BENEDIKTINCI

1. Podrijetlo benediktinaca na Dalmatinskom primorju

prostor Dalmatinskog primorja: istona obala Jadranskog mora + otoci; primorska

granica rimske provincije Dalmacije
Dalmacija najbenediktinskija pokrajina monasi djeluju i velikom broju mjesta

Prvi dodiri s regulom sv. Benedikta: franaki monasi preko Akvileje

Osnivali zadruge kojima su oni bili na elu: opat Teodobert u Ninu i opat Odolbert u
Zadru
Tada pojam benediktinskog reda nije bio poznat tada se znalo samo za monahe

Prestanak franake vladavine organiziranje benediktinskih zadubina sudjeluju monasi iz

Monte Casina
Benediktinke u Dalmatinskom primorju 11. stoljee povezano sa zavoenjem mletake
vladavine u Dalmaciji

Prve sigurne vijesti o osnivanju enskih samostana u Dalmaciji dolaze iz vremena

kralja Kreimira IV.
Prije osnovan jedino enski samostan u Osoru

Nestanak hrvatske narodne dinastije udarac benediktincima

Ne prestaje se s osnivanjem novih samostana

Neistinita izjava da se u 14. Stoljeu gase benediktinski samostani zbog lienih veza s
talijanskim samostanima

arita benediktinskog ivota etiri opatije:

1.
2.
3.
4.
-

Sjeverna Dalmacija Sv. Petar u Osori

Sjeverna Dalmacija Sv. Krevan u Zadru
Srednja Dalmacija Sv. Stjepan kod Splita
Juna Dalmacija Sv. Marija na Lokrumu
etiri najstarija dalmatinska cenobija organizirana po pravilu sv. Benedikta
Liturgija se obavlja na latinskom jeziku

2. Podrijetlo glagoljakih samostana

Teorija o irilu i Metodu i njihovom propovijedanju te pokrtavanju

Smatralo se da je slavensko bogosluje za vrijeme Metoda bilo poznato u naim
stranama

Uenici sv. Metoda krajem 9. Stoljea morali bjeati iz Moravske

Sklonili se u susjedne slavenske zemlje smatrali da e tamo moi mirno ivjeti to

je mogue samo tamo gdje u liturgiji ne vlada iskljuivo latinski jezik
Sluba na grkom sjeverno i srednje primorje
Neki od protjeranih Metodovih uenika bili su redovnici redovnik bio njihov uitelj;
manastire su osnivali neki od njihove subrae (sv.Klement, sv.Naum)
Redovnici su bili misionari u svojim krajevima
Nepoznanica: jesu li Metodovi sljedbenici koji su se sklonili u Hrvatsku pridruili
postojeim monasima i nametnuli slavenski jezik ili su formirali posebne zadruge
vea je vjerojatnost da su formirali svoje zadruge
Poslije smrti sv. Metoda bilo je redovnika koji nisu koristili ni grki ni latinski
zakljuak splitskog sabora dozvoljava glagoljaima da mogu bogosluje obavljati kao
monasi

Naseljavanje Metodovih uenika i njihovih nasljednika

Otoac, Draga Baanska, Koljun, Omiljan, irje, Povlja, Bojie

Nastavili ivot prema starim monakim pravilima i obiajima sa sjevera
Uredili su samostane prva sredita i rasadita glagolizma

Prihvaanje regule sv Benedikta

Nakon protivljenja prihvatili su regulu sv. Benedikta svi monasi su je morali

prihvatiti urgirali pape i crkveni sabori
Sljedbenicima sv. Metoda se lake prometnuti u benediktince jer nisu morali mijenjati
nain ivota u kui i crkvi, samo unutarnju disciplinu u samostanu
Nisu morali mijenjati obrede u kultu jer je sv. Metoda ve u Moravskoj obavljao
slubu po zapadnoj liturgiji
Nisu morali prekrojavati odjeu jer benediktinska regula ne propisuje boju niti kroj
habita

Glagoljake opatije koje uivaju kraljevsku slobodu postale benediktinske sredinom

11.stoljea o tome svjedoio biskup Andrija 1056.godine;

1075.godine velik broj crkava samostana i dobara preao u posjed benediktinaca

Najkasniji preobraaj glagoljaa u benediktince: druga polovica 12.stoljea

Regula sv. Benedikta prevedena na hrvatski jer se novi benediktinci glagoljai nisu htjeli ili
mogli sluiti latinskim jezikom

