Pisma - Polemike. Lenjin-Gorki

PISMA LENJIN-GORKI
Naslov originala
PISMA, VOSPOMINANIJA, DOKUMENTI
Recenzent
Dr !VAN OCAK
Prevodilac
DANIW GRUJIC
Ukovna oprema
IVICA ANTOLCJC
Pis ma
LENJIN-GORKI
ALFA
Zagreb 1979
PISMA
7
A. M. GORKI - V. I. LENJINU'
Vladimiru Iljii:u
Uljancwu
Dubokouvazavani druie,
Budite dobri, posto proc.itate prilozeno pismo, da ga, sto je
moguce bde, predate Gaponu.•
Ja:ko ,bih ze1io da Varn napisem o motivima koji me pobuduju
da Gaponu piAem ovako, all, 111a zalost, nemam ni trenutka slobod
nog vremena.
Cvrsto Varn stezem ruku.
Dabome, smatrajuci Vas vodom Partije, iako 111isarn njen clan•,
i potpuno se oslanjajuci na Vas taikt i razum, odobravam Varn, ako
Vi sa stanovma partijske politike nadete da je pismo neumjesno,
da ga zaddite i ne ,predate na naznaamu adresu.
A. Pjeskov
V. I. LENJIN - A. M. GORKOM
Srijeda, 14. VIII 1907.

Dragi Alekseju MaJosimicu! Doputovao sam s Me§kovskim da
nas ovamo i ·sutra odlazimo u Stutgart. Bilo bi jllko, ja1ko dobro
kada biste i Vi bili tarno. 1 Prvo, zvaniono su Vas uk11jucili preko
CK (sa savjetodavnim glasom). Drugo, bilo bi jako dobro da se
vidimo, jer se moze dogoditi da se dugo ne sretnemo. Trece, to je
jedva da.n i noc ,putovanja od Vas, a nece trajati dute od jeoooga
tjedna (nije to London!). Ne bi bHo ikasno ni kada biste u nedje
lju, iii cak i u ponedjelja:k ikrenuli.
I Naromenc uz pluna nalaze se na kraju knjigc, od 323. s.trane dalje.

8
Jednom rijecju, sve je za Va! dolazak. Ako ·ste samo :adravi,

odista dodite. Ne propustajte baciti pogled na rad medunarodnih
socijalista - llO je sasvim, sasvim nesllO razlicillO od obiaiog upaz
navanja i caskainja. Slijedeci !kongres je tek za tri godine. A i nde
kojekaikve poslice nikad necemo pismima cestito dokrajciti ako
se ne vidimo. Jednom rijecju, dodite obavezno.• Do videnja!
Veliki pozdrav Mariji Fjodiorovnoj.8
Vu N. Lenjin
9. I 1908, Zeneva
Dragi A. M.! Ovih dana doputovao sam ovamo sa ienom. Obo
je smo se na putu prehladili. Smjestamo se nekaiko, za sada privre
meno, a uz to jos i lose. Jako me obradova1o Vase pismo: "'1Varno,
lijepo bi bi.Io slroknuti na Kapri. Obavezno cu na neki nacin ugra
biti vremena da dodem do Vas. Sada je llO, na zalost, nemogw!e.
Dosli smo ovamo sa zadatkom da organiziramo novine: da ovamo
prenesemo »Proleter« iz Finske.• Jos nismo do kraja rijeiili hoce
mo Ii izabrati Zenevu ili neki drugi grad. U sva3rom slucaju valja
pozuriti, a s novom organizacijom je more petljavina. Tek bismo
na ljeto iii na proljece mogli !It Varna u goste, kada posao 'krene.
Kada je tkod Vas na KapmJu narocito lijepo?
Kako zdravlje? Kako se osjecate? Mof.ete Ii lijepo radwti? Cuo
sam na prolasku kroz Berui.n da ste s Lunaoarsloirn lbili na twneji
po Italiji', pa cak malo i u Rimu. Jeste Ii zadovoljni ltalijom? Vi·
date Ii mnogo Rusa?
K vama je najbolje doci !kad ne budete u ve1iikom poslu da
bismo zajedno skitali i pricali.
9
Da Ii ste dobili moju lmjigu �rvi tom sabranih clana:ka za 12

godina)•? Dao sam llllllog da Vam je posa\ju iz Pitera.
Najveci pozdrav M. Fjod.-noj. Do vic1enja!
Vas N. Lenjin
Moja adresa: Mr WI. Oulianoff
17. Rue des deux Pouts. 17 (chez Kiipfer). Geneve
IZ PISMA V. I. LENJINA
A. V. LUNACARSKOM
13. I 1908.
. . . Katu da ste sjajno propu1ovali s Gorkim?
Pisite silo radite. Mi svalka:ko racunamo na Vas i na Vasu su
radnju u »Proleteru« i na referate. Odista, zar ne?
Gdje je Gorki? Pisao sam mu na Kapri (vila Blaesus).
Hoce li mu stici? ...
10
V. I. LENJIN - A, M. GORKOM
I M, F. ANDREJEVOJ
15. I 1908.
Dragi A. M. i M. F.!
Danas sam dobio Vase ekspresno pismo. Do davola, izvanred
no je primamlj,ivo zaputiti se k Varna na Kapri! Tako ste to sjajno
naslikali da cu se, bogami, na kraju odluciti, a poSilarat cu se da
dovucem i zenu. Samo kada, to jos ne znam: sada se ne moze odgo
diti posao oko »Proletera«, valja ga organizirati i po sva:ku cijenu
otpoceti posao. Za to mi treba mjesec-dva, najmanje. A to se mo
ra uraditi. A na proljece cemo doci da pijemo bijelo kaprijsko vi
no, da gledamo Napulj i pricamo ·s Varna. Uzgred budi receno, po
ceo sam uciti talijanski i kao svaki dak odmah se priilijepio za ad
resu koju je napisala Marija Fjodorovna: expresso umjesto espres
so! Rjecnik u sake!
A sto se tice prebacivanja »Proletera«, t,o ste sami sebi bijedu
natovariJi na glavu. Sad nas se necete Iako otresti! A. M. F-noj od
mah moram dati hrpu naloga:
1. Treba obavezno pronaci sekretara pomorskih sluzbeni,ka i
radnika (sigumo poslloji takav savez) na brodovima koji saobracaju
s Rusijom.
2. Saznati od njega odakle i kuda idu brodovi, ,i kako cesto.
On treba organizirati prebacivanje jednom tjedno. Koliko ce to
stajati? Covjek ·koga pronade mora biti u r e d a n (postoje Ii ured
ni Talijani?). Da Ii im je nuzna adresa u Rusiji (recimo u Odesi)
radi dostavljanja novina, iii bi oni mogli privremeno drzati manje
kolicine kod nekog krcmara u Odesi? To nam je narol!ito vazno.
3. Ako M. F-na ne moze sve to sama uraditi, neka se postara,
pronade, objasni, provjeri itd., neka nas obavezno neposredno po
veze s tim sekretarom: mi cemo ·se onda pismeno dogovoriti. S tim
poslom valja pokusati jer se nadamo da ce ovdje za 2-3 tjedna
izici »Proleter« pa ga smjesta treba odaslati1.
Pa, do videnja na Kapriju! Pazite, A. M., budite mi zdravi.
Vas V. Uljanov
fl',�;f It 2ena•e no otok Kapri
1
=:11CJl°�l::::'1"li; !�: t
11
M. A. ULJANOVOJ'
22. I 1908.
. . . Sto se ,tice Kaprija, po dolasku zatelkao ,sam pismo Gor
kog, koji me upomo poziva onamo. Nada i ja namjeravamo oba
vezno prihvatiti taj prijedlog i pro§etati \Se u Italiju (na Kapriju
sada cvjetaju narcisi, kako pisu »Gorld«), ali ne sada. Valja naj
prije ·srediti sve poslove, a zatim se mozemo prosetati ...
Upuceno iz Zeneve u Peterburg.
"""J!!!""/fwll.... -�.
f
�n,· "Prol•l••UJa a",
V. I. LENJIN -A. M. GORKOM

2. II 1908.
Dragi A. M.
Pisem Vam o dvije stvari.
Najprije, o •slucaju Sema!ko. Ako ga Vi osobno ne poznajete,
ne treba da se mije§ate iz nize navedenih razloga. Ako ga znate,
treba.
L. Martov je u bems:ke socijaildemokratske novine ubacio »iz
jaw« u ·lrojoj se kaze da Sema!ko nije bio delegat na Stutgarskom
lrongresu, nego prosto novinar. Ni rijeci o njegovom pripadanju
s. d. - partiji. To je podli istup menj§evi:ka protiv boljsevika koji
je na robiji. Ja sam vec uputio svoJu zvanicnu izjaw kao predstav
nik RSDRP Medunarodnom birou 1 • Ak.o osobno Vi znarte Sema!ka,
iii ste ga mali u Niznjem, onda obavezno napisite istim 111ovinama
da Vas zbunjuje izjava Mar1l0Va, da osobno poznajete Semaska
kao s.-d. da ste uvjereni da on nije umijesan u poslove koje nadu·
vava medunarodna policija. Nize prilazem adresu novina i puni
tekst Mar1l0Vljeve izjave koju 6e Vam prevesti M. F. Reda:kciji na
pii.ite osobno, ruski, a M. F. zamolite da prilozi njema6ki prijevod.
12
Druga stvar. Sada smo se ovdje sakupili sva trojica poslanih

iz Rusije da organi!ziramo 'Proleter' (Bogdanov, ja i jeclan "'Prak
tik«'). Sve je uredeno, ovih dana dajemo oglas. Medu saradnike
stavit cemo i Vas. N�isite nelroli!ko rijeci da 1i biste bilo §to mogli
dati za prve brojeve (rnozda u duhu biljeski o malogradanstvu• iz
'Novog tivota'• illi odlomak iz pripovijetke' 1Jroju pisete i t. sl.).
Cvrsto Varn stezem rudru. Velilla pozdrav M. F'lloj.
Va§ V. Uljanov
U novinama Berner Tagwacht'* (adresa reclakcije: Kapellen

strasse 6. Bern. Organ s. d.) Br. 24, od 30. januara 1908, objavljeno
je slijedece:
»Erkliirung. In einigen Zeitungen stand zu lesen, dass der un
llingst in Genf verhaftete D-r Simaschko ein Delegierter der Gen
fer Gruppe der Russischen Socialdemokratie in Stuttgart gewesen
sei. Dem gegeniiber erkliire ich, dass D-r Simaschko nicht Mitgliecl
der russischen Section auf dem genannten Kongresse war und
kein Delegiertenmandat besessen hat. Er war dort nur als Journa
list tiitig.
L. Martoff, Delegierter der russischen Socialdemokratie auf
dem Stuttgarter Kongress.«••
* * •
Sve. 11odlost je u tome: kao da socijaldemokraclja posredno

otresa Semaskov prah sa sebe, kao da ga se odrirel
ll!'.:r.;.:J'.'" ......... .,..,_

ob
=lic#i !t:!::C,,"f'-� r.
• - •Bernsld straiar-
" - IZ.JAVA. U nekim. novlnama moglo se proeitati da je nedavno u 2enevi uhapJeni dr
Semdko blo d�legat lene11ske grupe ruske socijaldemokracije u Stutprtu. Da bih to upovr
gao, lzjavljujem da cir Semalko Dije bio i!lan ruske sekcije na spomeau.tom. koqresu i da
IHJe imao nlkakav deleptskl num.dat. On je na kongresu utestvovao 11mno kao novinar.
L. MARTOV, dele,at ruske sacljlldemoluacije na Atutgartsll:om kongresu.
13
7. II 1908.
Dragi A. M.I O vasoj izjavi posavjetovlllt cu se sa A. A.: po mom
mi§ljenju ne vrijedi je objaviti \lead ga licno niste pomavali.•
Kakvom ste boljsevi6kom :abomiJru uputili clanaik o oilnizmu?•
U nedoumici sam jer mi o boljsevi6kim zbomicima rev=o pisu,
a za ovaj nisam cuo. Nadam se, piterskom. Ako imate posailjite mi
kopiju pisma Senkevicu• (s napomenom kada je poslato), a Sen·
kevic ce ga vjerojatno objaviti jer je rijec o an!keti.
Vasi planovi veoma su interesantni i ja bih raclo doputovao.
Ali, ·slotit cete se da ne mogu napustiti partijske poslove koje valja
bez odlaganja obaviti. Organiziranje novog posla je ,tesko. To ne
mogu napustiti. Kad za mjesec-dva, ili talro nekako, uredim posJo.
ve, onda cu ·se slobodno odvojiti na ,tjedan-dva.
Hiljadu puta slazem se s Varna o neophodnosti sistematske
borbe s politickom dekadencijom, renegatstvom, cmizdrenjem i
sliiinim. Sto se tice »drustva« i »omladine« ne vjerujem da mozemo
imati razmimoilazenja. Uloga intelektualnog clanstva u ·nasoj par·
tij; opada: sa ·svih strana stizu vijesti da inteligencija bjeii iz Par
tije. To i jeste put za te gaclove. Partija se cisti od malogradanskog
dubreta. Radnici sve vise uzimaju stvar u ruke. Jaca uloga radni
ka-profesionalaca. Sve je to divno i uvjeren sam da Vase »paoke«
tako treba razumjeti.
A sad, lrako da se radi, kakvu zapravo »praviti llteraturu«? Na
ravno, najfa:kse je odgovoriti bez iii-iii, ali i i-i bit ce besprijekoran
odgovor, ali nedovoljno praktican. Legalni su zbomici, razumije
se, numi, nasi drugovi u Piteru mojem oblijevaju lica radeci na
njima, a i sim 5am se mucio, poslije Londona, boraveci u Kvakaii•.
Ako je moguce, vaJja ulotiti sve napore, podriati ih i produziti iz.
lazenje tih :abornika.
Ali moje me iskustvo od Londona do novembra 1907. (pola
godine) uvjerava da se danas !egalna literatura n.e moze sistemat·
ski izdavati. Siguran sam da je Partiji sada potreban politicki or
gan lroji ce redovno izlaziti i koji ce dosljedno i cv1111to sprovoditi
liniju borbe protiv raspada i malodumosti - dsle partijski organ,
14
politicki list. Mnogi Rusi ne vjeruju u organ koji izlazi u inostran

stvu. To je pogresno. Nije slucajno nasa redakcija rije§ila da •Pro
leter• prenese ovarno. Te!ko ga je organizirati, postaviti, oiivjeti,
tu nema spora. Ali to treba uraditi i to ce biti uradeno.
A za§to da u njega ne unesemo i literarnu kritiku? Zar je malo
mjesta? Ja, naravno, ne pamajem sistem Vaseg rada. Na zalost,
prilikom nasih susreta mi snro vise caskali. nego Mo smo vodili oz.
biljan razgovor. Ako Varn dusu ne priwace mall, kratki, periodicni
(tjedni, dvotjedni) clanci, ako vile volite veliki rad, ne savjetujem
Varn, naravno, da ga prekidate. Od njega ce biti vi§e kori.stil
Ali, ako ·ste raspolozeni za zajednicki rad u poli.tickom listu -
zasto ne biste produzili i uveli u tivot onaj zanr koji ste otpoceli
svojim »Biljdkarna o malogradanstvu• u »Novom zi\lO!u•, i za;po
celi ga, po mom misljenju, dobro? Ja sarn Varn o tome »s predumi
sljajem« pisao vec u jednom od svojih prvih pisama, misleci pri
!bome ako ga to privlaci prilivatit ce se. I cini mi se kao da ste
u posljednjem pismu poceli pri.hvatati. Ill se varam? Kolilro bi
dobio i partijski rad takvim listom, koji ne bi bio onako jednostran
kao ranije, tolilro bi dobio i knjizevni. rad, koji bi se tjdnje pove
zao s Partijom i sistematski i neprekidno utjecao na nju. Da to
vie ne budu samo »prepadi•, nego sveopce nastupanje na cijelom
frontu bez zastoja, bez prekida, na liniji oapada, da socijaldemo
krati, boljievici ne napadaju samo pojedinacno raznorodne glupa
ke, nego da osvajaju sve i svasta, kao ito su Japanci osvojili Man
dzuriju od Rusa.
Od tri teme koje Vi predlafete za zbornike (filozofija, knjifev
na kritika i taktika datog trenutka), polovina bi otpala na politic
ki list za »Proleter•, i to ta.ktika datog trenutka i dobra polovina
knjizevne kritike.
Oh, mka:kvog dobra nema u posebnim, dugim knjizevno-kri
tickim clancima razasutim po ramim polupartijskim i vanpamj
skim casopisima! Bolje bi bilo uciniti korak dalje od toga starog
intel.igentskog, go&podskog nadmenog ponasanja, drugim rijecima,
da tjdnje pove!emo knjiievnu kritiiku s partijskim radom, s ru
kovodenjem Partijom. Tako rade sazrele socijaldemokrat:ske par-
15
tije u Evropi. Tako treba da radimo i mi, ne pla§eci se ,teskoca

pri prvim koracima kolektivnoga novinarskog rada.
Vece knjizevno-kriticke radove treba objavljivati u knjigama,
dijelom u casopisima.
Kazite jeste Ii iii niste raspolozeni za suradnju u politickim
novinama povezanim s partijskim radom, koje objavljuju sistemat
ske periodicne clanke ka.Jro je to zapoceto u 'Novom iivotu'?
Terna je filozofija. Potpuno poznajem svoju nepripremljenost
na tom podrucju, sto mi smeta da istupam javno. Ali kao obican
marksist, pazljivo citam nase partijske filowfe, pazljivo citam em
pi-riomonistu Bogdanova i empiriokriticare Bazarova, Lunacarskog
i dr. i sve moje simpatije oni okrecu ka Plehanovu! Valja imati fi.
zicke snage i ne dopustiti da tobom ovladaju osjecanja kako !ID
radi Plehanov. Njegova taktika je vrhunac banalnosti i niskosti. U
filozofiji on brani pravednu stvar. Ja sam za materijalizam protiv
»empirio« itd.
Moze Ii se i treba Ii povezati filozofiju s pravcem partijskog
rada? S boljsevizmom? Smatram da se sada tone smije ciniti. Ne
kanasi partijski filozofi jos neko vrijeme parade nad teorijom, ne
ka prodiskutiraju jos malo ... i neka se dogovore. Ja bih za _sada
bio za odvajanja takvih filowfskih rasprava, kao sto su one JZme
du materijalista i ,empirio«, od ciljeva partijskog rada. Cekat cu
Vas odgovor, a sada valja zavditi.
Vas Lenjin
ii'1l
�izfmn,naotolcKqrl.
obitNII"'° 1934. ,.....
u IJluu:i./1 'Lenlnatd/ 1'1omilc',
X I.
16
V. I. LENJIN - A. V. LUNACARSKOIII
Anat. Vas-u!u
13. II 1908.
Dragi An. Vas.!
Jucer sam Vam poslao pisamce o Bringmanu. Zurlm odgovo
riti na Vase pismo od 11. II.
Ne razwnijem sasvim za!to Vas moje pismo ogorcava? Valjda
ne zbog filozofije?
Va§ projekt knjizevne rubrike 'Proletera' i prijedlog da se ona
povjeri A. M-cu je sjajan i neobicno me raduje. Upravo sam ma§.
tao o tome da knjitevno-kriticka rubrika 'Proletera' postane stalna
i da je povjerimo A. M-cu. Ali sam se bojao, tda:sno sam se bojao
da to otvoreno predl,oo;im jer ne znam kakav je karaloter rada (i
sklonosti ka radu) A. M-ca. A:ko je covjek zauzet ozbiljnim i veli
kim radom i ako bi tom radu §tetilo prekidanje zbog sitmca, no
vma, publicistike, onda bi bila glupost i zlocin •smetati mu i od
vajati ga od tog rada. To ja vrlo dobro razumijem i osjecam.
Vi to tamo na lieu mjesta, dragi An. Vas., bolje vidite. Ako Vi
smatrate da necemo nanijeti stete radu Al. M-ca, kad ga upregnemo
u redovan partijski rad (a par.tij•ski rad ce time mnogo dobiti),
onda ·se potrudite da se to uredi.
'Proleter' hr. 21 izlazi 13.126. februara. Dakle, ima vremena.
Pozeljno bi bilo da rukopise dobijemo do petka, da stignu za broj
koji Wazi u srijedu. Ako je stvar hitna moze se stici. i tada kada
rukopis stigne i u nedjelju (da stigne brie pi§ite i §aljite pravo
na moju adresu), pa cak (u krajnjem slucaju) i u ponedjeljak.
Pmte obavezno i Vi. Ne biste H za 21. hr. poslali ill politicki
feljton o ruskim stvarima (10-16 hilj. st. slova), ill clanak o Fe
rijevoj' ostavci (8-10 hilj. st. slova)? Jos bolje da ne bude •id.i-illc,
=
nego »i-i«.
Stezem Vam ruJru i molim da odgovorite da Ji je uredena su·
radnja A. M-ca u 'Proleteru'. A:ko jeste, neka otpocne odmah, ne
cekajuci •kongres«• i dogovor.
lz 2111neve "41 otot lC4prl.
Prvl put obfavl/mo 1124. ,ad, u
publlluu:IJI 'Leninstc/ •&omB::", I,
17
13. II 1908.
Dragi Al. M-ic!
Smatram da su neka Vafa uzbuilena ,pitanja o nasim razmi
moilazenjima - naprosto nesporazum. Jer, naravno, ja nisarn mi
slio da •progonim inteligenciju«, 'kao sto to cine budalasti sindika
listi, niti poricem da je ona prijeko ·potrebna radnickom pokretu.
O svim tim pitanjima meilu narna ne maze biti razilazenja; ja sarn
u to cvrsto uvjeren, a buduci da ·se ne mozemo sada sresti, potreb
no je da od.mah otpocne nas zajednicki rad. Na radu cemo se naj
bolje i najlakse sloziti.
Vas plan da pisete sitne stvari za 'Proleter' (povijeslli koju
ste poslali) jako, jako me veseli. Ali, razumije se, ako ste za velikim
poslom, ne prekidajte ga.
U vezi s Trockim htio sarn prosli put odgovoriti, ali sarn zabo
ravio. Mi (tj. ovdasnja redakcija 'Proletera', A. Al., ja i »Inok«1 -
vrlo dobar drug iz redova ruskih boljsevika) odmah rijesismo da
ga pozovemo u 'Proleter'. Napisali smo mu pismo, smislili i pred
loii!i temu. Potpisali smo po zajednickom dogovoru »redakcija
'Proletera' «, zeleci da stvar postavimo kao da potjece od cijelog
kolegija (ja sam, na primjer, ·s Trockim u velikom sukobu, zestoko
smo se svadali 1903-1905. godine kada je on biio menjsevik). Da
Ii se Trocki uvrijedio na tu formu, ne znarn, ali poslao je pismo
koje nije osobno pisao, nego se: »po ovlastenju druga Trockog«
izvjestava redakcija 'Proleter' da on odbija pisanje jer je zauzet.
To je pozel'Stvo. I na Londonskom kongresu on se ponasa kao
pozer. Sad vec ne znarn da Ii ce on poci s boljsevicima . ..
Menjsevici ·su ovdje objavili oglas u mjesecniku 'Glas socijal
demokrata'• s potpisima Plehanova, Akselroda, Dana, Martova,
Martinova. Nabavit cu ga i poslat cu Varn ga. Borba ·se moze za
ostriti. A Trocki bi htio da bude iznad »frakcija koje ·se bore«.
Sto se tice materijalizma kao pogleda na svijet, u biti se ne
slazem s Varna. Zapravo ne o »materijalistickom« shvacanju histo
rije (njega ne odricu nasi ,empirio«•), vec o filozofskom materija-
18
lizmu. Odluono osporavarn da anglo-saksonci i Germani za •materi

