MUZIKOTERAPIJA

UVOD
Stara Kineska poslovica: "Muzika potječe iz srca ljudskih bića, kada su emocije
rođene, izražavaju se zvukovima, a zvukovi rađaju muziku."

Muzika je komunikacija između kompozitora i slušatelja

Izravno utječe na autonomni živčani sustav dovodeći do različitih vrsta

autonomnih tjelesnih reakcija

Postoji snažna povezanost glazbe i "nesvjesnog u čovjeku"

MUZIKOTERAPIJA- aktivacija nesvjesnih misli i želja terapeuta i pacijenta

iznoseći ih na svjetlo svjesnog

Simbolički prezentirani sadržaj tijekom muzikoterapije u uskoj je vezi sa

snovima

Sigmund Freud
MUZIKOTERAPIJA- zdravstvena profesija koja koristi glazbu i glazbeno povezane
strategije u postizanju specifičnih, ne glazbenih ciljeva

Muzikoterapija djeluje na području PSIHIČKIH, PSIHOLOŠKIH, TJELESNIH i

SOCIJALNIH POTREBA

Provodi ju MUZIKOTERAPEUT- educirani profesionalac koji OPSERVIRA

PONAŠANJE I REAKCIJE, POSTAVLJA TERAPIJSKE CILJEVE, PLANIRA I PROVODI
INDIVIDUALNI ILI GRUPNI TERAPIJSKI PROGRAM SA STRATEGIJOM,
PROCEDUROM I INTERVENCIJOM; VRŠI EVALUACIJU

Muzikoterapeut kreira muziku uživo sa pacijentom na seansi

NIJE PSIHOTERAPIJA!
Ova terapija podrazumijeva više elemenata: ODREĐUJE PROSTOR; NAZOČNOST
EDUCIRANOG MUZIKOTERAPEUTA, JASNO DEFINIRAN I POSTAVLJEN PROBLEM
KOD PACIJENTA; ODREĐENU TEHNIKU KOJA SE PRIMJENJUJE U SEANSI

VRSTE MUZIKOTERAPIJE:

 AKTIVNA- vokalna improvizacija (bolesnik pjeva dok glazba svira)

-instrumentalna improvizacija

-psiho- taktilna komunikacija

-klinička improvizacija je jedan od zastupljenih pristupa u

muzikoterapiji gdje improvizacija podrazumijeva kreativno, ne verbalno
izražavanje osjećaja

 RECEPTIVNA (PASIVNA)- slušanje glazbe može pomoći u KOGNITIVNOM

RAZVOJU, SMANJUJE SE OSJEĆAJ STRESA, TJESKOBE

MUZIKA KROZ MEDICINU

-u medicinskoj zajednici se koristi da bi se pacijentima POVEĆAO OSJEĆAJ

UGODE, SMANJIO OSJEĆAJ TJESKOBE I BOLI, POJAČALO FUNKCIONIRANJE
IMUNOLOŠKOG SUSTAVA, POMOGLO U REHABILITACIJI I OPORAVKU,
NORMALIZIRAO SAN, SMANJILO AGRESIVNO PONAŠANJE
UČINAK MUZIKE

-muzika pruža načine poboljšanja kvalitete života za ljude i njihove brige za koje
nije bilo izgleda da će se sami od sebe popraviti

-određeni tipovi glazbe djeluju umirujuće: SMANJUJE TJESKOBU, DOVODI DO

OPUŠTANJA, IZAZIVA OSJEĆAJ UGODE

-prepoznavanje, razlikovanje i interpretacija zvuka uključuje istovremenu

obradu informacija iz tzv. "primitivnih" dijelova mozga- slušnog korteksa-
sljepoočni režanj

-slušanje glazbe može potaknuti biokemijske promjene u tijelu djelujući na

promjene- ENDROFINA

-osi HHN, ACTH (adrenokortikotropni hormon), kortizol

-imunološkog sustava: interleukin-1, interleukin-6 i imunoglobin A

-neuromodulatornih neurotransmitora serotonina

-mozak određuje naše reakcije na muziku

-muzika aktivira sustav nagrade, odnosno "centre ugode u mozgu" iste vezane
uz hranu i seks

