SVEUILITE U RIJECI

ZITA PRONJ
IZLETNIKI VLAKOVI
SEMINARSKI RAD

2012.

SVEUILITE U RIJECI
POMORSKI FAKULTET U RIJECI

IZLETNIKI VLAKOVI
SEMINARSKI RAD

Naziv kolegija: Promet u turizmu

Mentor: Prof. dr. sc. Hrvoje Barievi
Ime i prezime: Zita Pronj
Smjer: Logistika i menadment u pomorstvu i prometu

2012. godina

SADRAJ
UVOD
1. ELJEZNIKI PROMET I TURIZAM .................................................................... 1
2. IZLETNIKI VLAKOVI TEMELJNE ZNAAJKE ............................................ 4
2.1. IZLETNIKI VLAKOVI U REPUBLICI HRVATSKOJ ................................. 5
2.1.1. Prednosti koritenja izletnikih vlakova u turistikoj ponudi ...................... 6
2.1.2. Nedostaci koritenja izletnikih vlakova u turistikoj ponudi ..................... 7
2.2. AKTUALNA PONUDA IZLETNIKIH VLAKOVA ...................................... 8
2.2.1. Jednodnevni izleti ........................................................................................ 9
2.2.2. Gastronomija i kulinarstvo......................................................................... 10
2.2.3. Povratak prirodi ......................................................................................... 10
2.2.4. Rekreacija .................................................................................................. 11
2.2.5. Zabava ........................................................................................................ 11
2.2.6. Sezonski vlakovi ........................................................................................ 12
2.2.7. Blagdanski vlakovi..................................................................................... 13
2.2.8. Najavljeni vlakovi za 2012. godinu ........................................................... 13
2.3. PRIJEVOZNA SREDSTVA............................................................................. 13
2.4. SWOT ANALIZA ............................................................................................ 14
ZAKLJUAK .............................................................................................................. 16
LITERATURA ............................................................................................................ 18

UVOD
Spoj brige za okoli i obogaivanja turistike ponude objedinjen je u programu
izletnikih vlakova. Radi se o ponudi vlakova koji obavljaju prijevoz za jednodnevne
ili dvodnevne izlete na kraim relacijama. Tijekom putovanja izletnikim vlakom,
samo putovanje postaje ciljem, ne samo turistiko odredite. U Hrvatskoj izletnike
vlakove organizira jedini eljezniki operater Hrvatske eljeznice, no otvaranjem
trita prema Europskoj uniji, mogue je da e se u buduem periodu ta injenica
promijeniti. Nadalje, izletnike vlakove organizira H na prijedlog turistikih
zajednica, koje sve vie rade na novim manifestacijama i obogaivanju turistike
ponude, pogotovo u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Takoer, Hrvatska je turistika
receptivna zemlja svake godine ugouje tisue stranih turista kojima se
jednostavno moe plasirati usluga izletnikih vlakova.
Ovaj rad bavi se aktualnom ponudom izletnikih vlakova Hrvatskih eljeznica. U
prvom poglavlju objanjena je povezanost eljeznikog prometa i turizma te prednosti
i nedostaci koritenja eljeznice u turistike svrhe. U drugom poglavlju predstavljeni
su izletniki vlakovi kao idealan spoj eljeznikog prometa i turistike usluge. Poblie
je opisana ponuda izletnikih vlakova u Hrvatskoj, te prednosti i nedostaci koritenja
izletnikih vlakova u domaoj turistikoj ponudi. Uraena je i SWOT analiza za
program izletnikih vlakova opisane su snage, slabosti, prilike i prijetnje programa
izletnikih vlakova. Nakon detaljnog pregleda trenutne ponude izletnikih vlakova te
vrsta prijevoznih sredstava koja se koriste za obavljanje izleta slijedi zakljuak uz
promiljanje

perspektivi

izletnikih

vlakova

Hrvatskoj.

1. ELJEZNIKI PROMET I TURIZAM

Promet utjee na turizam na nain da omoguava ljudima da putuju u turistike svrhe,
odnosno to su prometni kapaciteti vei i suvremeniji, a relacije s organiziranim
prometnim vezama brojnije, to su mogunosti razvitka turizma vee. Uloga prometa u
turizmu je iznimno znaajna, te predstavlja jedan od kljunih elemenata koji
omoguavaju proizvodnju i prodaju turistike usluge.1
eljezniki promet je potaknuo razvoj turizma kakvog danas poznajemo. Poetkom
20. stoljea doivljava potpuni procvat, ali nekon 50-ih godina gubi primat, te ga sve
vie zamjenjuju cestovni i zrani promet. Ipak, takav razvoj prometa ne prolazi bez
tetnih posljedica. One se odraavaju neizravno i izravno na ljude, ivot i okoli.
Vizualno naruavanje prostornog sklada, buka, vibracije, oneiavanje tla, voda,
zraka, degradacija krajolika, ruenja, zakrenje prometnica i prostora u urbanim
pordujima te pretjerana potronja energije dolaze izravno kao posljedica tih dvaju
naina prijevoza te izgradnje pripadajuih objekata infrastrukture i prometovanja.
Paradoksalno je, ali istinito, da turizam teti sam sebi, naruavajui vrijednosti na
kojima se temelji, poglavito zbog naina prijevoza.2
S obzirom na sve veu svijest o ugroenosti okolia, znaaj eljeznikog prometa kao
alternativnog prometa u turizmu, raste sve bre. Javlja se pokret tzv. mekog turizma
koji promovira odrivi razvoj iskljuivo birajui turistike aranmane koji vode
rauna o ekolokim standardima.
Osnovne znaajke eljeznice je najjednostavnije predoiti suprotnou izmeu
njezinih prednosti i nedostataka, to dovodi do kontradiktornih stavova o
mogunostima ove prometne grane.
Prednosti:

