Mogue teme kolskoga eseja na dravnoj maturi

Djela za A razinu

a) Tema ubojstava i samoubojstava

1. Sofoklo, Antigona - glavna junakinja Antigona osuena je na smrt tako to e je

ivu zakopati u kameni grob zato to je sahranila svog brata Polinika koji je umro
u rodoskrvnoj borbi za prijestolje sa svojim bratom Eteoklom; na okrutnu smrt osudio
ju je ujak Kreont koji zbog svoje odluke i sam ostaje bez sina Hemona i supruge
Euridike (koji poine samoubojstvo nakon Antigonina samoubojstva vjeanjem u
grobu);

2. J. W. Goethe, Patnje mladog Werthera - glavni junak Werther poini

samoubojstvo zbog nesretne i neuzvraene ljubavi prema Lotti; djelo je izazvalo
pravu poplavu slinih samoubojstava te je stoga zabranjeno;

3. E. A. Poe, Crni maak - glavni lik okrutno mui i ubija ivotinje, enu, a kanjava ga
glas maka simbolina imena rimskoga boga smrti Plutona;

4. G. Flaubert, Gospoa Bovary - glavna junakinja Emma Bovary ubije se ispivi

arsen zbog vlastite slabosti i nemogunosti suoavanja sa suprugom Charlesom
nakon to to je bankrotirala i vie puta prevarila supruga radi uvjerenja da je bolja
od sredine u kojoj je ivjela (bovarizam);

5. F. M. Dostojevski, Zloin i kazna - glavni junak Rodion Romanovi Raskoljnjikov

ubija lihvaricu Aljonu Ivanovnu i njezinu sestru Lizavetu i osuen je na robiju u
Sibiru; proienje doivljava nakon to priznaje umorstvo i ljubi zemlju od koje je
stvoren (religiozno obrazloenje grizoduja);

6. M. Cihlar Nehajev, Bijeg - glavni se lik, uro Andrijaevi, ubija ili umire nesretnim
sluajem na kraju djela utapanjem (to je konani bijeg od svih ivotnih nedaa koje
su mu se dogodile);

7. A. B. imi, Preobraenja - lirski subjekt govori o temama smrti i umiranja i

suprotstavlja ih vjenoj tenji da se od smrti sakrije u zvijezde (Pjesme Smrt i ja;
Preobraenja, Smrt i dr.).

Priredila Nataa Sajko, prof.

8. M. Krlea, Gospoda Glembajevi - glavni lik Leone Glembay ubija barunicu

Charlotte Castelli Glembay, ali je posredno kriv i za smrt oca Ignjata kojeg je
iznervirao u nonome razgovoru, Fanike Canjeg koja se na njegov ironini nagovor
bacila s treega kata obiteljske kue Glembay, a ravnoduan je i svjedok smrti sestre
Alise koja se utopila zbog nesretne ljubavi prema mladome Zygmuntowiczu kojeg je
zavela barunica Castelli i brata Ivana koji se, takoer, bacio kroz prozor zbog propasti
na burzi; ideja djela je izreena u reenici: "Svi su Glembajevi varalice i ubojice";

9. M. Krlea, Povratak Filipa Latinovicza - Vladimir Ballocsanszky pregrize vrat

Kseniji Radajevoj Boboki, a gospoa Vanda Ballocsanszky bacila se s prozora
obiteljskoga doma; Filipovo "drugo ja", Grk Kyriales, ubije se bacivi se pod vlak
nakon racionalne ralambe svoga postojanja, a Filipa spaava intuicija
"umjetnikoga stvaranja";

10. F. Kafka, Preobraaj - glavni lik, Gregor Samsa, umire od jabuke (jabuka je simbol
razdora od mita o zlatnoj jabuci koju trojanski kraljevi Paris treba dodijeliti
najljepoj boginji - izabirui Afroditu zbog obeanja da e mu za uzvrat dati najljepu
od smrtnica - skrivio je trojanski rat) koju mu je na preobraeno tijelo kukca bacio
otac; nakon njegove smrti obitelj spokojno odlazi u etnju;

11. A. Camus, Stranac - glavni lik Mersault ubija Arapina i osuen je na smrtnu kaznu;
djelo je osuda smrtne kazne i drutva koje odbacuje one koji se ne uklapaju u
drutvene konvencije i navike; djelo proizlazi iz filozofije egzistencijalizma i apsurda,
glavni junak nije religiozan, ne eli se pokajati za umorstvo u razgovoru sa
sveenikom i svoje pogubljenje doivljava kao konano osloboenje od drutva koje
ga ne prihvaa takvim kakav jest;

