Professional Documents
Culture Documents
Ante Starčević - Predstavke Županie Riečke
Ante Starčević - Predstavke Županie Riečke
1871. Stranka prava je rasputena, a sam Starevi uhien i zatvoren, a po izlasku iz zatvora
e se povui na obiteljsko imanje. Opet je izabran u Sabor 1878. gdje ostaje zastupnikom do
smrti. Zbog unutarnjih stranakih sukoba istupiti e iz Stranke prava i osnovati istu stranku
prava. Ante Starevi je svojim djelovanjem postavio teorijsko-politike temelje suvremene
hrvatske nacionalne drave te je jo za ivota nazivan Ocem domovine.
Tema ovoga saetka biti e analiza i opis sadraja jedne od predstavki Rijeke
upanije, tonije one koju je Starevi sastavio dok je obnaao funkciju upanijskog velikog
biljenika u veljai 1861. i kroz njega izrazio osnovne ideje pravake ideologije.
Predstavka upanije rieke je dokument upuen Saboru i progovara o hrvatskoj
prolosti, trenutnoj politikoj situaciji te budunosti Hrvatske. Iako je predstavka slubeni
dokument, moemo ju smatrati autorskim djelom Ante Starevia. U uvodu je donesen opi
pregled u kojemu se Starevi ne osvre previe na nae prostore, kao niti na cjelokupnu
Habsburku Monarhiju. Zatim progovara o prolosti u kojoj su Hrvati prikazani idealizirano.
Hrvatski narod opisuje kao portvovan te iznimno lojalan i dinastiji kao i trenutnom vladaru
te istie da su Hrvati meu rijetkima u cijeloj Monarhiji koji su zadrali pokornost. Hrvatima
takoer pridaje vrline poput potenja i junakog karaktera te navodi da im je u interesu samo
braniti svoja prava i povlastice. Usprkos tome, beko sredite nesmiljeno gazi i iskoritava
hrvatski narod. Efekt kojem se Starevi nadao da e postii ovakvim prikazom je bio
poticanje Sabora na djelovanje u skladu sa njegovim idejama koje je smatrao jedinim
valjanim za dobrobit Hrvata. U uvodu je najbolje vidljiv patetian, romantiarski diskurs
kojemu je namjena bila izazivanje emocionalno nabijene reakcije u sluatelja. Karakter
dokumenta je iznimno moralistiki i filozofski nastrojen u emu je vidljiv autorov interes za
filozofiju to je pokazatelj njegova ranijeg obrazovanja.
U opisu trenutnog stanja, Starevi ne pribjegava emocionalno nabijenom prikazu
situacije, ve ju prikazuje smirenije i u tom dijelu je vidljiva jedna od funkcija predstavke, a
to je promoviranje pravake i pro-hrvatske ideologije. Taj dio teksta je najznaajniji zato to
predlae rjeenja kojima je svrha poboljavanje hrvatskog poloaja u Monarhiji. Primjetno je
da je koliina teksta koja se bavi tom tematikom vidljivo manja u usporedbi sa opisom
hrvatske prolosti. Navodi problem odvojenosti Meimurja koje je do 1848. potpadalo pod
ugarsku civilnu vlast, a crkveno je pripadalo Zagrebakoj biskupiji. Moda i najveim
problemom smatra razjedinjenost hrvatskih zemalja te posebnu panju, osim Meimurju,
pridaje Dalmaciji i Vojnoj krajini. Za razjedinjenost smatra da potie iz bekog sredita koje
ju namjerno odrava. Vie se bavi Vojnom krajinom zato to su stanovnici tog prostora
iskazali elju da vie ne ele biti pod upravom Bea te da se ele pripojiti Hrvatskoj, dok e
Dalmaciji posvetiti manje panje u tekstu zato to Dalmatinci nisu eljeli biti pridrueni
hrvatskim zemljama.
Stareviev stav prema trenutnoj hrvatskoj politikoj situaciji je iznimno negativan te
se ne libi iskazati nezadovoljstvo povodom toga. Nije zadovoljan carem Franjom Josipom I. i
apsolutistikim ustrojem, a posebno kritizira federalistike i centralistike odredbe
Listopadske diplome za koje smatra da ne pogoduju Hrvatima. S druge strane, to se tie
odnosa prema Ugarskoj, Starevi tom segmentu posveuje dosta prostora u dokumentu.
Smatra da od Jelaieva ukidanja realne unije s Ugarskom jedina poveznica jest osoba
zajednikog vladara. Ugarsku i Hrvatsku smatra ravnopravnima iskljuivo u pogledu
personalne unije. Autor Maare doivljava kao manje zlo od Austrijanaca zato to smatra da
Be radi i na tetu Ugarske. Takoer ustvruje da Hrvati nisu podloni Maarima te da je
hrvatski narod neovisan i ravnopravan to mu jami stoljetna ustavnost, odnosno municipalna
prava koja Maari ele obezvrijediti i ukinuti.
Zakljuno moemo ustvrditi da je ova kritika ondanjeg politikog stanja hrvatskih
zemalja upuena Saboru da bi podigla svijest o trenutnim problemima. Starevi smatra da
Hrvati zasluuju vea prava zbog silnih rtava koje podnose na Vojnoj krajini za Austrijance.
Takoer se istie borba za hrvatska prava protiv hegemonije koja dolazi izvana iz Austrije i
Ugarske. Autor navodi da problemi sa Habsburgovcima traju jo od potpisivanja Cetingradske
diplome pa do njegova vremena te naposljetku ustvruje da e budunost hrvatskog naroda
biti iznimno loa ukoliko se ne srede odnosi sa Maarima.