Sabali, K.: Oblici turistike ponude u eljeznikom prometu : magistarski znanstveni rad, Sveuilite
u Rijeci, Fakultet za turistiki i hotelski menadment Opatija, 2007., str. 47.
2
Ban, I.: eljeznica i turizam, Ekonomska misao i praksa, Sveuilite u Dubrovniku, Dubrovnik, god
5(1996), br. 2, str. 734 735.

eljeznica se odlikuje mnogostruko veim kapacitetom jednokratnog prihvata

putnika u usporedbi s cestovnim i zranim prometom,

niskim trokovima eksploatacije te

vrlo povoljnim pokazateljima sigurnosti i utjecaja na okolinu.

Njeni su najvei nedostaci:

neelastinost budui da svi prijevozi imaju linijski karakter, a poetnozavrne

toke su iskljuivo eljeznike postaje,

nemogunost prijevoza od vrata do vrata i

mala komercijalna brzina.

Suvremeni turisti vrlo su zahtjevni, trae brzinu, sigurnost i udobnost prijevoza, te

praktino zbrinjavanje prtljage i prijevoz od vrata do vrata. eljeznica moe
zadovoljiti potrebe za sigurnou i brzinom, no s obzirom na to da su poetno-zavrne
toke putovanja eljeznike postaje, ne nudi se mogunost praktine dostave prtljage.
Sve bri razvoj zranog i cestovnog prometa nudi i sve nie cijene prijevoza, pa je u
mnogim sluajevima danas isplativije putovati avionom (i vremenski i financijski) ili
autobusom, nego vlakom. Glavna prednost eljeznice od svih navedenih jest
neutralnost prema okoliu kojeg ne ugroava i ne zagauje, za razliku od ostalih grana
prijevoza, no pitanje je koliko je modernim turistima stalo do zatite okolia, a koliko
do vlastitih pogodnosti. Primjerice, komercijalna brzina putnikih vlakova u
Hrvatskim eljeznicama iznosi oko 50 km/h, to je premalo za potrebe modernih
turista, a glavni nedostatak je kanjenje to proizlazi iz neuinkovite organizacije
eljeznice.
eljezniki promet u turizmu poprima dva oblika: kombinirani rekreativno-poslovni i
prevladavajui rekreativni, gdje putovanje vlakom postaje fokus turistovog doivljaja.
Prema Pageu i Connelu, za potrebe rekreativnog turizma, turisti eljezniki promet
koriste kao sredstvo prijevoza

za povezivanje velikih gradova (morskih i zranih luka) sa eljenom

destinacijom

unutar urbanih sredina, koristei brzi gradski prijevoz

izmeu nekoliko gradova, u sklopu itinerara krunog putovanja, koristei

regularne IC vlakove i vlakove velikih brzina

lokalnog eljeznikog karaktera, ali izvan urbanih sredina

koje opsluuje mjesta od posebnog interesa unutar turistike sezone,

primjerice za panoramske izlete i sl. 3

Edna Mrnjavac na slian nain definira podruja primjene eljeznikog prometa u

turizmu:

povezivanje prometnih vorita i terminala (zranih i morskih luka) s

konanim odreditem (smjetajnim objektima),

prijevoz brzim traninim sustavima i metroima unutar naseljenih podruja,

prijevoz od grada do grada visokobrzinskim ili konvencionalnim vlakovima, s

meunarodnim ili domaim karakterom,

prijevoz lokalnim vlakovima u vrijeme najvee potranje u prigradskim

zonama do eljeznike stanice u centru grada i

upotreba zastarijelih ili manje optereenih pruga u turistike svrhe (izleti,

razgledavanje i sl.).4

Osim prema podruju koje pokrivaju, vlakovi se mogu svrstati u dvije grupe, s
obzirom na to jesu li uvrteni u vozni red, pa tako razlikujemo vlakove za prijevoz
putnika koji su objavljeni u voznom redu i posebne vlakove, tj. one koji nisu uvrteni
u vozni red, a najee se koriste na podruju zastarijelih ili manje optereenih pruga
u turistike svrhe.