terijalizarn« duguju svom malogradanstvu, a Romani anarhizmu.
Materijalizam kao filozofija svugdje kod njih je zapostavljen. •Neue
ZeH«', najdosljedniji i najiJ<ompetentniji organ, ravnodu§an prema
filozofiji, n;kada nije bio strastveni pristalica filozofskog materija-
1,izma, ali je u posljednje vrijeme bez i jedne ograde starnpao empi
riokriticare. Da iz toga materijalizma, koji ·su propovijedali Mar.k,s
i Engels, moze proisteci mrtva malograaanstina, to je neistina, su
sta neistina. Sve malograclanske struje u socija,ldemcikraciji bore
se prije svega s fi!lozoFskim materijalizmom, naginju Kantu, neo
kantizmu, kriticlroj filozofiji. Ne, ona filozofija !koju je zaceo En
gels u »Antidiringu« ne pusta malograaamtvo ni na prag. Plehanov
nanosi stetu toj fiilorofiji vezujuci je s borbom frakcija, ali, zaboga,
danasnjeg Pleha:nova nijedan ruski socijaldeJDOlkrata ne smije mi
jesati sa starim Plehanovim.
A. Al. samo sto je otisao od mene. Prenijet cu mu jos jednom
oko »kongresa«. J\Jko inz;stirate, moze se organizirati na nelroliko
dana i to uskoro.
Steiem ruku. Lenjin
�j:,� it !ffleve no otat TCapri
;r::,;1:Jl�i!'nf:S":i, '!�,,�· r.
25. II 1908.
Dragi A. M.! Na Vaile pi<smo nisarn odmah ocl8ovorio jer je
povodom Vaseg clanka, Hi u izvjesnoj vezi s njim, maikar ka:ko
to cudno bilo na prvi ,pogled, doslo do dosta olltrog sukoba u re·
dakciji' izmeau A. Al. i mene ... Hm, Hm ... ja na onom mjestu
nisam govorio nista povodom onoga sto ste Vi mislili.
Stvari su telole ovako.
19
Knjiga »Ogledi o filozofiji marksizma«• izvanredno je zao§tri

la davna§nja razmimoilazenja medu bolj!evicima u pitanjima filozo
fije. Ne smatram da sam dovoljno kompetentan za ta pitanja da
bih zurio s istupanjem u §tampi. Ali sam stalno pazljivo pratfo
na§e partijske rasprave o filorofiji, pocev od borbe Plehanova pro
tiv Mihajlovskog i K-0 potkraj 80-ih pa sve do 1895. godine, zatim
tako isto njegovu borbu s kantovcima i 1898. i s1ijedecih godina
(tada vec nisam <Samo pratio, nego djelomicno od 1900. godine kao
clan redakcije 'Zore'3 i ucestvovao), i najzad njegovu borbu protiv
empiriokritiCara i K-0 •
Filozofska djela Bogdanova pratio sam od njegove energeticne
knjige o »Historijskom pogledu na ·prirodu«, •koji sam proucavao
za vrijeme boravka u Sibiru. Ova pozicija je Bogdanovu bila samo
odskocna daska za prelazak na druge filozofslre poglede. Osobno
sam se upoznao s njim 1904. godine i tom prilrkom odmah smo
jedan drugom poklonili: ja njemu »Korake«•, a on meni jedan ta
daJnji svoj filozofski rad'. Ja sam mu odmah tada (u proljece iii
pocetkom ljeta 1904. godine) pisao iz 2.eneve u Pariz da me on
svojim pisanjem silno razuvjerava u pravilnost svojih pogleda i
silno uvjerava u pravilnost Plehanovljevih pogleda.
S Plehanovom sam, kada smo radili zajedno, vi§e puta razgo
varao o Bogdanovu. Plehanov mi je objasnjavao pogresnost Bogda
novljevih pogleda, ali to uopce ·nije smatrao jako velikim �kreta'.
njem. Izvanredno se sjecam da smo Plehanov i ja u ljeto 1903.
godine u 2.enevi u ime reda:kcije 'Zora' razgovarali s deleg..tom
redakcije »Ogledi realistiokog pogleda na svijet«• i sug/asili se da
suradujemo, ja o agrarnom pitanju, a Nehanov o fi/ozofiji, protiv
Maha. Svoje istupanje prot.iv Maha, Plehanov je postavio kao uvjet
za suradnju, §to je delegat reda:kcije »Ogleda« potpuno prihvatio.
Plehanov je tada na Bogdanova gledao kao na suradn,ika u borbi
s revizionizmom, koji ut:oli.k:o grije§i §to ide za Osvaldom i daJje
za Mahom.
U ljeto i jesen 1904. godine Bogdanov i ja konacno smo se slo
zili kao boljsevici i pre§utno za:kiljucili savez koji pre§utno ods,tra
njuje filozofiju kao neutra.Jnu oblast, a koji je opstajao za sve vri
jeme revolucije i pruzao nam mogu6nost da u revoluciji zajednicki
20
sprovedemo onu taktilku revolucioname socijaldemokracije (= bolj

sevizam) koja je, po mom najdubljem uvjerenju bila jedina pra
vilna.
U vatri revolucije malo ·smo se mogli baviti filozofi.jom. Na
robiji pocetkom 1906. godine Bogdanov je napisao, cini mi ise, jos
III tom »Empiriomonizma«. Ljeti 1906. godine poklonio mi je taj
tom .; ja ·sam ga pazljivo proucio. Ozlojedio sam ,se i neobicno raz
bjesnio: postalo mi je jos jasnije da on ne ide marksistickim, nel!O
arhinepravilnim putem. Napisao sam mu tada »ljubavnu« izjavu,
pisamce o filozofiji obima tri sveske. Objasnio sam da sam, narav
no, obican marksist u filozofiji, ali da me bas njegovi jasni, popu
Jami, izvanredno napisani redovi pot,puno uvjeravaju da on, u su
stini nije u pravu, nego Plehanov. Ove sam svescice pokazivao ne
kim prijateljima, meau njima i Lunacarskom, i pomiiljao sam da
ih objavim pod naslovom: »Biljeske obicnog marksiste o filozofiji«,
ali se nisam odlucio. Sada zalw sto ih odmah nisam objavio. Pi
sao ·sam ovih dana u Piter i zamolio da pronaau .; te sveicice7 i da
mi ih posalju.
Sada su izisli »Ogledi o filozofiji marksizma«. Procitao sam
sve clanke osim Suvorovljevog (njega citam) i zbog svakog clanka
prosto sam bjesnio od negodovanja. Ne, to nije marksizam! Zaglib
Jjuju se nasi empiriokriticari, empiriomonisti i empiriosimbolisti
u blato. Uvjeravati citaoca da je »vjera« u realnost vanJskog svi
jeta »mistika« (Bazarov), brkati na najbesmisleniji nacin materija
lizam i kan1lovstvo (Bazarov i Bogdanov), propovijedati jedan vid
agnosticizma (empiriokriticizam) i idealwna (empiriomonizam), uci
ti radnistvo »religioznom ateizmu« i »obozavanju« najvisih ljud
skih mogu6nosti (Lunacarski), proglasavati mistikom Engelsovo
ucenje o dijalektici (Berman), i na,pajati se iz smrdljivih izvora ne
kih tamo francuskill »pozitivista«, agnostiika iii metafizika, aavo
da ih nosi, sa »simbolistickom teorijom saznanja« (Juskevic) -
ne, to je veC i suviSe! Naravno, mi obiCni marksisti ,nismo naCitaoi
u filozof.iji - ali zasto da nas taiko vrijeaaju i da taikvu stvar po
turaju kao fiJlozofiju marl<,;izma? Ja bih prije dao da me rascerece
na cetvoro nego sto bih pristao da ucestvujem u organu iii reda:kci
ji koja propovijeda slicne stvari.
21
Ponovo su me privukle »Biljeske obicnog marksiste o filom

f.iji« i poceo sam ih pisati•, a A. Af-icu sam, naravno, jo§ dok sam
citao »Oglede«, izloiio neposredno svoje utiske.
A kakve veze ima tu Vas olama!k, zapitat cete se. E pa taikve
sto bas u vrijeme kada ova razmimoilaienja izmedu boljsevika pri
jete da se zao§tre, vi u ,svom radu za 'Pro/eter' javno pocinjete iz.
lagati poglede jedne struje. Razumije se, ja ne znam Mo bi iz toga
kod vas u cjelini ispalo. Smatram da umjetnik moie za sebe crpsti
mnogo korisnog u svaikoj filozofiji. Potpuno sam i bez ikakvih uv
jeta uvjeren da su u pitanjima umjetnickog stvaralastva svi loonci
u Vasim rukama i da, izvlaceci iz svoga umjetnickog islrustva i fi
/ozofije, makar i idea/isticke, tu vrstu pogleda, Vi moiete do6i do
zakljucka koji ce radniokoj partiji mnogo koristiti. Sve je ,to tako.
Ali bez obzira na to, 'Proleter' mora ostati aipsolutno neutralah
prema svim nasim razm.imoilazenjima u filozofiji, ne pruiajuci
citaocima ni trunku povoda da povezuju boljsevike, kao pravac,
kao ta!kticku liniju revolucionarnog krila ruskih socijaldemokrata,
s empiriokriticizmom iii empiriomonizmom.
Procitavsi Vas clanaik, procitao sam ga jos jednom, rekao sam
A. Al-icu da sam protiv njegovog objavljivanja. On je postao mrac
niji od oblaka. Nad nas se nadnijela atmosfera rascjepa. Jucer smo
sakupili redakcijsku trojku na specija:lan ·sastana:k da pretresemo
to pitamje. U tome nam je iznenada pomogao glupi izgred u caso
pisu »Neue Zeit«. U br. 20 nepoznati je prevodilac objavio olamak
Bogdanova o Mahu, pri cemu je u predgovoru bubnuo da razmi
moilazenja izmedu Plehanova i Bogdanova nemaju tendenciju da
medu ruskim socijaldemokratima podstaknu frakcijsko razmimo
ilazenje izmedu boljsevib i menjsevib. Autor predgovora, taj glu
pak, iii glupaca, takvim nas je rijecima ujedimio. Odmah smo se
slozili da vec u narednom broju 'Proletera' bezuslovno treba dati
izjavu o nasoj neutralnosti. To je do krajnosti odgovara,lo mome
raspolozenju poslije izlaska •Ogleda«. Izjavu smo sastavili, jedno
glasno je usvojili i sutra izlazi u 21. broju 'Proletera'. Bit 6e Varn
poslana.
22
Sto se Hee Vaseg clan!ka rije!ili smo da to pitanje odloiimo,

a da Vam sva trojica uredmka ponaosob izl,oze stanje 9tvari, kao
i da se ubrza moje putovanje s Bogdanovom k Vama.
Znaci, Vi treba da dobijete pismo i od A. Al. i od treceg ured
nika o lrome sam Vam jednom vec pisao.
Smatram da svoje misljenje treba da Vam kazem potpuno
otvoreno. Sada je izvjesna prepirka medu boljsevicima u vezi s
filozofijom neizbjezna. Alli razdvajati se zbog toga bilo bi, po mom
misljenju, glupo. Uspostavili smo savez da u radnickoj partiji spro
vedemo odredenu taktiku. Tu smo taktrku sprovodili i sprovodimo
je do sada bez razmimoilai.enja (jedino je do razmimoilazenja do
slo zbog bojkota III Dume, ali ono se, prvo, nilkad nije zaostrilo
medu nama cak ni do nagovjestaja rascjepa, drugo, ono se nije
podudaralo s razmimoilazenjem materijalista i mahista, jer je, na
primjer, mahist Bazarov bio, kao i ja, protiv bojkota i napisao je
o tome veliki podlistak u 'Proleteru').
Bila bi neoprostiva glupost da se prepix,kom za materijalizam
mi mahizam ometa sprovodenje taktike revolucionarne demokra
cije u radnickoj partiji. Zbog fi,Jozofije treba da se svadamo ta:ko
da 'Proleter' i bolj!evici, kao fraikcija Partije, ne budu u to uvu
ceni. A to je ·sasvim moguce.
Vi treba da tome pripomognete. A mozete pomoci tako sto
cete u 'Proleteru' raditi na neutralrum. (tj. nicim vezanim za filo
zofiju) pitanjima ·knjizevne kritike, publicistike i umjetniokog stva
ralastva, itd. A svoj clanak - ako hocete da pomognete sprecava
nju rascjepa i lokaliziranju ·novog sukoba - trebafo bi da prera
dite: sve, ma i posredno vezano s filozofijom Bogdanovljevom
treba da prenesete na drugo mjesto. Vi, hvala bogu, i mimo 'Pro
letera' imate gdje pisati. Sve §to je vezano za filozofiju Bogdanov
ljevu - a veci dio Vaseg clanka i nije povezan s njom - ,izlozite
u nizu olanaka za 'Proleter'. Drugaciji postupak s va!e strane, tj.
odbijanje da preradite clanak iii odricanje suradnje u 'Proleteru',
dovelo bi do zaostravanja sukoba medu boljsevicima, do otezava
nja lokalizacije novog sukoba, do Silabljenja prakticnog i polit-icki
neophodnog rada revolucionarnih ·socijaldemokrata u Rusiji.
23
Rekao sarn Varn sve Uo sarn mislio, a sada ocekujem Val

odgovor.
Htjeli smo danas krenuti k Varna, medutim, to moramo odlo
:!iti najmanje za tjedan ,dana, a mozda i za dva, tri.
Cvrst,o Varn stezem ruku
Va§ I. Lenjin
Dragi A. M.! OdaVillO Varn nisarn pisao. Na§e putovanje stailno

se odlaze: sada je glavna prepreka u odsustvu vijesti iz Brisela.
Odande su mi prijatelji napisali da me ocekuju na sastanak Biroa
(Medunarodnog socijalisticikog). Zapitao sam sekretara kada da
putujem• (jer treba da idem u Italiju), odgovora do sada nema.
A Brisel ne treba propustiti.
Jeste Ii dobili 'Proleter'? Ka:kve su Vale narnjere prema njemu?
A u An. Vas.? Njegovo odbijanje da pi§e o Komuni primio sarn sa
faljenjem. Na§ treci urednik je Inokentij.
Napi§ite planirate Ii Vi i An. Vas. nelto za 'Proleter'.
Stezem Varn ru:lru
Val Lenjin
24
16. III 1908.
Dragi A. M.!
Krivo mi je sto ne mogu otpullovati k Varna. Iz Brisela je
stigao odgovor i s te strane nema smetnji. Ali nema novaca, nema
vremena, ne moZemo ostaviti list.
U Vas je, sudeci po tome sto imate kozu, raspolozenje dobro,
duh dobar i zivot normalan. A kod nas bas ne ide sve kako treba.
Zbog filozofije u nekakvoj sam svadi sa A. Al. List zapostavljam
zbog zanosa filozofijom: danas procitam jednog empiriokritika i
grdim ulicarski, sutra drugog pa psujem kocijaski. A lnokentij me
s pravom grdi i zsbog posla i zbog nebrige prema 'Proleteru'. Nesloga.
Drukcije ne moze. Ali, proci ce to i sve ce biti u redu.
Sjajno bi bilo kada biste uspjeli pisati za ,Proleter« bez sitete
za svoje velike poslove.
Stezem Varn ruku i saljem veliki pozdrav A. Vas. i Mariji Fjo
dorovnoj.
Vas Lenjin
:7t:,1fttj. iz %enew na atolc Kapri
=�uf:1m0�t�'i::fi, 1!t� f.
Osobno Al. M.
24. III 1908.
Dragi A. M.! Dobio ,sam Vase pismo o mojoj svadi ,s mahistima.
Potpuno razumijem i postujem Vasa osjecanja i moram Varn reci
da od piterskih prijatelja dobijam nesllo slicno, ali ja ,sam duboko
uvjeren da Vi grijesite.
Morate shvatiti da partijski radnik, kad se uvjeri da je propo,
vijedanje nekih ideja veoma pogresno i Jtetno, mora istupiti pro-
25
tiv IIOga. Ja ne bih dizao buku da se nisam sigurno uvjerio (a u

1IO se iz dana u dan, lito se ville upoznajem s izvorima mudrosti Ba
zarova, Bogdanova i �mp., sve ville uvjeravam) da je njihova knji
ga - besmislena, litetna, filistarska, popovska, s v a od pocet,ka
do kraja, od grancica do korijena, do Maha i Avenarijusa. Plehanov
je u sulitini sasvim u pravu u onome lito govori protiv njih, samo
ne umije ili nece, iii je lijen da to kaze konkretno, temeljito, jed
nostavno, bez suvilinog zastraliivanja publike filozofskim t31llanosti
ma. A ja cu IIO, biJo kako bilo, reci na svoj nacin.
Kakvog tu •pomirenja« moze biti, dragi A. M.? Pobogu, smijeli
no je to i spomenuti. Bitka je apso/utno neizbjezna. Partijski ljudi
moraju usmjeriti svoje napore ne na zatalikavanje, odgaaanje i
izvrdavanje, vec na to da prakticno neophodan partijski rad ne
trpi. Za to treba da se pobrinete Vi, a 9/10 ruskih boljiiev,ika ce
Varn pomoci u tome i bit ce Varn veoma zahvalni.
Kako da se to ucini? »Neutralnolicu«? Ne. Neutralnosti u ta:k
vom pitanju ne moze i nece biti. Ako se o njoj moze govoriti, onda
mozda samo u uvjetnom smislu: treba odvojiti -svu tu guzvu od
frakcije. Dosad ste pisali »po strani«, van frakcijslcih izdanja, piliite
i dalje tako. Samo na .taj nacin frakcija nece biti angazirana, nece
biti upletena, nece biti prisiljena da sutra-prekosutra odlucuje,
glasa, tj. da to pretvara u kronicni dugotrajni bezizlazni sukob.
Eto zbog cega sam protiv unolienja bilo kakve filozo£,ije u ca
sopis1. Znam da me zbog toga napadaju: hoce drugima da zacepi
gubicu, a sam joli nije progovorio! Ali razmisHte hladnokrvno.
Casopis s filozofijom! Prvi broj - tri clanka Bazarova, Bogda
nova, Luncarskog protiv Plehanova i Lenjina u pov,iiienom tonu.
Jedan moj clanak u kome se, s druge 'strane, dokazuje da su »Og
ledi o filozofiji marksizma« popovlitina.
Drugi broj - triput po tri clanka, Bogdanova, Bazarova i Lu
nacarskog protiv Plehanova i Lenjina u povilienom tonu. Jedan moj
clanak u kojem se u povilienom tonu dokazuje da su »Ogledi o
filozofiji marksizrna« - popovlitina.
Treci broj - vika i ,psovke!
Ja mogu napisati lies,t i,li dvanaest clanaka prot,iv »Ogl7
da o
1 pro-
filozofiji marksizma•, po jedan c!31lla:k protiv svak,og autora
26
tiv sva:ke strane njihovih pogleda. Moze Ii se tako dalje? Dokle?

