HITLER

+ A D O L F H I T L E R +
Adolf Hitler (* 20. travnja 1889. u Braunau am Inn (Austrija), 30. travnja
1945. u Berlinu), njemaki politiar, dravnik, voa (Fhrer) Njemake
Nacionalsocijalistike radnike stranke (Nacistike stranke) kao i Nacistike
Njemake od 1933. do 1945. i to na dunosti njemakog kancelara, vrhovnog
dravnika, predsjednika drave i diktatora.
Kao animirani i karizmatini govornik, Hitler je smatran kao jedan od znaajnijih
voa u svjetskoj povijesti. On je uspio angairati njemaki vojno-industrijski
kompleks u izbavljanju drave iz ekonomske depresije koja je vladala nakon
zavretka Prvog svjetskog rata, a u svom zenitu, imao je vlast nad veinom
Europskog kontinenta.
Hitlerov pokuaj stvaranja Velike Njemake (Grossdeutschland), prvo mirnim
putem preko lobiranja i stvaranjem pritiska kroz njemako ivlje putem masovnih
pokreta i referenduma u okolnim zemljama. U malom vremenskom rasponu uspio
je pripojiti Austriju (Anschluss) te pojedine dijelove ehoslovake sa njemakim
ivljem. Invazijom na Poljsku 1939. nakon propalog pokuaja da kroz pritiske
povrati teritorije izgubljene nakon Prvog svjetskog rata, izbija 2. svjetski rat gdje je
u neto manje od punih 6 godina sukoba izmeu bloka Osovina i Saveznika
proizvedo razaranje velikog dijela Europe. Hitler je takoer smatran glavnim
ideologom rasne politike nacistike Njemake, kao i idejnog pokretaa politike
istrebljenja naroda i rasa u Holokaustu. Hitlerov san - stvoriti tisuljetni Reich,
super dravu u kojemu bi njemaki narod imao apsolutnu vlast - slomio se 30.
travnja 1945., kada je Hitler izvrio samoubojstvo u svom bunkeru, ispred nadirue
sovjetske Crvene armije.
Sadraj :
1. Djetinjstvo
2. Mladost i 1. svjetski rat
3. Kontroverze oko porijekla i odnosa sa porodicom
4. Nacistika stranka
5. Put do vlasti
6. Nacistiki reim
6.1. Gospodarstvo i kultura
6.2. Ugnjetavanje
6.3. Ponovno naoruanje i nova udruivanja
6.4. Holokaust
7. Drugi svjetski rat
7.1. Poetni potezi
7.2. Put do poraza
7.3. Poraz i smrt
8. Utjecaj
9. Hitler i njegov odnos prema religiji
1

HITLER

10. Zdravlje
11. Hitlerova porodica
11.1. Porijeklo prezimena "Hitler"
12. Moderne kontroverze
12.1. Izvori
12.2. Vanjske poveznice
Djetinjstvo
Adolf Hitler je roen u austrijskom graninom gradu Braunau u 18:30 LMT
20. travnja 1889., kao etvrto od ukupno estero djece carinika Aloisa Hitlera i
njegove ene Klare (roene Plzl). Od sve djece preivjeli su on i sestra Paula.
Zbog posla obitelj Aloisa Hitlera preseljavala se esto: prvo iz Braunaua u Passau,
zatim u Lambach te naposlje u Leonding bei Linz. U osnovnoj koli Hitler je bio
dobar uenik, dok je pri upisivanju u srednju kolu 1900 u Linzu dva puta trebao
ponoviti prijamni ispit, a ponavlja i prvi razred. Dok je bio u srednjoj koli Hitler
biva opinjen Pan-germanskim pokretom i predavanjima profesora Leopolda
Poetscha. Pan-germanski pokret je snano utjecao na Hitlera i stvaranje njegova
svjetonazora. U sijenju 1903. umire Hitlerov otac Alois, dok 4 godine kasnije u
prosincu 1907. od raka dojke umire Hitlerova majka Klara.
[edit]
Mladost i 1. svjetski rat
Nedugo poslije majine smrti, s 18 godina ivota Hitler naputa Linz i
odlazi u Be, u nadi da e postati likovni umjetnik. Kao siroe dobivao je mirovinu,
a dodatne prihode zaraivao je radei ilustracije kua i zgrada po narudbi. Hitler
se prijavio dva puta na prijamni ispit u koli primijenjenih umjetnosti u Beu, ali u
oba pokuaja nije proao. Godine 1910., kada je naslijedio neto novaca od pokojne
tetke, gubi mirovinsku potporu. Nasljeeni novac je ubrzo potroio, te bez zvanja i
stalnog posla Hitler preivljava preslikavajui scene sa razglednica koje je
prodavao na trgovima, ivei u hostelima za beskunike. Kad bi mogao, posjeivao
je operu i itao. Tijekom ovog ivota na rubu egzistencije u Beu, Hitler se razvio u
antisemita, a nadahnue je dobivao preko tada aktivnog antisemitskog publicista
Lanz von Liebenfelsa te politiara kao Karl Lueger, tadanjeg gradonaelnika
Bea. Kroz svoj ivot na dnu, te kroz utjecaj antisemitskoga tiska i politiara
Hitler je oblikovao svjetonazor u kojem su figurirali tobonja rasna superiornost
germanske "rase" ("Arijevska rasa"), poimanje povijesti kao povijesti rasnih
borbi, te vjerovanje da su idovi prirodni neprijatelji "arijevske rase" i osnovni
problem za loe stanje u njemakoj i austro-ugraskoj ekonomiji. Mrnja prema
idovima ili antisemitizam je bio duboko ukorijenjen poetkom 20. stoljea u
mnogim europskim zemljama; Austro-Ugarska nije bila izuzetak. U Beu, prije
Prvog svjetskog rata, ivjela je ovea idovska zajednica koja je ukljuivala i
mnoge ortodoksne idove koji bijahu lako prepoznatljivi po odijevanju i ponaanju
(crni kaftani, govor na jidiu itd.) idovi su takoer bili aktivni u kulturi,
ekonomiji, znanosti i bankarstvu- daleko natprosjeno u odnosu na postotni udio u
puanstvu.
2

