaja
glazba vokalna glazbe
gregorijanski koral

https://www.youtube.com/watch?
v=VqZ3kwdqtVY&list=PLD62179A23768FE75
svjetovna glazba putujui trubaduri, truveri Minnasengeri
umiruju strasti i ohrabrjuju ustreptala srca
https://www.youtube.com/watch?v=Ozx_GzqPcD8
srednjovijekovna crkvena glazba pjevanje psalama i
liturgijskih pjesma ima terapijsko djelovanje
https://www.youtube.com/watch?v=7RCM2IeiB00
renesansa - glazba je suglasje izmeu tijela i due
racionalnog i iracionalnog, glazba lijei gluhou, ludilo, kugu
i dr.
17. i 18. st. um vrhovno naelo svijeta glazba uzdie duh i
potpomae intelektualnu snagu (Grli, 1983)
19.st. ovjek gospodar svijeta i stvaralac glazba sredstvo
senzorne stimulacije koje se djelovanjem odraava na psihu

Razvoj muzikoterapije u 20.

stoljeu
psihologija 20. st. analitiki
kvantificira odreena psihika

stanja
autonomni sustav ima najvaniju ulogu glazbenim
podraajima dolazi do promjene tlaka, pulsa, tonusa miia
znojenja i sl.
1944. prva ustanova za odgoj glazbenih terapeuta u
Americi
danas u Americi postoji 50-tak visokokolskih ustanova u
kojima se studira glazbena terapija
Pontvik, 1955 istraivanja terapijskog utjecaja glazbe kod
depresivnih stanja vidljivi uspjeh u lijeenju depresije
osobito kod pacijenata kod kojih je naglaen strah
1958. god. u Beu se koluju prvi glazbeniterapeuti u Europi

Mozart efekt i Tomatis efekt

1997. Don Campbell objavio knjigu o terapiji glazbom
pod naslovom Mozart efekt
Alfred Tomatis francuski lijenik, otorinolaringolog pet
desetljea prouavao ljekovita svojstva glazbe i zvuka, a
osobito Mozart efekt - glazba tog genija smiruje duu, ali
i bilda mozak
testirao vie od 100.000 pacijenata irom svijeta
pomaui im zbog problema sa sluhom, govorom i
problemima uenja
https://www.youtube.com/watch?v=QGYvplt9hd4
razluio fiziologiju sluanja od sluha i otkrio da glas moe
reproducirati samo ono to uho moe uti Tomatis efekt

Tomatis efekt

metoda u specijalnoj pedagogiji a ne medicinska terapija

temelji se na injenici da vanjsko, srednje i unutarnje uho
utjee na cijeli ivani sustav i to kroz kroz poticanje rada
najmanjeg skeletnog miia u ljudskom tijelu - u srednjem
uhu-stapediusa
postie se nepredvidljivom izmjenom visokih i niskih
frekvencija na oba uha
tako se potie akustini refleks koji je iz nekih razloga
oslabljen
on slui kako bi titio na ivani sustav od iznenadne
buke, visokih i niskih frekvencija, te priguivao druge
neeljene i nepotrebne umove i omoguavao da se
fokusiramo na bitne zvukove

Gerard Depardieu i Tomatis

metoda
slavni francuski glumac
bio je utljiv mladi koji je elio postati

glumac. Odrastao u problematinoj obitelji, nedostatnog

obrazovanja jedva je govorio i imao problema s pamenjem
Njegov ga je uitelj glume uputio Tomatisu koji je
dijagnosticirao da je uzrok njegovih problema s glasom i
pamenjem psiholoke prirode i da mu moe pomoi sluanjem
ve nakon nekoliko seansi sluanja Mozarta popravio mu se
apetit, bolje je spavao, imao vie energije te je poeo jasnije
govoriti
vrativi se u kolu glume s novim stavom i samopouzdanjem
postao jedan od najboljih glumaca svoje generacije
jednom je izjavio: Nisam bio u stanju izgovoriti reenicu.
Pomogao mi je Tomatis i Mozart, dajui mojim mislima
kontinuitet i razumijevanje onog to
mislim."https://www.youtube.com/watch?v=LD6LOG69dbQ