Nece Ii to uciniti ra,scjep neizbjeznim zbog beskrajnog zaostrava
nja ·i ozlojedenosti? Nece Ii to vezati frakciju odfokom: rijeU vec
jednom, sredi to, zavr§i »diskusiju« glasanjem ...
Porazmislite o tome, ako se bojite rascjepa. Hoce Ii prakticari
htjeti rasturati stampu s takvom wbitkom«? Zar nije bolji drugi
put: kao i ranije, pisite po strani, van frakcijskih izdanja. Posva
dajte se sa strane, frakcija zasada neka priceka. Ako postoji mo
gucnost da se oslabi neizbjezna ozlojedenost, to se, po mome
misljenju, moze samo tako postici.
Vi pisete: menjsevici ce svadom dobiti. Varate se, tesko se
varate, A. M.! Oni ce dobiti ako se boljsevicka fra:kcija ne odvoji
od fhlozofije trojice boljsevika. A ako se filozofaka ·svada bude vo
dila van frakcije, menjsevici ce biti svedeni na politiku, a tu im
je kraj.
Kazem: treba odvojiti svadu od frakcije. Naravno, tesko je i
bolno izvrsiti to odvajanje sa zivim ljudima. Potrebno je vrijeme,
potrebni su brizljivi drugovi. Tu ce pomoci prakticari, tu morale
pomoci Vi, to je »psihologija«, tu Vi imate odlucujucu rijec. Vi
biste mogli mnogo pomoci - ako se, naravno, post.a procitate
moju knjigu protiv »Ogleda«, ne razbjesnite na mene onako ka,ko
sam se ja razbjesnio na njih.
Razmislite dobro o casopisu i odgovorite mi sto prije. Pomalo
se kolebam da Ii vrijedi da sada zajedno dolazimo k Varna? Zasto
uzalud kidati zivce? »Sto dalji ispracaj ... a bez svade se ne moze.
Nije Ii bolje bez dugih razgovora i svecanih i beskorisnih kongresa
jednostavnije rijesiti pitanje casopisa? Samo Varn postavljam pi
tanja, da bih se posavjetovao s Varna.
Mnogo pozdrava M. F. Na Ka,pri cu neizostavno doci, i potrudit
cu se da i zenu dovedem, samo bih zelio da to bude nezavisno od
fi,lozofske svade.
Vas Lenjin.
P.S. Prilazem vatno obavjestenje o njuskalu ,kod Vas.
27
Sto to od Vas, dragi A. M., nema vijesti? Pisali ste nam da ste
odavno zavdili veliki rad i da se spremate da nam pomognete u
»Proleteru«. Kada, najzad? Kako bi bi,lo da pokrenete podlistaik
o Tolstoju iii tallw nesto? Javite zurno hocete Ii?'
Al. Al. je otputovao k Varna.Jane mogu ni list da ostavim ni
da se odvojim od posla. Ali, to je sarno odgaaanje, doci cu ja sva
kako.
Kaiko Varn izgleda 'Proleter'? Siroce. Nikad jos nisarn tako
zanemarivao svoj list: po ci.tave dane citam te proklete mahiste, a
olanke za list pisem na strasnu brzinu.
E pa, stezem Varn ruku.
Vas Lenjin.
M. F. hiljadu pozdrava! Doc:i cu joj na bidklu!
Poruci.te i Anat. Vas. da pise za 'Proleter'. P,ustite me da se
ispsujem filozofski, a Vi za to vrijeme pomozite »Proleteru«.
16. IV 1908.
Dragi i\l. M.I
Danas sarn ,primio Vase pismo i zurim odgovoriti. Da putujem,
beskorisno je i stetno: da razgovararn s ljudima 'koji ,su poceli
propovijedati ,spajanje naucnog socijalizma s religijom, ne mogu
i necu. Vrijeme svescica je proslo. Raspravljati se ne mote, a uza
lud trositi zivce je glupo. Treba odvojiti filozofiju od partijskih
(frakcijskih) poslova: na to nas obavezuje i odluka BC.
28
Vee sam poslao u stampu ne moze biti zvooicnij,u objavu rlllta.•

Diplomaciji tu nema mjesta, naravno, ne govorim o diplomaciji
u Joiem smislu, nego u dobrom.
»Dobra« diplomacija s Vaie strane, dragi A. M. (aiko i Vi niste
poceli vjerovati u boga), morala bi se sastojati u odvajanju naiih
zajednickih (tj. racunaju6i tu .; mene) poslova od filomfije.
Razgovor o drugim poslovima, osim filozofije, ne bi isao: ispao
bi neprirodan. Mectutim, a:ko stvamo ti drugi poslovi, ne filomfski,
nego na primjer, o 'Proleteru', zahtijevaju razgovor bai sada, bai
kod Vas, mogao bih doci (ne znarn da Ii cu naci novaca: bai sad
imamo teikoca), ali ponavljarn: samo pod uvjetom da o filozofiji
i religiji ne govorim.
Neizostavno se spremam da Varn doctem u slobodno vrijeme
kad zavriim knjigu, da razgovararno.
Vai Lenjin
M. F-noj mnogo pozdrava: ona, valjda, nije za boga, a?
19. IV 1908.
Dragi A. M.!
Dobio sarn telegram od Vas i M. F. s danas iii sutra ·ujutro
ialjem svoj negativni odgovor. Joi jednom ponavljarn da se ni u
kom slucaju ne smiju mijeiati sporovi pisaca o filmofiji s partij
skim (tj. fra:kcij,skim) radom. To sam vec pisao An. Vas.• A da ,bih
izbjegao bilo kakva pogreAna tumacenja iii pogreme za:kljucJc:e o
svome odbijanju da doctem, ponavljam to i za sve drugove. MI
svoju frakcijsku stvar moramo voditi slozno kao i dosad: zbog po-
29
li1ike koju smo vodili i sproveli za vrijeme revolucije niko se od

nas nije rpokajao. Dakle, na!a je duznost da je branimo i odbram
mo pred Partijom. To mozemo uciniti ·samo svi zajedno, i to mo
ramo uciniti u 'Proleteru' i u citavom partijskom radu.
Ako pri tome A napadne B iii B napadme A ,ibog filozofije, mi
to moramo ciniti posebno, to jest ne ometajuc.i rad.
Narocito molim Vas i drugove da ne protumacite Iose sto
necu doci. Mnogo se izvinjavam, ali zbog citave situacije i zbog
stanja u redaikciji ne mogu doci.
Vas Lenjin
Od An. Vas. ocekujem sto prije obecani clanak o strajku u
Rimu.
Od svih pisaca ocekujemo da pomognu 'Proleteru': svi ·smo mi
odgovomi pred Rusima, koji su nezadovoljni njime.
Neka se Al. Al. dobro po b r in e za novae!! U Rusiji kukaju
zbog nestasice novca.
Poslano iz. 2emNe na otok Kapri

(ltalijaJ.
o 1
::;,J!!,m ��, �;?.
V. I. LENJIN - M. F. ANDREJEVOJ
Draga Marija Fjodorovnal Saljem pismo naseg bibliotekara1

A. M.-u.
Evo u cemu je •stvar. Jako molim A. M. da napise legalno otvo
_ .
reno pismo u ruske novine s molbom da se po�?ll';'': b1bl1o�� ka
Kuklina u :tenevi ·slanjem novina iz epohe revoluc11e 1h matenJala
koji se odnose na njenu historiju.
Pismo treba da bude kratko i da razjasni sirokoj publici zbog
cega je vaina pomoc toj biblioteci za rad i samog Gorkog i mnogih
drugih 111jemu poznatih knjitevnika.•
30
Vas bih molio da se zauzmete oko hektografiranja tog pisma

(nadam se da ce Varn u tome pomoci Zinovij Aleksejevic)• i da ga
razasaljete s v i m r us k i m novinama i casopj.sima iole pri
stojnog i doJ.ionog pravca.
M o l i m Vas, organiziratje to!
Zinovija Aleksejevica molim da sporovozno uputi knjige koje
nije preuzeo Viktor', ako ih ne uzme Natalija Bogdanovna5 •
Cvrsto stezem ruku.
Va§ Lenjin
Sretan prvi maj !
M. A. UUANOVOJ
17. XI 1908 .
. . . Anjuti, molim te, prenesi da sam filozofski rukopis vec
poslao 011J.om poznaniku koji je zivio u gradicu gdje smo se vidjeli
1900. god.1 pred moj odlazaik u Krasnojarsk. Nadam se da ga je
vec pdmio i da vam ga je poslao. Ako nije, navratite do njega, to
prije sto zivi blizu vas. Jako bih molio da mi napisete nekoliko
recenica cim primite rukop is. U Piter sam pisao dvojici prijatelja
i zamolio ih da pomognu organizirati izdavanje. Uputio sam ih da
stupe u pismenu vezu s Anjutom preko naseg zajeclnickog pozna
nj.ka, sluzbenika ·u »Znanju«•. U samo »Znanje« gotovo se i ne na
dam: njegov »Gazda«• koji je dao poluobecanje Anjuti, velvk je
lisac i kad omirise zrak na Kapriju gdje zivi Gol1ki, odustat ce.
"""r-'
Morart ce se traziti !!lll nekom drugom mjestu ...
Upudeno ii teneve u M'o,d::w,,
obfavl/ano 19.JO. gad. u
"'· .
Wo Slf 'Prol«arslca/• rwaludfa',
31
K. P. PJATNICKOM'
...Protivim se izdavanju Lenjinove knjige jer poznajem au·

tora. To je pametna glava, sjajan covjek, ali on je borac i vite§ki
postupak bi ga zasmijao. Kad bi »Znanje« izdalo ovu njegovu knjs
gu, on bi rekao: lude, a lude bi bili Bogdanov, ja, Bazarov, Luna
carski.
...Sukob koji se rasplamsa.o izmedu Lenjina i Plehanova s
jedne strane, i Bogdanova, Bazarova i K0 ·s druge strane, veoma je
vazan i dubok. Dvojica prvih, razilazeci se u pitanjima taktike, vje
ruju i propovijedaju historijski fatalizam, a suprotna strana ispo·
vijeda filozofiju aktivnosti. Meni je jasno na cijoj je strani vise
istine ..
:af:"J'�.2 ioif 4 (IS ... n) nove-

.
Obja.vlfuje se prvi put.
16. XI 1909.
Dragi Alekseju Maksimovicu! Sve vrijeme bio ·sam duboko
uvjeren da ste Vi i drug Mihail1 - najupornij,i pripadnici nove
frakcije, i da bi bilo besm;sleno da pokusam s Varna prijateljski
razgovarati. Danas sam prvi put vidio druga MihaUa, iskreno po,
razgovarao s njim i o poslovima, i o Varna, i uvidio sam cla 'Sam
se zestoko prevario. Bogami, u pravu je bio filozof Hegel: zivot se
krece naprijed u protivurjecnostima, a zive protivurjebtosti ,su
mnogo bogatije, raznostranije, sadrfajnije nego sto ·se ljudskom
umu cini u prvi mah. Ja sam promatrao skolu samo kao centar
nove frakcije.' Pokazalo se da to nije tocno, ne zbog toga sto ona
nije centar nove frakcijc (skola je bila takav cetar, a to je i sada),
32
nego zbog toga Mo je to nepotpuno, sto u tome nije sva istina.

Subjektivno - neki ljudi su pravili od skole takav centar, objek
tivno - ona je to bila, a osim toga ona je iz pravoga radnickog
zivota uzela prave radnicke prednjake. Ispalo je talro da se, osim
protivurjecnosti izmedu stare i nove frakcije, na Kapriju stvorila
i protivurjecnost izmedu jednog dijela socijaldemokratske inteli
genoije i cistih radnika Rusa, koji ce izvesti socijaldemokraciju
na pravi put ma po koju cijenu i ma sto se desilo, izvest ce je
usprkos ·svim spletkama u emigraciji, svadama, wslucajevima« itd.
itd. Zalog za to su Jjudi kao Mihail. A pokazalo se i !lo je u skoli
nastala protivurjecnost ·izmedu elemenata kaprijske ·socijaldemo
kratske inteligencije.
Iz Mihailovili rijeci vidim, dragi A. M., da Yam je sada vrlo
tesko. Dogodilo se da ste radnicki pokret i ·socijaldemokraciju od
mah upoznali s one strane, u onim manifestacijama, u onim obli
cima, koji su vec vise puta u historiji Rusije i Zapadne Evrope
dovodili intelektualne malodusnike do krajnjeg razocaranja u rad
nicki rpokret i u ·socijaldemokraciju. Uvjeren ·sam da se to s Varna
nece dogoditi, i poslije razgovora s Mihailom zelio bib vam cvrsllo
stegnuti ruku. Svojim umjetniokim darom vi ste radnickom po
kretu Rusije, i ne samo Rusije, pruzili tako ogromnu korist, i
tolilro koristi cete jos donijeti, da se nikako ne smijete prepustati
teskim raspolozenjima, izazvanim epizodama borbe u emigraciji.
Ima situacija kada zivot radnickog rpokreta neminovno donosi tu
borbu u emigraciji, i rascjepe, i raspre, !i svadu izmedu kruzoka
- i to ne samo zato sto bi radnioki pokret bio po svojoj sustini
slab iii socijaldemokracija pogresna, nego sto su suvise razliciti
i raznorodni elementi od kojih radnicka klasa mora iskovati svoju
partiju. Iskovat ce je ona u svalrom ·slucaju, iskovat ce odlicnu
revolucionarnu socijaldemokraciju u Rusiji, iskovat ce je prije nego
silo se to ponekad cini kad se gleda iz prokletoga emigrant&kog
polozaja, prije nego sto izgleda kad se procjenjuje po nekim vanj
skim manifestacijama i pojedinim epizodama. Takvi ljudi kao Mi
hail zalog su za to.
33
Cvrsto stezem ruku i Varna i Mariji Fjodorovnoj, jer se sada

nadam da cemo se ponovo sresti, i to ne kao neprijatelji.
Val Lenjin
WI. Oullanoff
4. Rue Marie Rose 4,
Paris, XIV.
IZ PISMA A. M. GORKOG
V. I. LENJINU'
...Znate sta, dragi covjece. Dodite ovarno, na vrijeme, dok
se skola ne zavdi, i porazgovarajte s radnicima. Malo ih je, dabo
me, ali zasluzuju Vas dolazak.
Greska je - odbacivati ih, i vise nego greska.
Mec!u njima ima veoma ozbiljnih ljudi i svakako normalnijih
nego sto je Mihail itd. I razumni su to ljudi.
Jos jednom - ne drzite ih. Srdite se izmec!u sebe - to Varn
je na milu volju, a njih ne dirajte ...
Napisano posffJ• 16. novendm&

,.... ,ad.
Upa4ao s otol:G Kaprl (ltallfa}
II Po.rii.
ObjavlJuje ss pn,I put.
34
Dragi A. M.! 0 dolasku - to vam je uzalud! Cemu bih se sva

ciao •s Maksimovim, Lunacarskim itd.? I sami pi!ete: svaciajte se
meciu sobom a ,pozivate nas da se svaciamo i pred svijetom. Ni
kakav uzor. A niste u pravu ni sto se tice odbijanja radnika. Mro
prihvatate nas poziv i dociu k nama, popricat cemo, poratovati oko
pogleda jednog lista1 , koji neki frakcionasi na,padaju (to sam odav·
no cuo od Ljadova i drugih) da je ufasno dosadan, ipolupismen,
da nikome nije potreban, da ne vjeruje u proleterijat i socijalizam.
Sto se novog rascjepa tice, kod Vas to spada nekailro nejasno.
S jedne strane, i mi i oni smo nihillisti (i »slavenski anarhisti« -
e, dragi moj, pa ne-slavenski evropejci su se u vrijeme kao Mo je
ovo nase svaciali i tuk1i sto puta gadnije!), a s druge strane, taj
rascjep nece biti manje dubok od rascjepa izmeciu boljsevrka i
menjsevika. Ako je stvar u »'llihilizmu« •svacialica«, u nepismenosti
itd. ponekog tko ne vjeruje u ono sto ·pise itd. - onda, znaci, ras
cjep nije dubok, pa cak i nije rascjep. Ako je rascjep dublji nego
izmeciu boljsevika i menjsevika, stvar, znaci, nije u nihilizmu i
nije u piscima koji ne vjeruju u ono sto pisu. Nejasno ispada, bo
gami! U pogledu ,sadasnjeg rascjepa grijesite i pravo b.zete: »Lju
de shvacam, a njihove postupke ne shvacam.«
To sto se Varna i Maiksimovu cini kao neiskreno, nistavno itd.
u »Proleteru« - moze se objasniti ·sasvim drukcijim gledanjem na
citav sadasnji trenutak (i na ma�ksizam, naravno). Mi vec gotovo
dvije godine tapkamo u mjestu, prefvakavajuci pitanja koja se
Maksimovu jos uvijek cine »sporna«, a koja je zivot odavno rijesio.
I da smo nastavili »sporove« o njima, i sada bismo uzalud tapkali
u mjestu. A aiko se razidemo, jasno, otvoreno, odredeno Cemo po
kazati radnicima dva izlaza. Radnici socijaldemokrati napravit ce
lako i brzo i�bor, jer taktika cuvanja (u konzervama) revolucio
narnih rijeci iz 1905-1906. godine, umjesto primjene revolucionar
nog metoda na novu, drukciju si.tuaciju, na izmijenjenu epohu, koja
zahtijeva drukcije metode i drukcije organizacione forme - mrtva
je taktika. Ka revoluciji proletarijat ide i stici ce - ali ne onako
kao prije 1905. godine: onima koji »vjeruju« da se ide i da ce se
35
stici, ali ne shvacaju to »ne onalco«, naA stav se mora ciniti neis
kren, niAtavan, dosadan, zasnovan na nevjerici u proleterijat i so
cijalizam itd. itd. Raziilazenje koje proistice odatle, nesumnjivo je
dovoljno duboko da - bar u inostra:nstvu rascjep ucini nei2Jbjez.
nim. Ali, on se po dubini ni iz daleka ne priblitava rascjepu izmedu
boljsevika i menjsevika, ako je rijec o dubini rascjepa u Partiji,
u socijaldemokraciji, medu marksistima.
Vi se iscudavate sto ja ne vidim histericnost, nedisciplinira
nost (to vi ne biste trebal,i govoriti, a Mihail ne bi trebao cuti) i
ostale Mihailove lose osobine. Pa ja ·Sam imao prilike da ga provje
rim na sitnici: mislio sam da do razgovora izmedu Vas i mene
nece moci doci, da nema zasto da Varn pisem. Pod utiskom razgo
vora s Miliailom napisao sarn Varn pismo odmah, u naglosti poslao
sam ga, a da ga nisarn ponovo ni procitao, niti odk>zio do sutra. A
sutradan pomislih: glupo sam postupio, povjerovao Mihailu. A is
palo je, ma koliko se Mihail zanio, da je utoliko bio u pravu sto
je ipak doslo do razgovora izmedu Vas i mene, naravno, ne baA
glatko, ali i bez potpunog unistavanja »Proletera•, ali sta ·se .tu
m<>Ze!
I. Lenjin
- Dopuna uz »pravo«: ogradujem se. 'I'ko ne shvaca postupke,

ne moze shvatiti ni ljude osim ... izvana. Tj. maze shvatiti psiho
logiju ovog iii onog ucesnika u borbi, ali ne i smisao borbe, ne
i njeno partij,sko i politioko znacenje.
36
N. E. VILONOVU
27. III 1910 .
. . . S Gorkim nisarn u prepisci. Cuje se da ,se razocarao u Bog
danovu i shvatio neiskrenost njegovog ponasanja. !mate Ii vijesti
s Kaprija? ...
Up11,1tmo it Parit.a. u Davos (Svi

carska).
Prvi put objavlje1ro 1930. god. u
l!�blikaciji 'Lenimlci.i sboritlk',
XIII.
Al. Maks-cu
11. IV 1910.
Dragi A. M.! Tek danas sarn uspio dobiti Vase i M. F. pismo
koje ste poslali preko M. S. Botkine. Da ne zaboravim: moiete mi
pisati i na moju osobnu adresu (Oulianoff. 4. Rue Marie Rose 4. Pa
ris XIV) i na adresu Partije - u tom slucaju sigurnije je u dvije
koverte, a na unutrasnjoj: licno za Lenjina (110. Avenue d'Orleans,
Mr. Kotliarenko, Paris, XIV).
Postarat cu se da Varn posaljem publikacije koje traz:ite.
Da Ii sarn Vas grdio i gdje? Vjerojatno u prilogu CO »Disku
sionom listicu« br. 1. �izlazi uz C0)1• Saljem Varn ga. Ako oni koji
su Vas infurmirali nisu mislili na to, drugog sada ne mogu da se
sjetim. Za to vrijeme nista vise nisarn pisao.
Sto se tice ujedinjavanja - cinjenica iii sala? - pitate Vi. 0
tome moram pricati izdaJeka, jer u .toj cinjenici ima ponecega i
»saljivog« (uglavnom, sitnice) i ozbiljnog.
Partijsko ujedinjenje nalagali su i nalazu ozbiljni i duboki
cinioci: neophodna potreba da se socijaldemokracija ocisti od li
kvidatorstva i odzovizma, u idejnoj oblasti; strahovito teiak po-
37
lozaj Partije i cjelokupnog socijaldemoktratskog rada i sazrijeva

nje novog tipa socijaldemokrata radnika, na podrucju prakse.
Na plenumu CK• (>dugackom plenumu• - tri tjedna mucenja,
iskidali smo sve zivce, do sto davola!), uz ove ozbiljne i duboke
cinioce kojih ni izdaleka nisu svi ·svjesni, dosli su simi, sitnicarski,
doslo je raspolozenje »pomirljivosti uopce« (bez jasne predodzbe
prema kome i cemu, kako), dosla je mrznja prema boljieviokom
centru zbog njegove nepostedne idejne borbe, dosle su svade i
ielje za skandalom kod menjsevika - i tako se rodilo dijete s
Cirevima.
I sad se, eto, mucimo. Iii, u najboljem slucaju, da otvorimo
cireve, iscijedimo gnoj i izlijecimo i odnjegujemo dijete. Iii, u
najgorem slucaju, dijete ce umrijeti. Tada cemo neko vrijeme zi
vjeti bez djece (to jest, ponovo cemo uspostaviti boljievioku fra:k
ciju), a potom cemo roditi zdraviju bebu.
Kod menjsevika na ozbiljno ujedinjenje idu (ne sasvim svjes
no, sporo, s kolebanjem, ali idu i, ito je glavno, ne mogu da ne
idu) plehanovci, idu partijci, idu radnici. A golosovci vrdaju, pet
ljaju, pakoste. Kod njih se formira jak Jegalni oportunisticki centar
u Rusiji (Potresov i komp. u knjizevnosti: vid. casopis »Nasa zo
ra«•, br. 2, sto je podlac taj Potresov! - i Mihail, Roman, Jurij
plus 16 autora »Otvorenog pisma« u 19/20. broju »Glasa«•, u prak
ticnom, organizacionom radu).
Plenum CK htio je objediniti sve. Sada golosovci otpadaju.
Ovaj cir t re b a ukloniti. To se ne moze uraditi bez raspre, skan
dala, iznuravanja, prljavstine i »taloga«.
Mi smo bas sada usred te raspre. Iii ce ruski CK potkresati
golosovce udaljivii ih iz vaznih ustanova (kao sto su centraJni or
gan i sl.), iii cemo morati uspostaviti frakciju.
U 11. broju »Dnevnika•' Plehanov je dao takvu ocjenu ple
numu koja je jasno pokazala da kod njega s a d a iskrena i oz
biljna zelja da se bori protiv oportunizma preovladuje nad sitnom
i sitnicarskom ieljom da iskoristi oportuniste-golosovce protiv
boljievika. Tu se takoder izvodi slozena petljavina, ali legalizirati
likvidatorski centar menjsevika koji se fonnirao u Rusiji neizbjet
no vodi udaljavanju ozbiljnih socijaldemokrata od sebe.
38
Sada o »v,perjodovcima«•. Meni se jedno vrijeme c.inilo da i