HITLER

Gornji ulomak je ukratko prepriana Hitlerova kvazibiografska ispovijest iz

njegova djela "Mein Kampf". No, moderni povjesniari (prije svih najvaniji
suvremeni autoritet za Hitlera, britanski povjesniar Ian Kershaw) smatraju da je do
formiranja Hitlerova svjetonazora dolo kasnije, tek u 1920-ima u ozraju
frustracija izgubljenoga 1. svjetskoga rata, te da je Hitler unatrag projicirao
osnovne toke svoga politikoga programa (rasnu mitologiju temeljenu na
vulgarnom socijalnom darvinizmu, antisemitizam i pangermanizam, slavofobiju i
nacionalni ekspanzionizam). Za beko razdoblje nema potvrenih iskaza o
Hitlerovim navodnim animozitetima i preferencijama.
Hitler se 1913. seli u Munchen kako bi izbjegao sluenje vojnog roka u AustroUgarskoj vojsci, no nedugo poslije biva uhien od habsburkih vlasti, te poslije
medicinskog pregleda proglaen nesposobnim za vojnu slubu. S vojnom
otpusnicom vraa se u Munchen i ulaskom Njemakog carstva u 1. svjetski rat
dragovoljno prilazi Bavarskoj vojsci u kolovozu 1914. Bio je na bojitima
Francuske i Belgije kao kurir i pismonoa. Iako je Hitlerova vojna sluba bila
primjerna, zbog toga to nije bio njemaki dravljanin nikad nije bio unaprjeivan
iznad ina kaplara. U slubenim izvjeima Hitler bijae dva puta pohvaljen za
hrabrost na bojitu, te je odlikovan eljeznim kriem druge klase u prosincu 1915.,
a u kolovozu 1918. dobija eljezni kri prve klase (kaplari su rijetko primali ovo
odlikovanje). Kraj rata Hitler doekuje u bolnici na bojitu gdje se lijeio od
kratkoronog sljepila koje je zadobio trovanjem bojnim otrovom na bojinici.
okiran kapitulacijom carske Njemake u studenom 1918., Hitler je ostao u
uvjerenju da njemaka vojska nije bila poraena u ratu, nego je, navodno, "izdana"
od skupine koju su inili ratni profiteri, idovi, socijalisti i razni nenjemaki
"unutarnji neprijatelji" koji su se uvukli u vladajue strukture.
[edit]
Kontroverze oko porijekla i odnosa sa porodicom
U propagandistikoj knjizi "Mein Kampf" (Moja borba), Hitler opisuje svog
oca kao naprasita tiranina, dok u stvarnosti nita ne upuuje na to da je on odgojen
drukije od ostale djece toga doba. to je Hitler svome ocu za vrijeme njegova
ivota zamjerio, bilo je to da je njegov otac bio vanbrani sin Anna Maria
Schicklgruber (Hitlerov djed) i 1876. u svojoj 40-toj godini ivota Hitlerov otac
Alois je promijenio svoje prezime u Hitler. Da li je kasniji mu od Aloisove majke
u stvarnosti bio Hitlerov djed, to nikada nije bilo dokazano. Johann Georg Hiedler
nikada nije priznao njegovo oinstvo. Ovaj podatak su saveznici mnogo koristili za
vrijeme 2. svjetskog rata kada su savezniki avioni bacali propagandne letke iznad
Njemake koje su zapoinjale sa Heil Schicklgruber. Ovo je isto bila i izvor napada
Hitlerovih politikih protivnika prije rata.
Postoje takoer izvori koji upuuju da je Hitler dijelom idov. Navodno, njegova
baka, majka njegovog oca Maria Schicklgruber zaela dijeta dok je bila slukinja u
jednoj idovskoj obitelji u Grazu (Austrija). Ovu tvrdnju pobijaju povjesniari
3

HITLER

Werner Maser i Ian Kershaw, jer su idovi bili protjerani iz Graza u 15. stoljeu te
da se idovi nisu imali pravo ivjeti u Grazu za vrijeme kada je Maria
Schicklgruber radila kao slukinja u tom gradu.
[edit]
Nacistika stranka
Nakon zavretka Prvog svjetskog rata Hitler je ostao u vojnoj slubi, koja je
sada bila angairana u suzbijanju socijalistikih pobuna koje su izbijale diljem
Njemake, ukljuujui i Munchen, gdje se Hitler vratio 1919. Hitler je takoer
sudjelovao u obuavanju u 'nacionalnom razmiljanju' koje je vodio "Odjel za
obuavanje i propagandu" (Dept lb/P) bavarske "Reichwehr" skupine, koje je
predvodio kapetan Mayr. Cilj ove skupine bilo je stvaranje 'rtvenog jarca' za
izbijanje Prvog svjetskog rata te stvaranje krivca za poraz Njemake. Krivac je
pronaen u 'Internacionalnom idovstvu", komunistima i kao i politiarima svih
boja i oprijedeljenja.
Zbog svoje inteligencije i govornikih sposobnosti, Hitler je bio imenovan "VMann"-om "Skupine za prosvjetljavanje" kojem je bio cilj utjecanje na vojnike koji
su imale isti svjetonazor, a glavni tab je takoer odredio da infiltrira jednu malu
nacionalistiki orijentiranu stranku Njemaku radniku stranku u srpnju 1919.
Hitler je postao lanom Njemake radnike stranke u rujnu 1919., gdje se
upoznao sa Deitrichom Eckartom anti-semitom i kljunim lanom stranke.
1920. Hitler je otputen iz vojske te je odmah nakon toga sasvim se ukljuio u
aktivnosti Njemake radnike stranke. Ubrzo je postao njezin voa i promijenio joj
ime u Njemaka nacional-socijalistika radnika stranka
(Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, NSDAP), znanu i kao
Nacistika partija . Hitler je ubrzo shvatio da ima dva talenta: govornitvo i
nadahnjivanje osobne lojalnosti. Njegovi ulini govori u kojima je napadao idove,
socijaliste i liberale, kapitaliste i komuniste, osvojilo je umove privrenih
sljedbenika, od kojih su prvi postali: Rudolf Hess, Hermann Gring i Ernst
Rhm. Jedan od oboavatelja je bio i njemaki feldmaral Erich Ludendorff,
kojeg je Hitler odluio iskoristiti kao paravan za preuzimanje politike moi u
Munchenu, sreditu Bavarske, kroz takozvani Hitlerov pu ili Mar na Berlin 8.
studenog 1923., kada su nacisti zapoeli mar iz jedne pivnice do Bavarskog
ministarstva rata u cilju izbacivanje tadanje Bavarske vlade koju su sainjavali
desni separatisti, a poslije su namjeravali marirati prema Berlinu. Kod tog
pokuaja bavarska vojska je uspjela brzo raspriti naciste i uhititi Hitlera. U elji da
zadri poziciju voe Hitler je imenovao Alfreda Rosenberga za privremenog
vou.
Na sudu, Hitler je bio optuen za veleizdaju i u travnju 1924. sud je presudio kaznu
od pet godina zatvora, biva zatvoren u Landsbergu. Dok je bio u zatvorenitvu
Hitler je diktirao knjigu Mein Kampf (Moja borba) svome zamjeniku Rudolf
Hessu. U prosincu 1924. Hitler sa svojim sljedbenicima biva puten iz zatvora,
nakon to je bila proglaena amnestija. Nakon izlaska iz zatvora zapoinje sa
4