3
4

Page, S.; Connel J.: Tourism: A modern Synthesis, Cengage Learning EMEA, 2006, London,str. 159.
Mrnjavac, E.: Promet u turizmu, Fakultet za hotelski i turistiki menadment, Opatija, 2002., str.162.

2. IZLETNIKI VLAKOVI TEMELJNE ZNAAJKE

Izletniki prijevoz spada u vrstu prijevoza koji nije objavljen u voznom redu i
omoguuje putnicima bogatiju ponudu usluga; prijevoza putnika izletnika na razne
manifestacije (festivale, prigodne priredbe, rekreacije, sportska i druga natjecanja).
Izletnike vlakove moemo tretirati s dva aspekta i to:

vlakove koje organiziraju prijevoznike tvrtke i

vlakove koje naruuju korisnici usluga.

Optereenost i zakrenost infrastrukture, cijenom prihvatljiviji prijevoz eljeznicom, i

briga za okoli predstavljaju prednosti usluge razvoja izletnikih vlakova, posebice za
jednodnevne ili vikend izlete blie mjestu stanovanja, s posjetom prirodnoj i/ili
kulturno povijesnoj batini i dalje okolice, odnosno posjetom razliitim organiziranim
manifestacijama.5
Izletniki vlakovi mogu biti:

prigodni vlakovi,

sezonski vlakovi,

sportski vlakovi.

U grupu prigodnih vlakova svrstani su svi vlakovi koji se u promet uvode od sluaja
do sluaja, te prometuju po potrebi, najee jednom godinje. Vezani su uz neke
prigode, kulturno-turistike aktivnosti, posebne manifestacije i prigodne atrakcije.
Sezonski vlakovi imaju iste karakteristike kao i prigodni, samo to se njihovo
prometovanje organizira u vrijeme turistike sezone. Sportski vlakovi se organiziraju
povodom nekih sportskih dogaaja, kao primjerice posebni navijaki vlakovi vezani
uz skijaka ili nogometna natjecanja.6
Pod izletnikim vlakovima valja razumijevati vlakove iz unutarnjega ili
meunarodnoga putnikog prometa, namijenjene prijevozu putnika-izletnika i njihove
prtljage, bez obvezatnog zadravanja na usputnim kolodvorima (izuzev iz prometnih

5
6

Sabali, K.: op. cit., str. 49.

Ibid., str. 51.

razloga), a koji svojim sastavom, opremom, vlakopratnim osobljem i voznim redom

odgovaraju svrsi putovanja.7

2.1. IZLETNIKI VLAKOVI U REPUBLICI HRVATSKOJ

Izletniki vlakovi predstavljaju inteligentnu formu razvoja mekog, prirodnog turizma
u manje poznatim, te nedostatno valoriziranim turistikim destinacijama u Republici
Hrvatskoj. Ovi vlakovi organiziraju se u suradnji s turistikim subjektima kao to su
turistike zajednice, turoperateri, razna kulturna i sportska drutva i slino.
Organizacijom takve vrste vlakova cilj je pruiti cjelovitu uslugu prijevoza putnicima,
turistima i izletnicima, koji su za svoje krajnje odredite odabrali jedan od gradova do
kojih postoji izgraena eljeznika infrastruktura. Izletniki vlakovi organiziraju se
kao prigodni vlakovi (vlakovi koji prometuju jednom godinje povodom odreenih
turistikih, kulturnih i drutvenih manifestacija). 8
Vjerojatno prvi zabiljeeni turistiko-izletniki vlak u Hrvatskoj zabiljeen je jo prije
135 godina. Tonije, 1874. godine u goransko mjestace Fuine, tek koji mjesec
nakon to je u promet putena pruga Rijeka - Zagreb, poeli su organizirano dolaziti
izletniki vlakovi s gostima iz oblinjeg Primorja - Rijeke, Bakra, Kostrene, Drage,
itd. Tako rijeki list "Primorac" pie 29. srpnja 1874. godine kako se nakon
prometnog otvaranja eljeznicom "pojavljuju sve ee stranci u Fuinama". Iz tih
razloga Fuine su doivjele turistiki procvat bez kojeg vjerojatno taj grad ni danas ne
bi bio atraktivno odredite izletnika. Upravo stoga, u mjestu je postavljeno 14
svjetiljki koje su rasvjetljavale pristupni put od eljeznike stanice do naselja, a ubrzo
su bili ureeni parkovi, putovi i etalita. Tu godinu Fuinarci danas smatraju
poetnom godinom organiziranog bavljenja turizmom u Fuinama.9
Tradicija izletnikih vlakova jo uvijek traje, a u suvremeno doba prua
komunikativniji i socijalno adoptivniji nain putovanja. Posebno su pogodni za
jednodnevne ili vikend-izlete blie mjestu stanovanja, s posjetom prirodnoj i kulturno
7

