Likertova skala Iva Butorac Uvod i definicija Likertove skale Tomislav Perkovi Pri istraivanju stavovske strukture ispitanika,

skala koja se najee koristi pri ispitivanju stavova je Likertova skala. Razlog tome lei u injenici da je lake konstruirati takvu skalu za razliku od uttmanove, T!urstonove ili drugi! skala kojima elimo mjeriti stavovsku strukturu ispitanika.
autor izvornika:

Likertova skala je psi!ometrijska skala kojim pokuavamo doznati stupanj slaganja, odnosno neslaganja ispitanika s nekom tvrdnjom "njegov stav prema nekoj tvrdnji# na kontinuumu od apsolutno pozitivnog prema apsolutno negativnom stavu prema predmetu istraivakog interesa. Primjenjuje se u istraivanjima koja koriste metodu ankete "ili strukturirani intervju# za prikupljanje podataka. $kalu je konstruirao Rensis Likert, te je opisao u radu %Te!nika mjerenja stavova& '()*. godine u asopisu +rc!ives o, Ps-c!olog-. .sim slaganja, ispitanik na skali procjene moe procjenjivati uestalost, kvalitetu, vanost i druge konstrukte. /ajee se skala procjene sastoji od 0 stupnjeva "prema Likertu#, a rje1e od 2 ili ( stupnjeva. $!odno navedenom, Likertovu skalu moemo de,inirati kao skup tvrdnji "estica# s kojima ispitanik izraava slaganje, odnosno neslaganje na skali procjene. $laganje s tim tvrdnjama se smatra indikatorom nekog latentnog stava kojeg ne moemo izravno ispitivati. Primjeri uobiajenih skala procjena sa 5 stupnjeva i njihova sidra: $laganje 3estalost 4valiteta '5 mnogo loije od prosjeka *5 loije od prosjeka )5 prosjeno 65 7olje od prosjeka 05 mnogo 7olje od prosjeka

'5 u potpunosti se ne '5 nikad slaem *5 ne slaem se *5 rijetko )5 niti se slaem, niti se ne )5 ponekad slaem 65 slaem se 65 esto 05 u potpunosti se slaem 05 uvijek

ormat Likertove skale Tomislav Perkovi $kala ne mora uvijek sadravati 0, 2 ili ( stupnjeva. .visno o motivima istraivanja, ispitanicima moemo predoiti i skalu 7ez opcije neutralnog stava prema predmetu istraivanja. 3 literaturi se takav o7lik Likertove skale jo zove i skala prinudnog iz7ora, a razlikuje se od skale sa 0828( ponu1eni! opcija u nepostojanju neutralnog "sredinjeg# stupnja. To je opravdano kada ispitujemo stavove spram neke osjetljive teme, a za koju pretpostavljamo da 7i veina ispitanika dala neutralne odgovore. 9pak, mnogi metodolozi sumnjaju u opravdanost takvog postupka smatrajui kako je korektno ponuditi ispitanicima i opciju neutralnog stava spram neke tvrdnje jer ispitanici doista mogu imati neutralan stav. Predlae se pomicanje neutralne kategorije na poetak ili kraj kontinuuma kako 7i se iz7jegla sklonost davanju neutralni! procjena. :agovornici skale s parnim 7rojem ponu1eni! opcija "7ez neutralne opcije# smatraju kako je neutralan stav prema nekoj tvrdnji rijetka pojava jer istraivanju preteno pristupaju oni ispitanici koji imaju negativno ili pozitivno iskustvo spram mjerene pojave.
autor izvornika:

$kala procjene je prividno ekvidistantna, kao i ostale ordinalne skale. 4aemo da je prividno ekvidistantna jer razlika me1u stupnjevima slaganja8neslaganja ne mora uvijek 7iti jednaka. :7og statistike o7rade podataka je tretiramo kao intervalnu ili omjernu skalu te pretpostavljamo ekvidistantnost izme1u kategorija. Likert i ;urp!su '()<. odstupanja neki! ispitanika od prosjeka izraunavali pomou sigma5skorova kako 7i dokazali ekvidistantnost skale od ' do 0 i do7ili korelaciju u rasponu od .(<2 do .((0 izme1u sigma5skorova i proizvoljni! 7odova. /alaze ti! istraivanja su potvrdili i Rund=uist i $letto '()>. godine "$upek,'(><: *(?#. :7og ro7usnosti statistiki! procedura pretpostavljena ekvidistantnost se smatra opravdanom. @roj sidara moe varirati, tako da skala procjene moe imati stupnjeva koliko sam istraiva odredi. 9pak, iako je 7roj stupnjeva skale ovisan o iz7oru istraivaa i predmetu istraivanja, kao i o veliini uzorka, smatra se da je uputnije upotre7ljavati vei 7roj stupnjeva skale procjene samo u sluaju vei! uzoraka z7og jae diskriminativne snage instrumenta "Aurii, *??0#.