12. J. D. Salinger, Lovac u rai - glavnome junaku umro je brat koji je bio miljenik
obitelji te ta smrt poremeuje obiteljske odnose i usmruje ih, majka se otuila i
osamila u pomaganju beskunicima u karitativnim ustanovama, otac se posveuje
poslu, brat karijeri, tek najmlaa sestra zadrava obiteljske odnose, iako je rat tek u
pozadini zbivanja, Holden zauzima izraziti antiratni stav prema smrti i besmislenom
umiranju na ratitima.

13. R. Marinkovi, Ruke - klesarski majstor Albert Knez umire kad spozna ljubavnu
nevjeru svoje ene s klesarskim naunikom Lojzom; novela je studija predsmrtnoga
stanja glavnoga junaka; u noveli Ruke razgovaraju lijeva i desna ruka koje su
spremne uz plemenita i na djela razbojstva i ubojstva;

Priredila Nataa Sajko, prof.

MOGUA PROBLEMATIZACIJA

Je li samoubojstvo rjeenje za osobne probleme?

- etika i poetika ralamba i tumaenje potkrijepljeno duhom vremena, teksta i
osobnih uvjerenja

Tko je pozvan suditi uinjeno nedjelo?

- etika, politika i poetika ralamba u skladu s duhom teksta, vremena i
osobnih uvjerenja (Antigona, Raskoljnjikov, Emma Bovary, Leone Glembay i dr.)

Osobna uvjerenja kao razlog zloina (Werther, Raskoljnjikov, Antigona)

Smrt i zagrobni ivot (Antigona - Lucija, Raskoljnjikov - Mersault)

b) Obiteljski odnosi (roditelji, braa i sestre)

1. Sofoklo, Antigona - glavna je junakinja roena u rodoskrvnoj vezi roditelja Edipa i

Jokaste stoga misli da e njezina smrt vie pomoi mrtvoj brai od nastavka ivota te se
spremna rtvovati za obiteljske prilike;

2. M. Dri, Dundo Maroje - naslovni junak dolazi u Rim kako bi spasio dio novca
povjerenoga rastronome sinu Maru koji umjesto na trgovinu svoje vrijeme i novac troi na
kurtizanu Lauru, Maro je ak spreman oca smjestiti u zatvor i zanijekati ga kako bi zadrao
svoj ivotni stil i navike, glavni pokreta radnje, sluga Pomet, olienje je mladenakoga
uma koji zahvaljujui svojoj inteligenciji i elji za uspjehom pomae i drugim licima u djelu
da dou do ivotne sree (koju za njega predstavljaju dukati i Petrunjela);

3. G. Flaubert, Gospoa Bovary - glavna junakinja Emma Bovary nezainteresirana je

majka koja zanemaruje ki Bertu radi vlastitih strasti i udnje za ivotnim uspjehom zbog
nezadovoljstva svojim trenutanim statusom i obiteljskim odnosima sa suprugom
Charlesom koji je olienje mediokriteta i mlakog suprunika, dok ona tei za
romantiarskim strastima i zanosima;

4. F. M. Dostojevski, Zloin i kazna - glavni junak R. R. Raskoljnjikov zlorabi majinu i

sestrinu dobrotu i troi njihov novac, no ipak iskazuje ljubav prema sestri Dunji i
negodovanje da se rtvuje za njega udajom za Luina te djeluje protiv Svidrigajlova;

5. A. B. imi - pjesnik je bio u svai s obitelji i sam se uzdravao od 17. godine ivota.

Priredila Nataa Sajko, prof.