Pupovac D. et al.: Izletniki vlakovi u funkciji zatite okolia, Suvremeni promet, god.22 (2002), br.
1-2, Hrvatsko znanstveno drutvo za promet, Zagreb, str.33.
8
Sabali, K.: op. cit., str. 111.
9
http://www.glasistre.hr/lifestyle/putovanja/vijest/100207, 1. veljae 2012.

povijesnoj batini blie i dalje okolice, odnosno posjetom organiziranim

manifestacijama razliitih vrsta, poput festivala, sportskih natjecanja i sl.
S obzirom da usluge eljeznikog prijevoza u Hrvatskoj jo uvijek nude samo
Hrvatske eljeznice, ta tvrtka je i pruatelj usluga izletnikih vlakova, u suradnji s
turistikim zajednicama Republike Hrvatske.
Od osamostaljenja drave Hrvatske eljeznice ponovno su poele organizirati
izletnike vlakove od 22. lipnja 1996. godine, dok je 2001. godine krenuo i prvi
meunarodni izletniki vlak do Maribora u sklopu skijakog natjecanja Zlatna lisica.10

2.1.1. Prednosti koritenja izletnikih vlakova u turistikoj ponudi

Pupovac i Miri u svojim lancima navode prednosti i nedostatke koritenja
izletnikih vlakova u turistikoj ponudi, a s obzirom da se u nekim injenicama
preklapaju, dalje slijedi kompiliarni pregled injenica navedenih u lancima oboje
autora.
Prednosti iskoritavanja izletnikih vlakova u turistikoj ponudi su:

afirmacija Hrvatskih eljeznica kao javnoga trgovakoga drutva, odnosno

ekoloki svjesnog proizvoaa prijevoznih usluga (posebice ako se koristi
elektrovua),

afirmacija vlastitih prirodnih i kulturno-povijesnih atraktivnosti,

formiranje pozitivnih stavova prema ouvanju prirodne okoline i ukljuivanje

okoline u strukturu vrijednosti stanovnitva,

afirmacija lokalnih manifestacija, domaega (kontinentalnog) turizma i

domaih turista,

najmanje mogue smanjivanje kvalitete turistikoga mjesta,

minimalno degradiranje turistikih atrakcija i prirode,

masovnost prijevoza i sigurnost putovanja,

mogunost prijevoz bicikla, skija, sanjki ili kunih ljubimaca,

10

Pupovac, D.: op. cit., str. 33.

atraktivnost putovanja uz neograniene mogunosti educiranja i animacije,

afirmacija novoga ivotnog obrasca to ga karakteriziraju uenje, briga za

zdravlje, vlastita aktivnost, spontanost, drutveni kontakti, oputanje i
razonoda,

prihvatljiva cijena putovanja, odnosno mogunost kreiranja povoljnije cijene

cijeloga paketa usluga namijenjenih putnicima izletnicima,

atraktivnost putovanja izletnikim vlakovima i prhivatljiv nain prijevoza,

posebice za jednodnevne izlete (socijalno adaptivniji nain putovanja
privlaan iz istog razloga za grupna i individualna putovanja izletnika, a
posebice se odnosi na elektromotorni i dizelmotorni vlak koji su graeni bez
klasinih odjeljaka),

prijevoz izletnikim vlakom ukljuen i kao cilj turistikog putovanja,

mogunost tematskih jednodnevnih izleta (planinarenje, posjet nacionalnom

parku ili parku prirode, gljivarski izleti, posjet turistikim manifestacijama),

afrimacija dugorone suradnje i partnerskih odnosa izmeu Hrvatskih

eljeznica, turistikih zajednica i turistikih ureda gradova i upanija. 1112

2.1.2. Nedostaci koritenja izletnikih vlakova u turistikoj ponudi

Naspram mnogobrojnih prednosti koritenja izletnikih vlakova, javljaju se i
negativne strane tog trenda, iako u puno manjoj mjeri. Takoer, svaki od nedostataka
ima jednostavno i logino rjeenje, samo je pitanje bi li Hrvatske eljeznice bile
sposobne otkloniti ih, kako bi pospjeile razoj izletnikog turizma.
Nedostaci koritenja izletnikih vlakova su:

prometna nedostupnost odreenih turistikih destinacija (nedostatak se moe

uspjeno komplementirati autobusnim prijevozom, odnosno suradnjom s
nositeljima turistike ponude),

ogranienost ponude eljeznikih voznih i vunih kapaciteta (smanjen broj

vlakova u eljeznikom voznom redu tijekom vikenda omoguuje uspjenu

11

Pupovac, D.: op.cit., str. 33.

Miri, .: Izletniki vlakovi u funkciji razvoja kontinentalnog turizma Republike Hrvatske,
Suvremeni promet, god. 21 (2001), br. 6, Hrvatsko znanstveno drutvo za promet, Zagreb, str. 440.
12

organizaciju i regulacijsku realizaciju putovanja izletnikim vlakovima u

vrijeme vikenda),

ogranienost ponude tijekom putovanja izletnikim vlakom (organizacija

kontinuirane ugostiteljske ponude, opremanje veeg broja vlakova glazbenom
i videoopremom, a realizacija je posebice mogua u elektormotornim
vlakovima).

