Zdravlje

Definicija SZO (1948.)

Zdravlje je stanje potpunog fizikog,

duevnog i socijalnog blagostanja, a ne
samo odsustvo bolesti i iznemoglosti

Povijesni interes

Interes prisutan kroz cijelu ljudsku povijest

Naroit zamah na prijelazu iz religijskog
prema znanstvenoj orijentaciji
Prva znanstveno utemeljena definicija
mehanistiko poimanje zdravlja tijelo se
usporeuje sa strojem, a zdravljem se
smatra besprijekorno funkcioniranje
organizma

SZO u svojim temeljnim dokumentima

deklarira zdravlje kao jedno od temeljnih
ljudskih prava bez obzira na rasu, vjeru,
politiko opredjeljenje, socijalne te
ekonomske uvjete
Najvie polemika je uvijek izazivala
socijalna komponenta

Zdravlje je egzaktan pojam koji je produkt

naslijea i okoline (drutvene, fizike i
bioloke)
Ukoliko je poremeena jedna ili druga
komponenta nastaje bolest kao fizika ili
psihika disfunkcija organizma

Pored ostalih obiljeja, zdravlje ima i ekonomska

obiljeja sve je vrijednije, a bolest je sve skuplja
Pravo na zdravlje predstavlja i jedan od ustavnih
naela Republike Hrvatske Svatko ima pravo
na zdrav ivot. Republika osigurava pravo
graana na zdrav okoli. Graani, dravna, javna
i gospodarska tijela i udruge, duni su, u sklopu
svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posveivati
zatiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okolia.

Meu drutvenim initeljima na zdravlje

utjeu socijalno-ekonomski razvoj i fizika
okolina, odgoj, obrazovanje i kultura te
zdravstvena i socijalna zatita
Meu kljune preduvjete zdravlja ubrajamo
mir, dom, obrazovanje, socijalnu sigurnost,
drutveni razvoj i stabilnost ekolokog
sustava

imbenici rizika

Danas u razvijenom svijetu susreemo niz

zdravtsvenih problema:
- kronina degenerativna oboljenja
- maligna oboljenja
- priroena ili steena oteenja
- prometne i druge nesree
- narkomanija i ostale ovisnosti
- samoubojstva
- kriminal i delinkvencija
- oneienje okoline

Zajedniko svemu navedenom

mnogostruk i, esto, nepoznat uzrok i
mehanizam nastanka; neprimjetan poetak
i kronian tok te skromne mogunosti
sprjeavanja i lijeenja

Dobar dio zaraznih bolesti je stavljen pod

kontrolu te su zdravstvena nastojanja
usmjerena ka kontroli kroninih bolesti,
mentalnom zdravlju, zdravom okruenju,
smanjenju nesrea, nasilja i ubojstava te
promociji zdravog naina ivljenja

Uzrono posljedina veza

Veina kroninih nezaraznih bolesti

mnogouzrone (multikauzalne)
Poznato je da se u prisustvu odreenih imbenika
u nekoj populaciji poveava broj sluajeva neke
bolesti ili skupine bolesti u odreenom
vremenskom razdoblju
Ti se imbenici ne mogu bezuvjetno oznaiti kao
uzroni iako poveavaju ansu za dobivanje
neke bolesti

Rizini imbenici su takve osobine, zbivanja

i navike, prisutne kod jedne osobe, grupe ili
itave zajednice, koje poveavaju
vjerojatnost javljanja oboljenja, oteenja,
poremeaja ili smrti
Oni u osnovi predstavljaju statistiku
povezanost izmeu nekog obiljeja s
pojavom neke bolesti

Jakost te povezanosti mjerimo

vjerojatnou
S obzirom na vrstu povezanosti, imbenik
rizika moe biti inilac ili jedan od inilaca
nastanka poremeaja, ili moe biti simptom
ili samo indikator ve postojeeg ili tek
mogueg nastupa nekog dogaanja, ili sve
to skupno

imbenici rizika su ponekad individualne

osobine osoba, nekad socijalni i bioloki
uvjeti ivljenja, nekad odreeni fizikalni,
bioloki i kemijski agensi, a nekad
odreena ponaanja pojednica ili grupa u
najrazliitijim interakcijama

Najznaajniji suvremeni imbenici

rizika
Navike:
- puenje (aktivno i pasivno)
- alkoholizam
- nepridravanje naela zdravstvene samozatite
- izbjegavanje kontrolnih, sistematskih pregleda
- nedostatak higijenskih navika
- nedostatna tjelesna aktivnost
- pretjeran fiziki i psihiki umor
- nagli prestanak bavljenja sportom

