UNIVERZITET U TUZLI

Tuzla, juni 2013.

Mainski fakultet
Energetsko mainstvo
kolska godina: 2012/2013

SEMINARSKI

RAD

Oneienje vode, zemlje i vazduha

Industrijska ekologija

SADRAJ

1. Uvod
2. Oneienje vode
2.1. Izvori zagaenja vode
2.2 Posljedice zagaenja vode
2.3. Mjere zatite vode
3. Oneienje zemljita
4. Oneienje zraka
4.1. Mjere zatite vazduha
5. Zakljuak
6. Literatura

2
3
3
4
4
5
6
7
8
9

1. UVOD
Voda je osnovni uslov odravanja ivota. Tri etvrtine povrine zemlje prekrivene
su vodom, a ukupna procjena koliine vode na Zemlji iznosi 1,36.1018 m3. Da bi
iva bia mogla da ive normalno, voda u kojoj ive ili voda koju koriste mora

imati prirodan hemijski sastav i prirodne karakteristike. Kada se usljed ovjekovog

djelovanja sastav vode znaajno promjeni, voda se smatra zagaenom.
Zemljite je jedan od osnovnih dijelova svakog kopnenog ekosistema. Njegova
osnovna osobina je plodnost, a to je sposobnost zemljita da snadbijeva biljke
vodom, mineralnim sustancama i kiseonikom. Osobine zemljita odreuju koliko
e organske materije biljke proizvesti u procesu fotosinteze. Osim toga, zemljite
je i stanite za mnogobrojne vrste organizama.

2. ONEIENJE VODE
2.1. Izvori zagaenja vode
Vijekovima su ljudi svoj otpad odbacivali u vodu. Danas vodu zagauje i vodeni
saobraaj, ubriva i pesticidi sa obradivih povrina, rastvarai i deterdenti iz
domainstava i fabrika, metali iz industrijskih procesa (npr. olovo ili iva). Svi ovi
zagaivai nalaze svoj put do rijeka i preko njih dolaze do mora.
Oneiavanje voda je svako kvalitativno i kvantitativno odstupanje od
normalnog hemijskog, fizikog i biolokog sastava i kvaliteta koje ima neeljene
posljedice po zdravlje ivih organizama, ekosistem i privredu. Vode mogu biti
oneiene sanitarnim otpadnim vodama, tehnolokim otpadnim vodama i
oborinskim otpadnim vodama. Poseban problem predstavlja nekontrolisano
odlaganje otpada i promet.
Postoji vie pokazatelja oneienja voda. Oni su svrstani u tri kategorije :
-

Fizikalni pokazatelji : promjena boje, mirisa, okusa, mutnoe, temperature,

radioaktivnosti, sadraja krutih estica, itd.
Hemijski pokazatelji : promjena pH, osmotske vrijednosti, mineralnog
sastava, koliine otopljenog kisika, sadraja organskih tvari, itd.
Bioloki pokazatelji : prisustvo patogenih bakterija, virusa, gljivica,
parazita, ugljikohidrata, itd.

Sva oneienja se mogu svrstati u sljedee grupe :

1.
2.
3.
4.
5.

Povrinska oneienja
Krutine organskog porijekla
Temperatura
Hranjive soli
Postojane tvari (organske ili sintetske bioloki nerazgradljive ili teko
razgradljive)
6. Otrovna oneienja
7. Mikroorganizmi
8. Radioaktivne tvari prirodnog i umjetnog porijekla
U otpadne vode svrstavaju se :
-

sanitarne otpadne vode

tehnoloke otpadne vode
oborinske otpadne vode

Sanitarne otpadne vode nastaju upotrebom sanitarnih potroaa vode u

domainstvu, kao i u objektima industrijskih i drugih proizvodnih pogona koji
imaju sanitarne vorove.
Tehnoloke otpadne vode nastaju upotrebom vode u procesu rada i proizvodnje u
industrijskim pogonima, a meu ove vode ulaze i rashladne vode oneiene
temperaturom.

Oborinske otpadne vode nastaju od oborina koje se oneiuju u doticaju s niim

slojevima atmosfere, povrinama tla, i slino.