2.2. AKTUALNA PONUDA IZLETNIKIH VLAKOVA

Kako je prije navedeno, u Republici Hrvatskoj uslugu organiziranja izletnikih
vlakova prua samo tvrtka Hrvatske eljeznice, to bi se moglo promijeniti 2013.
godine po ulasku u Europsku uniju. Pravno gledano, liberalizacija trita eljeznikih
usluga u Republici Hrvatskoj poela je jo 2006. godine primjenom novog Zakona o
eljeznici. Prema odredbama tog zakona, eljeznikim prijevoznikom smatra se svaka
domaa i inozemna pravna osoba, kao i meunarodna grupacija, koja ima dozvolu za
obavljanje usluga javnog prijevoza te rjeenje o sigurnosti uz uvjet sjedita u
Republici Hrvatskoj. Usprkos tome, jo ne postoji nijedan prijevoznik van holdinga
Hrvatskih eljeznica. Neovisno o postojanju ugovora o meusobnome priznavanju
dozvola, od dana pristupanja Republike Hrvatske u punopravno lanstvo Europske
unije, tj. od 1. srpnja 2013. godine, bit e priznate dozvole koje su eljeznikim
prijevoznicima izdala mjerodavna tijela drugih zemalja EU-ovih lanica. Od tog dana
trite eljeznikih usluga bit e u potpunosti liberalizirano i za eljeznike
prijevoznike s podruja EU-a, odnosno tim prijevoznicima bit e omoguen
neogranien pristup eljeznikoj infrastrukturi RH i obavljanje usluga javnog
eljeznikog prijevoza.13
Ministar turizma Damir Bajs i direktor H Putnikog prijevoza Marijan Klari,
potpisali su ugovor 2008. godine kojim je tadanje Ministarstvo turizma s 200 tisua
kuna subvencioniralo projekt izletnikih vlakova kojima se nastojao potaknuti razvoj
kontinentalnog turizma. No, danas u veini sluajeva, izletniki vlakovi organiziraju
se tek na zahtjev pojedinih turistikih zajednica. Nasreu, turistike zajednice su
aktivne na tom podruju, pa su i u 2012. godini zabiljeene izletnike i posebne

13

pani, T.: Otvaranje trita 2013, eljezniar, br. 792, Hrvatske eljeznice, Zagreb, 2011., str. 6.

vonje, poput Karnevalskog vlaka za rijeki karneval i Bike Expressa, organiziranog

povodom Dana planete Zemlje, 22. travnja.
Usporedbom lanaka iz asopisa eljezniar moe se zakljuiti da su recesijske
godine utjecale na potranju izletnikih vlakova. Primjerice, 2010. godine, izletniki
vlak Karlek vozio je samo jednom, za vrijeme Festivala bajki u Ogulinu, dok je
prethodnih godina vozio svake subote od polovice lipnja do kraja kolovoza. Iste
godine nije vozio ni tradicionalni karnevalski vlak, koji je do tada redovito dovozio
turiste iz kontinentalnih krajeva Hrvatske u rijeku na meunarodnu karnevalsku
povorku.
Hrvatske eljeznice svoje izletnike vlakove dijele u nekoliko tematskih kategorija:
Jednodnevni izleti, Gastronomija i kulinarstvo, Povratak prirodi, Rekreacija, Zabava i
Sezonski vlakovi.

2.2.1. Jednodnevni izleti

Kako i sam naslov kae, u ovu grupu spadaju jednodnevni izleti s jutarnjim polascima
i veernjim povracima u mjesto polaska.U ovoj skupini mogu se izdvojiti:

Ivanje Express: Odlazak u Buevac na Ivanjski krijes. Kao popratni sadraji

ponuen je let zrakoplovom i jedrilicom, jahanje konja ili vonja koijom,
vonja na biciklu te prodajni tandovi i park za djecu.

Koprivnianec Express: Srpanjski posjet Koprivnici na festival naive i

folklora. Izmeu ostalog prezentiraju se i stari zanati te kulinarstvo.

Voloder Express: Jesenski posjet Moslavakim danima vina koji se organizira

u rujnu. Osim degustacije vina i mota odrava se i izbor najboljeg vinara i
voara te najljepe ukraene zaprege u kojoj se posjetitelji mogu i voziti.

Lika Express: Jesenski posjet Lici, s ciljem upoznavanja ve zaboravljenih

likih starih zanata.

2.2.2. Gastronomija i kulinarstvo

U ovoj tematskoj cjelini organiziraju se izleti na gastronomske i kulinarske festivale, a
mogu se izdvojiti ovi izletniki vlakovi:

Potepuh: Izlet na kulinarski festival Kaj su jeli nai stari u Vrbovcu

posljednjeg vikenda u kolovozu. Kao dodatni sadraj nude se vonje
zapregama, izlobe runih radova te kulturno-umjetniki i sportski program.