Prehrana:
- preobilna ishrana
- nedostatak vlaknaste hrane
- previe eera
- previe masnoa s prevladavanjem zasienih
(ivotinjskih) masti
- nedostatna prehrana
- deficitarna prehrana (vitamini, minerali)
- kemijski agensi u hrani
- Pretjerana koliina soli u hrani

Genetski imbenici i imbenici vezani uz osobu

Socijalni imbenici
Prisustvo odreenih bolesti ili bolesnih stanja
Utjecaji radnog okruenja
Organizacija zdravstva i imbenici zdravstvenog
sustava
Ekoloki imbenici

Bolest (morbus)

Procesi u organizmu koji nastaju kad se

narui ravnotea u meudjelovanju
organizma i vanjskog svijeta
Definira se kao poremeaj zdravlja
uvjetovan biolokim i socijalnim
imbenicima

Zdravlje se definira i kao dobar osjeaj, tjelesni

integriteti i sposobnost prilagodbe okolini, a
bolest predstavlja izostanak jednog ili vie ovih
uvjeta
Otre granice zdravlja i bolesti nema
Svako kvantitativno odstupanje od prosjeka nije
bolest (npr. hipertrofija miokarda) ve bolest
nastaje kao kvalitativan poremeaj koji bitno
remeti funkciju organizma

Bolesti se razlikuju po klinikim

manifestacijama, simptomima i znacima
Razlikujemo ih prema supstratu:
anatomske, strukturalne bolesti koje
dovode do poremeene funkcije ili
funkcionalne, bez poremetnje anatomije

Bolest je znaajan dogaaj u ivotu

pojedinca, ali i drutva
Drutvo je moe uvjetovati, ali moe zbog
toga trpjeti i posljedice

Uzroci bolesti (causa morbi) su svi utjecaji koji

su povezani s nastankom bolesti
Etiologija znanost o uzrocima neke pojave
Vanjski (egzogeni) imbenici fizikalni, kemijski,
bioloki
Unutranji (endogeni) imbenici nasljedni
poremeaji, genetska oteenja ili intrauterina
oteenja (ne moraju biti nasljedna)

Patogeneza izuava podrijetlo i

mehanizam na stanka bolesti
Etiopatogeneza pojam koji ukazuje na
meusobnu isprepletenost i
nadopunjavanje etiologije i patogeneze
Velika veina suvremenih bolesti ne ovisi
samo o jednom uzroku ve o nizu
isprepletenih uvjeta

Dispozicija skup unutranjih osobitosti

organizma koji ga ine podlonim nastanku
odreene bolesti iako svaki organizam
moe oboljeti od neke bolesti, ipak se
obino koristi kao oznaka za poveanu
sklonost obolijevanju

Dijateza sklonost ka pojedinim i posebnim

patolokim stanjima (npr. hemoragina
dijateza sklonost krvarenju)
Dispozicija ovisi o naslijeu, starosti, spolu i
stanju organa

Konstitucija skup priroenih osobina koje

se oituju u grai tijela, u sastavu i biolokokemijskim svojstvima njegovih tjelesnih
tekuina te karakterolokim osobinama
individuuma i njegovu nainu reakcije na
tetna djelovanja
Ona odreuje sposobnost reagiranja na
fizioloke i patoloke utjecaje i prilagodbe
na sredinu

Tijek bolesti

Praenjem bolesti moe se ustanoviti kako

ona prolazi kroz odreene faze
Latentna (asimptomatska) faza
Prodromalna faza
Manifestna faza
Terminalna faza

Akutna bolest nagao i buran poetak s

kraim trajanjem zavrava ozdravljenjem
(sanatio), prelaskom u kronicitet ili smru
(exitus letalis)
Kronina bolest poinje postupno, traje
mjesecima ili dulje
Prijelaz ine subakutne ili subkronine
bolesti

Bolest moe zavriti potpunim izlijeenjem (sanatio ad

integrum), ali mogu ostati i neke posljedice (residua morbi)
Egzacerbacija - akutno pogoranje neke bolsti nazivamo
Recidiv pnovno vraanje ili ponavljanje bolsti
Remisija prividno zalijeenje bolesti
Rekonvalescencija oporavak (nepotpuno izlijeenje)
Komplikacija druga bolest koja je utzrono povezana s
osnovnom boleu i njezina je posljedica