Prvi muzikoterapijski
postupci
poeli su se provoditi
u Americi nakon drugog svjetskog rata
kad su vlasti angairale profesionalne glazbenike i glazbene
amatere da izvode glazbu po bolnicama irom zemlje kako
bi se pomoglo psihiki oboljelim ratnim veteranima
glazbenicima je bila potrebna dodatna edukacija za takav
rad pa su se zbog toga za njih organizirali brojni seminari, a
1950. godine osnovano je i Nacionalno udruenje za
glazbenu trerapiju (National Association of Music Therapy)
zdruivanjem Nacionalne udruge za muzikoterapiju i
Amerike udruge za glazboterapiju (osnovane 1971. godine)
nastala je 1998. godine Amerika glazboterapeutska udruga
(American Music Therapy Association - AMTA).
danas u svijetu ima mnogo udruenja i ustanova za
muzikoterapiju

Discipline iz kojih je nastala

muzikoterapija
rehabilitacijski postupci (radna terapija,
fizioterapija)
opa psihologija
psihoterapija
glazbena naobrazba
glazbena psihologija
antropologija
medicina
muzikoterapija se primjenjuje radi prevencije,
lijeenja i rehabilitacije

Vrste muzikoterapije s obzirom

na cilj djelovanja
Muzikoterapija se uvjetno moe svrstati u 3 skupine:
1)biheivioralna koristi se kako bi se unaprijdilo
prikladno ili umanjilo i eliminiralo neprikladno
ponaanje
2)psihoterapeutska glazba se koristi kako bi se pomoglo
bolesniku upoznati vlastiti svijet i svoje potrebe
3)edukacijska odvija se untar obrazovne institucije
ciljevi glazbenog terapeuta u odreenoj e se mjeri
podudarati s procesima uenja, razvoja, ostvarivanja i
uspjenosti, a s time i ispunjavanja potreba djece
vezanih za njihov obrazovni program

Glazbeni terapeuti

osobe koje se bave glazbenom terapijom

glazbeni terapeuti koji rade kao zdravstveni strunjaci,
ostvaruju suradnju s lijenicima razliitih specijalizacija te
medicinskim sestrama
ukljuuju i struno osoblje: fizioterapeute, radne
terapeute, rehabilitatore, logopede i psihologe
glazbeni terapeuti koji rade u podruju obrazovanja (kole i
ustanove za rehabilitaciju djece s tekoama)
kako bi utjecaj glazbe bio to efikasniji u procesu
izljeenja najbolje je da se glazba izvodi uivo
stoga je poeljno da glazbeni terapeuti znaju svirati gitaru

Neglazbeni ciljevi
muzikoterapije

glazbeni terapeuti koriste glazbu za rad na neglazbenim ciljevima:

promociji wellnessa
upravljanje stresom
ublaavanje bolova
izraavanje osjeaja
poboljanje memorije
poboljanje komunikacije
promicanje fizike rehabilitacije

 muzikoterapija usmjerna je na razvijanje potencijala i/ili

ponovno vraanje sposobnosti pojedinca da bi mogao ostvariti
bolju osobnu i socijalnu integraciju i tako kvalitetnije ivjeti.
poboljava kvalitetu ivota u smislu prevencije kako bi osobe
koje u njoj sudjeluju saznale vie o sebi samima i tako ostvarile
bolje zdravlje i kvalitetniji ivot.

Podruja primjene
muzikoterapije
u svijetu se muzikoterapija
primenjuje u lijeenju svih

kategorija psihijatrijskih i defektolokih poremeaja (u

tretmanu mentalnih retardacija i razvojnih poremeaja, kod
autizma, kod osoba s poremeajem govora, sluha, vida i
drugih vrsta hendikepa)
primjenjuje se kod djece i odraslih, individualno i u grupi, u
bolnikim i vanbolnikim uvjetima
osim u psihijatriji, muzikoterapija se sa uspjehom primenjuje u
drugim granama medicine: neurologiji, ginekologiji i
porodiljstvu, onkologiji, pedijatriji, kardiologiji,
endokrinologiji, pulmologiji, fizikalnoj medicini i
rehabilitaciji(Bunt, L. & Hoskyns, S., 2002)
suvremene bolnice u svjetu uvode muzikoterapiju i u svakodnevnu praksu, a postoje i specijalizirani odjeli bolnice i
instituti gdje se primenjuje samo muzikoterapija