2.2. Posljedice zagaenja vode

Trovanje i masovno uginue riba i drugih vodenih organizama najtee su
posljedice zagaivanja vode toksinim materijama i patogenim organizmima.
Masovno uginue odreene grupe organizama u vodi remeti prirodne odnose u
biocenozi i izaziva velike promjene u itavom vodenom ekosistemu. Ponekad je za
vraanje na prirodno (prethodno) stanje potrebno mnogo godina.
Zagaivanje vode otrovnim materijama i patogenim organizmima ima i indirektne
posljedice na ovjeka. Jako zagaena voda ne moe se koristiti ni za pie ni za
navodnjavanje poljoprivrednih povrina. Da bi se omoguilo koritenje zagaene
vode potrebno je mnogo energije i novca za njeno preiavanje. Otrovne
supstance nisu jedini nain zagaenja vode. Otpadne vode, ubrivo i deterenti
su bogati nitratima i fosfatima, supstancama koje biljke koriste za svoj rast. Kada
velika koliina nitrata i fosfata dospije u vodu, uobiajan rezultat je takozvana
populaciona eksplozija planktonskih algi. Ova pojava se jo naziva i cvijetanje
vode. Prenamnoene alge su u stanju da potroe gotova sav kiseonik iz vode,
izazivajui uginua riba i drugih ivotinja.
Viestruki uticaj na promjene ivog svijeta vodenih ekosistema takoe imaju i
toplotna zagaenja vode. Na mjestima izlivanja tople vode koja hladi postrojenja
elektrana, temperatura moe prei i 80 oC. Zbog tako visokih temperatura, kao u
zbog znaajnog smanjenja koliine kisika na takvim mjestima, prirodnu biocenozu
zamjenjuje siromana zajednica organizama otpornih prema ekstremnim
uslovima ivota.

2.3. Mjere zatite vode

Stalno praenje kvaliteta vode jedan je od preduslova za pokretanje adekvatnih
akcija zatite. Sve mjere zatite vode mogu se podijeliti u tri grupe. Prva
podrazumijeva eliminaciju uzroka zagaenja, druga smanjenje koliina tetnih
materija a trea posebne mjere ienja vode.
Smanjenje koliine zagaenih materija koje dospijevaju do vodenih tokova veoma
je znaajan vid borbe protiv zagaenja. Ono podrazumijeva postavljanje
odgovarajuih filtera i posebnih sistema talonika na mjestima gdje se izlivaju
otpadne vode. Ovdje se podrazumijeva i obavezno hlaenje toplih voda prije
izlivanja u rijeku.
Veoma znaajan vid spreavanja zagaivanja vodenih tokova je i specijalna
zatita izvora, planiranje i postavljanje ubrita i deponija dalje od vodotokova,
smanjenje upotrebe ubriva i pesticida u poljoprivredi, kao i masovno
poumljavanje i uvanje zemljita od erozije.
Ve zagaena voda moe se preistiti hemijskim i biolokim sredstvima. Hemijska
sredstva su razliite hemikalije koje se ubacuju u vodu i neutraliu opasne
materije. Bioloke mjere su najefikasnije, jer su bazirane na prirodnim
4

zakonitostima i aktivnostima ivih bia. Zahvaljujui aktivnostima lanova

biocenoze, a naroito radu biljaka i mikroorganizama, vodeni ekosistemi imaju
snanu mo prirodnog samopreiavanja.
Preiavanje vode se vri na dva naina : taloenjem i filtriranjem. Ako se
zamuena voda ostavi da odstoji izvijesno vrijeme, estice koje se u njoj nalaze
vremenom e padati na dno. Ovaj proces naziva se taloenje. Filtriranje se vri na
taj nain to voda prolazi kroz filter na kome se zadravaju estice neistoe, dok
ista voda prolazi.

3. ONEIENJE ZEMLJITA
Zemljite predstavlja osnovno resurs za proizvodnju hrane. Smatra se da
zemljite, zajedno sa vodom i vazduhom spada u obnovljive prirodne resurse.
Meutim, s obzirom na ogranienu ukupnu koliinu i izuzetno spor proces
nastajanja, kao i neprekidno zagaivanje i neracionalno koritenje od strane
ovjeka, zemljite ipak treba smatrati ogranienim, odnosno neobnovljivim
prirodnim bogatstvom. Ukoliko se zemljite racionalno iskoritava i pri tom
podstie njegovo prirodno obnavljanje ono moe biti obnovljivi resurs. Jednom
uniteno, obnavlja se sporo, te se moe smatrati potpuno izgubljenim i
neobnovljivim. Proces gubljenja zemljita tee sporo, a posljedice se najee
manifestuju poslije niza godina, kada vie i nema uslova za revitalizaciju ovakvih
povrina.
Kada govorimo o potencijalnim izvorima i o nainu zagaenja zemljita onda to
zagaenje moe dospjeti putem :
-

