Glagolski oblici

Glagolski oblici sastoje se od glagolske osnove i nastavaka.

Glagolska osnova moe biti:
-infinitivno - aoristna (gleda - ti, rek - oh)
-prezentska (oni rad - e)
Po nainu tvorbe glagolski oblici mogu biti:
-prosti: infinitiv, imperfekat, aorist, prezent, glagolski pridjev radni i trpni, glagolski prilog
sadanji i proli, imperativ, optativ
-sloeni: perfekt, pluskvamperfekt, futur I i II, kondicional I i II
Tri su pomona glagola u naem jeziku: biti, jesam i htjeti.
1.jesam/sam
1.jesmo/smo
2.jesi/si
2.jeste/ste
3.jeste/je
3.jesu/su
Jesam ima samo prezent.
1.budem
1.budemo
2.bude
2.budete
3.bude
3.budu
1.hou/u
2.hoe/e
3.hoe/e

1.hoemo/emo
2.hoete/ete
3.hoe/e

Prosti glagolski oblici

Infinitiv je osnovni glagolski oblik kojim se imenuje radnja, stanje ili zbvanje (gledati, rei).
U reenici nikada nije samostalan u funkciji predikata (moram uiti, pokuavam zaspati).
Prezent je glagolski oblik kojim se iskazuje radnja koja se deava u trenutku govora. Tvori
se od prezentske osnove i nastavaka (gledam, putujem, radim).
Idem ja juer kroz grad...
U aprilu idemo na Sajam knjige.
budunosti)

-historijski prezent (iskazana prola radnja)

-futurski prezent (iskazana radnja koja e se desiti u

Historijski prezent i futurski prezent se nazivaju jo i pripovjedaki prezent.

Nikad ne priam na asu.
vrijeme)
Klin se klinom izbija.

-svevremenski prezent (odnosi se na dui vremenski period/sve

-poslovini/gnomski/svevremenski prezent

Aorist je glagolski oblik kojim se iskazuje radnja koja je ogranieno trajala u prolosti. Imaju
ga samo g lagoli svrenog vida. nije est u svakodnevnom govoru, zato kaemo da
je stilogen/stilski markiran. Zamjenjuje se perfektom svakodnevno.
1.zapitah
1.zapitasmo
2.zapita
2.zapitaste
3.zapita
3.zapitae
1.rekoh
2.ree
3.ree

1.rekosmo
2.rekoste
3.rekoe

Daj mi vode, skapah od ei.

Nesta blaga, nesta prijatelja.

-futurski aorist
-svevremenski aorist

Glagolski pridjev radni slui za tvorbu nekih sloenih glagolskih oblika. Tvori se od
infinitivno-aoristne osnove i nastavaka:
muki rod
-o/ao
-li

srednji rod
-lo
-la

enski rod
-la
-le

Ne razlikuje lice, ali razlikuje rod.

Glagolski pridjev trpni slui za tvorbu pasiva. Tvori se od infinitivno-aoristne ili prezentske
osnove i nastavaka
(muki rod) -n, -en, -jen, -ven, -t.
Imperativ slui za iskazivanje naredbe, molbe, elje i slino.
1. /
2.jedi
3. /

1.jedimo
2.jedite
3. /

Za tree lice, umjesto imperativa, upotrijebljava se konstrukcija neka+prezent (neka jede,

neka jedu).
Otii mi u Dubrovnik, pa narui pizzu na Stradunu.
Daj mahnitom tap u ruke, pa sjedni i plai.

-historijski/pripovjedaki imperativ
-poslovini/gnomski imperativ

Glagolski prilog sadanji iskazuje radnju koja je istovremena s nekom drugom radnjom u
linom glagolskom obliku.
Piui zadau, sluao sam muziku.
Nikad nije u funkciji predikata. Imaju ga samo nesvreni glagoli. Tvori se od treeg lica
mnoine prezenta i nastavka -i.
Glagolski prilog proli iskazuje radnju koja se zavrila prije neke druge radnje u linom g
lagolskom obliuk.
Napisavi zadau, otiao sam u kolu.
Nikad nije u funkciji predikata. Imaju ga samo svreni glagoli. Tvori se od infinitivno-aoristne
osnove i nastavaka
-vi/-v
-avi/-av

(napisavi/napisav)
(rekavi/rekav)

Optativ slui za iskazivanje elja i to je ustvari oblik glagolskog pridjeva radnog.

Dobro nam doli!
ivjeli!
Zdravo bili!

Sloeni glagolski oblici

Perfekt je stilski neutralan glagolski oblik kojim se iskazuje prola radnja. Tvori se od
skraenog oblika prezenta pomonog glagola jesam i glagolskog pridjeva radnog glagola koji
se mijenja (sam uila).
Krnji perfekt dobijemo kada izostavimo/izbacimo pomoni glagol.
Uao je u uionicu, sjeo i poeo da pie zadau.
Takoer, zbog ivljeg prian izbacujemo pomoni glagol.
Doao on u kolu...
Uz oblike me, te i se izbacuje se pomoni glagol (udario me, ustao se).
Pluskvamperfekt je davno prolo vrijeme koje iskazuje radnju koja se desila prije neke
druge prole radnje. Tvori se od imperfekta ili perfekta pomonog glagola biti i glagolskog
pridjeva radnog glagola koji se mijenja (bijah radila, bijah sam radila).
Futur I je glagolski oblik kojim se iskazuje radnja koja e se desiti nakon trenutka govora.
Tvori se od skraenog oblika prezenta pomonog glagola htjeti i infinitiva (u pisati, ii u).
Turska Carevina doi e u BiH u 15. stoljeu.
Ko e slagati, taj e i ukrasti.
Dobar uenik nikad nee zakasniti na as.

-historijski futur
-poslovini/gnomski futur
-svevremenski futur

Futur II iskazuje radnju koja e se desiti u budunosti - prije, za vrijeme, ili posilje neke
druge radnje. Tvori se od prezenta pomonog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog
glagola koji se mijenja (budem ila).
Kondicional slui za iskazivanje pogodbe, mogunosti i slino.
Kondicional I tvori se od enklitikog oblika aorista pomonog glagol biti i glagolskog
pridjeva radnog glagola koji se mijenja (bih kupio).
Kondicional II sastoji se od kondicionala I pomonog glagola biti i glagolskog pridjeva
radnog glagola koji se mijenja (bih bio kupio).