Metode rada u muzikoterapiji

postoje tzv. receptivne i aktivne metode u
muzikoterapiji.
kod receptivne metode pacijent slua odabrani
glazbeni primjer koji mu pomae da postigne eljeni
terapijski efekt
pacijenti dolaze u kontakt s glazbom putem sluanja
kod aktivnih metoda pacijent aktivno sudjeluje u
glazbenim aktivnostima pjevanjem ili sviranjem
terapeut i pacijent koriste glas ili instrument
osobito kod pacijenata kod kojih je verbalna
komunikacija oteana ili onemoguena
ovu podjelu treba shvatiti uvjetno ( koristi se iz
didaktikih razloga) pacijent je aktivan i u jednoj i u
drugoj vrsti muzikoterapije

Glazbo terapija u radu s

djecom s posebnim
glazboterapijapotrebama
je u poetku bila namijenjena samo

odraslima, ali se kasnije poela koristiti i u radu s

djecom
to se odnosilo prije svega na djecu s posebnim
potrebama iako je mogue glazboterapiju provoditi
i s djecom koja nemaju neke izraenije potekoe
glazboterapeuti odabiru odreenu, ve postojeu,
poznatu i priznatu glazboterapijsku metodu
metode koje se temelje na glazbenoj improvizaciji
ine se primjerene za rad s djecom s posebnim
potrebama

Naini ukljuivanja djece s

posebnim potrebama u
preko glazbe se pokuava ostvariti odreena
glazbene
aktivnosti
komunikacija s ciljem uoavanja djetetovih potekoa

djeteta kako bi mu se pomoglo u jaanju njegovog

fizikog, mentalnog, drutvenog i emocionalnog
zdravlja
dijete moe imati potekoa u govoru, u koordinaciji
pokreta, moe biti slijepo ili gluho, imati poremeaj
funkcije plua i srca ili cerebralnu paralizu i dr.
osim tjelesnih oteenja, pojavljuju se i odreene
potekoe u uenju, problemi s izraavanjem emocija,
potekoe u komunikaciji, manje ili vie izraena
mentalna oteenja
uz pomo muzikoterapije nastoji se umanjiti potekoe
i to na nain koji najbolje odgovarapojedinom djetetu

Djetetove aktivnosti u
muzikoterapiji
u okviru glazboterapije
dijete moe reproducirati, stvarati,

improvizirati ili sluati glazbu.

aktivnosti se provode u skupini ili individualno.
skupna muzikoterapija primjenjuje se kad se u aktivnosti
istovremeno nastoji ukljuiti vei broj djece

individualna muzikoterapija organizira se kad dijete ne

moe funkcionirati u skupini, kad previe ometa rad skupine
ili pokazuje izraenu agresivnost
prednost individualne u odnosu na skupnu muzikoterapiju
-vie panje moe se posvetiti potrebama pojedinog djeteta
pri individualnom pristupu radi se fleksibilno, bez unaprijed
strogo odreenih faza po kojima e se odvijati aktivnosti
svaki od navedenih pristupa ima prednosti i nedostatke te
je najbolje kada ih se moe kombinirati (Pellitteri, 2000,
382)

Skupna muzikoterapija
skupna muzikoterapija ima najee sljedee znaajke:
u skupni rad ukljueno je od etvero do osmero djece;
uz muzikoterapeuta uz djecu je obino jo jedna osoba
koja nije uvijek profesionalni glazboterapeut;
muzikoterapeut najee svira glasovir ili na gitaru;
djeca sviraju na instrumentima koje mogu drati u
rukama, npr. tapii, zveke, ili tamburin;
ako djeca sviraju na veim instrumentima (ksilofonima
ili kongama) onda se izmjenjuju u sviranju
djeca esto imaju svoje pojedinane nastupe i tada
slobodno improviziraju na glazbenom instrumentu;
susret ima 3 dijela: uvodne pozdravne pjesme,
sredinjih aktivnosti (pjevanje pjesama, sviranje na
instrumentima, kretanje prema ritmu melodije) i
zavrne pjesme za dovienja - Good Bye song,
Johnn Pellitteri (2000, 382-383)