Kopaevo Express: Posjet Ribarskim danima u Kopaevu tijekom kojih se

predstavljaju ribarski i lovaki specijaliteti uz ribarski zanat, alat i pribor.
Meu ostalim u programu su nastupi KUD-ova iz Baranje, a posjetitelji mogu
obii i park prirode Kopaki rit.

Gastro Express: Destinacija ovog izletnikog vlaka jest tradicionalni festival

hrane Gastrofest koji se odrava u Velikoj Gorici i uz klasine promotivne
sadraje popraen je nastupom limene glazbe, maoretkinja i folklornih
skupina.

Oblizek Express: Povod Festivalu slastica u Kriu jest Dan opine Kri,
tijekom kojeg se uz degustaciju kolaa moe razgledati Sajam obrta i starih
zanata, spomen soba Josipa Badalia te druge prigodne programe. Postoji
mogunost prijevoza bicikla za vonju po ekostazi i pounoj stazi u umi
Jantak. s

Martin Express: Izletnikim vlakom moe se doi i na Martinje u Dugo Selo,

na Dan grada Dugoga Sela. Kao turistika atrakcija nudi se krtenje mota na
Martin Bregu.

Buijada: Izlobeno-prodajni sajam ekoproizvoda u Ivani Gradu, koji nudi

edukativne i zabavne programe za turiste.

2.2.3. Povratak prirodi

U ovom segmentu Hrvatske eljeznice nastoje naglasiti ekoloku komponentu
eljeznikog prometa pa tako svojim kupcima nude razliite pakete prijevoza i
boravka u prirodi. Mogu se izdvojiti vlakovi:

10

igo Express: Svake posljednje subote u lipnju posjeuje se igo i

obiljeava Dan roda. Uz promatranje ptica, nudi se informativni i edukativni
centar i vonja biciklom po Lonjskom polju.

Kesten Zug: Vlak vozi izletnike u Hrvatsku Kostajnicu na Dane kestena. Uz

degustaciju

proizvoda

od

kestena

omogueno

je

branje

kestena

zaljubljenicima u etnje po umi.

Velebit Express: Posjet Cerovakim piljama, nedaleko od Graaca u masivu

Velebita. Izletnici se sputaju u Donju pilju gdje mogu izmeu ostaloga
razgledati arheoloke nalaze.

2.2.4. Rekreacija
U ovom segmentu Hrvatske eljeznice nude izlete na mjesta zanimljiva
zaljubljenicima u sport i rekreaciju te prvenstveno vonju biciklom, s obzirom da je
omoguen prijvoz bicikla vlakovima.

Bike Express: Svake godine povodom Dana planete Zemlje, 22. travnja,
izletnici mogu uivati na biciklima u Moslavini, na najveem biciklistikom
okupljanju u tom kraju. Biciklistike staze duge su i do 250 km.

Buml Express: Biciklistiki izlet u Delnice i okolicu.

2.2.5. Zabava
U ovom segmentu Hrvatske eljeznice nude izletnicima prijevoz na razliite zabavne
manifestacije u Hrvatskoj.

Kerempuh: Izletnike vodi na Dan centra svijeta u Ludbregu. Radi se o velikom

zabavnom sajmu koji se organizira u ast Ludbregu, gradu poznatom kao
centar svijeta.

Vitez Express: Izletniki vlak koji vozi u dvorac Ori na srednjovjekovni

festival tijekom kojeg izletnici mogu gledati viteke borbe, okuati se u starim
zanatima i posjetiti tandove sa zanimljivom ponudom, voziti se balonom, a za
djecu su pripremljene onglerske predstave.

Siscia Express: Izlet u Sisak na Sajam cvijea. Izletnici mogu etati cvjetnim
korzom, uivati uz Kupu i glazbeni program, posjetiti Gradski muzej ili pak
Arheoloki park Siscia in situ te mogu kuati bogatu gastronomsku ponudu.

11

2.2.6. Sezonski vlakovi

U ovom segmentu Hrvatske eljeznice organiziraju posebne izletnike vlakove
tijekom turistike sezone. Obino voze vikendima, iako zbog gospodarske krize,
mnogi od njih posljednjih su nekoliko godina vozili samo jednu vonju godinje.

Karlek: Svakako jedan od najpopularnijih vlakova dugogodinje tradicije.

Poevi od 1996. godine pa sve do danas traje uspjena suradnja Hrvatskih
eljeznica i Turistike zajednice grada Ogulina na ekoizletnikom vlaku
Karlek. Izletnike u Ogulinu doekuju kleke vjetice i sveani popratni
program, a izlet se nastavlja planinarenjem na Klek, odlaskom na jezero
Sabljake te na Bijele i Samarske stijene, posjetom Modruu te skijakom
centru Bjelolasica. Zimska inaica ovog vlaka jest Bijeli Karlek koji
zainteresirane vikend skijae vozi na snijeg Bjelolasicu. Iako su mediji esto
plasirali informacije o moguem ukidanju Karleka, taj vlak i dalje vozi, barem
jednom godinje.