unutar ove grupe postoje dvije struje: jedna ka Partiji, marksiz.
mu, odricainju od mahizma i odzovizma - i obratna. Prvoj struji
partijsko ujedinjavanje otvorilo bi put za povoljan, dosta pogodan
partijski naoin ispravljanja ocigledne besmislice odzovizma i sl.
Ali, cini se da kod njih nadjacava druga struja. Aleksinski (pravi
zutokljunac u politici, ali ozlojecieni zutokljunac koji cini glupost
za gluposcu, skandalo:ano je istupio ,iz redakcije organa •Diskusioni
listic« i iz partijske skolske komisije. Mora da ce oni ipak orga
nizirati svoju &lu, opet frakcijasku, opet po strani. Ako bude
tako - opet cemo ratovati, otet cemo im radnike.
Prema tome, proizlazi da u ujedinjenju sada preovlaciuje ono
»saljivo«, ono i�bija u prvi plan, daje povoda za podsmijeh, za iro·
niju i sl. Govori se da je eser Cemov cak napisao vodvilj povodom
ujedinjenja socijaldemokrata pod naslovom »Bura u casi vodec
i da ce taj vodvilj ovih dana ·prikazivati jedna od (ieljnih senzacija)
grupa emigrantske kolonije.
Mucno je biti u sredi§tu tih »sala«, te ra,spre i ·skanda,Ja, intriga

i »taloga«; a prosmatrati sve to takocier je mucno. Ali covjek ne smi
je podleci raspolozenju. Sada je em;gracija soo puta tefa nego prije
revolucije. Emigracija i raspra su nerazdvojne.
Aili raspra ce da otpadne; ona za 9/10 ostaje van zemlje; raspra
to je aksesoar. A razvitak Partije, razvitak socijaldemokratskog po
kreta napreduje i napreduje preko ·svih ciavolskih teskoca danasnje
situacije. Ciscenje Socijaldemokratske partije od njenih opasnih
»skretanja«, od Hkvidatorstva i odzovizma napreduje neprestano;
u okviru ujedinjenja ono je odmak/o znatno dalje ·nego prije. S
odzovizmom smo idejno rascistili, u sustini, jos prije plenuma. Li
kvidatorstro tada nlsmo dokrajcili, menjsevici su uspjeli na vrijeme
sakriti zmiju, a sada su je iznijeli na vidjelo, sada je svi vide, sada
Cemo je uniStavati i uniiti,ti!
To ciscenje nlkako nije samo »idejni« zadatak, nika:ko nije sa
mo »piskaranje«, kao sto misli tikvan (iii lupci) Potresov Iroji sada
brani mahiste isto tako kao sto su menjsevici na plenumu branili
»vperjodovce«. Ne, ovo CiSCenje je neraskidivo vezano sa sa.mom
masom radnickog pokreta koji uci ikako treba organizirati socijal-
39
demokratski rad u dandnje tesko vrijeme, i upravo putem odrica

nja, putem odbacivanja likvidatorstva i odzovizma izlazi na pravi
put. Samo kl111Paralo Trocki uobraiava da se to odbacivanje moze
zaobici, da je ono suvisno, da se to ne tice radnika, da probleme
likvidatorstva i odzovizma 11e postavlja zivot, vec stampa zlobnih
polemicara.
Mogu da zamislim kako je tesko pratiti taj mucni rast novoga
socijaldemokratskog pokreta onima koji nisu vidjeli niti dozivjeli
mucain rast potkraj 80-ih i pocetkom 90-ih godina. Tada su se takvi
socijaldemokrati brojali desetinama, ako ne i jedinicama. Sada ih
je na stotine i hiljade. Otuda kriza i •krize. Socijaldemokracija u
cje/ini ih savladuje otvoreno, i posteno ce ih savladati.
Cvrsto Varn stezem mk.u.
Vas Lenjin
V. I. LENJIN - M. A. ULJANOVOJ
Stanica Mlhnevo• Rjazansko-Uralska zelj. pruga

Lijecniku Dmitri ju Iljifu UlJanovu•. Russia". Mosca
I. VIII 1910.1
Draga mamice! Saljem Iii veliki pozdrav dz N111PUlja. Doputovao
sam ovamo, jeftino i prijatno, brodom iz Marselja. Putovao sam kao
po Volgi. Krecem odavde, ne ,na dugo, na Kapri.
Cvrsto, cvrsto te grlim. Pozdrav svima.
Tvoj v. u.
r:::nrt.: e�ir.'j:!:11:!: '.-PC. :

1
rodniffl',
.ii"T"zvomiku V. I, Lcnjin potcrtao
40
14. VIII 1910.

Zurim izvijestiti da sam najzad dobio odgovor povodom refe
rata Tria 1 • Sekretar redakcije2 pi§e da je »Referat Tria izglasan,
preveden i gotovo slozen - ici ce kao prilog« (tj. kao prilog uz opci
partijski referat). Prema tome, sve je ispalo dobro.
Kod mene nema novosti. 23. VIII putujem u Kopenhagen•. Kal<
ve su vase novosti? Kako ste vec pisali, ovaj Kongres okupio je
mnogo svijeta i »dom je pun gostiju« ?'
Cvrsto vam stezem ruku. Nada takoder. Pozdrav A. M. i svim
kaprijevcima.
Vas V. U.
PM rut ab/twljeno 11 &uopi.su
'Teatr. 1958. br. 4. nr. 124,
14. XI 1910.
Dragi A. M.! Odavno od Vas i M. F. nema nikakvih vijesti. Tako
sam se zazelio vijesti s Kaprija. U oemu je stvar? Nemoguce je da
Vi gledate na koga je red da pile, kao sto nek.i ljudi vode ra�una
kojim se redom posjecuju.
Kod nas ovdje sve je po starom. MnoAtvo sitnih poslova i sva
kojakih neprijatnosti za borbu raznih »feuda« unutar Partije. Brrr!
•.. A na Kapriju je vjerovatno lijepo ...
Da bismo se odmorili od prepirki, latili smo se starog plana o
izdavanju 'Radnickih novina'•. S mukom smo prikupili 400 franaka.
Najzad je juce iziAao prvi broj. Saljem Varn ga zajedno s proglasom
i pretplatnim listom. Clanovi kaprijslro-napuljske kolonije koji sim
patiziraju taj poduhvat (i »zbliienje« boljAevika i Plehanova) pozi·
vaju se da ga svim snagama podrze. '&dnicke novine' su potrebne,
a s Trockim koji intrigira u korist likvidatora i odzovista-vperjodo-
41
vaca nitta se ne mofe uraditi. Plehanov i ja ·smo jos u Kopenhagenu

energicno protestirali protiv podlog clanka Trockog u listu 'Vor
wiirts'*. A kakvu je tek gadost objavio u casopisu 'Neue Zeit'** 0
historijskom smislu borbe medu socijaldemokratima!' A Lunacal'Ski
u belgijskom listu 'Le Peuple'*** - niste cita:li?
Pokrecemo mali legalni casopis radi borbe protiv casopisa 'Na
sa zora' i 'livot'• takoder uz Plehanovljevu suradnju. Nadamo se
da cemo uskoro izdati prvi broj•.
Tako je s nasim poslicima. Pomalo, polako, s teskocama, pa
ipak izlazimo iz razmirica na pravi put.
Sta ima novog kod Vas? Jeste Ii pisali Strojevu i kakav ste
odgovor dobili? Napisali smo mu prvo pismo •za vezu«, on ga je
dobio i odgovorio da ne razumije tko pise. Napisali smo jos jednom.
Suti. Davolska nestasica ljudi, a starci su se rasturili.
U Piteru smo vec bili sasvim uredili izdavanje tjednog lista
zajedno s dumskom frakcijom (tamosnji menjsevici, srecom, ne na
ginju likvidatorima, nego Plehanovu), ali stvar se opet ukooila, davo
bi ga :mao zbog cega•.
Pisite kako fivite. Da Ii se lijepo radi? Hoce Ii biti nesto sa ca
sopisom o kojem smo ljetos razgovarali? Sto je sa »Znanjem«?
U pravu sam sto se ljutim na M. F. Obecala je da ce pisati. Nista.
Obecala je da ce se raspitati sta ima u pariskoj biblioteci iz histori
je ruske revolucije. Nista. Nije lijepo.
Stefem Varn ruku.
Vas Lenjin
Referat Trija ipak ce, vjerojatno, biti stampan. Tako je odlucila

redakcija CO. Sto je prepirki u toj redakciji, prosto nepodnoslji
vo ...
.: : �� =:
Poslano fr: hrl1J, ... otat Kaprl
lltaJi/a).
r,t.,,Jj/' ,:1.,,-;,,::;,., "xflt
• ·N- (prim. prev.) .
prev.).
42
22. XI 1910.
Dragi A. M.! Pisao sam Varn prije nekoliko d811la, kad sam pos
lao 'Radnil:ke novine', i pitao sto je bilo sa casopisom o kojem smo
razgovarali ljetos i o kojem ste obecal.i da cete mi javiti.
Danas citam u 'Govoru'1 oglas o 'Savremeniku'• koji ce izla
ziti »uz najtjefoje i iskljul:ivo (bas tako stoji! nepismeno ali uto
liko pretencioznije i znacajnije) ucesce Amfiteatrova« i uz Vasu
stalnu suradnju.
Sto je to? Kako ,to? »Veliki mjesecni« casopis, ·s rubrikama za
»politiku, nauk.u, historiju, dru.stveni Zivot« - to je sasvim, sasvim
nesto drugo nego sto su zbornici koji teie okupiti najbolje snage
umjetnicke knjizevnosti. Takav caisopis ill treba da ima odreden,
o,:biljan, dosljedan pravac, iii ce se neizbjezno brukati i brukati
svoje ucesnike. Ima svoj pravac 'Glasnik Evrope'' - slab, bledu
njav, bez duha, ali pravac koji sluii odredenim elementima, izvjes
nim slojevima burzoazije, koji okuplja odredene krugove profe
sorske, cinovnicke i takozvane inteligencije wpristojnih« (toonije,
koji t.ele biti pristojni) liberala. Casopis 'Ru.ska misao' ima pravac
- gadan, ali pravac koji vrlo dobro sluii kontrarevolucionarnoj
liberalnoj burzoaziji. Ima svoj pravac 'Rusko bogatstvo' narod
njacki, narodnjaokokadetski, a1i pravac koji decenijarna odriava
svoju liniju u ,sluzbi izvjesnih slojeva stanovniitva. Ima pravac i
casopis 'Savremeni svijet' - cesto menjsevioko-kadetski (sada sa
skretanjem na stranu partijskog menjsevizma), a,li je pravac. Ca
sopis bez orijentacije je besmislena, apsurdna, skandalozna stvar.
A kakav bi to pravac mogao i biti uz »iskljucivo uoe&ee« Amfitea
trova? Jer G. A. Lopatin' nije kadar odrediti pravac, a ako su
tocni glasovi (kazu da su oni prodrli i u novine) o ucescu Kaco
rovskog'\ onda je to »pravac«, ali pravac tupoG!avih esera.
Kad smo ljetos razgovarali i kad sam Varn rekao da sarn vec
bio napisao ogorceno pismo o 'Ispovijesti', a:li nisam Varn ga po
slao zbog rascjepa s mahistima, koji je tada poceo, Vi ste odgovo
rili: »Steta sto niste poslali.« Zatim, ste mi predbacili sto nisam
dosao u Kaprijsku !kolu i rekli ste mi da bi otpadanje mahista-odzo-
43
vista, pri drugom toku stvari, moglo da Vas staje manje nerava,
manje gubljena snage. Sjecajuci •se tih razgovora sad se rjesih da
Varn pHem bez odlaganja, ne cekajuci nikakve provjere, pod svje
fun utiskom novosti.
Smatram da je polillii.cki i elronomski veliki casopis uz iskljucivo
ucesce Amfitea1rova stvar mnogo puta gora nego posebna frakcija
mahista-odzovi,sta. Lose u toj fra:kciji bilo je i jeste to sto se idejna
struja udaljavala i udailjava od marksizma, od socijaldemokracije,
ne dovodeci ·stvar do raskida s marksizmom, nego samo petljajuci.
Casopis A. V. Amfiteatrova (lijepo je ucinila njegova »Crvena
zastava«• sto je na vnijeme preminula) jeste politicki cin, politi6kii.
poduhvat u kojem se cak i ne misli da je za politiku malo opceg
•ljevicarstva«, da se poslije 1905. godine ne smije, ne moze, da je
nezamislivo ozbiljno govoriti o politici, a da se ne rascisti odnos
prema marksizmu socijaldemokraciji. Dak,le, ispada gadno. Tu-
Zan sam.
Vas Lenjin
M. F. - moj salut e1 fratemite.•
* Bn.uJd pozdraY.
A. M. GORKI - A. V. AMFITEATROVU
Dragi Aleksandre Valentinovicu!

u oglasu O .savremeniku« receno je: »fadaje ·se uz �·p�srednu
i izuzetnu saradnju A. Amfiteatrova« - sto tdko da Je p1�eno,
a dalje masnim slo'"ima: 'Uz stalnu saradnju Maksima Gorkog.
To nije ni za sto.
. . .
Ja Vas jako molim, recite da obavezno 1zbace m�sna slova 1
.
»sLalnu saradnju«, to je neophodno! Molim da se moJe 1�� odstam
pa u redu s ;menima svih drugih ,saradnika. Ja to zahtiJevam.
44
Nikad nisam potpisivao svoje stvari imenom Ma:ksim, nego

uvijek M. Gorki. Ozbiljno bi moglo biti da to »M« prikriva Mar
doheja, Mafusaila iii Mrakobesa•*.
Oprostite, ali ja Vas mnogo molim da se ispuni moja zelja.
Mnogo!
A. Pjeskov
* Mral:njak (prim. prev.).
A.V.AMFITEATROVU
Dragi moj Aleksandre Valentinovicu!
U »Govoru« od 1/ 14 decembra ponovo se pojavio <maj pogrebni
oglas i - ponovo protestiram protlv masnog sloga i »stalne sa
radnje«
. . . Jako mi ·smeta taj posmrtni oglu!
45
3. I 1911.
Dragi A. M.! Odavno namjeravam odgovoriti na Va§e pismo,
.
ali me ometalo zaostravanje ovdasnjih razmirica* (nek idu do sto
hiljada davola!).
A ielio bih da procaskamo.
Prije svega, da ne bih zaboravio: Trija je uhapsen zajedno sa
Zordanijom i Ramisvilijem. To javljaju kao sigurno. Steta, dobar
je covjek. Revolucionar.
0 »Savremeniku«. Citam danas u •Govoru« sadrzaj 1. sveske
i psujem Ii psujem. Vodovozov o Muromcevu ... Kolosov o Mihaj
lovskom, Lopatin •Nisu nasi« ;1d. Pa kako da ne psujem? A jos i
Vi kao da se podrugujete: »realizam, demokracija, aktivnost«.
Mislite Ii da su to prave rijeci? To su rutne rijeci kojima ope
riraju burioaski prepredenjaci u cijelom svijetu, od kadeta i esera
kod nas, do Brijana ili Milerana ovdje, Lojda Dzordza u Engleskoj
itd. I rijeci su ruzne, izvjestacene, i sadrzina, cini se, bit ce eserov
sko-kadetska. Ne valja.
U vezi s Tolstojem, potpuno dijelim Vase misljenje da ce lice
mjeri i lupeti praviti od njega sveca. I Plehanov je bijesan zbog lazi.
i ulagivanja Tolstoju, u tome smo se slozili. On ce za to izgrditi
»Nasu zoru• u CO (naredni broj)1, a ja u »Misli«. (Danas primljen
1. broj. Cestitajte - nas casopis u Moskvi, marksisticki. Koliko Ii
je radosti danas bilo kod nas!) U prvom broju »Zvijezde«• (izisao
je u Petrogradu 16. decembra) takoder je objavljen dobar Plehanov
ljev clanak s neukusnom napomenom, za koju smo vec izgrdili
red a kc i ju.• Napisale su je, vjerojatno, one budale Jordanski i
Bonfl Pa zar •Savremenik« moze da se bori protiv »legende o Tols
toju i njegove religije«. Zar Vodovozov i Lopatin? To lici na salu.
Sto su pcx:eli da tulru studente, to je, po mome misljenju, utje�
no, a Tolstoju ni »pasivizam•, ni anarhizam, ni narodnjastvo, reli
giju - ne treba oprastati.
• Nevaljalac Trocld okuplja prodv naa IOIDl:ovce i vperjodovol, Ratl

46
U pogledu donkihotstva u medunarodnoj politici socijaldemo

kracije, cini mi se, niste u pravu. To revizionisti odavno tvrde da je
kolonijalna politika navodno progresivna, da §iri kapitalizam, i zbog
toga nema razloga da se »optuzuje zbog pohlepe i svireposti•, jer
»bez tih osobina« kapital je kao »bez ruku«.
Bilo bi donkihotstvo i jadikovanje kad bi socijaldemokrati go
vorili radnicima da igdje moze biti spasa mimo razvoja ·kapitalizma,
ne preko razvitlca kapitalizma. Ali mi to ne kazemo. Mi kazemo: ka
pital zdere vas, prozderat ce Perzijance, prozderat ce sve i zderat
ce dok ga ne oborite. To je istina. l ne zaboravljamo dodati: nema
druge garancije za pobjedu nad kapitalizmom osim u njegovu rastu.
Marksisti se ne zalazu ni za jednu reakcionarnu mjeru kao !to
su zabrana trustova, ogranicenje trgovine i sl. Ali svak zna svoje:
Homjakovi i komp. neka grade zeljeznice kroz Perziju, neka §alju
Ljanove•, a duznost je marksista da to razoblicavaju pred radnici
ma. Zdere Ii i zderat ce, gusi Ii i ugu§it ce, a vi se oduprite.
Odupiranje kolonijalnoj politici i medunarodnoj pljacki putem
organiziranja proletarijata, putem odbrane slobode za ,proletersku
borbu, ne zadrzava razvitak kapitalizma, vec ga ubrzava prisiljava
juci ga da primjenjuje kultunrije i tehnicki savrienije metode kapi
talizma. Postoji kapitalizam i kapitalizam. Postoji kapitalizam cmo
stotinasko-oktobristicki i narodnjacki (»realisticki, aktivno§cu ispu
njen, demokratski«). Ukoliko vi§e budemo ·pred radnicima razobli
cavali kapitalizam zbog »pohlepe i svireposti«, utoliko ce se teze
odriati kapitalizam prve vrste i utoliko je neminovniji njegov pre
lazak u kapitalizam druge vrste. A to nam ide narwku, to ide naruku
proletarijatu.
Mislite da sam zapao u protivrjecnosti? U pocetku pisma sma
trao sam rijeci »reailizam, demokracija, aktivnost« ruznima, a sad
ih smatram dobrima. Nikakve ,protivrjecnosti tu nema: za ,proleta
rijat je ruzno, za burioaziju je dobro.
Nijemci imaju ugledan casopis oportunista »Socijalisticki mje
secnik« (»Sozialistische Monatshefte«). Gospoda kao §to su Sipal
i Bern§tajn vec odavno u njemu napadaju medunarodnu politiJru
revolucionarne socijaldemokracije galamom o tome da njihova po
litrka Mei na »jadikovanja saosjecajnih ljudi«. To je, prijatelju moj,
47
trik oportunistick.ih lupeza. Zamolite da Varn iz Napulja pohilju

taj casopis i prevedu njihove clanke, ako Vas zanima medunarod
na politika. Sigumo i kod Vas u Italiji ima takvih oportunista -
samo u Italiji nema marksista, eto zbog cega je ona mrska.
Medunarodni proletarijat potiskuje kapiotal dvojaiko: na taj na
cin sto ga iz oktobristickog pretvara u demokratski i tako §to ga,
goneci od sebe oktobristicki kapital, prenosi divljacima. A to pro
siruje bazu kapitala i pribli:fava njegovu smrt. U zapadnoj Evropi
gotovo i nema oktobristickog kapitala, gotovo sav kapital je demo
kratski.
Oktobristicki kapital je iz Eng]eske i Francuske presao u Rusiju
i Aziju. Ruska revolucija i revolucija u Aziji, to je borba za istiski
vanje oktobristickog kapitala i za njegovu zamjenu demokratskim.
A demokratski kapitaJ je posljedak. Dalje on nema kamo. Dalje mu
je smrt.
Kako Varn izgledaju 'Zvijezda' i 'Misao'? Po mom misljenju,
'Zvijezda' je siva. A druga je sva nasa i beskrajno me raduje. Sa
mo ce je brzo uguiiti.
Moula biste mogli plasirati u Znanju moju knjigu o agramom
pitanju? Razgovarajte s Pjatnickim. Nikako da nadem izdavaca.
Dode mi da vicem upomoc.
Ci1am Vas post skriptum: »ruke mi se lede i drhte« - i nego
dujem. Kako ,s u gadne kuce na Kapriju! Pa ,to je bezobrazluk! Cak
i kod nas je parno grijanje, sasvim je to,plo, a Varna se »ruke lede«.
Treba se buniti.
Val Lenjin
Iz Bolonje sam dobio poziv da dodem u tkolu (20 raclm!<a).