Receptivni pristup u radu s

koristi se za oputanje, udjecom
prigodama kad djeca imaju problema

s izraavanjem emocija ili nakon bolnih operativnih zahvata

nakon ili za vrijeme sluanja glazbe djeca se uz glazbu mogu
potpuno opustiti, mogu se kretati uz nju tj. izvoditi
improvizirane plesne pokrete
mogu na neki nain reagirati na ono to su uli
od djece se moe zatraiti da uz glazbu i govore, prisjeaju se
svojih doivljaja ili da iznose svoj doivljaj odsluane skladbe
glazba koja se slua moe biti snimljena ili se moe izvoditi
uivo
pri odabiru glazbe koju e dijete sluati pristupa se individualno
polazi se od vrste glazbe koja je tom djetetu posebno bliska
-klasina glazba, popularna, rock ili neka druga vrsta.
Konkretnu provedbu, konkretan izbor glazbe morat e obaviti
sam glazboterapeut na licu mjesta i moda nee moi dva puta
upotrijebiti isti postupak i istu glazbu (Rojko, 2002., str. 25.)

Aktivni pristup
djeca sviraju, improviziraju, stvaraju nove pjesme, pjevaju
taj je pristup dobar za djecu kod koje je verbalna
komunikacija oteana, kao to je npr. sluaj kod autistine
djece ili kad se eli utjecati na razvoj koncentracije,
drutvenih vjetina, psihomotorike (djeca s cerebralnom
paralizom), a primjenjiv je i u radu sa zdravom djecom
aktivni pristup koristi se i za dijagnosticiranje stupnja
emotivnih smetnji kod djeteta
prati se kakav je odnos izmeu terapeuta i djeteta tijekom
glazbenih aktivnosti, kakva je glazbena komunikacija te se
zakljuuje ima li dijete manje ili vee emotivne smetnje,
odnosno je li dijete manje ili vie autistino

Autizam
autistini spektar poremeaja - naruena socijalizacija,
komunikacija i apstraktno
iroki dijapazon simptoma: od teke mentalne
retardacije, potpunog izostanka jezinih funkcija, preko
blagih oteenja svakodnevnog funkcioniranja i socijalnih
interakcija, pa sve do darovitih pojedinaca i Savanata
oteeno socijalno funkcioniranje, posebice izraeno
kod Aspergerova sindroma, kada osoba nije u
mogunosti uspostaviti adekvatne socijalne interakcije,
kao niti razumjeti neke od osnovnih socijalnih relacija.
ovaj se problem esto nastavlja u pitanje: Kako
autistineosobedoivljavaju?Kakvesunjihove
emocionalnereakcijenavanjskisvijet?

Muzikoterapija i autizam

prema Kaplanu i Steeleu (2005, prema Simpson i Keen,

2011) 80% primarnih ciljeva muzikoterapije su u podruju
jezika/komunikacije, te ponaanja/psihosocijalnih interakcija
komunikacija jest temelj svake psihoterapije, a
razumijevanje i izraavanje emocija, temeljni su deficit osoba
s autizmom
zakljueno je da se u intelektualno visoko funkcionalnih
autista stopa aleksitimije tipa II, nedostatka razumijevanja,
procesuiranja i opisivanja emocija, kree i do 85% (Ben
Shalom i sur., 2006 prema Molnar-Szakacs i Heaton, 2012)
brojni autisti razumiju jednostavne i sloene emocije u glazbi
nemogunost prepoznavanja emocija u socijalnom okruenju
ne preslikava se na domenu glazbe (Molnar-Szakacs i
Heaton, 2012),

Glazbena percepcija kod osoba s

autizmom

neka istraivanja pokazuju ouvanu i openito

nadmono razvijenu muziku percepciju u
osoba s autizmom (Simpson i Keen, 2011)
https://www.youtube.com/watch?
v=6A6iYdcolIU
koritenje bubnjeva kao sredstva
komunikacije kod djece s autizmom
https://www.youtube.com/watch?
v=epMg6AKIs1Y
https://www.youtube.com/watch?
v=OFLJJlOCVsw