Oneienja iz vazduha, atmosfere : emisije iz tehnolokih procesa, emisije

usljed sagorijevanja fosilnih goriva, stambenih zgrada, emisije uslijed
izduvnih gasova automobila, emisije uslijed sagorijevanja biomase, uma i
td. Zagaivai u obliku gasova, para, praine dospijevaju na povrinu
zemlje spiranjem sa padavinama, a aerosoli i estice direktno
sedimentacijom.
Oneienja iz otpadnih voda - otpadne vode iz tehnolokih procesa,
otpadne vode iz domainstva, vode zagaene uslijed poljoprivredne
djelatnosti i td. Zagaivai prisutni u tekuoj i podzemnoj vodi zagauju
zemljita sa kojima je ta voda u dodiru.
Oneienja vrstim otpadom iz privrede, domainstva i poljoprivrede to
predstavlja jedan od najznaajnijih naina zagaenja.

ovjek svojim aktivnostima neprekidno smanjuje ukupnu povrinu zemljita. Ovo

se naroito odnosi na poljoprivredno zemljite koje postaje sve ugroenije.
Osnovne ovjekove aktivnosti koje najvie degradiraju tlo odnose se prvenstveno
na irenje gradova, izgradnju industrijskih kompleksa i saobraajnica, kao i
deponovanje otpadnog materijala. Velike povrine zemljita izloene su
intenzivnom procesu erozije. Erozija nastaje kao posljedica sijee uma, raznih
graevinskih i hidrotehnikih zahvata itd. Sve vee koritenje hemijskih sredstava
u poljoprivredi dovodi do znatnog zagaenja poljoprivrednog zemljita.

Posljednih godina kao veoma opasan neprijatelj zemljita pojavile se su se

takozvane kisele kie. Smatra se da je posljednih godina natopljeno preko 10
miliona hektara u Evropi i Sjevernoj Americi. Na ovim povrinama znaajno su
umanjeni poljoprivredni doprinosi i dolo je do ozbiljne ugroenosti ivota svijeta
u jezerima.
Dakle, glavnu tetu zemljitu nanose zagaenje vazduha, erozija, salinacija,
prekomijerna urbanizacija i poplave, a za njegovu zatitu ne postoji zajednika
strategija Svijeta, iako ti problemi svakog dana poprimaju sve vee razmjere.
Primjera radi, u Italiji je 45% obale izbetonirano, za paniju je naroit problem
isuivanje tla, a kada su u pitanju zemlje istone Evrope, na njihovim teritorijama
izraena je erozija tla, 35% zemljita Poljske je pretjerano kiselo, a u 40%
Litvanskog zemljita zabiljeena je visoka koncetracija tekih metala.

4. ONEIENJE ZRAKA
Aerozagaenje je esto drugi naziv za zagaenost vazduha. Ono podrazumijeva
prisustvo primjesa, koje su posljedice ovjekovih aktivnosti, a dospjele su u
atmosferu u vidu gasova, pare, praine, magle itd. Ove primjese mogu dospiti u
vazduh i iz prirodnih izvora. esto se za zagaen vazduh iznad urbanih sredina
koristi termin smog. Pod zagaenim vazduhom podrazumijeva se onaj vazduh u
kome se nalaze novi, do tada nepoznati sastojci u uobiajnom sastavu ili onaj
vazduh u kome su njegovi sastojci prisutni u enormnim koliinama.
Kvalitet zraka je osobina zraka kojom se iskazuje znaajnost u njemu postojeih
nivoa oneienosti. Oneien zrak je zrak iji je kvalitet takav da moe naruiti
kvalitet ivljenja i zdravlje ljudi, i tetno uticati na bilo koju sastavnicu okolia.
Granina vrijednost je granini nivo oneienosti ispod koje ne postoji, ili je
najmanji mogui rizik tetnih uinaka na ljudsko zdravlje i okolinu u cijelini, i
jednom kada je postignuta ne smije se prekoraiti, a ciljna vrijednost je nivo
oneienosti postavljena sa ciljem dugoronog otklanjanja tetnih uinaka na
ljudsko zdravlje i okolinu u cijelini.
Kritini nivo je nivo oneienosti ije prekoraenje predstavlja opasnost za
ljudsko zdravlje pri kratkotrajnoj izloenosti, i pri ijoj se pojavi urno moraju
poduzeti odgovarajue propisane mjere.
Granica tolerancije je postotak granine vrijednosti za koji ona moe biti
prekoraena, a tolerantna vrijednost je granina vrijednost uveana za granicu
tolerancije.
Izvori oneiavanja zraka se mogu podjeliti na stacionarne i pokretne.
Stacionarni izvori su :

Takasti : kod kojih se oneiujue zvati isputaju u zrak kroz za to

oblikovane ispuste (postrojenja, tehnoloki procesi, industrijski pogoni i
slino)
Difuzni : kod kojih se oneiujue tvari unose u zrak bez odreenih
ispusta, odnosno dimnjaka (ureaji, povrine, itd)

Pokretni izvori su prijevozna sredstva koja isputaju oneiujue tvari u zrak.