HITLER

dugim naporom da ojaa stranku; 1925. osniva zatitarsku jedinicu Schutzstaffel

(SS), elitnu jedinicu obuenu u crno koju je predvodio Heinrich Himmler jedan
od glavnih provoditelja Hitlerovih planova za istrebljenje idova i ostalih naroda i
rasa tijekom 2. svjetskog rata.
Za mnoge Nijemce Hitler je bio izbavitelj drave iz teke ekonomske krize koja je
harala u to doba, te isto i osoba koja se javno izraava za neizvravanje obveza
Versajskog sporazuma, sporazuma koji je bio nametnut Njemakoj kao poraenoj
strani Prvog svjetskog rata. Njemaka je nakon Prvog svjetskog rata kroz Versajski
sporazum izgubila mnogo: kolonije po svijetu (Afrika, Azija, Pacifik) te teritorij u
Europi, trebala je snositi u cijelosti krivicu za izbijanje Prvog svjetskog rata te
isplatiti reparacije u vrijednosti od 32 milijarde maraka, izgubiti cijelu ratnu
mornaricu, i smanjiti vojne snage na 100,000 vojnika.... Odredbe Versajskog
sporazuma bile su teke, i Nijemci su ga prezirali. Hitler je to dobro znao, te je
iskoristio takve osjeaje i pretvorio ih je u glasove. Isprva, zbog jednostavne
retorike oko krivljenja svjetskog idovstva nije dobio mnogo glasova, no
rafiniranjem svoje politike poruke kombiniranjem antisemitskih ideja skupa sa
kritiziranjem Weimarskog sistema i stranki koje su je podravale, nacisti su polako
poeli pretvarati u glasove na izbornim mjestima.
[edit]
Put do vlasti
Hitlerov kljuni trenutak je doao sa Velikom depresijom koja zahvatila
Njemaku 1930. Demokratska vlada, uspostavljena u Njemakoj 1919., takozvana
Weimarska republika nikada nije bila prihvaena od konzervativnih politiara, dok
su joj se faisti otvoreno protivili. Socijaldemokrati i tradicionalne stranke centra,
kao i stranke desnice nisu imale program ni odgovor za Veliku depresiju, jedino su
Nacisti imali neto to se moglo nazvati programom te su na izborima u rujnu
1930. dobili 18% glasova ili 107 mjesta u Reichstagu (njemakom parlamentu) i
tako su postali druga stranka po veliini.
Veina glasova za naciste dola je od njemakih seljaka, vojnih veterana i srednjeg
sloja, to jest slojeva u njemakom drutvu koji su bili najvie pogoeni sa visokom
inflacijom iz 1920-tih te nezaposlenou koja je vladala tokom Velike depresije.
Urbana radnika klasa nije previe obraala panju na Hitlera i naciste, dok su
gradovi kao Berlin te Ruhrska oblast bili izriito protiv Hitlera. Izbori iz 1930. bili
su katastrofa za vladu desnog centra na elu sa Heinrich Brningom, koja sada
nije imala veinu u parlamentu. U prosincu 1931. godine izbio je skandal sa
Hitlerovom neakinjom [Geli Raubal]. Pronaena je mrtva u svojoj spavaoj sobi
poinivi samoubojstvo iz pitolja koje je Hitler posjedovao. Hitler je dao svoj stan
u Mnchenu na koritenje svojoj polusestri Angeli i njenoj keri Geli 1929. Neki
glasovi su bili da je Geli poinila samoubojstvo zbog ljubavne veze sa Hitlerom,
to nikada nije bilo potvreno. Ova tragedija je duboko potresla Hitlera.
Poto su Brningove mjere za stabilizaciju nisu urodile plodom, vlada je nastojala
izbjei predsjednike izbore 1931. te su sa nacistima htjeli stupiti u dogovor za
5

HITLER

produenje mandata predsjednika Paul von Hindenburga kao i njegovog kabineta.