Vizualni savant
savanti nisu nuno retardirani ali su gotovo uvijek autistini
procijenjeno je da vie od 10% klasinih autista imaju znalake
talente
Stephen Wiltshire autistini Englez, udo od ovjeka- poznat
kao vizualni savant
moe nacrtati nevjerojatno detaljne crtee sloenih graevina,
pa ak i cijele mape gradova, i to nakon samo jednog pogleda
godinama uspijeva zadrati te prizore u glavi ne gubei od njih
gotovo nita https://www.youtube.com/watch?v=95L-zmIBGd4
Stephen je i glazbeni savant to se manifestiralo u njegovoj 16.
godini vjerojatno zbog fokusiranja na njegovvizualni dar

Utjecaj ritma, tempa i melodije

glazba vie od svega moe ponovno pokrenuti oteeni ili
inhibirani motoriki sustav i uiniti ga aktivnim
primjer Olivera Sachsa koji je zahvaljujui ivopisnom
zamiljanju Mendelssohnovog violinskog koncerta stao na
noge nakon alpinistike nezgode te oteenja ivaca i
djelomine paralize
glazba moe omoguiti i sposobnost organiziranja, praenja
zamrenih sekvencija ili dranja golemih koliina informacija
u glavi to je narativna ili mnemonika mo glazbe
Oliver Sachs istie primjer doktora P. koji je izgubio
sposobnost prepoznavanja i identificiranja najobinijih
predmeta nije mogao
prepoznati rukavicu ili cvijet kad sam mu ih pruio, a jednom
je
vlastitu enu zamijenio eirom (Sachs, 2012.,str.22)
otkrili su da on sve svoje dnevene potrebe i zadatke moe
izvriti ako su organizirani u pjesmi

Improvizacijski modeli
glazboterapije
improvizacijski modeli
glazboterapije zasnivaju se na aktivnom

pristupu i glazbenoj improvizaciji te obuhvaaju velik broj

metoda koje Bruscia (1988, 1) svrstava u dvije osnovne skupine
u jednoj su metode koje su strogo strukturirane i
muzikoterapeut precizno odreuje tijek svakog susreta te nain
na koji e se provoditi glazbene aktivnosti - radi se u skupini
vrlo je istaknuta Orff metoda

u drugoj su skupini metode kod kojih je vrlo malo toga

unaprijed odreeno, dakle, nestrukturirane metode koje
se provode se najee individualno
djetetu se omoguuje da usmjerava glazbene aktivnosti u
onom smjeru koji njemu odgovara, a teraput se prilagoava
situaciji i nastoji to vie glazbom komunicirati s djetetom
najpoznatija takva metoda kreativna ili Nordoff-Robbins
metoda

Orff Schulwerk

temelji se koncepciji koju je skladatelj Carl Orff poeo

osmiljavati dvadesetih godina prolog stoljea
polazi od stava da se djeje glazbene aktivnosti trebaju
provoditi u atmosferi koja nije natjecateljska - djeca sudjeluju
u aktivnostima prije svega zbog toga to osjeaju zadovoljstvo
dok ih izvode.
osnovni materijal za glazbene aktivnosti su pjesme, igre,
stihovi i ples.
dok se pjeva ili recitira djeca mogu izvoditi pratnju na tzv.
Orffovom instrumentariju (udaraljke, drveni tapii,
bubnjevi, zveke, triangli i metalofoni, ksilofoni, blok-flaute i
sl).
djecu je mogue okupiti i u manje orkestre u kojima svako
dijete svira neki drugi instrument.

Orffova metoda
muzikoterapije
kao u Orff-Schulwerku
i u Orffovoj metodi muzikooterapije

glazba je povezana s pokretom, plesom i govorom

preuzeti su i glazbeni instrumenti Orffov instrumentarij te
improvizacija koja predstavlja sredinji element
muzikoterapije i ukljuuje sponatanu igru jednako kao i
stvaranje glazbe
osim instrumenata, u igri se koriste i razne igrake (krpene
lutke, lopte, alovi i dr.).
djecu koja nisu raspoloena ili nisu u stanju svirati na nekom
instrumentu aktivira se tako da se igraju s instrumentima
(Voigt, 2003, 3).
najee se koristi skupni oblik rada, dok se individualni samo
kad je neko dijete vrlo agresivno ili mu ne odgovara rad u
skupini