Najvei zagaiva zraka je industrija a posebno :
-

energetski objekti
hemijska industrija
crna i obojena metalurgija
industrija nemetala i graevinskih materijala i
industrija celuloze i papira.

S obzirom na nivo oneienosti, utvruju se sljedee kategorije kvaliteta

vazduha :
-

Prva kategorija : isti ili neznatno oneien zrak

Druga kategorija : umjereno oneien zrak
Trea kategorija : prekomjerno oneien zrak

Posljedice zagaenja vazduha su najee :

-

smanjena vidljivost
djelovanje na materijale
djelovanje na biljke
djelovanje na ivotinje
djelovanje na zdravlje ljudi

Aerozagaenje se lako moe prenijete na velika rastojanja od mijesta izvora.

Prostor koji se moe zagadti zavisi od brzine rasprostiranja zagaenog vazduha i
brzine sedimentacije zagaujuih materija.

4.1. Mjere zatite vazduha

Mjere zatite vazduha se, kao i mjere zatite vode, mogu podjeliti u tri grupe :
-

eliminacija uzroka zagaenja

smanjenje koliine tetnih materija koje se isputaju u atmosferu
posebne mjere ienja vazduha

Eliminacija uzroka aerozagaenja podrazumijeva uvoenje novih istih

tehnologija u procese proizvodnje i koritenje istih goriva. Naprimjer, razvoj
motora koji koriste bezolovni benzin doprinjeo je da se jedan od izvora zagaenja
vazduha olovom potpuno eliminie.
Smanjenje koliine osloboenih materija je danas osnovni vid zatite vazduha.
Postavljanje filtera i posebnih postrojenja za preiavanje izduvnih gasova i dima
7

na fabrika postrojenja daje dosta dobre rezultate. Izgradnja visokih dimnjaka

moe doprinjeti poboljanju kvaliteta vazduha ali samo na lokalnom nivou.
Najvei dio izduvnih gasova odlazi u vie dijelove atmosfere, ali tamo pravi druge
probleme, koji ve sada imaju globalne posljedice na itavu planetu.
Kyoto protokol uz Okvirnu konvekciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime
dodatak je meunarodnom sporazumu o klimatskim promjenama, potpisan s
ciljem smanjivanja emisije ugljinog dioksida i drugih staklenikih plinova. Po
podacima iz 2006. godine, Kyoto protokol je potpisalo 170 drava i vladinih
organizacija. Protokol je stupio na snagu 2005. godine kada ga je ratificirala
Rusija, a drave koje su ga ratificirale ine 61% zagaivaa.

5. ZAKLJUAK
Iako je voda jedan od osnovnih uslova za ivot, ovjek o njoj ne brine dovoljno. U
novije vrijeme zbog porasta broja stanovnika i brzog razvoja industije i
poljoprivrede, u mnogim dijelovima svijeta slatke vode nema dovoljno. iste vode
koja se moe upotrijebiti za pie u prirodi je sve manje, a i koliina koja postoji
stalno se zagauje. U rijeke, jezera i mora isputaju se vode iz kanalizacije,
otpadne vode iz fabrika, izliva se nafta i drugi teni otpaci. Na taj nain voda na
Zemlji se zagauje i troi u industriji i poljoprivredi vie nego to na Zemlju padne
u obliku taloga. Zbog toga se rezerve vode stalno smanjuju a ovjeanstvu prijeti
nestaica vode.
Na zemljitima koja su uljed kiselih kia postala kisela, veoma je teko obnoviti
prirodne ume ili formirati poljoprivredne povrine, a na zemljitima u kojim su se
nataloili teki metali, gotovo da nema uslova za ivot.
tetu zagaivanja ne trpe samo priroda, ivotinje i biljke ve i sam ovjek.

6. LITERATURA
[1]Internet : http://trstenicani.com/ts_ekologija/ts_eko_pdf/Zagadjivanje
%20vode.pdf http://www.slideshare.net/milazivic1971/zagadjenjezemljista
http://hr.wikipedia.org/wiki/One%C4%8Di
%C5%A1%C4%87avanje_zraka
http://www.pmfbl.org/lubarda/zastita_vazduha_vode_zemljista.pdf
https://docs.google.com/presentation/d/1XhvO_mlHvPd_CKUlDXwGn
GyqY_7H55yoCfCWmEN3K1A/edit#slide=id.i64
http://www.vtszr.edu.rs/legacy/images/stories/Predmeti/ekologija/ekologija_zagadje
nje_vazduha_konacno_28032011.pdf
www.ekologija.com.hr/

10