Odbio sam.• Necu da imam posla s vperjodovcima. Opet prevlacuno
radnike ovamo.
48
M.A. ULJANOVOJ
19. I 1911.
... Molim te, ne ialji mi novaca. Sada mi nije potreban. U
jednom od posljednjih pisama pisao 5am da nisam objavio ni
knjigu ni clanak. Ali u posljednjem pismu vec sam pisao da cla
nak, kazu, primaju. 0 knjizi "am pisao Gorkom i nadam se po
voljnom odgovoru!' Moj sadasnji polozaj nije gori. I ja te jako
molim, draga moja, nista mi ne salji i ne stedi od penzije ...
Kod nas su svi zdravi. Zivimo kao i prije. Jucer sam ovdje
driao referat o Tolstoju - mozda cu s tim referatom poci u obi
lazak po Svicarskoj?2 •••
Dragi A. M.! Kako je zdravlje? M. F. je pisala da ste se vratili

s kasljem i sl. Nadam 5e da ste se oporavili.
Kod nas je nesreca sa casopisom »Misao«. Iz 'Govor a' i drugih
listova zacijelo znate u cemu je stvar. Va:lja prebacivati rad u Piter
i poceti iznova. A mi nemamo pouzdanih legalnih ljudi.
Mozda biste nam Vi mogli pomoci ako simpatizirate •Misao«?
Iii bi nam motda Pjatnicki mogao pomoci? Stvar je u tome sto
za sada imamo novca samo za izdavanje takvog malog casopisa (uz
uvjet da svi radimo besplatno, a onima sa strane placamo 20 ru
balja po arku. Kao &to vidite, skromno!) Znaci, sad je potrebna
iskljucivo tehnicka pomoc: naci izdavaca koji bi, n e tr osec I
ni kopejk e sv og no vca, izdavao casopis (pri <!emu u toli
koj mjeri uvazavamo najstrotu legalnost da dajemo pravo izdava
cu, sekretaru redakcije i pravniku da nepustaju nista iole opasno:
49
cetiri broja objavili smo bez najmanje zamjerke suda. Peti broj
je zabranjen zbog Kauckog! 1 Ocigledno je da je to cjepidlacenje.
Kod Kauckog nema nista ilegadnog).
Zasto nam Pjatnicki iii net,ko drugi ne bi pomogao u takvoj
bezopasnoj stvari? Ako je nemoguce naci izdavaca, maze Ii se naci
sekretar - I e g a In a osoba kojoj cemo placati 50 rubalja mje
secno za poslove stamparije i administxacije. Potreban je posten i
vrijedan covjek - to je sve. Kod nas nema legadnih ljudi, osim
radnika (oni ne odgovaraju), u b<>me je nasa nevolja.
Drugo. Vee imamo isplacen prijevod najnovijih clanaka Kauc·
kog protiv Maslova•. Stvar je legalna. Korisna je, jer je Maslov
natrucao kojesta i oblagao ruske citaoce. Svega 3 do 5 stampanih
araka. Moze Ii se to izdati bez honorara (jer je nas prijevod vec
placen) po cijeni kostanja. Da li je za tako sto podesan Pjatnicki
(iii netko drugi), iii nije?
Treca stvar J.M. Nahamkis, upucen ovamo iz Pitera za vezu sa
socijaldemokratiskom frakcijom (to je Nevzorov, Steklov, autor
dobre lmjige o Cernisevskom)•, trazi posao i pita da Ii bi se moglo
izdati Pi r i j e v o 'Putovanje na Sjeverm pol'. Smatra da bi <to
dobro islo.
Kakve novosti imate u vezi s »planovima•? Pisite.
I radnicima iz nase skole odgovorite.• Dobri su to momci.
Jedan je pjesnik, siromah, staJno pise pjesme, a nema tko da ga
uputi, da mu ,pomogne, pouci i posavjetuje.
Steiem Vam ruku.
Vas Lenjin
Robert E. Peary:
»La decouverte du pole nord•. Paris - izvrsne ilustracije. Kli

sei se ovdje mogu jeftino nabaviti. Oko 15 stamg�h. araka po
40 hiljada znakova. (Sad ·sam bio kod Steklova koJl ID1 Je dao ave
pojedinosti.)
NaJM(IIIO ,o_t"'-# .,,,.,. 1'11.

Po.ilano tz Jwfm "" otolc ICapri
l!::/'I;';., ob/a>l/fflD lffl. • ,...

bHlull:fJI 'l.ahutU •llontlk', 1.
50
27. V 1911.
Dragi A. M.!
Ovih dana primio sarn pismo od Poletajeva.1 On, izmedu osta·
Jog, pise: »Dobili smo pismo od Gorkog. On predlaie N. I. da do
putuje u inostranstvo radi izrade plana ujedinjavanja oko nekog
organa i dodaje da je o tome razgovarao s Varna i s menjsevikom
M« (koliko razwnijem, " Martovim).
Poletajev dodaje da N. I. nije najpodesniji za taj plan i da bi
trebalo - ako se vec pwtuje - da putuje jos neko. Pokrovski,
veli, tesko da bi posao.
Kad sam to procitao u pismu Poletajeva, uplasio sam se, bo
gami sam se uplasio.
Nema nikakvog izgleda za nase ujedinjavanje s menjsevicima
slionim Martovu, kao sto sam Varn ovdje i govorio. Ako pokusamo
da organiziramo •kongres« radi takvog bezizglednog plana, ispast
ce samo bruka (ja cak ne bih ni posao na savjetovanje s Martovim).
Sudeci po pismu Poletajeva, predvida se ucesce dumske frakci
je; da Ii je to potrebno? �ko je rijec o casopisu, onda dumska
fraikcija tu nema nikakva posla. �ko je rijec o novinama, treba
imati na umu da smo oko 'Zvijezde' imali i imamo pr i I it n o
nesuglasica: oni nemaju linije, boje se da idu s narna, boje se da
idu s Jikvidatorima, ustezu se, upinju, kolebaju.
Pored toga, ako se misli na ujedinjavanje p)ehanovaca, nas
i dumske frakcije, prijeti opasnost da Plehanov dobije prevagu,
jer u dumskoj frakciji preovladuju menjsevici. Je Ii pozeljno i
razumno davati prevagu Plehanovu?
Veoma se bojim da Jordanski nije pogodan za taikve planove
(jer ima 'svoj' caisopis te ce i,!i kociti iii privlaciti u »svoj« casopis
zadrzavajuci i njegov poluliberalni. karakter).
Da bi se izbjegla razocaranja i bezizlazne svade, valja biti ve
oma oprezan u pogledu »ujedinjavanja«. Bogami, sad nije potreb
no ujedinjavanje, nego razgranicavanje! Ako se nade izdavac za
casopis iii novine, ugovor s njime treba da skl.opite Vi osobno (iii
51
da se od njega, ako je moguce, uzme novae bez ugovora), a ako

se organizira •kongres« bit ce zbrke. Vjerujte, bit ce zbrke.
Pi!em Vam zbog toga sto bih najmanje zelio dozvoliti da Vi gu
bite vrijeme, nerve i sl. na tu zbrku. Iz gorkog iskustva 1908-1911.
z n am da je sad a .ujedinjavanje« nemoguc.no. Na primjer, u
ndem casopisu »Misao« Plebanov se viAe puta kapricirao: na pri
mjer, nezadovoljan je mojim clankom o Atrajkovima i o Potreso
vu,2 kaie da sam, navodno, njega grdio. To smo nekako uredili i
za sada s Plehanovim se mote i mora raditi, ali formalna ujedinja
vanja i kongresi su prijevremeni i mogu sve pokvariti.
Ne zurite s kongresom!
Kod nas se pouzdano prica da postoji Stolipinov raspis o za
brani svih socijaldemokratskili organa. To lici na istinu. Uoci iz
bora za IV dumu vjerojatno ce pritegnuti deset puta vi!e.
U najblizoj buducnosti legalne ce se moguc.nosti smanjiti. Va
lja prionuti ilegalnom radu.
M. F. je pisala da ste napokon napustili ,Znanje«. Znaci, to
je potpuni raskid s Pjatnickim - i moje prethodno pismo je za
kasnilo?
Stdem Vam ruku.
Viii Lenjin
P. S. ,Suvremeni zivot« 3 u Bakuu su zaplijenili i ugu!ili!
52
15. IX 1911.
Dragi A. M.! Pisao sam Varn posljednji put valjda prije dva
mjeseca, kad je pocela skola (koja je sada vec zavriila radom i
slusaoci su ot,putovali). Odgovor nisam dobio, pa sam pomislio da
se nisu otegli »pregovori« iH se, moZda, neito iz osnova promije-.
nilo1 • Ovih dana ovdje je bio Lescenko', pricao je o Kapriju i ja
sam se veoma obradovao kad sam saznao da se sve to desilo zbog
odlaganja sas<tanka koji ste planirali, do »p051ije sajma«•. Kako
prica Lescenko, planovi na Kapriju ostaili su isti: i veli:ki casopis,
i reprezentativne novine i, cini mi se, jeftine novine po kopejku.
Da, da, sada bi to bilo potaman. Llkvidatori kupuju (ta'ko se
prica u Piteru odakle smo danas primili pismo) •Kijevsku kopej
ku« i prenose je u �iter. Bilo bi veoma vazno da im se odupremo.
Zasad smo uspjeli dobiti posljednje pare za obnovu 'Zvijezde'.•
Racunamo mnogo na Vasu pomoc: posaljite clanak. Podrika je na
rocito vazna u pocetku, jer nece biti la:ko pokrenuti list koji je
prestao i:alaziti.
Jeste Ii primili ,i procitali brosuru Kamenjeva? Gajim nadu
da ce razbiti neka predubjedenja koja, cini mi se, imate protiv nje
nog autora.
Kod nas je u partijskim poslovima velika zbrka, ali blizi se
rasplet. PJehanov vrda, ·kod njega je to uvijek pred raspletom, kao
neka bolest. Martov je poslao Kauckom I K. Cetkin prijevod (ot
kucan na ma!ini) svoje brosure i time nam je mnogo pomogao;
i Kaucki i K. Cetlmn zestoloo su napali brosuru: prvi je nazvao
»odvratnom«, a drugu »prljavom«.
Daikle, zelim sve najbolje. Pisite za 'Zvijezdu'.
Ako Vas ne mrzi, nasvrljajte dvije-tri rijeci. Srdacan pozdrav
Mariji Fjodorovnoj.
Vas Lenjin
53
Dragi A. M.!
Uslr.oro cemo Varn poslati odluke Konferencije1 • Najzad smo
uspjeli da usprkos likvidatorslrom olosu - preporodimo Partiju i
njen Centralni komitet. Nadam se da cete se •tome radovati zajed
no s nama.
Da Ii biste napisali prvomajski proglas? Iii brosuricu u prvo
majskom duhu? Kratku, »duseokrepljujucu«, a? Podsjetite se mi
nuJih dana - sjecate Ii se 1905. godine - i javite mi se sa dvije-tri
rijeci ako dobijete zelju da napisete. U Rusiji postoje 2-3 ilegalne
stamparije, i CK ce, vjerojatno, prestampati u nekoliko desetina
hiljada. Dobro bi bHo da imamo revolucionarnu proklamaciju kao
sto su »BaJke« u »Zvijezdi«2 • Veoma, veoma se radujem sto Vi
pomazete 'Zvijezdu'. S njom imamo davolskih nevolja - i unutras
njih i vanjskih. I f.in.a:ncijske teskoce su bezgranicne - pa ipak
zasad nekako guramo.
Stezem Vam ruku.
Lenjin
P. S. A »Savremenik« se ipak dosjetio da umre!
To je lijepo od njega.
54
Dragi A. M.!
Veoma se radujem VaAem pristanku da pokusate napisati prvo
majski letak.
Prilazem ,odluke Konferencije.
Vidio sam »Zivo djelo«. 1 Odvratna likvidatorska podvala •po
tuljenim uvijanjima«. Liberalna propaganda; zadovoljni su sto po
licija sprecava da se otvoreno postavlja problem partije.
'Zvijezda' ce ponovo izlaziti iii kao tjedni list ill kao dnevnik
za kopejku. Veoma mnogo ste pomogli »Zvijezdi« svojim divnim
»Bajkama«, i to me neobicno radovalo, tako da je radost - ako
govorimo otvoreno - nadmaAivala zalost zbog VaAeg »romana« s
Cernovima i Amfiteatrovima ... Br! Kajem se, ali mi je drago sto
njihova stvar »propada«.
A sto Vi nemate sredstava za zivot i nemate gdje da objavlju
jete, to ne valja. Eh, odavno bi trebalo da najuri,te pijavicu Pjat
nickog i postavite u »Znanju« obicnog postenog upravnika (mozda
je sada vec kasno, ne znam)! ! ! Kad bi i ako bi ... Bio bi to zlatan
rudnik ...
»Irkutsku rijec«• Roskova dobijam vrlo rijetko. Postao je co
vjek likvidator. A Cuzak je prava budala, uz ·to jos i pretenciozna.•
VaA Lenjin
M. F-noj hvala za pismo u Moskvu i hiljadu pozdrava!
Na.plsano febru11:ra-marta 1912.

Pastano iz Parlm na otolc Kapri
(/talijaJ.
Prvi put objavl/mo 19Z1, sc,din,: "
listu 'Bakbuld1 raboiHJ', IJr. 17,
55
A. M. GORKI - V. I. LENJINU
Dragi moj Vladimire lljicu, ni meni samom moji romani nisu

slatki, ali Vi grije!ite kad misJ.ite da oni »propadaju• - »oni« mno
go cine.
»Savremenik« nije propao, izisla je prva biljeznica s clancima
Ciperovica, Pavlovica, Delevslrog1 , dosta je interesantna. Ove godine
casopis se vec stampa u 6 hiljada ,primjeraka. Vjerojatno ce gauze
ti u ruke »bezzaglavci«', ali kako nemaju snaga vjerojatno ce s
njima u casopisu biti socija:ldemokrati iz »Nase Zore«.
lnteres za casopise jako je porastao: ove godine sw se stampa
ju u vecem broju - »R[usko] [bogatstvo]«, »S[avremeni] [svi
jet]«, »Rus[ka] m[isao]•, »Novi :i:ivot«• - za dvije, za tri. hiljade
primjeraka.
Cini mi se da sam Varn vec govorio da je Cernov htio izdavati
casopis' u Moskvi, veliki mjesecnik, cini se da ce iza6i vjerojatno
u aprilu. U Piteru pak casopis organizira Ivanov-Razumnik5; govori
se da moskvici i piterci treba da se ujedine. A ako se oni spoje u
Moskvi ce ipak izlaziti casopis zamisljen kao protute:i:a »Ruskoj
misli«, k.oja sve odredenije postaje reakcionarna.
Jeste Ii vidjeli dva toma »VeJ.ike Rusije«• koju su izdali »rusko
mislioci•? To je medenjakl S misomorom ispecen!
Ali sve je to korisno jer je dobro dovesti ljude u poziciju pred
odredenu historijom; all postoji i citav niz pojava jako stetnih po
nasu stvar - imam u vidu takozvane »demokratske« casopise: »Zi
va rijet«7, »Nanxlna porodica«8 , •2.ivot za sve«9 , »Jutro« 10 , »Narodni
:i:ivot•" itd., zakljucno do »Vjesnika znanja«". Sve se to izdaje
»radi demokracije« i uz njeno neposredno ucesce, cak nekim izda
njima rukovodi ona sama iii njenim sredstvima.
Sve je to najcistiji anarhizam, demagogija, sve je prozeto zlo:
bom prema mteligentu, partiji, disciplini i ·s ,tim cemo se morat1
uporno boriti. Ubrzo se moze ocekivati da ti casopiscici pocnu pro
povijedati »nacionalizam«, neki su vec i sada sasvim blizu toga.
Iscudavajuce je da nasi casopisi ne obracaju potrebnu paznju
na razvitak nacionalistickog sovinizma; nedavno sam pisao" »Sa-
56
v[remenom] svijetu« da obrate paznju na »Ukrajinski zivot«",

»Svijet IsJama«", »Muslimainima« 18, na clanke 2abotinskog17 - od
govorili su da »ne treba dolijevati ulje na vatru« 18 • Zanimljivo! A
u Moskvi se na predavanjima naoionalista ,sakuplja po dvije i vise
hiljada ljudi i govori se radnicima: »U Donskoj oblasti vi radite
za francuske Jevreje, u Kub311lSkoj za engleske, cio Ural je u vlasti
str[anog] kapit[ala], Rusi, osvijestite se!«
Dragi A. M.!
U subotu cu bitii slobodan i bit cu kod kuce. Odgovara Ii. Vam
u 2 1/2 saita? Ako ne, ja mogu i uvece.1
Stetem Vam ru:ku.
VaJ Lenjin
4 Rue Marie-Rose, kat 2 (po ruskom 3),

vrata lijevo.
57
Kra.kov, 1. VIII 1912.

Krakau, Oesterreich
Zwierzyniec. 218.
Wl. Uljanov.
Dragi A. M.!
Primio sam Vase pismo i pismo od Sibiraca. Moja sadasnja
adresa nije Pariz nego Kra.kov, vidi gore.
Nisam dobro shvatio iz koje to partije hocete da me istjerate?
Mozda, iz eserovske?
Salu na stranu, uobicajili ste l.os manir, malogradanski, bur
zoaski - da nipodastavate: »Svi ste vi svadalice.« Pogledajte novu
eserovsku literaturu: »Inicijativu«, »Vijesti inostrane oblasne orga
nizacije«, usporedite ih sa casopisom »Revolucionarna misao«, s
listom »Revolucionarna Rusija« - pa onda s Ropsinom etc. Sjetite
se zbornika »Putokazi« i polemike (quasi-polemike) izmedu njih
i Miljulrova, Gredeskula �koji je ·sada pronasao da Rusiji nije po
trebna druga revolucija) itd. itd.
Usporedite sve to skupa, sve idejne struje 1908-1912. godine
u cjelillli kod esera, trudovika, bezzaglavaca,1 kadeta s onim sto
je postojalo i sto postoji kod socijaldemokrata (nekada ce neko,
vjerojatno historicar, svakako obaviti taj posao). Vidjet cete da
su svi, bukvalno svi, osim socijaldemokrata, rjesavali o n a is t a,
bukvalno ona ista pitanja zbog lrojih su kod nas otpale od partije
manje grupice u pravcu likvida,torstva i odzovizma.
0 »kavgi« kod socijaldemokrata vole da galame burzuji, libera
li, eseri koji se neo1.biljno odnose ,prema »bolnim pitanjima«, po
vode se za drugima, diplomatiziraju, zadovoljavaju se eklekticiz
mom. Razlika izmedu svih njih i socijatldemokrata je u tome sto
se kod socijaldemokrata ispod svada krije borba grupa s dubokom
i jasnom idejnom podlogom, a kod njih je svada izvana ugladena,
a unutra prazna, sitnicarska, mizema. Ja nikad i niposto ne bib
zamijenio ostru bol'bu razlicitih struja kod socijaldemokrata s ug
ladenom prazninom i bijedom esera i komp.
Vas Lenjin
58
P. S. Pozdrav M. F.!
P. S. A u Rusiji je revolucionarni polet, i to ne bilo kakav, nego
upravo revolucionarni! Uspjeli smo pokrenuti dnevnik »Pravdu«•,
izmedu ostalog zahvaljujuci bas toj (januarskoj) Konferenciji koju
olajavaju budale.
Ako prihvatite da su »naAu ·svadu izazvale nepomirljive razlike

u idejnim osnovama - cega ima i kod esera (cega ima i u kadeta
- »Putokazi• - to niste dodali, all tu nema sumnji) - da se
formira reformisticka partija (sretno nadena rijec), onda se n e
s mi j e govoriti i likvidatoru i njegovom protivniku: »Vi ste oba
svadalice.«
U tom slucaju je zadatak onih koji su shvatili idejne osnove
»svade«, ne ucestvujuci u njoj, da pomazu masi da pronalazi os
nove, a ne da opravdavaju masu zato sto ona smatra neslaganja
kao »licnu stvar voda«.
Mi, »lideI'i, nismo napisali nijednu jasnu knjigu, nijednu pa
metnu broAuru« . . . Nije tocno. Pisali smo kako smo umjeli. Ni
manje jasno, ni manje pametno nego prije. I mnogo smo pisali.
Bilo je slucajeva kad su pisali protiv ljudi bez ikakve »svade« (pro,
tiv zbornika »Putokazi« 1 , protiv Cernova', protiv Rotkova itd.). Je,
ste Ii pregledali sve brojeve »Nevske zvijezdec•?
.. . »Rezwltat toga jest: sada u Rusiji medu radnicima ima vrlo
mnogo dobrih ... omladinaca, a1i su se oni razbjesnili na emigran
te « ... to je mnjenica, ali to nije zbog krivice .Jidera«, nego zbog
odvojeno&ti, iii jot tocnije, razbijenosti izmedu Rusije i emigrant
skih centara. Razbijeno treba spojiti, a grditi lidere je jeftino, po
pularno, ali nekoI'isno ... »jer to odvraca radnike od ucdca na
konferenciji« . ..
59
Na kojoj konferenciji? Na onoj sto je sad pripremaju likvida

tori? Pa i mi ih odvracamo! Nije Ii tu kod Vas neka zabuna?
Citao sam da je Amfiteatrov istupio u varsavskom listu malte
ne za bojkot IV dume? Imate Ii Vi taj clanak? Posaljite mi, vratit
cu ga.
A u Baltickoj floti. vri! Kod mene, u Pariz je (medu nama) do
lazio specijalni delegat koga je uputila skupstina mornara i 5oci
jaldemokrata. Nemaju organizacije - prosto da covjek zaplace od
muke! Ako Vi imate veze s oficirima, treba upotrijebiti sve snage
da se nesto stvori. Mornari su borbeno raspolozeni, ali opet mogu
svi uzalud izginuti.
Vasi clanci u casopi5u •Zahtjevi zivota« nisu uspjeli.• Uzgred
receno, cudan casopis je to - »likvidatorsko-trudovicko-vehistic
ka« mjesavina. Uostalom, bas »vanstaleska reformisticka« stran-
ka . - •
Pitate, zasto sam u Austriji. CK je ovdje smjestio biro (medu
nama): granica je blizu, pa se njom koristimo, blize je i Piteru,
odakle vec ·treceg dana stizu listovi, sad je mnogo Jakie pisati u
tamosnjim listovima, saradnja se bolje organizira. Ovdje je manje
svada, ali nema dobre biblioteke. Bez knjiga je tesko.
Va! Lenjin
Pozdrav M. F.
--·
tlJ .rbrmdk', ,.
Dragi A. M.! Kako je Vase zdravlje? Posljednji put bile su l�se

vijesti od Vas - povisena temp�at�a i ostalo. Jeste Ii se sasvun
.
oporavili? Javite se s nekoliko r1Jec1, bit cu Varn v"? ma zah�
U »Pravdic Vas nema pa nema. Steta. A trebalo ·b1 podrzat1 list.
60
Sad smo »preko usiju« u i.zborima.1 Apstinencija je davolski

velika. U radniokim grupama takoder. Pa ipak su u radniokim gru
pama svuda izabrani socijaldemokrati. Ishod izbora mnogo ce ut
jecati na izgradnju Partije.
Jeste Ii culd za liikvidatomku ,konferenciju?2
U kojem cete casopisu objav!jivati? Sto je sa »Znanjem«?
Cvrsto Varn std.em ruku i zelim da se sto prije i sto bolje
oporavite.
Pozdravite M. F.
Vas Lenjin
P. S. Moja adresa nije Pariz vec Krakov, ulica Lubomirskie

go 47, Krakau.
P. S. Jeste Ii vidjeli »Luc«?' Moida ste culi kakav je 1is,t »Dan«'.
Ima glaisova da je to Viteov organ ...
NaJIUGl10 JIO"tltom oktobra 19Il.