Krapek: Svake nedjelje u kolovozu uz pratnju turistikog vodia izletnici

mogu proetati kroz Krapinu, preko mosta i rijeke Krapinice te posjetiti
razliita kulturna dogaanja i ustanove poput Muzeja Ljudevita Gaja ili
posjetiti etnoizlobu. Posebno se mogu informirati o krapinskom praovjeku o
kojemu je otvoren jedan od najmodernijih arheolokih muzeja u Europi.

Karnevalski vlakovi: Veseli Bjelovarac iz Bjelovara, Kaos Rika iz

Osijeka, Karnevalski vlak iz Zagreba i Varadinec iz Varadina etiri su
vlaka koja povezuju unutranjost Hrvatske s Rijekom za vrijeme
meunarodnog karnevala u Rijeci. Godine gospodarske krize ostavile su traga
u ovom segmentu, pa tako karnevalski vlak vie ne vozi svake godine, ve
ovisno o aranmanima s lokalnim turistikim zajednicama.

Pivo Express: Svake godine krajem kolovoza i poetkom rujna, ovaj vlak
izletnike vodi na Karlovake dane piva, popularnu zabavnu manifestaciju,
koja iz godine u godinu privlai sve vie zainteresiranih izletnika irom
Hrvatske.

12

2.2.7. Blagdanski vlakovi

U ovom segmentu Hrvatske eljeznice nude posebne blagdanske vlakove koji
prometuju iskljuivo povodom odreenih blagdana i najvie su namijenjeni djeci i
mlaim izletnicima.

Zeko Express: Uskrnji izletniki vlak za djecu iz vrtia i osnovnih kola.

Tin Express: Boini izletniki vlak koji prometuje od blagdana Sv. Nikole do
Boia i tradicionalno uveseljava najmlae izletnike.

2.2.8. Najavljeni vlakovi za 2012. godinu

Usprkos sve pliim hrvatskim depovima, u 2012. godini iskazan je interes turistikih
zajednica za nastavak tradicije izletnikih vlakova. U doljnjoj tablici navedeni su
vlakovi koji e u 2012. godini garantirano voziti na razliite manifestacije.
Tabela 1: Garantirani polasci izletnikih vlakova 2012. (Izvor: http://bit.ly/nZ2SCd,
20.2.2012)

2.3. PRIJEVOZNA SREDSTVA

Hrvatske eljeznice nude raznovrsne vlakove za prijevoz u sklopu izletnikih i
posebnih vlakova.

Dizel-motorni vlak: Opremljen je s ukupno 144 sjedala i idealan za putovanja

na kraim relacijama. Sadanji dizel-motorni vlakovi preureeni su te s novim
interijerom ine ugodan prostor za putovanje.

13

Elektormotorni vlak: Sastavljen je od dva vagona s upravljanicom i srednjega

motornog vagona, a ima mogunost spajanja do tri garniture u voznu
kompoziciju. Vlak je opremljen s ukupno 137 ergonomski oblikovana sjedala,
to ga ini pogodnim za putovanja na kraim relacijama. Uz sjedala dostupna
su 404 stajaa mjesta.

Nagibni vlak: Opremljen je sa 134 sjedala (24 sjedala u prvom razredu te 110
sjedala u drugom razredu), klimatizacijskim ureajima i vakuumskim
toaletima, kojima se mogu koristiti i osobe s posebnim potrebama. Putnici
mogu sluati do tri glazbena kanala putem prikljuaka iznad sjedala, a vagoni
su opremljeni sustavom za catering. Vlak je brz i moderan te pogodan za
putovanja na duljim relacijama.

Nadalje, pojedini vlakovi sastoje se od vagona prvog ili drugog razreda, a mogu
sadravati i vagon za spavanje, prijevoz bicikala ili restoranski vagon.

2.4. SWOT ANALIZA

SWOT analiza provodi se radi identifikacije i razmatranja imbenika, minimaliziranja
nesigurnosti prilikom planiranja i provedbe programa te olakavanja povezivanja
planiranja s stvarnom situacijom. Posebno se razmatraju interne komponente snage i
slabosti te eksterne komponente prilike i prijetnje. U ovom sluaju analizirat e se
navedeni aspekti cijelog programa izletnikih vlakova.
Snage:

Geografska rasprostranjenost zahvaljujui dobro razvijenoj eljenzikoj

mrei u kontinentalnoj Hrvatskoj, izletniki vlakovi dostupni su prema
velikom broju izletnikih lokacija.

Razliite vrste vlakova pogodne za sve vrste izleta i duljine relacija.

Marketinki kapaciteti izletniki vlakovi redovito imaju solidnu posjeenost.

Niska cijena izleta (oko 50 60 kuna po osobi).

Program prilagoen za razliite skupine korisnika (obitelji, uenici, djeca i

najmlai, ..)