Hitler je odbio dogovor te je nastupio u predsjednikim izborima protiv
Hindenburga, i uspio je doi drugi u u prvom kao i u drugom krugu izbora, dobivi
neto vie od 35% glasova u drugom krugu u travnju 1932.
Nakon to je pobijedio predsjednike izbore Hindenburg je raspustio vladu i
imenovao je novu vladu s Franz von Papenom na elu. Papen je odmah najavio
izbore za Reichstag za srpanj 1932. Na tim izborima Nacisti su dobili 230 sjedala i
tako su postali najvea stranka u Reichstagu. Veinu u Reichstagu sainjavali su
nacisti i komunisti, te je sastavljanje bilo kakve vlade u koaliciji sa nekom od
klasinih stranaka bilo nemogue. Poslije izglasavanje nepovjerenja Papenovoj
vladi koju je podravalo 84% zastupnika, najavljeni su novi izbori.
Papen i Katolika stranka centra (Zentrumspartei) zapoeli su pregovore s
nacistima za formiranje koalicijske vlade, ali Hitler je postavio teke uvjete;
zahtijevao je mjesto kancelara te predsjedniki dogovor o dobivanju mogunosti
koritenja izvanrednih mjera. Propast dogovora s vladom, kao i elja nacista da
zadobiju podrku radnike klase samo je odvratila pojedine njihove pobornike, pa
su tako izborima u studenom 1932., nacisti izgubili neto glasova i sjedala u
Reichstagu. Ovaj gubitak podrke nije uvelike smanjilo njihovu mo, jer su jo
ostali stranka s najvie sjedala u parlamentu. Poto Papen nije uspio formirati
vladu, predsjednik Hindenburg otputa ga i imenuje generala Kurt von
Schleichera koji je obeao da e uspjeti sastaviti veinsku vladu u pregovorima sa
socijaldemokratskim radnikim strankama kao i sa disidentskim nacistikom
frakcijom predvoenom Gregor Strasserom.
Papen i Alfred Hugenberg, koji je takoer bio predsjednik Njemake nacionalne
narodne stranke (DNVP), stranka koja je prije nacista bila vodea desna stranka u
Njemakoj. Hugenberg je nagovarao Hindenburga da imenuje Hitlera kancelarom u
koaliciji sa DNVP-om., uvjeravajui da e DNVP kontrolirati Hitlera. U
nemogunosti da stvori koalicijsku vladu Schleicher je traio od Hindenburga da
raspusti Reichstag i opet raspie izbore. Hindenburg ga je otpustio i imenovao je
Hitlera kancelarom, Papena za zamjenikom kancelara, dok je Hugenburg bio
imenovan za (blagajnika) ministra ekonomije. Kabinet predsjednika sadrao je
samo jo tri predstavnika nacistike stranke:Hitlera, Gringa, i Wilhelm Fricka. Na
30. sijenja 1933, Adolf Hitler je poloio je slubenu zakletvu za kancelara
Reichstaga.
Na izborima u oujku 1933., nacisti su dobili 44% glasova, te su u koaliciji sa
DNVPom drali su veinu sjedala u Reichstagu. Dobivi tako veinu u Reichstagu,
koalicija je iskljuila komuniste iz parlamenta i tako se rijeila oporbe. Nedugo
nakon toga proao je Zakon punomoi - Enabling Act, koji je Hitlera postavio za
diktatora, dok je nacistiki kabinet imao mo stvaranja novih zakona bez uplitanja
Reichstaga. U Zakonu punomoi, nacistiki kabinet mogao je samo potvrditi
prijedloge koje je postavio kancelar, a diktatorske su ovlasti trebale istei nakon
etiri godine ili u sluaju da se uspostavi nova vlada. Ovaj zakon bio je produavan
bez ikakve debate ili oporbe sve do kraja Drugog svjetskog rata.
6

HITLER

Odmah nakon izglasavanja zakona o punomoi, nacistiki kabinet je izglasao cijeli

niz dekreta kroz koje se zabranio rad stranki, kao i bilo kakve opoziciji ili kritike
nove vlasti.
U samo nekoliko mjeseci nakon imenovanja za kancelara, Hitler je
zadobio apsolutnu vlast.
U kolovozu 1934. umire predsjednik Paul von
Hindenburg, i umjesto raspisivanja izbora za novog predsjednika, Hitlerov kabinet
je izglasao zakon o spajanju uloge kancelara i predsjednika. Hitler je sada imao tri
funkcije: predsjednik nacistike stranke, kancelar, i predsjednik drave. Ovu
konsolidacija snaga bila je potvrena od strane birakog tijela sredinom kolovoza
1934.
[edit]
Nacistiki reim
Osiguravi apsolutnu politiku vlast bez veinske podrke njemakog
birakog tijela, Hitler je htio zadobiti njihovo povjerenje kroz svoje govore, kao i
kroz vjetu medijsku kampanju koju je provodio njegov ef propagande dr. Joseph
Goebbels. Goebbels je u suradnji sa Hitlerom i Nacistikom partijom uspio uvjeriti
veinu Nijemaca da je Hitler spasitelj Njemake od ekonomske depresije,
komunista, Versajskog ugovora i jarma idova.
[edit]
Gospodarstvo i kultura
im je zadobio mo, Hitler je pokrenuo jednu od najveih ekonomskih
ekspanzija Njemake. Poveao je industrijsku proizvodnju i pokrenuo je velike
graevinske pothvate: izgradnju auto cesta (autobahn), eljeznica, akumulacijskih
jezera, stanova... Kroz ovu ekspanziju ostvario je gotovo potpunu zaposlenost, i
proirio je ekonomsku i industrijsku bazu. Kroz propagandu i razne druge
programe promovirao je razvoj zdravstva, kolstva i obiteljskog ivota u kojem
mukarci rade dok ene brinu za "kuu, djecu i odlaske u crkvu".
Hitler je elio perfekciju (po nacistikim idealima), te je sponzorirao velike
arhitektonske projekte, a jedan od njih bile su i ljetne olimpijske igre u Berlinu
1936. One su predstavljene kao reprezentacija Njemake vrline. Albert Speer je
imao titulu glavnog arhitekta Rajha, a napravljeni su i planovi o preureenju
Berlina (Germania) po uzoru na stari Rim.
[edit]
Ugnjetavanje
Svoje protivnike, kritiare kao i ostale nepodobnike Hitler je drao na oku
kroz tajnu policiju Gestapo, te kroz elitne paravojne jedinice SA i SS koje su vrile
teror nad svim koji su se suprotstavljali novom poretku. Mnogi su tako zavrili u
koncentracijskim logorima, dok su se mnogi iselili ukljuujui i polovinu
njemakih idova.
7