6. M. Krlea, Gospoda Glembajevi - glavni junak Leone u sukobu je s ocem Ignjatom jer
itav ivot zna da je otac vie volio starijeg sina Ivana jer je bio njemu slian, dok ga je
mlai sin Leone podsjeao na suprugu iz venecijanske plemike obitelji Danielli, pa je itav
sukob podignut na sukob dvaju mentaliteta (graanskog i aristokratskog; hrvatskog i
venecijanskog; liberalno-kapitalistikog i artistiko-humanistikog) u kojem drugi gubi
bitku. Ujedno, djelo upuuje na poremeene odnose i meu braom (Ivanom i Leoneom jer
je Leone bio latentno zaljubljen u Ivanovu suprugu Beatrice, a dao se i zavesti od oeve
druge supruge barunice Castelli);

7. M. Krlea, Povratak Filipa Latinovicza - naslovni junak Filip vraa se u Zagreb nakon
23 godine da bi saznao tko mu je otac i razrijeio svoj odnos s majkom za koju sumnja da
je bila prostitutka. Svoj odnos prema majci iznio je slikajui njezin portret kao stare i
papagajski rune maske slijedei poetiku slikarskoga pravca fovizma kojemu je pripadao.
Iako je stekao slikarsku slavu i ugodnu egzistenciju, Filip je nesiguran i nesretan ovjek
obolio od tuberkuloze, na kraju romana saznaje da mu je otac Silvije pl. Liepach i naputa
Kostanjevec nakon to je razrijeio odnose s majkom, ali i ostao bez Boboke;

8. F. Kafka, Preobraaj - glavnoga junaka Gregora Samsu obitelj, osobito otac, pa potom
majka i na kraju sestra, odbacuju nakon to preobrazio u kukca i ne moe uzdravati
obitelj i gubi bilo kakav dostojanstveni status u obitelji koja ga je i prije poniavala.Osobito
je okrutan odnos oca prema sinu; sestra u poetku brine za brata, ali na kraju ga i ona
naputa;

9. A. Camus, Stranac - glavni junak Mersault posve ravnoduno prima vijest o majinoj
smrti, ak i razmilja kako e mu odlazak na pogreb stajati rasprave sa efom; njegova
drutveno neoekivana reakcija uzrokuje i lananu reakciju kojom biva osuen za umorstvo
s predumiljajem na smrtnu kaznu; odlika njegove egzistencije je odsutnost bilo kakve
privrenosti: obitelji, eni, bogu, drutvu;

10. J. D. Salinger, Lovac u rai - glavni junak Holden Caulfield tri dana uoi Boia luta
ulicama New Yorka jer se boji reakcije roditelja na to to je izbaen iz jo jedne od
prestinih kola; djelo razotkriva nalije malograanskoga morala, upuuje na otuenost
roditelja i djece, hladnou i nezainteresiranost roditelja i ironian odnos infantilnog
pripovjedaa prema svijetu odraslih; on je "lovac u rai";

Priredila Nataa Sajko, prof.

MOGUA PROBLEMATIZACIJA

Kakvi su to skladni obiteljski odnosi?

Problematizacija s obzirom na vrstu i ton

a) komian odmak (Dri)
b) ironijski odmak (Salinger)
c) kritiki odmak(Flaubert, Dostojevski)
d) tragian odmak (Sofoklo)
e) filozofski, filozofija apsurda (Camus)
f) naturalistiki (Krlea)
g)ekspresionistiko-nadrealistiki (Kafka)

C) Klapa i drutvo

1. J. D. Salinger, Lovac u rai - glavni junak se priklanja skupini vrnjaka s kojima

dijeli ivotni svjetonazor (odnos prema djevojkama, koli, ljubavi i seksu, knjievnosti,
drutvu, hipokriziji, obitelji i dr.);

2. A. oljan, Kratki izlet - glavni junak, novinar, odlazi s drutvom s mladih ljudi,
studenata povijesti umjetnosti, na kratki izlet u Istru u potragu za freskama, no put se
pretvara u potragu za identitetom i razmatranje potrebe slijeenja uzora i raspadanja
mladenakoga zajednitva zbog osobnih ciljeva.

Priredila Nataa Sajko, prof.

Djela za B razinu

a) Naturalistika drama

1. H. Ibsen, Nora, uvodi ensko pitanje na pozornicu; razgoliuje nalije

malograanskoga braka i patrijarhalnih drutvenih odnosa;

2. M. Krlea, Gospoda Glembajevi- problematizira odnos pojedinca i drutva,

licemjernosti malograanskoga morala;kazalite slui kao glasnogovornica politikih i
drutvenih ideja; psiholoka, socijalna i filozofska razina djela

b) Smrt mladih ena (Antigona, Lucija Stipani)

