Diplomacija

Ujedinjeni narodi, sa sjeditem u New Yorku, su najvea meunarodna diplomatska organizacija.

Diplomacija je pojam koji ima viestruka znaenje, ali svima je zajedniko zadiranje
u sferu meunarodnih odnosa i vanjske politike.
Diplomacija je, prije svega, oblike dravne djelatnosti usmjeren na odnose s drugim
zemljama i meunarodnim sudionicima. Isti pojam oznaava i cjelokupnu dravnu
strukturu koja slui za predstavljanje vlastite zemlje u svijetu i za odravanje
slubenih odnosa s drugim subjektima meunarodnih odnosa. Sastavni su dijelovi te
strukture, gotovo u svakoj zemlji, ministarstvo vanjskih poslova te diplomatskokonzularna predstavnitva.
Diplomacija u subjektivnom smislu oznaava sposobnost, znanje, vjetinu, metodu
komuniciranja, odravanja meunarodnih odnosa, pregovaranja, rjeavanja
konfliktnih situacija. To su karakteristike koje treba posjedovati diplomat, odnosno
osoba ija je profesija, karijera, odnosno struka predstavljanje drave u
meunarodnim odnosima. Profesija kojom se bave diplomati naziva se diplomacijom.
I na kraju, diplomacija je znanost koja prouava i poduava o relevantnim pitanjima u
meunarodnim odnosima i voenju vanjske politke. Kao znanost ona je kompilacija
raznih znanstvenih podruja prije svega politike, ali
i povijesti, zemljopisa,prava, ekonomije i drugih.
Rije "diplomacija" potjee od grke rijei diploma, koja je prvotno oznaavala
dvostruko presavijenu ispravu koja je sluila kao dokaz zavrenog studija. Kasnija je
rije poprimila druga, ira znaenja, a oznaavala je slubene dokumente (izmeu
ostalog sporazume izmeu vladara). Rije diplomatie skovana je, prema nekim
izvorima, u Francuskoj u 18. stoljeu, odkud se proirila i u druge europske jezike.
Sadraj
[sakrij]

1 Funkcija diplomacije i podruja diplomatskih aktivnosti

2 Povijesni razvoj

3 Diplomatski odnosi

4 Diplomatsko pravo

5 Diplomatska misija

6 Literatura

7 Povezani lanci

8 Vanjske poveznice
o

8.1 Ostali projekti

Funkcija diplomacije i podruja diplomatskih

aktivnosti[uredi VE | uredi]
Osnovna funkcija diplomacije je predstavljanje svoje drave u inozemstvu i
promicanje njezinih interesa i ciljeva. Ona je zaduena da kao instrument provodi
vanjsku politiku koju utvruju tijela dravne vlasti (dravni
poglavar, vlada, parlament ili druga ustavom odreena tijela), a putem njih grupa koja
dri vlast u svojim rukama. Provoenje vanjske politike i odravanje meunarodnih
odnosa s drugim subjektima (dravama, meunarodnim organizacijama i sl.)
podrazumijeva i razvoj specifinih metoda (izmeu ostalog tu spada i diplomatski
protokol) te aparata koji e obavljat tu djelatnost (tzv. sluba vanjskih poslova).
Jednostavno definirano, zadae diplomacije su: predstavljati i zastupati, tititi i
obavjetavati svoju zemlju, pregovarati.
Gledajui kroz povijest, moe se rei da su razvitak meunarodnih odnosa,
promicanje poloaja vlastite drave, spreavanje rata, najvanije aktivnosti
diplomacije. Osim tradicionalnih politikih, u diplomatske aktivnosti spadaju i
gospodarski, kulturni, znanstveni, vojni i drugi odnosi. Suvremena diplomacija, osim
tradicionalnih zadaa, bavi se i problemima ljudskih prava, nezakonitih migracija,
zatite okolia, sudjeluje u borbi protiv terorizma i organiziranog kriminala, bavi se
promicanjem i jaanjem demokracije, ali i postizanjem sveopeg napretka (poitikog,
gospodarkog, kulturnog, znanstvenog).

Povijesni razvoj[uredi VE | uredi]

"Beki kongres", Jean-Baptiste Isabey (1819.)