-neurotransmiter vezan uz neurotransmisiju neuralnih krugova centara ugode

je DOPAMIN i ključan je u stvaranju euforije i ugode

-SEROTONIN je neuromodulatorni neurotransmiter vezan uz osjećaj ugode i

zadovoljstva

-muzika predstavlja prirodan antidepresiv (potiče stvaranje i oslobađanje

serotonina). Osoba se osjeća sretno i opušteno

-NORADRENALIN- vraća životni adrenalizam

-inhibiraju reflekse boli i time se kontrolira bol

SPOZNAJNA NEUROZNANOST MUZIKE kroz znanstvene metode proučava
mehanizme u mozgu uključene u kognitivne procese u podlozi utjecaja muzike

-znanstvene metode: MR, TMS, MEG, EEG, PET

-desni pomoćni slušni korteks posjeduje finiju tonsku razlučivost od lijevog

PRIMJENA MUZIKOTERAPIJE (ispit)

-osobe koje boluju od duševnih bolesti

-osobe s poteškoćama u mentalnom razvoju

-slijepe i gluhe osobe

-osobe s fizičkim nedostacima

-ovisnici o psihoaktivnim tvarima

-djeca s autizmom

-zatvorenici

-žrtve seksualnog zlostavljanja

-osobe oboljele od teških somatskih bolesti (HIV/ AIDS)

SEANSE MUZIKOTERAPIJE- jednom tjedno u trajanju od 45 min

-pasivno slušanje

-aktivno sudjelovanje u muziciranju

-grupna terapija
-uočeno je da u toku slušanja muzike postoji tendencija usklađivanja disanja i
pulsa sa ritmom izvođenja kompozicije

-brzi muzički ritam stvara osjećaj uznemirenosti, veselja, samopouzdanja,

pobjede

-spori ritam je miran, žalostan, monoton- pogodan za spavanje ili hipnozu

-kombinacijom ritmova omogućuje se stvaranje napetosti, opuštanja,

zadovoljstva

-tako postoje karakteristične kompozicije koje se preporučuju za određeni tip

poremećaja (npr. Beethoven, Stravinski, Hačaturjan- za alkoholizam, Wagner,
Verdi- za depresiju); današnji muzikoterapeuti provode razne kombinacije u
skladu sa muzičkim sklonostima pacijenata

-muzikoterapija je efikasan način liječenja osoba s PSIHOSOCIJALNIM,

AFEKTIVNIM, KOGNITIVNIM, KOMUNIKACIJSKIM PROBLEMIMA; MUZIKA
STIMULACIJOM OSJETA DOVODI DO POZITIVNOG ODGOVORA- BLISKOSTI,
PREDVIDLJIVOSTI I OSJEĆAJU SIGURNOSTI

CILJEVI MUZIKOTERAPIJE (ispit)

-istražiti unutarnje osjećaje i poboljšati unutarnji uvid

-bolje samopoštovanje

-stvoriti pozitivan pomak u raspoloženju

-bolje samoizražavanje

-razviti bolje testiranje realiteta i vještina rješavanja problema

-razviti samostalnost u odlučivanju

-poboljšati pažnju i koncentraciju

-usvajanje pozitivnih modela ponašanja

-rješavanje problema kao jačanje obiteljskih i interpersonalnih spona

MUZIKOTERAPEUT

-procjenjuje emocionalni oporavak

-socijalnu kapacitiranost

-komunikacijske mogućnosti

-kognitivne vještine kroz muzički odgovor

-kreira individualne i grupne muzičke sastanke temeljene na pacijentovim

potrebama upotrebljavajući improvizaciju....

POVIJEST MUZIKOTERAPIJE

-predantičko doba- muzika služi u istjerivanju demona i u otklanjanju prirodnih

nepogoda, bolesti i smrti

-Stari Rimljani muziku upotrebljavaju u liječenju. 293. prihvaćanjem kulta

Eskulapa naglasak dolazi na psihosomatski aspekt zdravlja

-Srednji vijek- bolest kazna za grijeh (muzikom se istjeruju zli duhovi, umirenje
duše i zaštita od bolesti (masovna histerija- manija plesanja 13.st. Tarantizam
Apulija- tarantela ))