Nepoznato vrijeme kada se to dogodilo

Pretpostavlja se da se dogodilo najkasnije u 12.stoljeu primjer: Pamanski kodeks
potjee iz 15.stoljea, ali se u njemu susreu brojne nedosljednosti u oblicima i
glasovima prijepis starijeg prijepisa
Hrvatski prijevod regule sv. Benedikta: jedan od najstarijih

Glagoljaki samostani nalaze se po selima, ali se povremeno glagolja i po gradovima

svjedoanstvo: misali u inventarima nekoliko gradskih opatija u Dalmaciji

3. Imena samostana

U poetku se nazivali po utemeljiteljima ili po mjestu u kojem su se nalazili

Ako je u crkvi kojoj samostan pripada sahranjen svetac, nazivao se po tom svetom
zatitniku
Kasnije je zavladao obiaj da se odreuje zatitnik po volji
Najstariji poznati samostan: samostan kneza Trpimira njegovo ime nalazi se na
samostanskom luku te on samostan spominje u svojoj povelji
Primjeri za ime mjesta u kojem se opat nalazi: koljunski, susaki, trogirski,
ibenski
Primjeri za ime svetaca: samostan sv. Krevana, sv. Gaudencija, sv. Rajnera
Dalmatinski samostani su nosili imena nebeskih pokrovitelja iz dodatak mjesta: Sancti
Johannis de Tragurio
Najvie samostana posveeno imenu Majke Boje mnogi je smatrali glavnom
zatitnicom; esto ime Sveti Petar on je bio zatitnik hrvatske drave
Meu muenicima najee se spominje ime sv. Jurja
Ako samostan nosi ime dva sveca, esto se u spisima radi kratkoe spominje ime samo
jednoga
Nisu samo monasi odreivali kako e se zvati samostan, nego su na selima to bili
vladari, velikai ili privatni fundatori

4. Posjedi samostana

Monake ustanove u Dalmatinskom primorju skromnije od opatija u bogatijim

zemljama poput Francuske i Njemake edne fundacije za ogranieni broj
stanovnika
Postoje i veliki posjedi u gradovima: sv. Krevan u Zadru, sv Ivan Evanelist u
Biogradu, sv. Stjepan kod Splita, sv. Marija na Lokrumu
enski samostani su uvijek bili jako siromani, osim onog sv. Marije u Zadru
Tijesni stanovi,bez vrta, atrnje za vodu; mravi prihodi
Monasi iskoritavaju sredovjene solane i lovita riba vana roba
Prema regulama, svaki samostan je trebao imati vlastitu mlinicu monasi su se
potrudili ouvati pravo na vodenice u blizini samostana benediktinci su bili prvi koji
su iskoristili struju plime i oseke za pokretanje mlinskoga postrojenja
Najvie panje ulagali su u poljoprivredu
Ponekad ljudi samostanima daju desetinu samo od onih plodova koje su htjeli dati i
samostanu kojem su htjeli dati

15. Stoljee komendarni reim u mnogim dalmatinskim mukim opatijama

komendatari ivjeli daleko od komende, a njezine prihode su davali u najam ili zakup

U toj eri samostanski posjedi su se umanjivali,a rijetko poveavali nisu se

poveavali jer samostani vie nisu znaili za okolinu ono to i prije

Neke crkve na taj nain dolaze u posjed starih opatija dijecezanska sjemenita
Osnutak je naredio Trdentinski sabor, a organiziranje je pomogla rimska kurija
Nekoliko benediktinskih zadubina dospjelo je pod direktnu upravu biskupa kao sastavni dio
njihovih menza ili vlasnitvo katedrala splitska nadbiskupija
esto i kaptoli dobivaju prihode benediktinskih zadubina u Dalmaciji
Tijekom vremena, velik je broj samostana stupio u dravne ruke