U svojoj dugoj povijesti diplomacija je prolazila kroz razliite promjene. Dokazi o

savezima, te mirovnim i drugim sporazumima zabiljeeni su na najstarijim povijesnim
spomenicima i pisanh tragova.
Antika Grka bila je pogodna, zbog svoje podijeljenosti na brojne gradove-drave,
za razvoj diplomatskih odnosa. Grki su gradovi-drave meusobno slali izaslanike u
diplomatske misije koji su bili prihvaeni i tretirani s dunom i protokolarnom
panjom. Rimljani su takoer potovali strane izaslanke, te im davali odreenu

zatitu i povlastice, ali su takav tretman traili i za svoje izaslanike (fetiales) kod
stranih vladara. Meutim, do razvoja diplomacije dolazi tek u kasnijem
razdoblju Rimskog Carstva (jer su do tada svi dijelovi europskog i mediteranskog
prostora bili u sastavu Carstva, pa su se i odnosi smatrali unutranjim pitanjem),
naroito nakon njegove podjele 395. godine na Istono i Zapadno, odnosno u
doba Bizantskog Carstva. Odravanje diplomatskih odnosa i slanje izaslanika kod
drugih vladara uestalo je i izmeu drevnih indijskih drava, ali i izmeu drava
poput Sirije, Egipta, Kine. Arapski vladari takoer alju svoje izaslanike. Za razdoblje
starog i srednje vijeka karakteristina je privremena ili "ad hoc" diplomacija.
Prvi pravi poeci diplomacije javljaju se tek u doba renesanse, razvitkom ustanove
stalne diplomacije, kada Venecija,Milano, Toskana, Firenca i drugi talijanski gradovi
uvode imenovanje diplomatskih predstavnika. Tijekom 15. stoljea stvara se
diplomacija kao stalna djelatnost, a ne kao dotadanje povremeno slanje i primanje
izaslanika. Stalni dipomatski predstavnici imaju jasna naznaena prava i dunosti, uz
utvrenje pravila njihovog djelovnja.
Francuski kardinal Richelieu osnovao je 1626. godine prvo ministarstvo vanjskih
poslova kao sredinje tijelo za voenje posova u meunarodnim odnosima.
Nakon Francuske i druge europske drave osnivaju svoja ministarstva vanjskih
poslova.
Za konkretnije odreenje poloaja i pravila u svezi s dipomatskim predstavnicima i
njihovim funkcijama trebalo je ekati do1815. godine, kada su drave
sudionce Bekog kongresa nakon napoleonskih ratova prvi puta vestranim
(multilateralnim) sporazumom utvrdile pojedina bitna pitanja.
Promjene nakon II. svjetskog rata dovodi do stvaranja suvremene diplomacije, za
koju je karakteristian razvoj viestrane, multilateralne diplomacije, pored
tradicionalne dvostrane, bilateralne diplomacije. Tomu je pridonijelo i veliko
poveanje broja subjekata meunarodnog prava (prije svega drava i meunarodnih
organizacija), to je dovelo do poveanja meunarodnih kontakata, ali i jaanja
dipomatske slube.

Diplomatski odnosi[uredi VE | uredi]

Diplomatski odnosi su slubeni odnosi izmeu drava, odnosno drugih
subjekata meunarodnih odnosa. Za postojanje diplomatskih odnosa izmeu dviju
zemalje nije nuno da one imaju meusobno uspostavljena diplomatska
predstavnitva, odnosno meusobno akreditirane efove diplomatskih
predstavnitva, iako se nakon uspostave predstavnitva moe govoriti o stalnim
(redovnim) diplomatskim odnosima. Diplomatski odnosi izmeu drava i
meunarodnih organizacija nazivaju se takoer i kvazi-diplomatskim.
U praksi postoji nekoliko podjela i naziva za pojedinu vrstu odnosa izmeu drava:

savezniki odnosi

dobrosusjedski odnosi

srdani odnosi

prijateljski odnosi

dobri odnosi

korektni odnosi

indiferentni odnosi

hladni odnosi

zategnuti odnosi

odnosi de facto

obustavljeni odnosi

prekinuti odnosi

Diplomatsko pravo[uredi VE | uredi]

Diplomatsko pravo je skup pravila meunarodnog prava koje se odnosi na prava i
dunosti subjekata meunarodnog prava (drava, meunarnodnih organizacija i dr.)
u svezi diplomatskih odnosima, funkcijama, privilegijama i imunitetima diplomatskih
predstavnitava i osoblja.
Diplomatsko pravo u velikoj je veini kodificirano Bekom konvencijom o
diplomatskim odnosima, koja je usvojena na Konferenciji Ujedinjenih naroda 14.
travnja 1961. godine, a stupila je na snagu 24. travnja 1964. Njome je kodificiran
najvaniji dio do tada postojeeg obiajnog meunarodnog prava, uz neke nove
dispozicije. U njoj su sadrane odredbe o pravima i obvezama drave primateljice i
drave iljateljice u pogledu stalnih diplomatskih misija bilateralnog karaktera,
imuniteta i privilegija lanova diplomtaske misije, administrativnog i tehnikog
osoblja.
Osim Beke konvencije o diplomatskim odnosima, valja spomenuti i Beku
konvenciju o konzularnim odnosima, usvojenom1963. godine, a stupila je na
snagu 1967. godine. Tom konvencijom reguliran je najvei dio pitanja koja su do tada
bila rjeavana bilateralnim sporazumima u pogledu karijernih i poasnih konzula,
njihovih ureda, prava i obaveza drava primateljice i drave iljateljice, statusa
konzularnih funkcionara i konzularnih slubenika.
Osim navedenih, izvori diplomatskog prava su i Konvencija o specijalnim misijama
iz 1969. godine, bilateralni meunarodni ugovori, partikularno obiajno meunarodno
pravo (primjerice ono izmeu zemalja Latinske Amerike), ali i ope obiajno
meunarnodno pravo koje vrijedi za pitanja koja nisu ureena konvencijama i
bilateralnim ugovorima (tu spadaju dijelovi diplomatskog protokola).
Pod diplomatskim pravom u irem smislu podrazumijevaju se i propisi nacionalnog
zakonodavstva pojedine drave koje ureuju djelatnost vanjskog zastupanje drave
(kao to je to u Hrvatskoj Ustav Republike Hrvatske te prije svega, Zakon o vanjskim
poslovima).