SUVREMENE MOGUĆNOSTI LIJEČENJA GLAZBOM

-suvremeno doba socijaln psihijatrije: glazbeno terapijski pristup duševnom

bolesniku kao i ostalim bolesnicima mijenja se u okviru napretka psihijatrije i
općenito medicine

-uz pomoć glazbe se u grupi može stvoriti dobro rapsoloženje

-uz pomoć glazbe se u grupi može stvoriti disciplina

-CILJ: ŠTO BOLJE SNALAŽENJE I PRIHVAĆANJE U DRUŠTVU

-u svim oblicima ustanovnog liječenja (stacionar, dnevna bolnica, vikend
bolnica)

-glazbeni igrokazi, kolaži, slušanje glazbe....

-osim psihijatrije, glazba se koristi u neurologiji, kirurgiji, u operacionim salama,

pedijatrija, stomatološke ambulante, u prometu (vozači), u industirji

DJELOVANJE MUZIKOTERAPIJE I INDIKACIJE ZA NJENU PRIMJENU

-glazba kao neverbalni jezik univerzalno je sredstvo komunikacije

-razvoj senzomotorne aktivnosti dojenčeta- slušanje i stvaranje zvukova oko

sebe

- u glazbi je ritam najtemeljniji

-glazba je umjetnost koja najviše pobuđuje i pokreće sva naša čula, naše mišiće
i misli

-glazbu primamo preko slušnog organa osjetilno- živčanim načinom

-kod oštečenja sluha glazba se može primati preko tijela tkz. vibracijskim čulom

-muzika djeluje više na emocionalnu, a manje na intelektualnu sferu ljudskog

funkcioniranja

-odlučujuća vrsta muzike- opuštajući učinak- smanjuje napetost- ležeći stav

(plexus solaris)

-muzika djeluje na vegetativni živčani sustav

-stimulirajuća muzika- pobuđuje simpatikus

-odnos između majčinog pulsa i pulsa fetusa (2:1)

-srednji tempo ekvivalentan broju otkucaja ljudskog srca/min (Steiner

euritmija)

-muzika daje hendikepiranoj djeci priliku za emocionalnu ekspresiju i edukaciju

-MUZIKOTERAPIJA- velika uloga kod djece s problemima disanja, hendikep,
govorne mane, celebralna paraliza, djeca s infatilnim autizmom- suicidalna
heteroagresivna djeca, psihogeni mutizam....

KONTRAINDIKACIJE MUZIKOTERAPIJE

-posebni slučajevi refleksne epilepsije (određeni zvukovi, skladbe, motivi, boje

instrumenata izazivaju epileptične napade)

-slučajevi akutne smetenosti bolesnika

-teška depresivna stanja

-stanja akutne agitiranosti (uznemirenosti)

-u vrijeme intenzivne terapije neurolepticima

-u terapijskoj funkciji glazba pruža mogućnost izražavanja (posrednik između
bolesnika i terapeuta)

-terapeut kod bolesnika uz pomoć glazbe potiče mogućnost izražavanja i

proširuje kreativnost- jačanje ja- kompleksa

-osnivanjem "Europskog društva za kognitivne glazbene znanosti" ESCOM

muzikoterapija dobiva znanstveno uporište za svoju djelatnost

-psihoakustika pomaže u razmatranju raznolikosti- u tome kako ljudi čuju i

percipiraju glazbene zvukove

-(ispit) PSIHOAKUSTIKA uključuje elemente- BOJA GLASA (određuje kvalitetu

zvuka); GLASNOĆA, VISINA I TRAJANJE GLASA; SINUSNI ZVUČNI VAL JE NAJČIŠĆI
I NAJJEDNOSTAVNIJI ZVUK (prirodan sinusni zvuk, zvuk flaute ili glas malog
djeteta).

-prirodno proizvedeni zvukovi sastavljeni su od osnovnog tona, harmonijske

serije (drugi tonovi u direktnom su odnosu s osnovnim tonom) i drugih tonova
(nisu u direktnom odnosu s osnovim tonom) uzrokovani akustičnim
čimbenicima, npr. u cijevi: oboa, fagot, flauta, itd.