HITLER

U Noi dugih noeva 29. lipnja30. lipnja 1934. Himmler po naredbi Hitlera
ubija Ernst Rhma glavnog komandanta SA i njegov najblii krug suradnika, kao i
druge politike protivnike i potencijalne protivnike. Na 2. kolovoza 1934
predsjednik Hindenburg umire, i Hitler odmah spaja urede kancelara i predsjednika
i imenuje sebe voom (Fhrer) Njemake. Ovim imenovanjem svi pripadnici
vojske od sada su davali svoju slubenu zakletvu Hitleru, a ne Njemakoj i
njemakom narodu. Ovo spajanje ureda predsjednika i kancelara bilo je izglasano u
parlamentu nekoliko sati nakon Hindenburgove smrti. Plebiscitom na 19. kolovoza
1934. 89.9% biraa potvruje da se slae sa spajanjem dvaju ureda i novim
ovlastima Hitlera.
Nacistiki kabinet 1935. kroz Nurenburgskim zakonom oduzima idovima pravo
na njemako dravljanstvo, te su protjerani sa svih dravnih poslova, zabranjeno im
je bavljenje bilo kakvim profesionalnim zvanjima i nije im bilo dozvoljeno
posjedovati tvrtke. Na idove se obruila medijska kampanja mrnje. Pritisak na
idove je stalno jaao: 1938. u Kristalnoj noi 'Kristallnacht' spaljene su sve
knjige koje su napisali pisci idovskog porijekla. Pod ovim pritiscima izmeu
studenog 1938. i rujna 1939. iz Njemake bjei vie od 180,000 idova, dok sva
imovina koja je ostala iza njih je nacionalizirana. Od 1941. donesen je zakon gdje
su svi idovi bili primorani nositi utu Davidovu zvijezdu kada se nalaze na javnim
mjestima.
[edit]
Ponovno naoruanje i nova udruivanja
U oujku 1935. Hitler je prekrio Versajski ugovor, nakon to je ponovno
uveo regrutaciju te poeo naoruavati Njemaku. Stvorio je novu ratnu mornaricu
(Kriegsmarine) i vojno zrakoplovstvo (Luftwaffe). Regrutiranjem velikog broja
mukaraca i ena u vojne jedinice, smanjilo je nezaposlenost no isto izobliio
ekonomiju Njemake.
Godinu dana poslije, u oujku 1936. Hitler je ponovno je prekrio Versajski ugovor,
reokupiravi demilitariziranu zonu Rajnske oblasti. Kada je Hitler vidio da nikakav
vojni odgovor nije slijedio od Britanije i Francuske, njemu je to dalo hrabrosti u
novim pothvatima. U srpnju 1936. izbija panjolski graanski rat, i Hitler alje
svoje vojne snage da pomognu puistu generalu Franciscu Francu da zauzimanju
vlasti. Francisco Franco je poveo pu protiv koalicije lijevih stranaka Narodni
front koji su pobijedili na izborima. panjolska je postala probni poligon za
njemaku vojsku i avijaciju, gdje su se oprobavala nova oruja kao i upotreba
novih vojnih doktrina.
Izmeu Njemake i Italije proglaeno je saveznitvo - nazvano Osovina. Ovo
saveznitvo je proklamirao Galeazzo Ciano 25. listopada 1936., koja je kasnije
proirena prikljuivanjem Japana, Maarske, Rumunjske i Bugarske. Ovo
kolektivno saveznitvo se zvalo [Sile osovine].
[edit]
8

HITLER

Holokaust
Izmeu 1942. i 1945., SS skupa sa kolaboracionistikim vladama i
regrutima u zemljama pod njemakom okupacijom, sistematski su ubili 3.5
milijuna idova u koncentracijskim kampovima, ili kroz robovski rad,
izgladnjivanjem, masovnim strijeljanjima, boleu.. Osim idova u ovo
sistematsko ubijanje takoer su bili ukljueni i sljedei: komunisti, homoseksualci,
Romi, hendikepirane osobe, mentalno zaostale osobe, psihiki bolesne osobe,
sovjetski ratni zarobljenici, pripadnici vjere Jehovinih svjedoka, poljski
intelektualci, protivnici nacistikog reima, katoliki i protestantski sveenici i
redovnici, voe radnikih sindikata i mnogi drugi. Ova eliminacija nepoeljnih od
strane nacista naziva se Holokaust.
U ovom istrebljenju (genocidu) glavnu ulogu igrao je Himmler, dok su ostale
nacistike glaveine skupa sa Hitlerom su podravali ideju o masovnom istrebljenju
Endlsung idova koritenjem otrovnog plina. Ova odluka je pala negdje u jeseni
1941., te se odluka kasnije referira i spominje pod nazivom "Zavrna solucija
idovskog pitanja. Da bi se uspostavila bolja koordinacija izmeu raznih
dravnih tijela organizirala se konferencija u blizini Berlina koja je nazvana
Konferencija u Wannseeu, koja je odrana 20. sijenja 1942 na kojem su
sudjelovalo petnaest glavnih nacistikih slubenika. Konferenciju su predvodili
Reinhard Heydrich i Adolf Eichmann. Zabiljeke i dokumentacija sa ove
konferencije su najbolje dokazali da je Holokaust bio planiran s vrha. Nekoliko
tjedana poslije, 22. veljae 1942. Hitler je izjavio svojim najbliim suradnicima:
"...zdravlje nacije ponovno povratit emo kada se rijeimo idova".