- uvjetovana drutvenim prilikama i usudom koji nameu bogovi ili roditelji (usporedba s
obzirom na poetiku, knjievni rod i vrstu, te knjievnopovijesno razdoblje u kojem
nastaju i svjetonazorske i drutvene okolnosti koje odreuju djelovanje likova)

1. Sofoklo, Antigona
Antigona je odreena mitom o "Lajevu prokletstvu" pa se ve raa kao "prokleta" - iz
rodoskvrne veze roditelja Edipa i Jokaste koji su bili majka i sin/mu (incest) stoga je
njezina rtva za brata Polinika vjerski i svjetonazorski uvjetovana (ja ve mrtva samo
mrtvim koristim), razvoj dogaaja usklaen je sa teorijom i poetikom antike grke
tragedije i druga je iz trilogije o kralju Edipu, gledanje traginih dogaaja treba izazvati u
gledatelja osjeaje straha i saaljenja i njihovo proienje (katarzu), pisana je
heksametrima uzvienim "Apolonovim" stihom i upuuje tadanjega ovjeka na to da se
treba bojati bogova i drati "boanskih" zakona.

2. Vjenceslav Novak, Posljednji Stipanii

Lucija pak je Stipani rtva drutvenoga preokreta za kojega se obitelj Stipani ne
snalazi (feudalizam u kapitalizam) i majka ne doputa vezu mlade plemkinje s
graaninom (Martinom Tintorom) koji joj alje pisma puna iskrenih ljubavnih izjava pod
lanim imenom Alfredovim; djelo upuuje na analizu hrvatskih drutvenih prilika u
vrijeme ilirizma (prva treina 19. stoljea) i realistiki i kritiki progovara o nemoi
hrvatskih aristokratskih obitelji da se prilagode novim drutvenim i politikim prilikama.
Djelo je pisano prozom i oblikom romana koji su u to vrijeme u usponu u hrvatskoj
knjievnosti.

Priredila Nataa Sajko, prof.

c) Ljubavne zavrzlame (Dubravka i Decameron)

1. G. Boccaccio, Decameron je zbirka od 100 novela, slavi ivot i inteligenciju ovjeka

koji se opire ljudskom praznovjerju, gluposti i ispraznosti i tipino je za epohu
predrenesanse i humanizma; iako se radnja zbiva za vrijeme kuge u Firenzi, ona nije
teme djela osim u uvodnoj noveli;

2. I. Gunduli, Dubravka je pastorala alegorijskoga znaenja, zapravo politiko djelo

koje govori o ljubavi Dubravke i Miljenka koji simboliziraju Dubrovaku Republiku i
aristokraciju koja njome vlada; ljubavna je tema tek povrna krinka da se progovori o
politikim i protureformacijskih idejama i porukama. Djelo se tumai i kao melodrama jer
se dijelovi teksta pjevaju. U djelu je izreena Himna slobodi kojom svake godine
zapoinju Dubrovake ljetne igre.

Od pristupnika se oekuje da zna, tj. moe:

sintetizirati i uobliiti misli i spoznaje u esej te sastaviti vezani tekst

(uvod, razradba, zakljuak)
samostalno napisati traene oblike teksta (opis, dijalog i monolog, ralambu i
tumaenje, interpretaciju, analizu, sintezu, biografiju, pismo, recenziju, dokazivanje,
raspravu, esej i komunikacijske tekstove)
strukturirano izlagati u zadanim veliinama (vrijeme, broj rijei itd.)
prikladno upotrebljavati struno nazivlje
potkrijepiti stavove i sudove valjanim argumentima i primjerima (citati ili parafraze)
objasniti sadraj, namjenu i poetsku funkciju ponuenoga teksta
iznijansirano itati i analizirati ponueni tekst ili likovni prilog (sadraj, strukturu, izraz i
stilske obiljeenosti), odnosno uoiti slinosti ili razlike u ponuenim tekstovima
povezivati steena knjievnopovijesna znanja s ponuenim tekstom
opisati glavne znaajke knjievnoga roda i vrste ponuenoga teksta
vladati jezinom, pravopisnom i logikom ralambom
ispravno pisati hrvatskim knjievnim jezikom (gramatika i pravopisna tonost)
smisleno, jasno, jezgrovito i stilski prikladno izloiti misli
prema ponuenim smjernicama povezano, jezgrovito, jasno i jezino pravilno
sastaviti traeni pisani oblik
uredno i itljivo pisati.

Priredila Nataa Sajko, prof.