-dok zvučni val putuje, nastaju novi zvukovi, subjektivni tonovi, buke
(nasumične frekvencije)

-zvučni valovi koji nailaze na ljudsko tijelo pokušavaju pokrenuti i njegove

molekule i zapažamo vibracije kao škakljanje na određenim dijelovima svoga
tijela

-najosjetljiviji receptor na gibanje zraka taulea membrana u uhu zvana TIMPAN

(BUBNJIĆ)

-ton se mjeri na dva načina: 1)koliko valova ima u određenoj distanci

2)koliko ima valova u određenom vremenu

-učinak glazbe snažniji kada slušatelj pokazuje sklonost muzici

-dinamičko obilježje glazbe- potiče fizički i emocionalno

-fizičke manifestacije- valovi pritiska po cijelom tijelu (plač, ubrzani puls,

promjene disanja, promjene na koži...)
-emocionalne reakcije na glazbu vezane uz asocijacije sjećanja i prošla iskustva

-proces pokretanja od jednog raspoloženja ili emocije do drugog sposobnost je

glazbenika, skladatelja, muzikoterapeuta

MUZIKOTERAPIJA KOD BOLESNIKA S EPILEPSIJOM

-epilepsija je kronični moždani sindrom (naglo električno izbijanje različitih

skupina neurona)

-klinička slika ovisi o mjestu lokalnog oštećenja, manifestacije su neurološke i

psihičke sa i bez poremećaja svijesti

-50% bolesnika s epilepsijom ima psihičke poremećaje

-nije sigurno može li se muzikoterapija primijeniti na bolesnika s epilepsijom

-glazba i elementi glazbe (ritam, dinamika, tempo) može izazvati epileptični

napad

-poremećaji ličnosti

-anksiozni poremećaji

-nagle promjene raspoloženja praćene razdražljivošću, impulzivnošću,

agresivnošću

-depresija praćena suicidnim rizikom

-PSIHOTIČNOST

-u terapiji koristimo antiepileptike, i ostale psihofarmake ovisno o indikaciji

-u slučaju agresivne ili iritabilne manifestacije je treba prekinuti

VRSTE EPILEPSIJA

1)REFLEKSNE- pojavljuju se kao refleks na neki podražaj

-pojavljuje se u većini kod emocionalno labilnih bolesnika- napadi

se javljaju na afektivno jaki podražaj

a)AUDIOGENE- IZAZVANE ZVUKOM- muzikogena epilepsija (Beethoven,

Čajkovski, Lehar, marševi, zvuk orgulja, ubrzani i usporeni tempo)

MUZIKOTERAPIJA I ANKSIOZNI POREMEĆAJI

-medicina i filozofija Dalekog istoka razvile su sustave iscjeljivanja koji

petatonsku ljestvicu povezuju s tjelesnim organima i funkcijama

-glazba je vrlo djelotvorna u liječenju anksioznih poremećaja

-ANKSIOZNI POREMEĆAJI:

 generalni anksiozni poremećaj (GAP)-osoba ima osjećaj anksioznosti

 panični poremećaj- iznenadna navala straha i panike
 fobični anksiozni poremećaj- jednostavne, specifične (strah od visina,
životinja, zatvoreni prostor, otvoreni prostor)
 obuzeto prisilni poremećaj- prisilne radnje i prisilne misli (pranje ruku,
strah od zaraze...). Tim radnjama ljudi se smiruju
 konverzne neuroze
 PTSP- javlja se kao psihički poremećaj nakon po život stresnog
traumatskog događaja. Smetnje spavanja, iritabilnost, suicidalnost,
depresivnost..
 poremećaj prilagodbe
MUSICA MEDICA

-multisenzoričko poticanje mozga uz pomoć glazbene terapije i Musice medice

ciljano djeluje -na osjetila

-poboljšava percepciju

-pomaže u socijalnoj integraciji

-stimulacija uz glazbu i glazbene vibracije dovodi do neuroplastičnosti (svaki

podražaj ostavlja tragove u obliku novih sinapsi, stvarajući nove neurone i
jačajući veze- veća brzina prijenosa podataka)

-multisenzorička stimulacija u mozgu pretvara poljski put u autocestu

-Musica medica i trudnoća: djeca motorički spretnija, psihomotorno mirnija,

bolje kognitivne sposobnosti

-M.m. djeluje na multisenzoričkom principu

-s jedne strane mozak se stimulira glazbom i eventualno govorom (pjevani

tekstovi), a s druge strane s pomoću vibracija melodija šalje određeni
emocionalitet koji mozak tumači kao pokret