14

Slabosti:

Loe stanje pojedinih vrsta vlakova koji se koriste za izlete (elektromotorni i

dizel-motorni). Jedino nagibni vlakovi nude pravi komfor, a uglavnom se ne
koriste za izletnike programe.

Nedostatak dodatnih sadraja u vlakovima primjerice edukativnih ili

zabavnih, tijekom putovanja prema izletnikoj lokaciji.

Nedostatak ponude za jugoistoni dio Hrvatske (Dalmacija i priobalje), koji je

tijekom ljetnih mjeseci meka za turiste.

Prilike:

Nedostatak slinih sadraja/operatera u Hrvatskoj.

Pristizanje stranih turista u Hrvatsku tijekom ljetnih mjeseci.

Skori poetak osuvremenjavanja i izgradnje nizinske pruge.

Interes turistikih zajednica za izletnike i posebne vlakove.

Optereenost i zakrenost cestovne infrastrukture.

Porast broja poesbnih manifestacija/turistikih atrakcija u kontinentalnoj

Hrvatskoj.

Smanjen broj vlakova u eljeznikom voznom redu tijekom vikenda

otvaraju se mogunosti za uvoenje novih izletnikih destinacija.

Prijetnje:

Liberalizacija eljeznikog trita u Hrvatskoj.

Skori ulazak u EU mogu prilijev novih operatera i konkurencije.

Autobusni operateri i bolja razvijenost cestovnih prometnica.

Recesija u svjetskom gospodarstvu, zbog koje opada platena mo korisnika, a

time i interes za izletnike vlakove.

Odugovlaenje s izgradnjom nizinske pruge.

15

ZAKLJUAK
Izletniki vlakovi koje u suradnji s upanijskim turistikim zajednicama i turistikim
tvrtkama svake godine iz Zagreba pripremaju Hrvatske eljeznice sve su vaniji dio
turistike ponude i promocije turizma pogotovo kontinentalnog. Uz promociju
turizma, izletniki vlakovi vaan su faktor za ouvanje okolia te preusmjeravanje
turistikog prometa s ionako zaguenih prometnica na ekoloki prihvatljivije
eljeznike prometnice.
Izletniki vlakovi tradicija su Hrvatskih eljeznica dulje od 10 godina, a njima putnici
mogu uz povoljne cijene prijevoza otii na jednodnevne izlete iz Zagreba u brojna
mjesta u unutranjosti od ranog proljea do kasne jeseni bilo zbog rekreacije ili
posjete raznim kulturnim, sportskim, gastronomskim te drugim manifestacijama i
dogaanjima. Vlakove subvencionira desetak upanijskih turistikih zajednica,
turistike tvrtke te Ministarstvo turizma. Usprkos gospodarskoj krizi i sve slabijim
platenim mogunostima korisnika takvih usluga, izletniki vlakovi nastavljaju voziti
i u 2012. godini.
Trenutno, ponuda izletnikih vlakova ovisi iskljuivo o organizaciji H-a i interesima
turistikih zajednica, to bi se moglo promijeniti ulaskom u Europsku uniju,
otvaranjem eljeznikog trita i poveanjem konkurencije. Pitanje je hoe li H biti
sposoban zadrati prvo mjesto u ponudi takvih vlakova, nakon otvaranja trita.
Svakako, s obzirom na EU prometnu politiku koja inzistira na to veem
preusmjeravanju cestovnog prometa na eljezniki, jasno je da e ovakvi vlakovi
uvijek biti od opeg interesa zajednice, te da e jo dugo biti prisutni na tritu, samo
je pitanje hoe li Hrvatske eljeznice i nadalje biti lider u pruanju takvih usluga.

16

PRILOG 1.
Tabela 2: Gantogram izrade seminarskog rada (izradila autorica).

17

LITERATURA

Miri, .: Izletniki vlakovi u funkciji razvoja kontinentalnog turizma

Republike Hrvatske, Suvremeni promet, god. 21 (2001), br. 6, Hrvatsko
znanstveno drutvo za promet, Zagreb.
Mrnjavac, E.: Promet u turizmu, Fakultet za hotelski i turistiki menadment,
Opatija, 2002.
Page, S.; Connel J.: Tourism: A modern Synthesis, Cengage Learning EMEA,
2006, London.
Pupovac D. et al.: Izletniki vlakovi u funkciji zatite okolia, Suvremeni
promet, god.22 (2002), br. 1-2, Hrvatsko znanstveno drutvo za promet,
Zagreb.
Sabali, K.: Oblici turistike ponude u eljeznikom prometu : magistarski
znanstveni rad, Sveuilite u Rijeci, Fakultet za turistiki i hotelski
menadment Opatija, 2007.
pani, T.: Otvaranje trita 2013, eljezniar, br. 792, Hrvatske eljeznice,
Zagreb, 2011.
Katalog posebnih vlakova, H-Putniki prijevoz P.J. Posebni vlakovi;
Zagreb, 2007.
http://www.glasistre.hr/lifestyle/putovanja/vijest/100207

18