Poslano ii Knakova. na Kapri (lta-
li/a}.
PM put ob/twlteno 19ZI. eod:ine
u listu 'Bak1nsk1j rab�ij, br. 17.
Dragi A. M.! Ovih dana dobio sam iz Pitera od redakcije »Prav

de« pismo u kojem me mole da Varn napisem da bi ih izvanredno
obradovala Vasa stalna suradnja. »Htjeli bismo da Gorkom pred
lozimo 25 kopejki po redu, ali se bojim da se ne uvrijedi« - tako
mi pifo.
Po mom misljenju tu uopce nema mjesta vredanju. 0 tome
da bi se Vasa saradnja pod utjecajem svijesti o honoraru promi
jenila nitko ne more ni pomisliti. Svima je jasno da radnicka
»Pravda«, koja obicno placa 2 kop. po redu, a jos ceiice nista ne
placa, ne moze privuci suradnike velikim honorarima.
U tom sto suradnici radnickih novina dobijaju ne bilo kakvo
nego regulirano nagradivanje nema nicega rdavog »osim dobrog«.
61
Tiraz je sada 20---25 hiljada. Vrijeme je vec! da se ,pocne razmi

iljati o solidnoj organizaciji s placanjem saradnika. Sto bi bilo u
tome rdavog kada bi pomalo svi zaposleni u radnickim novinama
poceli zaractivati. I §to moze biti uvredljivo u takvom prijedlogu?
Siguran ·Sam da je bojazan piterske redakcije »Pravde« sasvim
neosnovana i da njen prijedlog Vi drukcije osim prijateljski ne
mozete primiti. Uputite pisamce iii neposredno njima u redakciju
iii meni.
Sutra su izbori delegata u Piteru (za radnicke grupe). Borba
s likvidatorima se rasplamsa,la. U Moskvi i Harkovu pobijedili su
partijci.
Jeste Ii vidjeli »Luc« i da Ii ga uopce dobijate? Promijeni,li
karte i postali »dobri« !
Vidio sam oglas u »Vidokrugu« 1 • Je Ii to Vasa svojina iii ste
tamo gost?
Cvrsto Vam stezem ruku i prije svega zelim Vam zdravlja.
Pozdrav M. F.
Val Lsnjin
47. Ulica Lubomirskiego, Krakau.
do!:
V. I. LENJIN - A. M, GORKOM'
5�
Joi Varn nisam uspio otposlau. proilo �ismo, k:'d
�
Valeo b;blioteci. Plan za sakupljanJe materiJ� o �storiJ :
ciJ'e 1'e prekrasan. Pozdraviljam ga svom duiom I zebm uspJ . .
i:i:i:':U
. , s " u maJU
Sto se tice �ebutov�, rekao mi l kad
u Berlmu , da Je upravo pr ::iao v:ndu (C.
upoznao . .
socijal demok racije) i da ne b, mogao da Je utme na-
K. njemacke
62
zad. U mene je njegovo pismo da ovu biblioteku poklanja partiji

socijaldemokrata kada ona bude jedinstvena i sl. Znaci, tu se, po
svemu sudeci ne da niMa uciniti. Pa ipak pokusajte Vi stupiti u
vezu s Bebutovim.
Potipisano: VI. Iljin [Lenjin]
Naplsano u dragof pa1o1'lnl 01'
tobra 191Z. god.
Uputeno U. Krakova 114 ozok Ka.
pri (ltalija).
Obja\lljuje se prvi put,
REDAKCUI LISTA •PRAVDA«
Postovani kolega!
Po Vasoj molbi pisao sam Gorkom i danas sam od njega do
bio odgovor. On pise:
»Posaljite prilozenu biljesku 'Pravdi'. 0 honoraru ne moze
biti ni rijeci, to je - sitnica. Ja cu saradivati u listu, uskoro cu
poceti da im saljem rukopise. Do sada nisam mogao to da ucinim
jedino zato sto sam uzasno zauzet, radim po 12 sati, pucaju mi leda.«
Kao sto vidite, Gorki je raspolozen blagonaklono. Nadam se
da cete mu Vi isto tako odgovoriti i da cete b r i i I j i v o paziti
da mu se redovno salje 'Pravda'. Ekispedicija ponekad hramlje ta
ko da cete s vremena na vrijeme morati osobno provjeravati. No
vosti koje ga mogu zanimati, a poneUo i od rukopisa, takoder sa
ljite (na mene da mu posaljem) a:ko hocete da zadriite prijateljsko
raspolozenje ...
Va.§ ...
Prilazemo pismo Gorkog »Savremenom svijetu« o Vasem izda·
,,,.,,,..ni_
vanju »Bajki«. Uzmite to sto prije.
'"" ....
NaJtfsano u
bra 1912.
Uputeno iz a Pelubur,.
1'56. pi,,.
a &uoJMN ,·. "'· 5.
63
REDAKCUI LISTA •PRAVDA•
· · �olili �te adresu Gorkog. Evo vam je: Signor Massimo

:
t:-zr.=': t:: ;.,,=:

Gork,. Villa Spmola Capri (Napoli). Italia. Italija.
M •
1:n;· :"/:hfi�W:,P; ,J,:;,,,r,
��- . 4. ,ad.). Ill Id. &Ir.
Dragi A. M.! Odavno od Vas nema nikakvih vijesti. Kako zivite?

Jeste Ii zdravi?
Danas sam primio 187. broj »Pravde« s oglasom o pretplati za
1913. godinu. List je u teskoj situaciji: poslije Jjetnjeg opadanja
tiraia, porast je vrlo spor, i deficit ostaje. Privremeno su obusta·
viii cak i isplatu honorara dvojici stalnih suradnika, sto je nas
polozaj jako otezalo.
Namjeravamo razviti pojacainu agitaciju medu radnioima za
pretplatu kako bismo prikupljenim novcem ucvrstili i prosirili list,
jer otkad je pocela raditi Duma, ne ostaje mjesta za clanke.
Nadam se da cete i Vi ucestvovati u agitaciji za pretplatu da
biste pomogli da se list »izvuce«. U kakvom obliku? Ako imate
baJku iii nesto zgodno - oglas o tome bit ce vrlo dobra agitacija.
Ako nemate, uputite obecanje da cete dati nesto uskoro, i to u 1913.
godini. Najzad, samo nekoliiko redaka Vaseg pisma radnicima o vai·
nosti da aktivno podrie (pretplatom, sirenjem, prilozima) radnicki
list, takoder bi predstavljalo izvrsnu agitaciju.
Napiiite, molim Vas, jedno iii drugo - neposredno redakoiji
»Pravdec (Jamska 2, Petrograd) iii meni ovamo. Ulijanow (47. Lu·
bomirskiego, Krakau.)
Rata, vjerojatino, nece biti, i mi za sada ostajemo ovdje "'kori·
steci sec strahovitom mdnjom Polja:ka prema carizmu.
64
Likvidatori sada idu u napad protiv revolucionamih straj'kova!

Daleko su dogurali. Pronose se �asovi o strajku i demonstracija·
ma 9. januara.
Prvi put za tri Dume (2, 3, 4) od radnickih su poslanika sva
sestorica iz glavnih gubemija1 na strani Partije. Tesko, ali stvar
ipak napreduje.
Jeste Ii citali. u casopisu »Zavjeti« Ropsinovu oodbranu« u ime
»slobode misli i kritike«? (odgovor na pismo Natansona i komp. re
dakciji). Pa to je gore od svakog likvidatorstva - to je renegatstvo,
potuljeno, kukavioko, lukavo, a isllovrerneno sistematsko!
Plovimo »uz vodu« ... Za revolucionarnu agitaciju u masama
moramo se boriti sada protiv mnogih i mnogih »takoder-revolucio
nara« ... U radnickim masama postoji revolucionarno raspolozenje,
ali nova demokratska inte1igencija (pa i radnioka) s revolucionar
nom ideologijom raste sporo, zaostaje, za sada jos ne sustize.
Velik pozdrav!
Napmte nekoliko rijeci.
Vas Lenjin
P. S. Pozdravite M. F.! Ona je nesllo sasvim, sasvim usutjela ...
Dragi A. M.! Cestitam Vam Novu godinu, zelim Vam sve naj·
bolje, a najvise - zdravlja! Sada su kod nas ovdje Malinovski,
Petrovski i Badajev. Jucer sam primio Vase pismo i procitao ga
njima. Svima je bilo neobicno drago. Malinovski je htio otpullovati
k Varna, ali smetat ce daljina. Eh, kad bi hilo moguce da budete
negdje blize . . . Kad bi dopustilo zdravlje pa da se preselite u ov
dasnje galicijske banje, kao Zakop81lle, da se nade zdravo mjesto
u planini, za dva dana blize Rusiji, radnici bi mogli dolaziti cesce,
65
opet bismo organizirali radnicku skolu, prelaz preko granice nije

tezak, put do Pitera 12 rubalja, veze s radnicima Moskve i juga
takoder su ostvarljive! ... Eto, poceo sam maMati u vezi s puto
vanjem M. F.... Divno je ona to smislila, zaista divno. Prvom pri
likom neizostavno javite da Ii se uspjela legalizirati (sigurno ce
uspjeti). Napisite i to kako ce je Malinovski naci u Piteru iii u
Moskvi? Pomocu Tihonova? Ako se ne pronadu parice za pros.ire
nje i ucvrscenje »Pravde«, list ce propasti. Sadasnji deficit je 50--60
rubalja dnevno. Treba povecati tirai:, smanjiti rashode, prosiriti
list. Postigli smo rekord izdrzali smo 200 brojeva. Ipak sistematski
utjecemo u marksistickom duhu na 20-30 hiljada citalaca radnika,
to je velika stvar, bilo bi mi davolski zao kad bi propala. Poslanici
i ja na sve nacine i sa svih strana razmatramo kako da se »Pravda«
izvuce iz teske situacije, ali se bojimo da to necemo moci bez podr
ske sa strane.
Malinovski, Petrovski i Badajev salju Varn vatrene pozdrave i
najljepse zelje. Dobri su to momci, prvi narocito. S takvim ljudima,
vjerujte, moze se stvoriti radnicka partija, mada su teskoce nevje
rojatno velike. Kadrovska baza pokazala se korisnoru: potpuno se
»isplatilo« (sa stanovista posla) nase preseljenje u Krakov. Posla
nici potvrduju da revolucionarno raspolozenje u radnickim masama
raste.
Kad bi se sada stvorila dobra proleterska organizacija, bez
smetnji izdajnika-likvidatora - onda bi se mogle, uz rast pokreta
odozdo, izvojevati davolski vazne pobjede ...
Ono sto javljate o pismima iz Rusije veoma je interesantno i
karakteristicno. Radnici-menjsevici tvrde da je Rus,ija pre!tvjela
Marksa ! ! I To nije jed.instven slucaj. Tesko je i zamisliti kakvo
pokvarenjastvo, kakav izdajnicki duh, ka!<v� _re�egatstv� unose
.
likvidatori. Uz to jos hiljade intriga za »uJed.inienJe« ·s nJlffia: Je
dino sredstvo da se pokvari cijela stvar, da se pokvari .tesko zapo
ceta izgradnja Partije jest opet poceti intrige = »ujedinjenje« s
likvidatorima. Ali mi cemo se boriti ...
Spreman sam da od srca podijelim Vasu radost povodom po
vratka vperjodovaca, ako ... ako je tocna Vasa ��etpostavka �
su •mahizam, bogograd.iteljstvo i sve slicno zauVIJek pokoparu«,
66
kao Mo pisete. Ako je to tako, ako su to v,perjodovci shvatili ill.

ako sada shvate, onda se toplo pridruzujem Varoj radosti povodom
njihova povratka. Ali podvlacim 'ako', jer za sada je to vile zelja
nego cinjenica. Sjecate Ii se naseg »posljednjeg sastanka« u pro
ljece 1908. godine na Kapriju s Bogdanovim, Bazarovim i Lunacar
skim? Sjecate Ii se kako sam kazao da cemo morati da se razide
mo na 2-3 godinice i kako je tada M. F., koja je predsjedavala,
ljutito protestirala opominjuci me na red ,td.!
A ispalo je 4,5, gotovo 5 godina. I to jos nije mnogo za onaj
period najdubljeg rasula koje je vladalo 1908-1911. godine. Ne
znam da Ii Bogdanov, Bazarov, Voljski (poluanarhist), Lunacarski,
Aleksinski mogu izvuci pouku iz te§kog iskustva 1908-1911? Jesu
Ii shvatili da je marksizam mnogo ozbiljnija i dublja pojava nego
sto se to njima cini, da ga ne smiju ismijavati kao sto je to radio
Aleksinski, iii da ga tretiraju kao mrtvu stvar, kao sto su to cinili
ostali? Ako su shvatili - saljem im hiljadu pozdrava i sve osob
no (sto neizbjezno unosi ostra borba) za trenutak ce biti izbrisano.
A ako n,su shvatili, nisu izvukli pouke, onda mi ne zamjerite: drui
ba je dru:i:ba, a slu:i:ba je sluzba. Protiv pokusaja omalovaiavanja
marksizma, iii pravljenja zbrke u politici radnicke partije, ratovat
cemo ne stede6i zivot.
Vrlo sam zadovoljan sto se nasao put postepenom povratku

vperjodovaca upravo preko »Pravde«, •koja ih neposredno nije na
padala. Vrlo sam zadovoljan. Ali bas u interesu trajnog zblizenja
sada valja djelovati polagano i oprezno. Tako sam pisao ; »Pravdi«.
Na to moraju usmjeriti napore i pristalice uspostavljanja veza iz
medu nas i vperjodovaca: oprezno, provjereno u praksi, p o v r a
t a k vperjodovaca od mahizma, »odzovizma«, bogograditeljstva mo
ze donijeti davols·ki mnogo. Najmanja nesmotrenost i »recidiv ma
histicke, odzovisticke i sl. boles,ti« - i rasplamsa •se jos ljuca bor
ba ... Nisam citao novu »Filozofiju zivog iskustva« od Bogdanova:
sigumo isti onaj mahizam u novom ruhu ...
Dobro smo povezaini sa Sergejom Mojsejevim u Parizu, odavno
ga poznajemo i zajedno radimo. To je pravi partijac i ·boljsev>k1 •
S takvim ljudima gradimo Partiju, ali sada ih je davolski malo.
67
Jos jednom Varn stezem ruku, treba zavditi pismo jer sarn ga
razvukao do nepristojnosti. Ostajte mi zdravo!
Vd Lenjin
N. K. salje topao pozdrav!
(Kod nas ovdje slrupilo se jos nekoliko dobrih radnika iz Ru
sije. Organiziramo savjetovanje•. Steta sto nema novaca, inace bi
smo od ovdasnje baze cuda napravili!)
Danas pisem •Pravdi.« da bi oni, posto upitaju Tihonova, obja
vili da Tihonov i Vi uredujete beletristicku rubriku »Pravde«. Je Ii
tako? Ako ne objave, i njima napisite.
23. I 1913.
Dragi A. M.!
Drug koji ce Varn otposlati ovo pismo je Trojanovski, a sada
zivi u Becu. Sa zenom ·se energicno prihvatio »Prosvjec.ivanja• i
pronasao nekakvu paricu; nadamo se da cemo zahvaljujuci njihovoj
energiji !i pomo6i uspjeti organizirati marksisticki casopis protiv
renegata i likvidatora. Nadarn se da necete odreci pomoc »Prosvje-
Civanju«.
Va§ Lenjin
P. S. Sigumo ste primili moje dugo pismo o vperjodovcima?'
A kako ste to dospjeli u »Luc« ??? Da niste posli za poslainicima?'
Oni su naprosto uletjeli u zamku i vjerojatno ce uskoro istupiti.
UpW,eno le Krakova na atot Ka.-

� (ll"\'�blavllfflD NU•......
u ':,..l{tlcacl/1 'unln.,klJ •hnrit',
I, str. 119.
68
Dragi 11jic,
Ovih sam dana prenio odlomak iz Vaseg pisma koji se odnosi
na »vperjodovce« 1 Tihonovu i K•, a da biste Vi znali. u kaikvom
sam zapravo vidu prenio Vase rijeci, saljem Varn kopiju tog od
lomka.
Da to saopcim pobudili ·su me feljton Lunacarskog u listu
»Dan« i njcgov feljton u »Kijevskoj misli« 2 - »Izmedu straha i
nade« - polumisticno ruk opisanije koje opravdava Vas oprezni
odnos prema jednom od clanova grupe. Tihonov neophodno treba
da zna taj odnos kao korektor. Vi nemate nista protiv toga mog
postupka?
Ovih dana sakupi1i smo nekoliko stotina rubalja za moskov,;ke
novine, a u februaru cemo pronaci jos malo3 • Vrlo je vjerojatno da
ce jedan od piterskih izdavaca objavljivati zbornike najnovije knji
zevnosti, u 10-15 araka po 25-35 kop., a mi cemo ih predloziti
»Pravdi« za prilog-nagradu uz pretplatu. Pretplata je potrebna. Zbor
nioi ce povisiti tiraz. Dat cemo <lobar materijal. To je u planu, zato
cemo za sada sutjeti o tome. A sutjeti treba zbog toga §to ce vje
rojatno iskrsnuti spor o uredniku zbornika: ova duznost, iako je
bez nagrade, donosi cast, narocito licnostima sumnjivog ugleda u
politickom smislu i onima koji su se ogrijesili o demokraciju.
Od svih planova i namjera ruske inteligencije ocigledno je da
je socijalisticka misao prozeta raznim tokovima kojo su joj u os
now neprijateljski; tu je i mistika, i metafizika, i oportunizam, i
reformizam i izdanci prezivjelog narodnjastva. Svi ovi tokovi to
vise su neprijateljski jer su veoma neodredeni, a buduci da nemaju
svoje katedre, ne mogu se dovoljno jasno ni odrediti.
Neophodno je, koliko je moguce, pomoci im da izodu na vidjelo
a potom ih raskrinkati. »Zavjeti• se opredjeljuju, oni su se poja
vili u javnosti i jako zacuduju sarenilom svoje odjece. Za njima
ce se, vjerojatno, opredijeliti trudovici u »Vidokrugu«, zatim »Sje
ver[ne] zabiljeske«•.
69
Vrijeme je da i mi imamo svoj casopis, ali za tako neito ne

mamo dovoljan broj sloznih istomi§Jjenika.
�=
Javite sto mislite o J. J. Stepanovu? I koga biste u Rusiji mogli
pr�dloziti za ulogu organizatora ekooomsko-polilli.cke rubrike u
Casopisu?
15 1
s 'o,J�,,;/ fi,af?/;J
u Krakav.
P,vi put ohifl'rlljeno u 'Sobraniju
so8.'1ffllj', t. 29, str. 293-391.
Dragi A. M.! Razumije se da nemam nista protiv toga da moje

pismu posaljete Tihonovu.
Poslije Vase price mene je zainteresirao feljton Lunacal'Skog
»lzmeilu straha i nade«. Mozete Ii mi ga poslati a:ko Varn nije potre
ban? Vratit cu ga uredno cim ga zatrazite.
Mnog:o nas je obradovalo prikupljanje priloga za moskovski
list. Toga posla latit ce se trojka nasih poslanika iz moskovske ob
lasti: Malinovski, Sagov i Samojlov. To je vec ugovoreno. Ali, potreb
na je opreznost: dok ne ucvrstimo »Pravdu« ne mozemo se baviti
moskovskim listom. Namjeravamo osnovati »Moskovsku pravdu«.
Molim Vas, napisite Tihonovu da razgovara samo s Badajevim
i M a I i n o vs k i m - ali da obavezno razgovara.
U Vasem pismu posebno su me obradovale rijeci: »lz svih
planova i namjera ruske inteligencije ocigledno je da je socijalis
ticka misao prof.eta razlicitim t,okovima, koji ·su joj u osnovi ne
prijateljski: tu je i mistika, i metafizika, i oportunizam, i reformi-
1.am, i izdanci prezivjelog narodnjastva. Sv,i ·su ovi tokovi t o v is e
neprijateljski sto su k raj n j e n e o d red en i, a ·kako nemaju
svoje tribine, ne mogu se dovoljno jasno ni odrediti.«
Podvlacim rijeci koje su me posebno odusevile. Bas je tako:
»u osnovi neprijateljski• i »to vise sto su neodreileni«. Eto, Vi
pitate za Stepanova (J. J.). Kako se on pokazao (a dobar je covjek,
70
vrijedan, obrazovan itd.) u doba raspada i kolebanja? (1908---1911).