-glazbenik stvarajući glazbu pobuđuje određenu vrstu raspoloženja i emocija

-slušatelj dekodira glazbenu poruku uz pomoć zrcalnih neurona (osjećaj

empatije) i dekodira isti ili slični ugođaj i može se pokrenuti

-budući da ljudski mozak razumije ritmove i nanjih reagira- lječidbena

sposobnost glazbe

S ČIME MOŽEMO USPOREDITI MUSICU MEDICU

-višestruko multisenzoričko djelovanje musice medice- uspavljivanje djeteta od

strane majke

-u prirodi predenje mačaka vibracije između 50-200Hz- liječidben učinak

(fenomen komunikacije majke i mladunčadi)
-vibracije liječe, a uz glazbu dolazi do sinergističkog djelovanja 2+2=7 (što više
različitih poticaja neuroni primaju ostavit će više tragova uz promjenu
neuroplastičnosti)

-ponavljanjem poticaja dolazimo do trajnih rezultata (terapija vibro akustičnim

stimulusima treba trajati najmanje 3 mjeseca)
MUZIKOTERAPIJA U GERIJATRIJI

-psihičke promjene ljudi u starijoj dobi

 teže snalaženje u nepoznatim situacijama i prostoru

 smanjena sposobnost apstraktnog mišljenja
 smanjenje interesa
 pesimizam
 sebičnost
 nesigurnost i nisko samopoštovanje
 negativne osobine u starosti postaju još izraženije

-socijalne promjene- teža prilagodba

-socijalno povlačenje

-tjelesne promjene- oslabljen sluh

-oslabljen vid

-osteoporoza

-sve je više osoba s duševnim i tjelesnim smetnjama u

bolnicama i domovima za umirovljenike

DJELOVANJE GLAZBE NA RASPOLOŽENJE

-povećava se- samopouzdanje

- poboljšanje motoričkih sposobnosti (ritmom)

- potiče se društvenost

- umjereni tempo i ritam odgovara starijim osobama

-melodije ne smiju biti preduge i složene- prakticiraju se poznate, mirne, lagane

i nježne melodije

-smanjuje se razdražljivost, ravnodušnost i tužno raspoloženje

-smanjuje se inhibiranost u socijalnim kontaktima

-prisustovanje muzikoterapijskim seansama i priredbama potiče ljude da
pridaju više pažnje vlastitom izgledu, odjeći i kosi

CILJ MUZIKOTERAPIJE NA PODRUČJU GERIJATRIJE

-usmjeriti bolesnika k promjeni vlastitog ponašanja i usklađivanje s vlastitim

mogućnostima (prihvaćanje starosti)

-bolja socijalizacija

-razvijanje osjećaja zadovoljstva vježbanjem kroz ples

-suosjećanje sa stvarnošću

-oslobađanje od briga

-osjećaj grupne pripadnosti

-poboljšanje pamćenja

ULOGA MUZIKOTERAPEUTA

-prilagođavanje bolesnicima

-poznavanje i poštivanje potreba bolesnika, posebno osjećaja i intelektualnih

sposobnosti

-slušanje glazbe (pasivna terapija)

-prisustovanje koncertima na odjelu

-poticanje bolesnika na što bolju glazbenu djelatnost

-primjena muzikoterapije je svakodnevna, sluša se vedrija glazba prema izboru

članova kluba

-spontano pjevanje uz pratnju muzikoterapeuta na glazbalu

ODGOVARAJUĆA GLAZBA

-slušanje glazbe UMJERENOG TEMPA, NJEŽNE MELODIJE, NEŠTO TIŠA GLAZBA,

U TRAJANJU OD 15 MIN

-konačni cilj muzikoterapije: "ZNATI POSTATI STAR DA NE POSTANE STARCEM."