Neki su namijenjeni javnoj nastavi, neki su pretvoreni u kasarne i sline vojnike

objekte; neki su za vrijeme kuge upotrebljeni kao lazareti

5. Narodnost monaha i koludrica

Veina dalmatinskih monaha i koludrica u srednjem vijeku pripada onome narodu

koji je tada nastanjivao Dalmaciju
Od pojave regule sv. Benedikta, Hrvati su jedini stanovnici po selima uz
dalmatinsko more
Kriterij za odreivanje narodnosti najstarijih benediktinaca: imena zabiljeena u
vrelima od pojave regule sv. Benedikta do 1230.
Do te godine postoji 213 povijesno utvrenih stanovnika dalmatinskih samostana
rije je o boljim redovnicama i redovnicima; opatima i opaticama, ali i drugim
lanovima samostane uprave
Treina ih je imala isto hrvatska narodna imena, neki nose imena kranskih
svetaca, neki imaju svetako ime uz hrvatsko prezime
Neki redovniki novaci su u znak kidanja sa svijetom i kao dokaz promjene ivota
ostavljali narodno krsno ime, a uzimali novo ime sveca
Koludrice tri petine najstarijih koludrica nosile su hrvatsko ili pohrvaeno ime

1579. Crkvena sinoda naredba biskupima da, ako znaju hrvatski, dre koludricama
pobudne opomene sami, a inae preko drugih sveenika

Redovnicama naloeno da itaju duhovne knjige koje su prevedene na hrvatski

Naredba da se regula sv. Benedikta prevede na hrvatski

Mletaka vladavina talijanizacija

Do 17.stoljea upotreba je bila ograniena na knjige i na razgovor s vlastima

U seoske obitelji talijanski nikad nije uao
U gradske obitelji uao je teko i sporo
Malo koja koludrica je razumjela talijanski

Izabiranje monaha nije neobian sluaj da su samostanci za starjeinu monaha odabrali

nekoga tko do tada nije bio lan njihova kapitula

Ako su samostanske predstojnike postavljale hijerarhija ili dravna vlast, tad je opat
dolazio izvana

6. Broj monaha i koludrica

7. i 8.stoljee opatije u Zapadnoj Europi broje po vie stotina lanova

Pad broja lanova u pojedinim samostanima

U Dalmaciji su samostani najveim dijelom bili edne fundacije za ogranien broj
lanova
Broj: od etrdeset do osamdeset monaha, ovisno o mjestu

enski samostani bili su bolje napueni, ali se ni u njima nije mogao pronai velik broj
koludrica

Svaki samostan regrutira pomladak samo iz jednog grada, tj. stalea u tom gradu
Samostani nisu mogli hraniti mnogo djece pa je osniva fiksirao broj lanova
Najvei broj koludrica: sv. Marija u Dubrovniku i sv. Marija u Zadru
Broj koludrica padao je u novom vijeku sve do 19.stoljea, a nakon toga se opet poeo
dizati

7. Katalozi dalmatinskih samostana

Popisi benediktinskih zadubina u Dalmaciji
Franjo Raki najstariji temeljiti osvrt na redovnitvo u Hrvatskoj

Prikazao je dvadeset mukih i enskih benediktinskih samostana

Svi su se nalazili na primorju

Viktor Novak benediktinski samostani na podruju stare hrvatske drave i bizanskog temata
Dalmacije od 9. do 12.stoljea
Giuseppe Praga - trideset opatija od Krka do Budve koje su nastale poslije zadarskog sv.
Krevana

Krsto Stoli benediktinski samostani u granicama austrijske pokrajine Dalmacije

Koristi neobjavljene biljeke koje je sakupio Frano Buli

Mate Klari povijesno-arheoloki prikaz glavnih samostana u Bijeloj Hrvatskoj iz doba

narodne nezavisnosti

8. Statistika i raspored

Najpoznatije dalmatinske opatije: sv. Petar u Osoru, sv. Krevan u Zadru, sv. Kuzma i
Damjan na Pamanu, sv. Ivan Krstitelj u Trogiru
Sedamnaest dalmatinskih municipija, gotovo svaka gradska opina, posjeduje vlastitu
opatiju
Opatije su se najee nalazile izvan grada, maksimalno jedan sat pjeaenja
Neki gradovi poput Zadra, Nina, Krka i Trogira, imaju opatiju unutar gradskih zidina
Ostali monaki samostani nalazili su se podalje od gradskih naselja
Mnogi su bili pod rimskim i starokranskim ruevinama

enske opatije podigli plemii za svoje keri

Neke cenobije podigli su puani uz pomo mjesnih plemia

Nalazile su se u gradovima

Nisu svi samostani postojali istodobno

Benediktinci djeluju u Dalmaciji od 9.do 12.stoljea

Benediktinke djeluju od 11.stoljea do danas
Najvei broj monakih zadubina zabiljeen je u 14.stoljeu
Prebivalita su im esto bila hrvatski otoci
Naseljavaju kod vode zbog drutvenih i klimatskih imbenika