You are on page 1of 22

Vizuelna komunikacija

1.Vizuelno u komunikacionom procesu

Vizuelno kao unutranja priroda misli


Verbalin jezik nastaje posle vizuelnog
-Pronalazaki nain miljenja
-Vizuelno u psiho terapiji
-Kaligrafija-vizuelno u rangu knjievnog

Jaz izmeu verbalnog i vizuelnog

Racionalizam- otpor vizuelnom miljanju


Razdvajanje govorno-slunog jezika i vizuelnog jezika
Nove tenje spajanja slike i rei
-70tih nastaju prvi ilustrovani asopisi
-Cenzura umetnosti
-Vizuelno se vie na potiskuje nego se zloupotrebljava
-Manipulisanje vizuelnim na nivou reima

Tenje jezika da se promeni


-Esperando
-Borba za nacionalne jezike

2.BOJE KAO KOMUNIKACIONA PORUKA


Boje prirodni simboli u komunikaciji ljudi i prirode
Boje u komunikaciji meu ljudima (moda, tv, marketing...)

Narodna verovanja i tumaenja boja

Crvena- simbolizuje sreu, ivot, titi od uroka...


uta- simbolizuje Sunce, zlato, zrelo ito...
Zelena- znak ivota, napretka, blagostanja, veselja...
Plava- simbolizuje mudrost, dubinu, istinu...
Ljubiasta- sinbolizuje uzvieni svet, svet mate....

Psihologija boja

Primena boja u psihoterapiji


Frekfencija boja
Podela boja na tople i hladne
-Tople boje: crvena,narandasta,uta
-Hladne boje: Ljubiasta,plava,indigo
Primena boja u poboljanju timskog rada kod zaposlenih

Slika kao komunikaciona poruka


Televiziska reklama

Fenomen reklame
Art Nouvean-umetnost kojoj ne smeta reklama
Sinteza vizuelnog I akustinog-TV reklame

Znakovni sistemi u reklami:


1.Odeljak slike sveta
2.Odeljak drutvenih vrednosti
3.Instrumenti privlaenja panje
4.Instrumenti ubeivanja
5.Instrumenti zapamivanja
6.Odeljak delatne interpretacije

Skriveni ubeiva
Skriveni ubeiva je tu da reklamira simbolike ekvivalente, a ne
proizvod.
Potrebe koje skriveni ubeiva naglaava da bi poboljao reklamnu
efikasnost:
1.Potrebe zadovoljavanja svog ega
2.Prodaja emocijalne sigurnosti
3.Prodaja uverenosti u sopstvene vrednosti
4.Prodaja oseaja moi
5.Prodaja objekta ljubavi
6.Prodaja oseaja ukorenjenosti
7.Prodaja mogunosti za kreativno istraivanje
8.Prodaja besmrtnosti
Polje delovanja reklama je toliko iroko da gotovo nema ni jedne
oblasti ivota koje ne obuhvata.

Istorija vizuelne reklame

Prvi reklamni plakat nastao u Rimu kao reklama za


gladiatorske borbe i pozorine predstave.
Prvi tampani plakati nastaju 1534 god. u Francuskoj.
U 19 veku poinje sa ekspanzijom vizuelnog u reklamama.
Plakati za kabare Mulen Rouge postaju prava senzacija.
Poetkom 20 veka umetnika kriza svesti.
1930 god. Obeleava nagli razvoj konkurencije, tako da
emocija u reklami postaje osnovno sredstvo nametanja.
1950 god. odpoinje invazija Mega-marketa koje prati
ogromna koliina reklama
1980 god. Nastaju ozbiljne marketinke agencije, piu se
knjige o strategijama reklamiranja...

okvertaising

Korienje oka u marketinkoj strategiji.


Teme koje karakteriu ok:
-Prikazivanje nasilja i agresije
-Prikazivanje dece na seksualan nain
-Prikazivanje ljudi sa mentalnim oboljenjima
-Prikazivanje mukaraca i ena u seksualno degradirajuoj
situaciji
okantna strategija Olivera Toscanija.
Benetton-ok moe sve da proda.
Humanitarne organizacije insistiraju na oku.