II. svjetski rat

Poetni potezi
Pritiskom na svoju rodnu Austriju Hitler je 12. oujka 1938. prisilio na
ujedinjenje s Njemakom (Anschluss) kada je napravio trijumfalni ulazak u Be.
Nedugo poslije pojaao je krizu, odluio je pripojiti Sudete, podruje tadanje
ehoslovake u kojem su veina itelja bili Nijemci. Uskoro zatim kroz
Munchenski sporazum u rujnu 1938. kroz pregovore sa britanskim premijerom
Neville Chamberlainom uspijeva dobiti Sudete i s time je bio sprijeen rat, no time
su se samo poveali Hitlerovi apetiti, i jo tome ameriki 'Time Magazine'
proglasilo je Hitlera - Man of the Year ili ovjekom godine za 1938.
Nakon nepunih godinu dana Hitler je naredio njemakoj vojsci da ue u Danzig 10.
oujka 1939., i kod ovog poteza Britanija i Francuska su izgubili strpljenje te su
odbili udovoljiti Hitlerovom zahtjevu za pripajanje dijela teritorija Poljske koje je
Njemaka izgubila Versajskim ugovorom. Poto zapadne sile nisu uspjele sklopiti
dogovor o saveznitvu sa Sovjetskim savezom propala je ansa za napad, i Hitler je
9

HITLER

uspio napraviti tajni pakt o ne napadanju (Molotov-Ribbentrop pakt) na 23.

kolovoza 1939. sa SSSR-om. Osam dana poslije 1. rujna 1939. Njemaka napada
Poljsku, dok Britanija i Francuska objavljuju rat ispunjavajui ugovor o agresiji sa
Poljskom na iznenaenje Hitlera.
Nakon to je osvojena Poljska krajem rujna 1939., Hitler je zapoeo izgraivanje
sile koja se kolokvijalno zvala "sitzkrieg" ili stajai rat, ova faza je zavrila u
oujku 1940., napadom na Dansku i Norveku. U svibnju 1940., Hitler je
zapovjedio napad na Francusku, prilikom ega je bila osvojena Belgija i
Nizozemska. Francuska je kapitulirala 22. lipnja 1940. Ovi brzi uspjesi su ohrabrili
Njemake saveznike, posebno Italiju, koja se prikljuila u rat u oujku 1940.
Britanske jedinice povukle su se na sjevernu obalu Francuske kod Dunkirka, i
poslije na Britansko otoje sa ostacima francuskih vojnih jedinica. Hitler odmah
zapoinje sa opsadom Britanije u Bitci za Britaniju koja je trajala sve do svibnja
1941. Kroz 1941. Hitler osvaja Jugoslaviju i Grku. Istona Europa i Balkan nalazi
se u okupaciji ili u saveznitvu sa Hitlerom. Kada je osigurao pola Europe,
Hitlerove ambicije nakon neuspjele opsade Velike Britanije usmjerava svoj pogled
na istok te 22. lipnja 1941., Hitler je napao SSSR sa 3 milijuna njemakih vojnika,
prekrivi tako pakt o ne napadanju koji je bio sklopljen dvije godine ranije. U
invaziji na SSSR, koja nazvana Operacija Barbarossa, Hitlerove snage su u
munjevitom napadu uspjeli osvojiti veliki dio evropskog dijela SSSR-a i
desetkovati Crvenu armiju. Njemake snage su uspjele prodrijeti do Moskve, ali su
u prosincu 1941. bili odbijeni i primorani na povlaenje zbog jake zime,
neopremljenosti za uvjete a i zbog estokog otpora sovjetskih snaga. Operacija
Barbarossa je propala u svojoj namjeri da osvoji Moskvu i da ostvari brzu pobjedu
nad Crvenom armijom.
[edit]
Put do poraza
U Bitci za Staljingrad Njemaka vojska je pretrpjela prvi ozbiljni poraz u
ratu, dok u sjevernoj Africi, Britanija je porazila Njemake snage u bitci kod El
Alameina slomivi Hitlerove planove da osvoji Sueski kanal i Srednji Istok. Ovi
porazi napravili su preokret u Drugom svjetskom ratu, jer su poslije njih Hitlerovi
vojni potezi postali eratini, dok je svakim danom Njemaka vojna sila i
ekonomija slabila. Hitlerovo zdravlje je postalo je sve slabije: njegova lijeva ruka
je drhtala, i Hitler je imao tekoe je kontrolirati. Biograf Ian Kershaw smatra da su
Hitler bolovao od Parkinsonove bolesti.
Hitler je deklarirao rat protiv SADa 11. prosinca 1941. zbog pakta s Japanom, i
time je stavio Njemaku protiv koalicije koju su sainjavale: SAD (najvea
industrijska i financijska sila tog vremena), najvee tadanje zemaljske imperije
Britanske imperije, kao i protiv jedne od najmnogoljudnije nacije Sovjetskog
saveza.