!ipian primjer skale Likertova tipa

"onstrukcija skale Likertovo# tipa

'. 4onstrukcija primjenom t5testa '.' Be,iniranje predmeta istraivanja Pretpostavka Likertove skale je unidimenzionalnost, odnosno, predmet istraivanja mora 7iti jednodimenzionalne prirodeC instrument koji se primjenjuje mora nedvosmisleno i jasno mjeriti predmet z7og kojeg je i konstruiran. '.*. eneriranje estica

Destice moe generirati sam istraiva prema svom oso7nom na!o1enju ili moe zatraiti od veeg 7roja ljudi da mu daju miljenje u o7liku tvrdnji o nekoj temi. Bo7ro je da je ti! tvrdnji to vie, oko stotinjak. '.). .cjenjivanje estica $uci ocjenjuju estice na skali od ' do 0, 2 ili (. 4ao i u drugim te!nikama skaliranja, suci ne daju svoj sud o samoj temi, ve se slau8ne slau sa adekvatnosti tvrdnji u vezi predmeta istraivanja. Tre7a naglasiti kako suci nisu eksperti u pogledu teme istraivanja, kao to je to sluaj pri konstrukciji T!urstonove skale, ve 7i tre7ali 7iti to sliniji populaciji na kojoj vrimo istraivanje. '.6. @iranje estica 9straiva izraunava interkorelacije izme1u svake od estica, prema sudakom ocjenjivanju. :atim se miu one tvrdnje koje imaju nisku korelaciju "ne postoji pravilo, razina korelacije je stvar iz7ora istraivaa, primjerice ?.2# sa krajnjim skorom cijele skale. /akon to izraunamo prosjene vrijednosti donji! i gornji! *0E sudaki! procjena, moemo t5testom testirati razliku izme1u aritmetike sredine i ti! vrijednosti. Fie t5vrijednosti govore u prilog vee razlike izme1u gornji! i donji! *0E sudaki! oda7ira. Destice vii! t5vrijednosti imaju veu diskriminacijsku vrijednost, te i! zadravamo. /a kraju, sami oda7iremo '05*0 estica prema navedenim kriterijima. "Troc!im, *??>#. *. 4onstrukcija primjenom analize diskriminativne snage "moi# estica 4oraci od '. do ). u pret!odnom odjeljku su identini. 3nutarnju konzistentnost instrumenta, umjesto pomou t5testa, moemo provjeriti i raunanjem diskriminativne snage sami! estica. Taj postupak vrimo na nain da prvo z7rojimo sve 7odove na esticama pojedinog ispitanika i poredamo te z7rojene rezultate svi! ispitanika. .dre1ujemo %donji& i %gornji& kvartil "G' i G)# te distri7ucije z7rojeva pojedini! ispitanika kako 7ismo razlikovali te dvije skupine, iznad G' i ispod G). /ji!ove prosjeke zatim oduzimamo te do7ivamo diskriminativnu snagu svake pojedine estice. Destice koje imaju vie vrijednosti diskriminativne snage %ulaze& u instrument "$upek, '(><: *('#. @roj estica varira ovisno o predmetu istraivanja, ali najee i! je *?5*0 "4u,rin, *??>: <#. Upotreba Likertove skale

autor izvornika:

Tomislav Perkovi

'. 9spitaniku se predouje skala sa tvrdnjama i pripadajuom skalom procjene. *. 9spitanik izraava intenzitet slaganja8neslaganja sa tvrdnjom "esticom# na skali procjene. ). Rezultat ispitanika jest z7roj rezultata na svakoj od estica "sumated rating scales#. Provjera iskrenosti ispitanika se vri uspore1ivanjem negativno i pozitivno ,ormuliranim tvrdnjama o nekoj temi. /egativno ,ormuliranim tvrdnjama se pridaje o7rnuta skalna vrijednost pri o7radi podataka z7og o7rnutog smisla.