Marketing za decu

Vizuelna manipulacija najee utie na decu.


Junaci iz crtaa prodaju proizvode.
Deca nemaju kognitivni filter, sve prihvataju kao istnu.

Seksualnost u marketingu

Seksualnost najeksplatisanija u marketingu.


1898g.nastaju prvi plakati obnaene ene.
1936g.prva fotografija nage ene u reklami za sapun.
1905g.Coca-Colaangauje poznate ene da je reklamiraju
Seksualnost u funkciji privlaenja panje, nametanja.

Vizuelni marketing u video igrama

Virtuelni prostor za reklamiranje nova grana marketinga.


Reklame su tu da doaravaju realnost.
Proizvodi se koriste u igrama(automobili, telefoni...)

Bilbordi

Bilbordi su vizuelni nain oglaavanja.


Uticaj ostvaruju kroz lokacije na kojima je postavljen.
Osnovna politika je da bilbord da je brzu poruku,informaciju
Zbog jeftine reklame dolazi do to vee zloupotrebe i
preterivanja u koliini bilborda.
Vrste:
-Neonski bilbordi
-Pokretni bilbordi
-Dinamiki bilbordi
-Digitalni bilbordi

Religiski vizuelni marketing

Religije u koraku sa civilizacisim tenjama.


Religiske organizacije imaju dve osnovne ideje:
1.Povezivanje vernika sa Bogom
2.Meusobno povezivanje njihovih pripadnika
Digitalni misionari-nov nain irenja religiskih idea.

Katolika crkva i mediji

Katolika crkva koristi razne medijske kanale da propagija


svoje religiozne i politike ideje, a to su:
1.Vatikanski dnevni list LOservatore Romano
2.Vatikanski informativni centar
3.Televizija Vatikan i CTV (Catholic TV)
4.Papin marketinki tim-koji organizuje papina obraanja...
5.Katolika TV mrea-UNDA
6.Ogroman broj katolikih Web strana

Protenstatizam i mediji

Prevod Biblije
Objavljuvanje raznih publikacija
Elektronska crkva- pranos propovedi preko TV-a
Tele-Evangelizam-obuhvate 1600 medijskih stanica
Internet rudnik zlata za religiozne kampanje

Islam i medijski marketing

Video-letci
Satelicke televiziske stanice
Nivine The Islamic Journal i The Miror Internacional
TV program The American Muslim Hour iz Kalifornije
Internet sajtovi muslimvoices.org,www.islamworld.net

Marketing i film

Film je najuticajniji vizuelni iskaz sadanjice


Odnis filma i propagande
Spoj marketinga i filma moe da funkcionie kao:
1.Marketing filma
2.Marketing iz filma
3.Marketing u filmu

Marketing filma

Ima za zadatak da sa to boljom propagandom aktivnou


privue panju na aktuelan film.
Marketing filma oslanja se na propagiranje filma kroz:
-Plakate
-Trejlere, spotove...
-Video igre (kaoIndiana Jons ili Spiderman i sl.)
-DvD izdanja
-Dokumentarno-propagandni filmovi, Film o Filmu
-Reklama na televiziji
-Interaktivni web filmovi
-Pratei propagandni materijal

Marketing iz filma

Nametnuti proizvodi koji se pojavljuju ne ometajui radnju


filma
Odlian vid marketinke zarade

Marketing u filmu

Marketing koji utie na radnju filma.


Sadraj koji se promovie i filmu moe biti:
-Javan marketing
-Privatni marketing

Zakljuak

Civilizaciski znaaj vizuelne komunikacije.


Vizuelni aspekt naih misli.
Vizuelno- religiski oslonac.
Politika zloupotreba vizuelnog.
Umetnost- sutina vizuelnog iskaza.
Istorija- kao zaostavtina oveanstva je ceo jedan
vizuelni Svet.

You might also like