Htio se pomiri-ti s vperjodovcima. A to znaci da se i sam kolebao.
Pisao mi je pisma da na demokratsku revoluciju u Rusiji tre
ba staviti kriz, da ce kod nas bez revolucije biti kao i u Austriji.
Zbog tih plitkosti1 izgrdio sam ga kao lik:vidatora. Uvrijedio se.
A potom je Larin njegove misli izvalro u stampi.
Sada Stepanov demonstrativno ne pise kod nas, vec u listu
Roskova »Novi Sibir• u Irkucku2 • A mate Ii kakve je »tokove« pro
nasao Roskov? Jeste Ii citali njegov c.lanak u casopisu »Nasa zora«
za 1911. godinu i moj odgovor u »Zvijezdi«'? Roskov i dalje inzi·
stira na svom krajnjem oportunizmu. A Stepanov? Alah bi ga znao.
Upravo: »veoma neodreciena« i zapetljana pozicija. Sada Stepanovu
ne bih ni u kom slucaju povjerio iole samostalan posao: skrenut
ce ni sam ne zna kamo. Ali mogao bi biti koristan saradnik. On
je od onih koji se »nisu snasli«. Povjeriti mu da »organizira• rubri
ku - :anacilo bi sigurno upropastiti i njega i rubriku.
Vi pisete: »Vrijeme je da imamo svoj casopis, ali mi za to ne
mamo dovoljan broj sloznih istomisljenika. «
Drugi dio ove recenice ne mogu prihvatiti. Casopis bi prisilio
dovoljan broj ljudi da se sloi.e, samo kad bi postojao, kad bi pos
tojalo jezero.
Jezgro postoji, a casopisa (valjanog) nema iz objektivnih raz
loga: nema novaca. Kad bi bilo novaca, uvjeren sam da bismo i sa
da mogli pokrenuti valjani casopis, jer uz jezgro placenih sarad
nika mozemo pridobiti mnoge, raspodijelidi teme i mjesta.
U oskudici novca ne treba samo mastati, nego graditi od pos
tojeceg, to jest od casopisa »Prosvjecivanje«•. Razumije se, to je
sitna riba, ali, prvo, sve veliko raste iz maloga, i, drugo, bolje mala
riba nego velika bubasvaba.
Odavno je vrijeme da uvjei.bamo glasove ako zelimo imati vea
hor »uvjezbanih pjevaca«.
»Vrijeme je da imamo svoj casopis. « Literamo jezgro postoji.
Pravilnost Ji.nije potvrduje 12-godisnje iskustvo (iii cak 20-godis
nje), a narocito iskustvo posljednjih 6 godina. Oko ,toga jezgra tre
ba okupljati ljude i na ,taj nacin ga odredivati tocnije, prosirivati
i njegovati. Bili smo primorani da pocnemo ilegalno i od »Pravde«.
71
Ali mi ne zelimo da se na tome zaustavimo. Zato, kad ste kazaJi

da »nam je vrijeme da imamo svoj casopis«, dopustite da Vas uh
vatim za rijec i zatrazim odgovor: iii da skioiramo sada plan pri
k111J>lja.nja novaca za solddan casopis s odredenim programom, odre
denom redakcijom i sastavom saradnika, iii da po istom planu
pocnemo prosirivati 'Prosvjecivanje'.
Joi tocnije: ne iii - iii, vec i-i.
Cekam odgovor. Sigurno vec imate pismo iz Beca o 'Prosvjeci
vanju'. Postoji osnovana nada da se ono u 1913. ucvrsti u malom
obimu. Hocete da »imamo svoj casopis«, onda da nasrojimo za
jedno.
Sto se tice dainaka•, niita nisam cuo. Aili smatram da su glaso
vi besmisleni. Siri ih vlada koja bi htjela progutati tursku Jer
meniju.
PPS-d* su, bez sumnje, za Austriju i ratovat ce za nju. Rat
Austrije protiv Rusije bio bi veoma koristan za revoluciju (u ci
jeloj istoonoj Evropi), all malo je vjerojatno da bi nam Franc Jozef
i Nikolafa priredili to zadovoljstvo.
Trazite da Vas ceice informiram. Sa zadovoljstvom - samo
odgovarajte. SaAjem (zasada povjerljivo) rezolucije naieg nedavnog
savjetovanja (koje je, po mom miiljenju, veoma uspjelo i odigrat
ce znacajnu ulogu).
Kazu da su rezolucije najdosadniji oblik pisanih dokumenata.
Ja sam covjek koji je ogrezao u rezolucijama. Napiiite kolilro su
za Vas citljive (posebno o revolucionarnim itrajkovima i likvida·
torima).
Sto je lose izazvala u Rusiji vijest o amnestiji! Ne znam.
Napitite. N. K. vam ialje pozdrav.
Cvrsto Vam stezem rulw.
Va§ Lenjin
Napisana fJOllcrfl} januara 1913.

Po1ltma ii Kr11tova na otok 1!.11-
J�,/�/ 1;,;avljeno
l
191.4. godine
u pablilcaclji 'Lmlnslclj sbor·
nik', I.
• PPS-i (pepesO'lci) - tJanovi Poljake socijaldemokratslte partije.

72
Dragi A. M.!
Kakvo je to, prijatelju moj, nedolicno vladanje? Prekomjeran
rad, umor, nervi nisu u redu. To nikako ne valja. Bar na Kapriju,
pa jos zimi, kad je »najezda« vjerojatno manja, trebalo bi da vo
dite normalan zivot. Mozda ste se zapustili zato sto nema nadzora?
Bogami, nije Iijepo. Prisilite sebe i zavedite sto strozi »prizim« •
(rezim)! U nase vrijeme bolest je apsolutno nedopustiva. Vjerojat·
no ste poceli raditi nocu? A kad sam ja bio na Kapriju, kazali ste
da samo ja unosim nered i da ste prije moga dolaska na vrijeme
isli spavati. Potrebno je odmoriti se i neizostavno uvesti strog re
zim.
Pisat cu Trojanovskom i njegovoj zeni o Vasoj zelji da se s
njima sastanete. Zaista, to bi bilo Iijepo. Oni su dobri ljudi. Na
radu smo ih dosad malo vidjeli: ali sve sto o njima do danas z:na·
mo u njihovu je korist. Raspolazu i novcanim sredstvima. Mogli
bi se razmahnuti i mnogo uciniti za casopis. Trojanovska uskoro
putuje u Rusiju.
Mene i sve nas ovdje neobicno je obradovalo sto se prihvacate
casopisa »Prosvjecivanje«. A ja sam, kajem se, cak pomislio: cim
napiSem o naSem malom Casopisu, ili CasopiCiCu, A. M. Ce izgubiti
vo!ju. Kajem se, kajem zbog tih misli.
Bit ce zaista izvrsno ako postepeno pridobijemo knjizevnike
i poguramo »ProsvjeCivanje«. Izvrsno! SteCi Cerna novog citaoca,
proleterskog - casopis ce biti jeftin - beletristiku cete odabirati
Vi, samo demokratsku, bez zalopojki, bez renegatstva. Okupit cemo
radnike. A sad je sve vise dobrih radnika. Sada u Dumi imamo se
storicu radnickih poslanika, prosto divota kako su poceli da se
okrecu prema radu izvan Dume.
Eto, gdje ce ljudi ucvrstiti pravu radnicku partiju! U Trecoj
dumi to nikad nisu mogli postici. Jeste Ii vidjeli u Iistu »Luc« (br.
24) pismo cetvorice poslanika o istupanju iz redakcije? Lijepo
pi•smo, je l' te?
• Pri.tim - b.ljiva Lenjinova kovanica: ad ruskoS slasola pritimat - pritisouli, prite1uut1.

i rij�i reti1n (prmi. prcv.),
73
A jeste Ii vidjeli u »Pravdi«? Aleksinski pise dobro i za sada

ne pravi skandale! Cudno! Poslao je jedan »manifest« (zasto je
usao u •Pravdu«). Nisu objavili. Pa ipak z as ad ne pravi skanda
le. Cud-no-va-to! A Bogdanov pravi ispade: u 24. broju »Pravde«
glupost nad gluposcu! Ne, s njim se ne moze izici nakraj! Procitao
sam njegovog »i.nzenjera Menic. Opet mahizam-idealizam, tako pri
kriven da ni radnici ni glupi urednici u »Pravdi« nisu shvatili. Ne,
taj mahist je nepopravljiv, kao i Lunacarski (hvala Varn za njegov
clanak). Kad bi se Lunacarski u estetici odvojio od Bogdanova,
kao sto je Aleksinski poceo da se odvaja od njega u politici ... kad
bi i ako bi. ..
U pogledu ucenja o materiji i njenoj struloturi potpuno se
slazem s Vama: treba pisati o tome i to je dobar lijek protiv »ot
rova koji sise amorfna ruska dusa«. Samo Vi pogresno nazivate
taj otrov »metafizikom«. Njega treba nazvati idealizm om i agnosti
cizmom.
Zall<> sto mahisti materijalizam nazivaju metafizikom! I upravo
go mila istaknutih savremenih fizicara na osnovu radijuma, elek
trona i slicna »cudesa« protura boga - i najgrubljeg i najprefi
njenijeg - u obliku filozofskog idealizma.
Sto se tice nacionalizma, potpuno se slazem s Varna da se s
nacionalizmom valja pozabaviti ozbiljnije. Kod nas je jedan cu
desni Gruzin prikupio sve austrijske i druge materijale i pise op
siran clanak za »Prosvjecivanje« 1 ! Prionut cemo na taj posao. A
naie rezolucije (saljem ih odstampa,ne) bez razloga grdite i nazivatc
»birokracijom« i »formalizmom«. Ne, to nije birokracija. Kod nas
i na Kavkazu viiie od deset godina radili su zajedno u j e d i n
s t v en o j -socijaldemokratskoj organizaciji GIUllini + Jermeni +
Tatari + Rusi. To nije fraza, vec proletersko rjesenje nacionalnog
pitanja. Jedino rjesenje. Talco je bilo i u Rigi: Rusi + Letonci +
Litvanci; izdvajali su se s am o s e pa r a t is t i - Bund. Isto je
bilo i u Vilnu.
O nacionalnom pitanju postoje dvije dobre socijaldemokratske
brosure: Straserova i Panekukova. Hocete Ii da Varn ih posaljem?
Motete Ii naci nekog da Varn ih prevede s njemackog?
74
Ne, kod nas nece b iti takvih gadosti kao u Austriji. Necemo
dopustiti! A i nas, Velikorusa, ovdje je vise. Mi i radnici necemo
pustiti da prodre »austrij,ski duh«.
U pogledu K. P. Pjatniclrog, ja sam w sud. Ne treba se ustru
cavati. Biti sentimentalan je neoprostivo. Mi smo za koristenje le
gaJn;h sredstava. Marks i Bebe! obracali su ·se driavnom sudu cak
i protiv svojih socijalistickih protivnika. Valja znati k a k o da
se to ucini, a uciniti treba.
Pjatn ickog bez dalje g treba tui,iti sud u. Ako Varn zbog toga
netko bude prigovarao, pljunite mu u njuslm. Prigovarat ce lice
mjeri. Popustati Pjatnickom, oprastati mu, bojeci se suda, biJo bi
neoprostivo 2 •
Ali, raspricao sam se preko mjere. Javite ka:ko je sa zdravljem.
Vas Le njin
P. S. Poznajemo Fomu Petrograaanina. On je sada u Narinu.

Foma Uralac? Nesto se ne ·sjecam. Na Kongresu 1907. bio je Foma
Petrograaanin.
Dragi A. M.! Danas sam procitao »manifest«• ...

Cillli se da se daje potpuna amnestija knjizevnicima. Pokusajte
se vratiti, n a r av no po Sto p r e tho d no saz n a te n e C e
Ii Vam sv i n je n amje s t i t i k lo p k u zbo g »sk ole«•
i sl. Aili vjerojatno Vas zbog toga nece pozivati na odgovornost.
Vjerujem da ne smatrate da amnestiju ne treba »primati«. To
bi bilo pogresno glediste: u nase vrijeme revolucionar ce vile
75
uraditi unutra u Rusij,i, naii poslaniici ca:k potpisuJ·u »sveamu

obavezu«.
�edutim,. � V � '?'e dolui u obzir potpisivanje, nego kori
stenJe �es�Je. Jav,te sto mislite a sto p I an ir a t e. A:ko kre
nete, valJda cete svratiti ovamo, ,to je usput!
A za �luoion�og pisca mogucnost da prokrstari Rusijom
(novom Rus11om) znac, mogucnost da potom stostruko jace udari
po Romanovima i komp ...
Jeste li primili moje prethodno pismo? Odavno od Vas nema
vijesti. Da Ii ste zdravi?
Va§ Lenjin
P. S. Jeste li prunili pismo N. K. s materijalima?
Paslllno i.r: Krdowa no otolc Ka
po61iJ• d. fflllrfll 1913.
�
m(�;,,,,;..,,m,.-.
r,ubl1kac1Ji 'Larbuld/ .sbondl', I.
Dragi A. M.!
Kako je s clankom iii pripovijetkama za majski broj »Pro
svjec.ivlllllja•? Meni pi§u da bi mogli stampati 11-15 h ii j ad a
(ero ka:ko mi napredujemo) ako bi bilo Vaseg priloga. Javite hoce
Ii ga biti. Potom ce ga pre§tampati »Pravda« i bit ce 40 hiJjada
.Stalaca. Da . .. moglo bi »Prosvjecavanje« Iijepo da krene, jer,
doilavola, nema nijednoga izrazitog casopisa za radnike, za socijal
demokraciju, za revolucionamu demokraciju - sve sami odvratni
cmizdravci.
Ka,ko zdravlje? Jeste li se odmorili i da Ii cete se na ljeto od
moriti? Zaista Varn je potrebno da se odmorite, i to dobro!
Kod mene je nevolja. Moja zena se razboljela od bazedovljeve
bolesti. Nervi! Ni kod mene nervi :nisu bai ka:ko •treba. Do§li smo
76
da provedemo ljeto u selu Poronmu blizu Zakopana. (Moja adresa:

Herrn WI. Uljanov, Poronin, Ga Ii z i e n, Austrija). Mjesto je
lijepo. Zdravo. Visina oko 700 m. Ne mislite Ii da skoknete ovamo?
Bit ce interesantnih radnika iz Rusije. Zakopane (7 vrsta od nas)
je cuveno klimatsko ljeciliste.
Jeste Ii vidjeli »Basne« Demjana Bednog? Ako niste, poslat cu.
A ako ste vidjeli, javite sto mislite.
Dobijate Ii redovno »Pravdu« i »Luc«? NaAa stvar napreduje
usprkos svemu, gradi se raclnicka partija, revolucionarna, socijal
demokratska, protiv liberalnih renegata, likvidatora. Bit ce slavlja
i u nasoj kuci. Sad mi slavimo pobjedu u novom sindikatu me
talaca.
A »Vas« Lunacarski je krasan! BaA je krasan! Ndao je »nauc
n:i misticizam« kod Meterlinka . . . Mozda Lunacarski i Bogdanov
nisu vise VaSi?
Bez sale. Budite 111i zdravi. Napisitc nekoliko rijeci. 0 d ma
r a j t e s e sto bolje.
Vd Lenjin
Uljanow, Austria, Poronin (Galizien).

Kako Varn izgleda jubHarni broj »Pravde«?
%,J�':�. u prvoj pol011inl maja
Pastano i;: Poz.011i11a na otok Ka·
pri (/talija}.
��li"�L�:t:U;i"�b��ic·� rb-
Dragi Al. M.I

Danas je stiglo pismo iz Rusije, iz Odese da se de Stark' (?)
(s Kaprija) cudi sto ja nisam prenio Odesaninu to sto sam od
Starka i Vas (!) saznao o odeskom boljsevi&om listu.
Kakav je to nesporazum? Govorio sam Oddaninu da ste mi
pisali o boljsevickim novinama o kojima ja nista ne znam, doista
77
niAta ne znam ?2 Odesanin pise da u tome ucestvuje •Maljantovic

mJadi« Prvi put cujem o tome. Tko je taj Maljantovic? »Nikiticev
ski« ?' Ua nijednog Maljantovica ne poznajem). Moskovski advokat
iii netko drugi?
Pisite silo o tome znate. Treba razrijesiti nesporazum.
Ljetos sam presao u Poronin (blizu Zakopana) da lijecim ienu.
lei cu s njom oko 27. VI 1913. u Bern radi operacije. Moja odresa:
Poronin (Galizien), Austria.
U Bernu cu boraviti 2-3 tjedna. Tamo mi se moie pisati na
adresu Herrn Schklowsky 9. Falkenwerg 9, Bern (za Lenjina).
Kako je Vase zdravlje? Jeste Ii se poslije proljeca popravili?
2elim Varn od sve duse da se odmol1ite, da se sto ljepse oporavite.
Vas Lenjin
Napisano w maju 1913.
Uputeno iz Poronina na otolc TC.a·
� (IJ:,ii'1;,;a,,ljena 1924. ,:odi
�1,/ l":,�."flJ� 'Leninskij .,bar-
Dragi Al. Maks.! Danas smo iz Pitera primili pismo da je nas

plan o dolasku socijaldemokratskih poslanika (najkonspirativnije:
odluceno je, osim Vas, nikome ni rijeci) blizu ostvarenja. Osim se
storice pristalica »Pravde«, kako pisu, mogucan je dolazak Tulja
kova, Burjanova, Haustova, a mozda cak i Manjkova 1 • Vjerovatno
cemo pridobiti i nelrog od radnika (ne poslanika). Javite, molim
Vas, da Ii biste mogli doci (da odrzite nekoliko predavanja, iii go
vora, iii seminar, kako hocete) iii ne? Bilo bi lijepo! Sedam kilo
metara odavde (na pruzi) vrlo je dobro ljeciliste - Zakopane. Sto
se tice novaca za put, naci cemo (tako javljaju). 0 Zakopanima kao
ljeciliMu mozemo pr-ikupitl sve informacije i poslati Varn.
Ako Vam dopusti zdravlje, skoknite na kratko vrijeme! Poslije
Londona i skole na Kapriju, opet biste se sreli s radnicima.
78
Malinovski je htio doputovati k Varna, all n:ije mogao, nije

imao vremena. I on i svi poslanici salju Varn mnogo po-zdrava.
Cekam odgovor.
Va§ Lenjin
Listovi su puni izvjeltaja o wkonfliktu«. UguAit ce nam »Prav

du«. To ce Maklakov izvijestiti na ovaj iii onaj nacin, mimo Dume,
protiv Dume iii bilo kako, al-i ce izvestil'
Onda cemo opet morati da forsiramo ilegalnu H1teraturu - sa
mo nemamo para.
Da Ii je »trgovac« vec poceo davati?' Vrijeme je. Pravo vrijeme.
Adresa: Herm WI. Uljanow, Poronin (Galizien) Autriche.
��ano najkasruje ZZ. Juno 1913.

Joslano ii Pol'onina na otok Ka
"J::'v/ 'alil1;,·,wl mo 1924. iodine

1
,,.l/t'1uu:1J/ :J!::.imfcij sbornik',
25. VII 1913. godine

Dragi A. M.I Odavno sam se spremao da Vam pikm, ali odla
gao ·sam zbog zenine operacije. Prekjucer je najzad operacija izvr
sena i krenulo je na bolje. Operacija je bila dosta teska - vrlo
sam zadovoljan sto smo uspjeli da je operira K.oher.
A sada o poslovima. Pisali ste da cete u augustu biti u Berlinu.
U koje vrijeme? Pocetkom iii potkraj augusta? Mi namjeravamo
poci odavde 4. augusta. Uzeli smo ·karte preko Ciriha-Minhena
Beca, i zadriat cemo se u svim ovim gradovima. (Nije iskljuceno
da nas 4. augusta dolotor 111ece pustiti - pa cemo put jos ma.lo
odlotiti).
Da Ii bismo mogli negdje da se vidimo? Jer ti Vama je usput
preko Berna, preko Ciriha iii vjerojatno preko Minhena?
79
Bil� bi veoma potrebno da se nademo. Zabrana 'Pravde' stvara

davolski tesku situaciju. Mozda bismo nesto i smislili. Zatim, u
_ _
Bernu b1ste m��' vrlo mnogo uciniti za nas, to jest za 'Pravdu'.
Zato Vas liJ�po molim da mi o d m ah makar sa dvije rijeti.
J. av1te
. mozemo li se sastati ovdje iii u spomenutim gradovima po
_
cetk�m august�. Ak? mi je moguce, napisat cu Vam onda opsirnije
o sv,m poslov1ma, izmedu ostalog i o skoli (provala organizatora
davolski nas je pogodiJa, trazimo drugog).
Cvrsto Varn stezem ru.ku i zelim •sve najbolje, a najvise - zdra·
.
v!Ja za put. Dakle, odgovorite o d m ah/
Vas Lenjin
Adresa: Herrn Uljanoff 4, Gesellschaftsstrasse 4 (Svizzera), Bern.

�'!;::,. ii Berna na otok Kqri
r.
P1'lli r,:,t obitwYmo 1924. pdiu
Jiil liko.cii• 'Leninsldj .sbornrk',
30. IX 1913.
Dragi A. M.! Malo sam zakasnio s odgovorom. Oprostite. lla
volski ·sam se ljutio u Bernu, a i poslije! Mislim: alko ste u Veroni
(Vas telegram povodom Bebelove smrti bio je iz Verone)• - iii
u nekakvom Rom ...?? - onda bih ja mogao doci u Veronu iz
Berna! A od Vas tada mjesecima - ni rijeti. ...
Strama me uznemiruje to sto govorite o svojoj bolesti. Da Ii
dobro cinite sto na Kapriju zivite bez lijecenja? Nijemci imaju
izvrsne sanatorijume (na ,primjer u St. Blasienu, blizu Svicarske),
gdje lijece i potpuno izlijecuju plucna oboljenja, postizu potpuno
u,
zakrecavanje, kljukaju, potom sistematski navikavaju na hladnoc
e
cine otpornim protiv nazeba i otpustaju cvrste ljude sposobn
za rad.
Veoma
A Vi poslije Kaprija namjeravate na zimu u RUJSiju???
sposob-
se bojim da ce to skoditi Vasem zdravlju i Vasoj radnoj
80
nosti. Ima li u toj Italiji prvoklasnih lijeooika?

Stvarno, otidite prvoklasnom lijecniku u Svicarsku iii Nje
macku - posvetite jedno dva mjeseca o z b i l j n o m lijecenju
u dobrom sanatorijumu. Jer rasipati uzalud driavnu imovinu, tj.
bolovati i gubiti radnu sposobnost, to je u svakom pogledu nedo
pustivo.
Cuo sam (od urednika »Prosvjecivanja• koji je vidio Ladiini
kova') da niste zadovoljni 'Pravdom'. Zbog suhoparnosti? To je
tocno. Ali taj nedostatak nije lako ispraviti odjednom. Nema ljudi.
Tek poslije godinu dana, uz veliku muku, uspjeli smo stvoriti sno
sljivu redakciju u Piteru.
(Vase pismo poslao sam casopisu 'Prosvjecivanje').
Javite kakvi su VaM planovi i kako je sa zdrav/jem. Najozbilj
nije molim da pocnete temeljnim /ijecenjem - bogami,moguce je
potpuno se izlijeciti, a zapustati se prosto je grijeh i zlocin.
VaJ Lenjin
P. S. Kod nas je djelomicno bilo, i bit ce djelomicno, dobrog

svijeta. A jeste Ii vidjeli 'Na J p u t'? To je uspjeh? Vee druge
novine. Organizirat cemo i trece - na jugu.
Adresa: Uljanow, P o r o n i n (Galizien), Austria. Na zimu cu
bHi u Krakovu: Lubomirskiego, 51).
81
Dragi Alekseju Maksimovicu! Danas Varn saljem preporuceno

stampani pocetak romana namijenjenog 'Prosvjecivanju'. Smatra·
mo da se necete protiviti. Ako •ste, izvan ocekivanja, protiv - ja
vite »Prosvjecivanju« te I e gr a m o m: »Vojtinskog odgodite«
iii »Roman Vojtinskog ne pustajte«'.
Vijest o tome da Vas novim metodom lijeci »boljsevik«, makar
i bivsi, mene je, bogami, uznemirila. Sacuvaj nas boze od lijecni
ka-drugova uopce i lijecnika-boljsevika posebno! Vjerujte da su u
99 do 100 slucajeva lijecnici-drugovi »magarci«, kao sto mi rece
jedan do i s ta do ba r lijecnik. Preporucujem Varn da se lije
cite (izuzev laksih slucajeva) samo kod cuvenih i prvoklasnih lijec
nika. Okusati na sebi pronalaske boljsevika - to je ufasno! Jeclino
sto imate kontrolu napuljskih profesora ... ako ti profesori stvamo
vrijede ... Znate, ako prodete zimu, u svakom slucaju svratite kod
najboljih lijecnika u Svicarskoj i u Becu - bit ce neoprostivo ako
to ne ucinite! Kako je zdravlje sada?
Vai Lenjin
P. S. Kod nas s poslovima nije Jose: u Piteru se radnici pove

zuju partijski u svim legalnim, pa i u osiguravajucim dru§tvima.
Dolazili •su nam interesantni i vrijedni momci.
Adresa: WI. Uljanow, 51. Ulica Lubomirskiego, 51 Krakow,
Krakau (Galitien).
82
Dragi A. M.! Sto vi to radite? - prosto je uzasno, vjerujte!