10

HITLER

Nakon iskrcavanja saveznika u Siciliji i na Talijanski poluotok 1943., Hitlerov

saveznik Benito Mussolini je zbaen s vlasti. Na istoku Crvena armija je zapoela
sa potiskivanjem njemakih snaga sa teritorija SSSR-a. Na 6. lipnja 1944. saveznici
iskrcavanju se na obalama sjeverne Francuske, i tako su otvorili zapadni front.
Realisti unutar njemake vojske uvidjeli su da je poraz neizbjean, i jedna skupina
oficira je skovala urotu da se Hitler ubije. Dogovoreno je da se Hitler ubije sa
podmetnutim eksplozivom koji je bio skriven u torbi. Ovu akciju je trebao izvesti
Claus von Stauffenberg, postavljanjem bombe u Hitlerovom vojnom tabu tzv.
Vujem gnijezdu na 20. srpnja 1944. Ova bomba je bila razorna no ona nije
uspjela ubiti Hitlera, niti ga ak teko raniti. Poslije ovog napada Hitler se osvetio
svim urotnicima, ubivi vie od 4000 ljudi i tako je razbio pokret otpora.
[edit]
Poraz i smrt
Krajem 1944., sovjetske vojne snage su istisle zadnje njemake jedinice sa
teritorija kojeg su drali prije 1941. godine, i poeli su ulaziti u podruje Centralne
Europe, dok su zapadne vojske zapoinjale prodor u Njemaku. Sa vojnog gledita
Njemaka je izgubila rat, no Hitler nije dozvolio nikakve mirovne pregovore sa
saveznikom snagama, te zbog toga njemake snage su nastavljale borbu. U travnju
1945. kada je Crvena armija dola na domak granica Berlina, mnogi su Hitlerovi
savjetnici predlagali da se Hitler skloni u Bavarsku ili u Austrijske planine gdje bi
mogao se dulje odrati, no Hitler je bio odluan da ostane i da umre u glavnom
gradu Reicha.
Poto je Crvena armija opkolila parlament u centru grada gdje se Hitler nalazio u
jednom od bunkera, smatra se da je Hitler izvrio samoubojstvo 30. travnja 1945.
pitoljem u glavu dok je u isto vrijeme zagrizao u tabletu sa cianinom. Hitlerovo
tijelo kao i tijelo Eve Braun (dugogodinje ljubavnice i ene koju je oenio par
dana prije smrti), bila su spaljena u vrtu parlamenta.
Krajem XX. stoljea otkrilo se da je sovjetska vojska pokupila Hitlerove ostatke te
da su zadrali nekoliko dijelova njegove lubanje. DNK istraivanjem ovih ostataka
sa osobama sa bliim porodinim vezama, dalo je pozitivnu dijagnozu te su ostaci
koji su bili sauvani u Moskvi bili zaista od Hitlera.
[edit]
Utjecaj
U svojoj posljednjoj elji Hitler je za predsjednika Njemake imenovao vice
admirala Karl Dnitza, dok je kancelara imenovao Goebbelsa. Goebbels i cijela
njegova obitelj uinila je samoubojstvo 1. svibnja 1945., dok je 8. svibnja 1945.,
Njemaka je potpisala bezuvjetnu predaju. Hitlerov "Tisuljetni Reich" trajao je
samo 12 godina.
Poslije poraza Njemake u Drugom svjetskom ratu, Hitler i nacistika stranka u
veini zemalja svijeta poistovjeivani su sa zlom, te u povijesnim analizama i u
11

HITLER

popularnoj kulturi Hitler i nacisti na zapadu su uniformirano bili prikazivani u

negativnom smislu. Ovaj negativni pogled je takoer prisutan u veine dananjih
Nijemaca. Na primjer, danas u Njemakoj zabranjeno je prodavati ili rasparivati
Mein Kampf , ili pokazivati bilo koje nacistike simbole i svi neonacisti su pod
prismotrom Verfassungsschutz, federalnog ureda za zatitu ustava.
Bez obzira na sve to, u nedavnoj prolosti mnogo je javnih linosti iskazali su
pozitivne ili neutralne ocjene Hitlerove vladavine i nacista; posebno u nekim
zemljama June Amerike, Islamskog svijeta i nekih dijela Azije. Na primjer budui
Egipatski predsjednik Anwar Sadat napisao je 1953. referat u kojem je pozitivno
prikazao Hitlera, ili Bal Thackeray, voa desne Shiv Sena stranke u indijskoj
dravi Maharashtra 1995. javno je izjavio da je oboavalac Hitlera. Neki od
revizionistikih povjesniara navode da Hitlerovi pokuaji da izvede svoj narod iz
ekonomske depresije i iz drakonskih mjera Versajskog ugovora i sve to je inio
nije bilo nita drugaije nego neko od drugih voa kroz povijesti ovjeanstva, no
veina povjesniara portretiraju Hitlera kao najogavnijeg vou u povijesti
ovjeanstva.
[edit]
Hitler i njegov odnos prema religiji
Hitler nije tolerirao protivnike niti kritiare i zatvorio je i ubio mnogo
katolikih i protestantskih sveenika i biskupa. Tokom svog reima Hitler i nacisti
pokuali stvoriti dvije nove religije: jednu koja bi bila zasnovana na principima
kranstva a druga koja bi bila zasnovana na misticizmu. Prva kranska sekta
nazvana Njemaki krani bila je religija u kojem su ultra nacionalisti pokuali
stvoriti novo kranstvo u kojem je Isus Krist bio zamijenjen Hitlerom, ili ga barem
proglasiti za novog proroka. U ovoj novoj crkvi samo su Nijemci mogli biti
lanovi.
Druga religija koja je bila dominantna meu nacistikim voama bila je religija
koja je bila zasnovana na misticizmu oko prirode i oko njemakog naroda. Ova
vjerovanja bila su snana u grupama kao SS i SA. Hitler i nacisti su potpisali
konkordat sa Rimom, ali kroz svoj reim Hitler je na svaki mogui nain
pokuavao da suzi mo Crkvi, zbog toga to je ona imala veliki utjecaj kroz
Njemaku. Nakon neuspjelog pokuaja atentata na Hitlera 1943. u kojem su
sudjelovali lanovi ispovjedajue crkve (ime jedne protestantske organizacije),
Hitler je naredio da se uhapse mnogi protestanti, veinom luteranski sveenici.
[edit]
Zdravlje
Hitlerovo zdravlje je dugo bilo predmet debate, i po mnogima bilo je sugerirano da
je on patio od sljedeih bolesti:
iritabilnog probavnog trakta
konih bolesti
neregularnog otkucaja srca
12

HITLER

greva u lijevoj strani tijela

Parkinsonove bolesti
sifilisa
ovisnosti o amfetaminima
[edit]
Hitlerova porodica
Eva Braun, ljubavnica, a naposlijetku ena
Alois Hitler, otac
Klara Hitler, majka
Paula Hitler, sestra
Alois Hitler, Jr., polubrat
Bridget Dowling, sister-in-law
William Patrick Hitler, neak
Angela Hitler Raubal, polusestra
Geli Raubal, neakinja (po nekim glasinama je ona bila Hitlerova ljubavnica)
Maria Schicklgruber, baka
Johann Georg Hiedler, navodno djed
Johann von Nepomuk Hiedler, majin otac, navodno stric i moda pravi Hitlerov
djed s oeve strane
[edit]
Porijeklo prezimena "Hitler"
Postoje dvije teorije o porijeklu prezimena "Hitler":
(1) Od njemake rijei Httler ili slino: to znai "onaj koji ivi u kolibi", "pastir"
(2) Od slavenskog Hidlar i Hidlarcek ili neto slino.
[edit]

Moderne kontroverze
Adolf Hitler je, po mnogim prosudbama, jedan od najznaajnijih politiara
20. stoljea. Zahvaljujui potpunom kolapsu njemakoga nacizma te demonskoj
auri koju je taj reim uivao jo tijekom trajanja, a jo i potencirano u nebrojenim
filmskim, televizijskim i drugim medijskim prikazivanjima- Hitler je stekao kultni
status dijabolikoga voe, praktiki utjelovljenja Sotone i najsnanije javne
osobnosti novijega doba.