KVANTITATIVNI POREMEĆAJI AFEKTIVITETA

-poremećaji sniženog ili povišenog afektivnog stanja

-depresivno raspoloženje<-> negativno obojeno afektivno stanje koje obilježava

sniženo raspoloženje, osjećaj tuge i potištenosti (ovo stanje se zove i
HIPOTOMIJA)

 AFEKT- intenzivan, kratkotrajan, nagal (o), običan

-simptomi- subjektivni doživljaj

-znak: afekte zamjećuje okolinE

- ekscitirani- povišeni (mržnje, bijes, veselje)

 ATIMIJA- stanje bez emocija (govor usporen, tih)

 APATIJA-stanje bezosjećajnosti (tupost)
-ravnodušnost, negiranje
 EKSTAZA- stanje intenzivnog zanosa i velike sreće
 DISFORIJA- turobno, sumorno, nezadovoljno, zlovoljno
- neraspoložen, mrzovoljan čovjek
-EMOCIONALNA INKOTENCIJA- najteži oblik emocionalne labilnosti
- plač se izmjenjuje s histeričnim smijehom
- gubitak ili smanjenje emocionalne kontrole
- osoba ne može dulje zadržati jedno
raspoloženje
-AFEKTIVNA KRUTOST- smanjenje ili izostanak emocionalne modulacije
-PARATIMIJA- samo raspoloženje ne odgovara samom sadržaju
-ANHEDONIJA- nemogućnost uživanja u stvarima u kojima je osoba nekad
uživala
-ALEKSITIMIJA- nemogućnost prepoznavanja i opisivanja (izražavanja) vlastitih
emocija
-AMBIVALENCIJA- nemogućnost na voljnom planu
- nemogućnost između volje i realizacije (AMBITEDENTNOST)

MIŠLJENJE
-najsloženiji psihički proces koji obuhvača obradu ideja, predodžbi, simbola,
slika i pojmova
-otkriva veze i odnose između predmeta i pojava
-postoje: 1)APSTRAKTNO MIŠLJENJE- temelji se na pojmovima
2)KONKRETNO- barata opažanjima i predodžbama
3)KREATIVNO- pronalazi nova rješenja i spoznaje
4)IMAGINARNO- kreativno mišljenje koje se koristi maštom za
stvaranje planova i rješavanje problema
5)LOGIČNO- utemeljeno na razumno objašnjenim pojavama i
događajima
6)NELOGIČNO- zasniva se na nejasnim pojmovima, a zaključci su
pogrešni
MUTIZAM- gašenje impulsa za govor
-SELEKTIVNI- u određenim situacijama osoba ne govori
PERSERVACIJA- ponavljanje jedne ili više riječi u rečenici
DISOCIRANO MIŠLJENJE- karakterizirano za shizofrene osobe

SADRŽAJNI POREMEĆAJI MIŠLJENJA

-precijenjene ideje
-prisilne misli
-sumanute ideje
-vrste ideja: MEGALOMANSKE, DEPRESIVNE, SUMANUTE, PERSEKUTORNE
(PARANOIDNE), IDEJE LJUBOMORE, EROTOMANSKE

INTELIGENCIJA
-sposobnost pojmovnog (apstraktnog) mišljenja

POVIJEST POREMEĆAJA HRANJENJA

-vrste- anoreksija nervoza
- bulimija nervoza
- obje vrste zajedno
-preokupiranost vlastitim izgledom
-uz dijetu pribjegavaju vježbanju
-prejedanje sa čišćenjem (sa povraćanjem)
-osobe preokupirane mršavljenjem (važu se do 50 puta dnevno, računaju u
grame ono što jedu, izbjegavaju masnoće, ugljikohidrate,a nekad i proteine

-BULIMIJA- normalna tjelesna težina

- količina unosa hrane je enormna
-AMENOREJA- gubitak menstruacije
-skeletiran izgled
-DIJAGNOSTIKA- osoba odbija održavati težinu
-anoreksija se sve češće javlja u sve mlađoj dobi
-češće se javlja kod djevojčica nego kod dječaka
-anoreksija nervoza je povezana s DEPRESIJOM, SOCIJALNOM FOBIJOM,
OPSESIVNO- KOMPULZIVNIM POREMEĆAJEM, ZLOUPOTREBOM I OVISNOSTI O
PSIHOAKTIVNIM SUPSTANCAMA