Prednosti i nedostaci Likertove skale

'. /edostaci Likertove skale '.' Pro7lem unidimenzionalnosti /ajei pro7lem pri konstrukciji skale Likertovog tipa jest pro7lem unidimenzionalnosti. 3 prirodnim znanostima to nije veliki pro7lem jer veina o7jekata mjerenja ima samo jednu dimenziju "poput visine, teine,...#. 3 drutvenim znanostima moe doi do preklapanja dimenzija jer mjerimo stavove na razini !a7itualni! miljenja gdje ,okus jednog pro7lema moe inter,erirati sa podrujem nekog drugog pro7lema. /aprimjer, teko je mjeriti akademski uspje! na jednodimenzionalnoj razini. 9spitanik koji ima razvijene alge7arske vjetine ne mora imati razvijene i ver7alne sposo7nosti. Pro7lem se rjeava mjerenjem o7aju vjetina pose7no "Troc!im, *??>#. Provjeru unidimenzionalnosti vrimo primjenom ,aktorske analize pomou koje moemo razdvojiti skalu na su7skale u sluaju multidimenzionalnosti. ilespie i Hodge smatraju kako nijedna Likertova skala nije unidimenzionalna jer ukljuuje kognitivnu i a,ektivnu komponentu stava. 4ognitivna komponenta se oituje ispitanikovim slaganjem, odnosno neslaganjem, dok se a,ektivna odnosi na odre1ivanje intenziteta slaganja ili neslaganja s nekom tvrdnjom. /eki istraivai su pokuali razdvojiti ove dvije komponente stava razdvajanjem estica na nain da ispitanika prvo upitaju slae li se s tvrdnjom, a zatim ga upitali o intenzitetu slaganja. +naliza ovog pristupa nije dala eljene rezultate" ilespie, Hodge, *??): 60#. '.* Pro7lem ponderiranja estica Ponder svi! estica Likertove skale je jednak, dok sama vanost pojedini! indikatora za istraivanje nekog konstrukta ne mora 7iti jednaka, to moe imati za posljedicu umjetno poveavanje ili smanjivanje rezultata nekog ispitanika na

odre1enoj skali, te s!odno tome i pogrenu interpretaciju podataka. 4ritiari jednakog pondera za sve estice tako1er istiu mentalnu optereenost ispitanika koji procjenjuje neku negativno ,ormuliranu tvrdnju, smatrajui kako isti vri vei mentalni napor "vea kognitivna kompleksnost# pri takvoj procjeni " ilespie, Hodge, *??): 60#. '.) Pro7lem prirode skale, gu7itka podataka i daljnje statistike o7rade $kala procjene koja se koristi u primjeni Likertove skale je %gru7a skala& ordinalnog tipa. /aime, pretpostavljeni kontinuum se ne sastoji od ekvidistantni! kategorija. /ajvie podataka se do7iva primjenom intervalne i omjerne skale z7og stvarne ekvidistantnosti kategorija, dok ordinalna i nominalna skala donose manje in,ormacija. 4ritiari Likertove skale istiu kako je nekorektno tretirati ordinalnu skalu kao intervalnu ili omjernu jer je nemogue nadoknaditi podatke koje nismo zaista i %do7ili& istraivanjem " ilespie, Hodge, *??): 62#. 9sti istiu i kako je sam proces z7rajanja rezultata estica upitan jer neutralan stav ima viu skalnu vrijednost od negativnog, a manju od pozitivnog. 9sti smatraju kako je srednja skalna vrijednost "niti se slaem, niti se ne slaem# esto u oima ispitanika ista kao i nepostojanje miljenja o nekoj temi "ne znam, ne zanima me#, to predstavlja dodatni pro7lem pri z7rajanju rezultata estica " ilespie, Hodge, *??): 62#. *. Prednosti Likertove skale *.' 4onstrukcija je u odnosu na druge skale jednostavnija5 trai manje vremena za konstrukciju z7og naina ocjenjivanja poetni! tvrdnji "suci slini populaciji, a ne eksperti# *.* /iz estica osigurava razmjerno o7u!vatno mjerenje konstrukta koji istraujemo 5 ovisno o istraivaevim procjenama relevatnosti odre1eni! indikatora spram neke teme *.) $ o7zirom na uestalost, lako je razumljiva ispitanicima. Desto se susree u istraivanjima kojima su ljudi danas sve ee izloeni "istraivanja trita#. *.6 ;ogunost interpretacije je sadrajno 7ogata "4u,rin, *??>:'?#. .visno o pre,erencijama istraivaa, mogue je analizirati pojedine estice pose7no, kao i cijelu skalu