Proces rada u Orffovoj metodi

muzikoterapije
susret zapoinje uvodnim
predstavljanjem i pozdravljanjem kako

bi se djecu potaknulo na meusobnu interakciju

kad se osjeti da su djeca spremna za sudjelovanje u sredinjoj
aktivnosti, terapeut im nudi poetnu glazbenu ideju na temelju koje
se provodi glazbena improvizacija (neki ritam, melodija, zvuk, pokret
i sl., na koje djeca spontano kreiraju svoj odgovor)
odgovore koordinira terapeut tako da se najee izmjenjuje skupno
muziciranje i improviziranje jednog djeteta
dijete se podstie kako bi u aktivnostima pokazao svoj maksimum
dok se u skupnoj aktivnosti nastoji postii to bolja usklaenost
nakon improvizacije, s djecom se razgovara o postignutim
unapreenjima ili se ponavljanjem ve izvedenih aktivnosti pokuava
jo vie razviti vjetina pjevanja, sviranja i improviziranja
za kraj susreta terapeut predstavlja jo jednu zavrnu ili oprotajnu
aktivnost za svu djecu (Bruscia, 1988, 11-12).

Kreativna glazboterapijaNordoff-Robbinsova
metoda
razvila se pedesetih i ezdstih godina 20. stoljea na osnovi

17. god. timskog rada Paula Nordoffa, amerikog

skladatelja i pijanista te Clivea Robbinsa, uitelja djece s
posebnim potrebama
kreativnom glazboterapijom nastoji se razviti
komunikacija, samoizraavanje, humani odnosi, izgraivati
snanije osobnosti, poboljati osobna sloboda i kreativnost te
ukloniti patoloke obrasce ponaanja (Bruscia, 1988, 2).
primjenjuje se u radu sa svom djecom, bez obzira na vrstu i
izraenost potekoa s djecom koja imaju potekoe u
uenju, u izraavanju emocija, s autistinom djecom, s
djecom koja imaju odreena tjelesna ili mentalnih oteenja,
ili kod djece s potekoama u govoru.

Osnovne karakteristike
Nordoff u radu se najvie koristi glazbena improvizacija kojom
Robbinsove
metode
se gradi meusobni
odnos djeteta
i terapeuta

dijete ima mogunost cijelo vrijeme aktivno sudjelovati

u glazbenoj interakciji, odnosno izravno komunicirati
glazbom
svaki terapijski sastanak biljei se zvuno ili slikovno te
se potanko analizira (Howat, 2006, 6-7)
moe se provoditi individualno ili u skupini s vie djece
- djeca pjevaju pjesme, sviraju na udaraljkama, ianim
ili puhakim instrumentima te na njima izvode razne
instrumentalne aranmane, sudjeluju u stvaranju ili
improviziranju glazbe, u igrama, glazbenim dramama,
uz glazbu izvode
pokrete.https://www.youtube.com/watch?
v=ZFTUroy4dhI

Zakljuna razmatranja

vrijednost muzikoterapije za osobe s fizikim,

emocionalnim, psihikim i psiholokim tekoama je
velika
kako djeci s posebnim potrebama tako i odraslima
treba omoguiti bavljenje glazbom kako bi se
umanjile njihove potekoe te poboljao osobni rast i
razvoj odnosno poboljala kvaliteta ivota.
provedena istraivanja potvruju da je
muzikoterapija doista postala znanstvena disciplina
koja iako izriito ne lijei bolest, moe umanjiti bol,
pomae u rjeavanju konflikata meu ljudima svojom
neverbalnom komunikacijom

Zakljuak
u zemljama gdje zdravstvena skrb i financijske prilike,
pa i muziko obrazovanje terapeuta, omoguuju ovakve
oblike individualnog pristupa, muzikoterapija postaje
popularnim predmetom terapijskih postupaka i
znanstveno istraivakog rada
razumijevanje tonog mehanizama i opsega uporabe
glazbe u terapiji jo uvijek je u povojima, te puno
kontroverzi, no ono to se sa sigurnou moe zakljuiti
jest da glazba postaje most koja zbliava ljude, ini ih
sretnijima i spremnijima za pomo jednih drugima
glazba je univerzalna i svojom snagom djeluje i djelovat
e u svakom segmentu naeg malog planeta