ANOREKSIČNA OBITELJ
-sinonim anoreksične obitelji "psihosomatska obitelj"
-očevi malo prisutni u obiteljskom životu
-obiteljsko nasilje
-bračni problemi roditelja
-negiranje postojanja sukoba
-majke netolerantne, visokoambiciozne, nezadovoljne svojom ulogom, visoki
zahtjevi prema djetetu, nesposobne doživiti svoju kćer kao samostalnu osobu;
narcistične, emocionalno hladne. Takve majke su jako nesigurne, niskog
samopouzdanja, tjeskobne

ANOREKSIJA-glazba: klasična, new age, Queen, pop rock, sve osim koračnica i
marša
GLAZBA I AUTONOMNI ŽIVČANI SUSTAV
-neuron- glavnina je AKSON iz kojeg idu DENDRITI, u JEZGRI se stvaraju proteini
-OPTOGENETIKA

MOZAK-čeoni režanj
-temporalni, sljepoočni režanj
-tjemeni (paarietalni)
-potiljni režanj
-mali mozak (cerebellum)
-produžena moždina
*most povezuje produženu moždinu s mozgom

-glazba, tj. zvuk se prenosi u prostoru putem longitudinalnih valova koji se

očituju zgušnjavanjem i razrijeđivanjem zraka preko:
1)uški
2)vanjskih slušnih hodnika
3)titranje bubnjića
4)slušnih koščica srednjeg uha
5)membrane prema unutarnjem uhu
6)titranje niti osjetnih stanica i pobuđivanje živčanih struktura u Cortijevom
organu pužice

ORTOSKLEROZA- propadanje slušnij koščica

-živčani podražaj slušnih impulsa se dalje širi:
*živcima i ganglijama preko moždanog debla (refleksni način reagiranja na
glazbu)
*moždanim potkronim i bazalnim strukturama- ganglij- talamus (gdje
osjećajno i automatski reagiramo na glazbu)
*u više moždane centre gdje se glazba prorađuje cijelim velikim mozgom
*govor i glazba se obrađuju odvojeno

ŠTO UHO MOŽE

-vanjsko uho čuje frekvencije od 16Hz- 20000Hz
-ušni kanal u obliku tunela usmjerava zvuk na zvuk na bubnjić
-bez slušnih koščica zvuk bi bio usmjeren direktno na pužicu i 97% zvuka bi se
bilo odbilo i izgubilo
-slušne koščice su stalno aktivne i primaju zvuk i tijekom spavanja
-zvuk glasniji- pomicanje koščica je veće
-sa starenjem postaju grublje- u starosti moguć gubitak sluha za više frekvencije

POREMEĆAJI GLAZBENE FUNKCIJE

-AMUSIA- ograničena mogućnost glazbene aktivnosti, neurološki manjak
glazbene percepcije, prepoznavanja ili stvaranja glazbenih obrazaca
-SENZORIČKA "AMUSIA"- nesposobnost čuti, čitati ili razumjeti glazbu
-MOTORIČKA "AMUSIA"- teškoća pri pjevanju, pisanju ili instrumentalnoj
izvedbi glazbe
-pojam amusie uvodi KNOBLAUCH
POREMEĆAJI KOJI SE OČITUJU U GLAZBENIM SPOSOBNOSTIMA
-bezglazbenost- nemogućnost pjevanja i zviždanja
-instrumentalna amuzija- nemogućnost sviranja- glazbena apraksija
-glazbena aleksija- poremećaj glazbene funkcije čitanja nota

-za moždani udar-MOZART (Mozartove sonate)

*Mozart sonata u D-duru (poboljšanje cirkulacije u mozgu za 20%)
UVOD U OPĆU PSIHOPATOLOGIJU
-PSIHOPATOLOGIJA- znanost koja proučava psihičke simptome, odnosno
znanost o psihopatološkim fenomenima
-razlika između psihologije i psihijatrije:
PSIHOLOGIJA (grč. Psyche-duša; logos-znanost) općenito se bavi psihičkim
funkcijama, procesima, osobnostima. Za zdrave procese, normalne situacije
koje u jednom dijelu mogu odstupati (sve vrste tretmana osim propisivanja
lijekova)
PSIHIJATRIJA (grč. Psyche-duša; iatrea-liječenje) disciplina koja proučava
etiologiju, epidemiologiju..., propisuje lijekove