13

HITLER

No, u posljednje vrijeme se, esto navode slijedee teze:

zbog razornoga djelovanja nacizma i brutalnosti koja je dola pod lupu javnosti
dosta brzo (jedva 12 godina nakon Hitlerova dolaska na vlast)- Hitler je zadobio
karizmatinu auru najvea zloinca u povijesti: ocjena koji mnogi dovode u pitanje
usporeujui ga s vladavinama nekih drugih historijskih voa kao to su Dingis
kana, Timur Lenka, Napoleon, Staljin, Idi Amin i Pol Pot.
Njegove su sposobnosti i utjecaj precijenjeni. Iako je omiljena zabava povjesnika
odabir "naj" politiara odreenoga vremenskoga razdoblja, ako za ocjenu povijesne
veliine uzmemo doseg posljedica koje je politiarevo djelovanje ostavilo na licu
svijeta, tada je Vladimir Ilji Lenjin vrlo vjerojatno najvea povijesna osobnost 20.
stoljea, jer je zasnovao ideologizirani totalitarizam koji je obuhvatio golem dio
ovjeanstva u dva radikalna oblika- komunizmu u faizmu. Staljin, Mussolini,
Hitler, Mao, Ho i Min, Castro i Pol Pot su, svaki na svoj nain, nezamislivi bez
Lenjinova nasilja u preoblici zbilje koja se trebala oblikovati u ostvarenu totalitarnu
utopiju. U tom je surjeju Hitler, kako ga je Orwell sjajno okarakterizirao jo
poetkom 40.-ih, "reinkarnacija vraeva i vojnih dikatora iz prolosti"; ovjek koji
je uskrsnuo rasne teorije, primitivne kultove i brutalne svjetonazore koje vuku
korijen "iz kamenoga doba".
Povjesniari su u ocjeni Hitlerove politike djelatnosti podijeljeni izmeu dva
ekstremna stajalita (naravno, dobar dio historiara pokuava pronai srednji put
meu ekstremima):
a) po jednoj je koli, koje je najistaknutiji predstavnik britanski povjesnik A.J.P.
Taylor (a tu su i povjesniari nacizma kao E. Nolte), Hitler bio pragmatini
politiar koji je gurnut u rat mjeavinom poraslih geopolitikih apetita i spleta
okolnosti. Po toj je koli nerealno smatrati da je ideologija iz "Mein Kampfa"
(rasne teorije, Lebensraum, prodor na istok) bila praktika vodilja Hitlera u
njegovoj politici. Ili- Hitler nije bio (ili- nije kanio biti) "osvaja svijeta", nego ga
je splet okolnosti gurnuo u rat protiv veine ovjeanstva.
b) po drugoj je povjesniarskoj koli miljenja Hitler kao politiar zapravo samo u
praksi provodio megalomanski plan osvajanja svijeta to ga je zacrtao jo 20-ih
godina u "Mein Kampfu". Po tom je nazoru Hitler bio predodreen za svjetski rat.
No, veina povjesnika (Ian Kershaw, brojni njemaki povjesniari) dri da istina
lei u sredini: Hitler jest imao jasno profiliranu ideologiju jo iz 20-ih (rasizam i
pangermanski ekspanzionizam), no, to nije nuno moralo dovesti do svjetskoga
rata, niti je on imao ambiciju da "pokori svijet" i sl. injenica je da je smjesa
okolnosti, od popustljivosti zapada, komunistike dvoline politike, geopolitikih
planova anglosaskih imperijalnih demokracija...dovela do razbuktavanja rata koji
nije bio nuan, ni po kojim principima, jo, recimo, 1938. Protimbe meu velikim
silama, a poglavito nacistiki napad na SSSR, dovele su do iluzornoga zakljuka,
post festum, o velikom diktatoru koji je imao nezajaljivu i nepromjenljivu
ambiciju da zavlada svijetom.
[edit]
Izvori
14

HITLER

The Rise and Fall of the Third Reich, William L. Shirer (1960). Gramercy. (ISBN
0517102943)
Doron Arazi, Adolf Hitler: A Bibliography, Greenwood, 1994, ISBN 0-877-363601
Alan Bullock, Hitler and Stalin: Parallel Lives, HarperCollins, 1991, ISBN
0679729941
Alan Bullock, Hitler: A Study in Tyranny, ISBN 0060920203
Joachim Fest, Hitler, Harvest Books, 2002, ISBN 0156027542
Brigitte Hamann, Thomas Thornton, Hitler's Vienna, Oxford University Press; New
Ed edition, 2000
Eberhard Jckel, 1981, Hitler's World View: A Blueprint for Power, Cambridge:
Harvard University Press.
Ian Kershaw, Hitler 1889-1936: Hubris, W W Norton, 1999, and Hitler 1937-1945:
Nemesis, W W Norton, 2000, ISBN 0393320359
Lothar Machtan, The Hidden Hitler (Basic Books, 2001, ISBN 0-465-04308-9;
English translation by John Brownjohn) See Northeast Middle School Assistant
principal.
Adolf Hitler, 'Mein Kampf' Liberty Bell Publications (February, 2004) ISBN
1593640064
[edit]
Vanjske poveznice
Mondo Politico Library's presentation of Adolf Hitler's book, Mein Kampf (full
text, formatted for easy on-screen reading) Project Gutenberg of Australia
downloadable eBook
All early images of Adolf Hitler up to 1925
Hitler family genealogy
A detailed chart of Hitler's family tree
Ancestry of Adolf Hitler: Who was Adolf's grandfather?
The Straight Dope: Was Hitler part Jewish?
Nazi Persecution of Gays - United States Holocaust Memorial Museum

15