Diplomatska misija[uredi VE | uredi]

Veleposlanstvo Hrvatske u Ottawi,Kanada

Diplomatska misija je slubeno predstavnitvo drave iljateljice u dravi primateljici,

odnosno pri meunarodnoj organizaciji/konferenciji. Diplomatska misija moe biti
stalna ili privremena, moe biti "ad hoc" za jedan specifian posao ili jednu zadau.

Literatura[uredi VE | uredi]

Berridge, Geoff R., Diplomacija: teorija i praksa,

Biblioteka Politika misao, Zagreb, 2004.

Krizman, Bogdan, Postanak moderne diplomacije, IBI,

Zagreb, 1957.

Stanko Nick, Diplomacija: Metode i tehnike, Barbat,

Zagreb, 1997.

Stanko Nick, Diplomatski leksikon, Barbat, Zagreb,

1999.

Svjetlan Berkovi, Diplomacija i diplomatska profesija,

Zagreb, 2006.

Mario Mikoli, Diplomatski protokol : praksa u Republici

Hrvatskoj i neke praktine upute, Zagreb, 1995.

Radovan Vukadinovi, Politika i diplomacija, Zagreb,

2004.

Igor Janev, Diplomacija, 2013, ISBN 978-86-7419-261-0

Povezani lanci[uredi VE | uredi]

Diplomat

Diplomatski protokol

Diplomatski imunitet i povlastice

Ministarstvo vanjskih poslova

ef diplomatske misije

Vojna diplomacija

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ujedinjeni narodi

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

U Wikimedijinu spremniku nalazi se lanak na temu: Diplomacija
U Wikimedijinu spremniku nalazi se jo gradiva na temu: Diplomacija
Kategorija:
Diplomacija

Navigacijski izbornik

Otvori novi suradniki raun

Prijavi se

lanak
Razgovor

itaj
uredi VE
uredi
Vidi stare izmjene
Kreni

Glavna stranica

Kafi

Aktualno

Nedavne promjene

Sluajna stranica

Pomo

Donacije
Ispis/izvoz

Napravi zbirku

Preuzmi kao PDF

Inaica za ispis
Pomagala

to vodi ovamo

Povezane stranice

Postavi datoteku

Posebne stranice

Trajna poveznica

Podatci o stranici

Wikidata stavka

Citiraj ovaj lanak

Drugi jezici

Alemannisch
Aragons

Bosanski
Catal

Asturianu
Azrbaycanca

emaitka

()

etina
Cymraeg
Dansk
Deutsch

English
Esperanto
Espaol
Eesti
Euskara

Suomi
Vro
Franais
Furlan
Frysk
Galego

Fiji Hindi
Magyar

Bahasa Indonesia
Ilokano
Ido
slenska
Italiano

-
Latina
Limburgs
Lietuvi

Latvieu
Malagasy

Bahasa Melayu
Mirands
Napulitano

Nederlands
Norsk nynorsk
Norsk bokml
Occitan
Oromoo
Polski
Piemontis

Portugus
Romn

Sardu
Sicilianu
Srpskohrvatski /
Simple English
Slovenina
Slovenina
Shqip
/ srpski
Svenska
Kiswahili

Tagalog

Trke

Ozbekcha/

Ting Vit

Winaray

Bn-lm-g

Uredi meuwikije

Vrijeme i datum posljednje promjene na ovoj stranici: 01:10, 31. svibnja

2015.

Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod

istim uvjetima; dodatni uvjeti se mogu primjenjivati. Pogledajte Uvjete
koritenja za detalje.

Zatita privatnosti

Impresum

Uvjeti koritenja | Pravne napomene | Odricanje od odgovornosti

Razvojni programeri

Prikaz za mobilne ureaje