DRŽANJE I PONAŠANJE
-SPONTANO
-sapeto, tjeskobno
-AGRESIVNO
-TEATRALNO, NAMJEŠTENO
-BIZARNO- izvitopereno
-SUBMISIVNO- osoba stalno podilazi
-UKOČENO- KATATONIJA- forma shizofrenije gdje je jedan dio muskulature
ukočen
-DEPRESIVNI BOLESNIK- sputan, nespontan, ukočen
-MANIČNI BOLESNIK- nesputan, teatralan, važan
-SHIZOFRENI BOLESNIK- teatralan, bizaran, sputan
-manični bolesnik nije bizaran kao shizofreni, on je teatralan (npr. naklon,
ljubim ruke..)
VANJSKI IZGLED
-UREDAN (ne znači odsustvo psihičke bolesti)
-ZAPUŠTEN (depresija, shizofrenija, bolesti ovisnosti) (npr. osjeti se smrad,
neugodan zadah...)
-IZUZETNO DOTJERAN, neprimjereno situaciji (shizofrenija, narcistički
poremećaj ličnosti)
-UPADLJIVO, neukusno obučen, s mnogo nepotrebnih detalja, napadno
našminkan (manija)

ORIJENTACIJA
-dezorijentacija u vremenu
-dezorijentacija u prostoru
-dezorijentacija prema osobama (alo- orijentacija)
-dezorijentacija prema sebi (auto- orijentacija)

SVIJEST
-KVALITATIVNI POREMEĆAJI-delirij- karakteriziran strahom, sumanutim ideja-
ma, motoričkom hiperaktivnošću,
obmanama osjetila
-Ganserov sindrom- psihogeno sumračno stanje
-hipnoza- sužena svijest djelovanjem..?
-KVANTITATIVNI-somnolencija- vremenski i prostorno neorijentiran
-sopor- stanje dubljeg poremećaja svijesti
-koma- najdublji poremećaj svijesti

*kvalitativni- fuga, hodanje u spavanju, smeteno sumračno stanje

PSIHOMOTORIKA
-MOTORIČKI IZRAŽAJ PSIHIČKOG STANJA
*SNIŽENA PSIHOMOTORIKA- kreće od lagano usporenih kretnji, preko tromosti
do potpunog gubitka aktivnog i spontanog
kretanja
-MANIRIZAM
-AUTOMATIZAM
*POVIŠENA

PAŽNJA (ispit)
*SPOSOBNOST USMJERAVANJA PSIHIČKIH AKTIVNOSTI NA POJEDINE
PREDMETE I ZBIVANJA, ALI I SPOSOBNOST PREMJEŠTANJA PAŽNJE S JEDNOG
NA DRUGI PREDMET
-TENACITET PAŽNJE- sposobnost dugotrajnog držanja pažnje
-HIPERTENACITET
-HIPOTENACITET
-VIGILITET
-HIPERVIGILITET
-SELEKTIVNOST PAŽNJE- sposobnost vršenja izbora u usmjeravanju pažnje

POREMEĆAJI NAGONA (ispit)

-vitalni nagoni (nagoni samoodržavanja)
-socijalni nagoni
*smetnje nagona- sklonost samoubojstvu, sklonost samosakaćenju, poremećaj
seksualnih nagona (satirizam, nimfomanija, impotencija, frigidnost),
poriomanija (povišen nagon za putovanjem), dipsomanija (povišen nagon za
pijenjem alkohola)
-nagon za hranom-bulimija
-anoreksija
-pohlepa za hranom

POREMEĆAJI VOLJE
-VOLJA- SVJESNI I SMIŠLJENI IZBOR IZMEĐU VIŠE CILJEVA I PORIVA
*hipobulija-slabost volje
*abulija- nedostaju pobuda, impulsi
*hiperbulija- pojačana voljna aktivnost
*parabulija- potpuno blokiranje voljnog impulsa
*metabulija- nepostojana i promjenjiva volja
*diplobulija- dvostrukost voljnih ili nagonskih dinamizama

-HALUCINACIJE- slušne, vidne, mirisne, njušne, okusne, površnog i dubokog

osjeta
-svrstavamo pod opažanja