Juce sam procitao u »Govoru« Va§ odgovor na »ilelek« u od·
branu Dostojevskog1 i bio ,spreman da •se radujem, a danas dolazi
li.kvidatorski list i tamo je stampan dio iz Vaseg clanka koji u
»Govoru« nije bio.
Taj dio glasi:
»A 'bogotraziteljstvo, treba p r iv re me n o (samo privre
meno ?) odgoditi - to je uzaludan posao: nema ilto da se trazi ta
mo gdje nije ostavljeno. Ako ne posijeil, necell ni znjeti. Vi nemate
boga, jer ga j o s (joll!) niste stvorili. Bogovi se ne traze - n j i h
st var a u j ; zivot se ne izmilllja, nego se stvara«!
Ispada ta:ko da ste samo oprivremeno« protiv »bogotrazitelj
stva« !! Znaci, Vi ste protiv bogotraziteljstva s a m o zato da se
ono zamijeni bogograditeljstvom!!
Pa zar nije uiasno Mo ste dosli na takve stvari?
Bogotraziteljstvo ne razlikuje se od bogograditeljstva >Ii bogo
stvaranja iii bogostvaralalltva i sl., nimalo ville nego llto se zuti
davo razlikuje od plavog. Govoriti o bogotraziteljstvu ne zato da
bi se istupllo protiv sv a k o j ak i h davola i bogova, protiv sva
kog idejnog lellinarstva (svaki bogic je leilinarstvo, pa nek bude i
najcistiji, idealni, ne onaj looga trazimo, vec koga gradimo - sve
jedno), nego zato da bi se plavi pre�postavio zutom - to je sto
puta gore nego uopce ne govoriti.
U najslobodnijim zemljama, zemljama gdje je s as v i m neu
mjestan ape! »za demokraciju, narod, za javnost i nauku« - u
ta:kvim zemljama (Amerika, Svicarska i sl.) narod i radnike naro
cito usrdno otupljuju ball idejom dotjeranog, duhovno izgradenog
boga. Upravo zato llto je sva:ka rel:igiozna ideja, svlllka ideja o sva
kom bozicu, cak i svako koketiranje s njim neizreciva gadost, koju
demokratska burzoazija prima osobito toleratno {cesto cak blago
naklono), upravo �bog toga je to najopasnija gadost, najgnusnija
»zaraza«. Obican svijet mnogo laklle otkriva milijun grijehova,
pakosti, nasilja i fizickih zaraza; zato su one manje opasne nego
ptofinjena, duhoma, odjevena u najraskollnije »idejno« ruho, bo-
83
zanska ideja. Katolioki pop koji napastuje djevojke (o kojem sam

slucajno citao u njemackim novinama) mnogo je manje opasan
upravo za »demokraciju« nego pop bez mamtije, pop bez grube
religije, pop idejni i demokratski, koji propovijeda gradenje i
stvaranje bozanstva. Prvog popa lako je razobliciti, osuditi i ot
jerati, a drugi se ne mote tako lako otjerati, njega je hiljadu puta
teze razobliciti, i nijedan »slabasan i zalosno kolebljiv« gradanin
nece pristati da ga »osudi«.
I Vi, poznavajuci »slabost i zalosnu kolebljivost« (ruske: zasto
bas ruske? zar je •talijanska bolja?) m a Io g r a d a ns k e duse,
sarene papirice! I
Bogami, to je strasno.
»Dosta je vec samoponiiavanja koja kod nas zamjenjuju sa
mokritilku.«
A zar bogograditeljstvo nije najgora vrsta samoponifavanja?
Svaki covjek koji se bavi gradenjem boga, iii cak samo dopusta
takvo gradenje poniiava sebe na najgori nacin, jer se umjesto
»djelanja« bavi up r a v o samopromatranjem, divi se samo ·sebi,
pri cemu »promartra« najprljavije, tupe, ropske crte iii crtice svoga
»ja«, koje bogograditeljstvo obogotvoruje.
Ne s lionog, vec s drustvenog gledista svako bogograditeljstvo
zapravo je zaljubljeno samopromatranje tupe, kolebljive malogra
danstine, sanjackog »samoponifavanja« filistara i sitnih buriuja,
»koji su se umorili i pali u ocajanje« (kao sto ·ste Vi izvoljeli vrlo
tocno kazati o dusi - samo nije trebalo reci »ruskoj«, nego malo
gradan skoj, jer i jevrejska, talijanska iii engleska dusa -sve je to
isti davo, sugavo malogradanstvo je svuda podjednako odvratno,
a »demokratsko malogradanstvo«, •koje se bavi idejnim lelinar
stvom, dvostruko je odvratno).
Pazljivo oitajuci Vas clanak i razmisljajuci otkud se kod Vas
pojavila ta o m a s k a, u nedoumici sam. Sto je to? Mo!da ostaci
»lspovijesti« koju ni Vi sami niste odobravali?? Njeni ostaci??
Iii nesto drugo, na primjer neuspio pokusaj da ·se spustite do
op c e de m o k r a ts k o g gledista umjesto proleterskog? Mazda
ste u razgovoru s »demokracijom uopce« htjeli (izvinite na izrazu)
84
tepati kao sto tepaju u razgovoru s djecom? Mozda ste »radi po
pularnog izlaganja« malogradanima htjeli primiti n j i ho v e ma
logradanske predrasude?
Ali to je nepravilan nacin u svakom pogledu i sa svake strane!
Naprijed sam napisao da bi u demokratskim zemljama bilo
sasvim neumjesno da proleterski pi·sac apelira »za demokraciju,
javnost i nauku«. A kod nas u Rus;ji? Takav ape! nije sasvim umje
stan, jer i on laska malogradanskim predrasudama. Nekakav opci
maglovit ape! kod nas ce objema rukama potpisati cak i Izgojev iz
casopisa »Ruska misao«. Zaito je onda potrebno uzimati takve
paroie koje Vi udlicno odvajate od izgojevstine, a Ii ci t a Ia c
ne moze da odvoji? Zasto citaocu zatvoriti oci demokratskim ve
lom umjesto jasnog razlikovanja malograilanina (slabainih, za.Iosno
kolebljivih, umomih, ocajnih, introvertnih, bogopromatrackih, bo
gograditcljskih, bogopopustajucih, samopouzdanih, besmisleno anar
histickih - divna rijec! i slicno i slicno), i proletera (koji znaju biti
doblli, i to ne na rijecima, koji umiju razlikovati buri.oasku
»nauku i javnost« od svoje, burix>asku demokraciju od proleterske)?
Zasto Vi to rad:ite?
l>avolski mi je krivo.
Val V. I.
P. S. Roman je poslan u omotu preporuceno. Jeste Ii ga dobili?

P. P. S. Li j e c i I e s e o:abiljnije, bogami, da biste na zimu
mogli putovati bez n a z e b a (zimi je opasno).
Val V. Uljanov
85
V. I. LENJJN - A. M. GORKOM
Dragi A. M.! Primio sarn roman i Vase pismo. Smatram da ro

man �� tre�a objaviti kad Vi niste za to. Prilal!em pismo Kamenje
_
,·a koJ1 Je c1-tao roman (ja ga jos nisarn citao.)
Javit cemo u Peter da ga ne objave.
Prilazem svoje jucerasnje pismo: nemojte se ljutiti sto sam se
razbjesnio. Mo:!da sarn Vas pogre§no shvatio? Mo:!da ste od Jale
napisali »privremeno«. Mozda ni o bogograditeljstvu niste bas oz
biljno pisali?
Tako Varn boga, lijecite se bolje.
Vas Lenjin
V. I. LENJJN - A. M. GORKOM
O problemu boga, o bozanskom i o svemu sto je s tim u vezi

padate u protivurjecnost, u onu istu na koju sarn ukazivao u na
sim razgovorima za vrijeme nasega posljednjeg susreta na Kapriju:
raskinuli ste (iii navodno raskinuH) s vperjodovcima, a da niste
uocili idejne osnove »vperjodov-stva«.
Tako i sada. Vi »ste se rasrd;!i«. Ne mozete shvatiti kako je
promakla rijec ,.privremeno« - tako Vi pisete - a u isto vrijeme
branite ideju boga i bogograditeljstva.
»Bog je kompleks onih ideja koje su izgradili pleme, nacija,
covjecanstvo, a koje bude i organiziraju socijalna osjecanja, u
cilju da povezu licnost s drustvom, da obuzdaju zivotinjski indi
vidualizam.«
Ova teorija ocigledno je povezana s teorijom iii teorijarna
Bogdanova i Lunacarskog.
86
A ona je ocigledno nepravilna i ocigledno reakcionama. Sliono

kriscanskim socijalistima (najgora vrsta »socijalizma« i njegovo
najgore izopacavanje) upotrebljavate metod koji (i pored Vasili
najboljih namjera) ponavlja hokus-pokus popoviitine: iz ideje boga
uklanja se sve sto je u njoj historijsko i iz svakodnevnog i.ivota
(zli dusi, predrasude, osvjeiitanje mraka i zatucanosti, s jedne stra
ne, feudalizma, i monarhije s druge), pri cemu se umjesto historij
ske i zivotne realnosti ideji boga pridaje blaga malogradanska fraza
(bog = »ideje koje bude i organiziraju socijalna osjecanja«).
Time hocete reci - »dobro i lijepo«, ukazati na »istinu i pravo•
i tome ·slicno. Ta Vasa dobra zelja ostaje Vasa osobna stvar, su
bjektivna »nevina zelja«. Ali cim ste je Vi napisali, ona je otisla u
mase i njeno z n a c e n j e ne odreduje vise Vasa dobra namjera,
nego odnos drustvenih snaga, objektivan odnos .klasa. Po sili tog
odnosa (usprkos Vaiioj volji i nezavisno od Vase svijesti) i s p a d a
da ste Vi uljepiiali i zasladili ideju klerikalaca, Puriiikevica, Niko
laja II i gospode Struve, jer, u s t v a r i, ideja boga njima po
maze da drze narod u ropstvu. Posto ste uljepsali ideju boga, Vi
ste uljepsali lance kojima oni okivaju zaostale radnike ; seljake.
Eto - reci ce popovi i komp. - vidite kako je to lijepa i duboka
ideja (ideja boga), kako je priznaju cak i 'vasi', gospoda demo
krati i vodi, a mi (popovi i tkomp.) sluzimo toj ideji.
Nije tocno da je bog kompleks ideja koje bude i organiziraju
socijalna osjecanja. To je Bogdanovljev idealizam koji zataskava
materijalno porijeklo ideja. Bog je (historij,ski i u svakodnevnom
zivotu) prije svega kompleks ideja koje rada tupa polllacenost oo
vjeka i vanjskom prirodom i klasnim ugnjetavanjem, ideja koje
ucvrscuju tu potlacenost i uspavljuju klasnu borbu. U historiji je
bilo vrijeme kada se, i bez obzira na takvo porijeklo i na takvo
stvarno znacenje ideje boga - borba demokracije i proletarijata
vodila u obliku borbe jedne religiozne ideje protiv druge.
Ali i to je vrijeme odavno proslo.
Sada i u Evropi i u Rusiji svaka, cak i najfinija i najdobro
namjemija odbrana Hi svako pravdanje ideje boga jeste pravdanje
reakcije.
Citava Vasa definicija je skroz reakcionarna i budoaska. Bog
= kompleks ideja koje »bude i .organiziraju socijalna osjecanja s
87
ciljem da povezu licnost s drustvom i obuzdaju zivotinjski indi

vidualizam«.
Zaho je to reakcionarno? Zato sto uljepsava popovsko-velepo
sjednicku ideju DObuzdavanja« zivotinjskog. u stvari, »zivotinjski
individualizam« nije obuzdala ideja boga - obuzdalo ga je i prvo
bitno stado i prvobitna komuna. !deja boga je uvijek uspavljivala
i otupljivala »socijalna osjecanja«, zamjenjujuci zivot mrtvim,
uvijek, jer je uvijek bila ideja ropstva (najgoreg, bezizlaznog rop
stva). !deja boga nikad nije »povezivala licnost s drustvom«, nego
je uvijek sputavala ugnjetene klase vjerom u botansku prirodu
ugnjetaca.
Vasa definicija je burzoas:ka (a nije ni naucna niti historijska)
jer operira Sirokim, uopCenim, »robinzonovskim« ,pojmov:ima, a ne
odredenim k I as a ma odredene hlstorijske epohe.
Jedno je ideja hoga - kod divljaka Zirjanina i sl. (i kod polu
divljaka), a drugo - kod Struvea i komp. U oba slucaja ovu ideju
podriava klasna vladavi:na (a ova ideja podrzava nju). »Narodni«
pojam o bogu i bozanskom jeste »narodna« zatucanost, tupost,
mrak isto takav kao i »narodna predodzba« o caru, o sumskom
duhu, o vucenju zene za kosu. Apsolutno ne razumijem ka.ko Vi
»narodnu predodzbu« o bogu mozete nazvati »demokratskom«.
Nije tocno da filozofski ideaJizam »uvijek ima u vidu samo
interese licnosti«. Zar je Dekart - u poredenju s Gasendijem -
vise imao u vidu interese licnosti? Iii Fihte i Hegel u poredenju s
Fojerbahom?
Da je »bogograditeljstvo proces daljeg razvitka i prikupljanja
socijalnih nacela kod pojedinaca i dru!tva« - to je prosto uzasn�I!
Da u Rusiji ima slobode, Vas bi sva b�ri�azija i��akl.:': kao pe�Ja·
nicu za takve ·stvari, za takvu sociolog1Ju 1 1eolog,Ju cisto burzoa-
skog tipa i karaktera! •. . .
Ali sada je dosta, i ovako se pismo od�lo. Jos Jednom cvrsto
Vam stezem ruku i zelim Varn dobro zdrav!Je.
Vas V. I.
Napisano " dacembru J9JJ. god.
·�,:::,, o�i:��r:: r publi

l'oslono iz Krokwa na otolc IC.G·
�(ltalijo}.
lcadji
88
11. I 1916.
Mnogopostovani Alekseju Maksimovicu!
Saljem Varn na adresu casopisa »Ljetopis«, all ne za »Ljeto
pis«, vec za izdavacko poduzece, rukopis brosure s molbom da je
objavite 1 •
Trudio sam se da sto popularnije izlozim nove podatke o Ame
rici, koji su, po mom uvjerenju, narocito pogodni za populariza
ciju marksizma i za njegovo fa:kticko obrazlaganje. Vjerujem da
sam uspio iznijeti le znacajne podatke jasno i razumljivo za nove
slojeve citalacke publike, kojih je u Rusiji sve vise i koji zahtije
vaju osvjetljavanje ekonomske evolucije svijeta.
Htio bih nastaviti, a zatim izdati i svesku II - o Njemackoj.
Sada pocinjem raditi na knjizi o imperijalizmu2 •
Zbog ratnih prilika posao mi je krajnje potreban, za1o bih mo
lio, ako je ,to moguce i ako Varn nije suvise tesko, da se brosura
izda sto prije.
S postovanjem V. lljin
Adresa: Mr. WI. Oulianoff, Seidenweg 4a, Bern (Suisse).
t,,j.':f;::;
ta u
�� r;:,,, 1925, ,adiPN
" publikaciJi 'LminslciJ .sbamilc',
111.
V. l. LENJIN - A. M. GORKOM
Za A. M. Gorkog
Mnogopostovani Alekseju Maksimovicu!
Saljem Varn, preporuceno u omotu, brosuru moje zene »Na
rodno obrazovanje i demokracija«1 •
Autor ,se odavno bavi pedagogijom, vise od 20 godina. U bro
suri su sakupljena osobna iskustva i materijali o novoj skoli u
89
Evropi i Americi. Iz sadrline cete vidjeti da je u prvoj polovini

dat i pregled historije demokratskih shvacanja. To je takoder
veoma vamo, jer se obicno pogledi velikih demokrata proA!osti
waiu netacno iii s pogremog stanovi!ta. Ne znam da Ii cete moci
odvojiti malo vremena za citanje i da Ii Vas to zanima: kao obra
zac mogli bi da posluze odjeljci 2. i 12. Promjene u !kolama novijeg
imperijalistickog doba prikazane su na osnovu materijala posljed
njih godina i bacaju vrlo interesantnu svjetlost na rusku demo
kraciju.
Mnogo cete me zaduziti ako, neposredno Hi posredno, pomog·
nete da se ova bro!ura izda. Potraznja za literaturom ove vrste
vjerojatno je znatno porasla u dana!njoj Rusiji.
Najljep!e pozdrave i zelje
V. Uljanov
WI. Uljanow, Seidenweg 4a, Bern.

N:sJ::::° Jmi• B. febnum, 1916.
J:s1ano i& Beru u PdrJ)lr._

Pmi.-ffi" obiovli... 11115. -
u Uuu:i# 'l.enin.slcij .sbonnJ::',
11.
A. M. GORICI I M. F. ANDREJEVA - V. I. LENJINU
Telegnun1
ozdrav·
Neizmjem.o ogorceni, brinemo se, od srca zelimo brzo
ljenjc, budite dobri duhom.
M. Gorki
Marija Andrejeva
90
Dragi Vladimire Hjil!u!

Jako Vas molim da primite i saslusate Aleksandra Ivanovica
Kuprina po knjizevnom poslu•
A. Pjdkov
Napisano naJlcasnije 25. dectm·
bra 1918. god.
Prvi put objavljeM u 'Sobvanii
sotinenii', t. 29, str. 386.
Dragi Vladimire Iljicu!

Vracajuci se s fronta, radnicUromunisti zaJe se da njihova agi
tacija u sirolcim masama Crvene armije nema onaj U"Jljeh koji
su ocekivali.
Ove zalbe agitatora imaju sasvim ozbiljno znacenje i ja Vas
molim da zaustavite Va§u paznju na njima. Smatram da bi agita
cija komunista imala mnogo solidniji uspijeh kada sami agitatori
ne bi bili upuciv811li na rad naoruzani samo go/om teorijom, nego i
cinjenicama drtavnickog stvaralastva sovjetske vlasti, cinjenka
ma koje teoriji daju zivotnu uvjerljivost.
Vee se odavno zalazem za neophodno izdavanje informativnog
casopisa 1 koji bi se bavio sakupljanjem i razjdnjavanjem svega
pozitivnog u raznim- podrucjima socijalnog zivota, !to je sovjet
ska vlast ucinila za godinu dana. Avaj, glas moj ostaje glas vapi
juceg u pustinji, na zalost, ne pustoj, i ja ipak uporno produ
zavam uvjeravati Vas i sve: neophodno je agitatorima-komunisti
ma dati iJi informativni casopi-s iii makar brosuru - pregled dje
latnosti sovjetske vlasti za godinu dana; u tom pregledu treba
da bude kratko i razumljivo izlozeno sve sto je u osamnaestoj go
di-ni postigao Komesarijat narodnog prosvjecivanja i drugi kome
sarijati, Komi-tet drzavne izgradnje• itd.
91
Ima dosta cinjenica ·s kojima se sovjetska vlast moze cak i

pohvaliti, narocito u odjelu Lunacarskog". Te cinjenice agitaJtori
moraju znati i Vi biste ucinili dobro djelo kad biste posavjetovali
one koj,i treba da ·smjesta ot,pocnu ·sastavljanje takvog pregleda.
Najzad - ako se pokaze da je takav pregled neostvariv -
dajte agitatorima list kratkim spiskom ·svega sto je postignuto
radom raznih komesarijata za godinu dana. Nadam se da shvacate
koliko je to potrebno!
Dalje: ne nalazite Ii da je sada zgodno da se obnovi »Novi
zivot• ?' Ako nailazite, onda bi bilo dobro da te novine izidu istovre
meno kad i novine menjsevika• - ne insistiram na istovremenosti
iz pobuda materijalnog karaktera.
Ovih dana zavrsit cemo stampanje kataloga knjiga• koje ,tre
ba da izda »Svjetska literatura«. Nece biti lose da se ti spiskovi
prevedu na sve evropske jezil<e i razasalju u Njemacku, Englesku,
Francusku, skandinavske zemlje itd., da proleteri Zapada, a tako
der o Velsi i razni Sajdemani7 rodenim ocima vide da ruski prole
tarijat ne samo sto nije varvar nego razumije intemacionalizam
kudikamo !ire nego oni, kulturni ljudi, i da je on u najstrasnijim
uvjetima koji se jedva mogu i predstaviti, uspio urad;ti za godinu
dana ono cega su se oni odavno morali prisjetiti.
� =a:�
Budite mi zdravo!
A. Pjeskov
'8:1::ia,
wlinenij', ,. '19, srr. JD-381.
92
Telegram t
Izdavackoj kuci »Svjetska knjilevnost« neophodan je papir

kojim raspolaze Komesarijat za trgovinu i industriju. Vite puta
sam se obracao Glavnoj i Oblasnoj upravi za papir'. Glavna upra
\'a me kategoricki odbila, a Oblasna najprije izdala nalog, a po
tom ga povukla. Polozaj je ·kritican, izdavacki rashodi su fan
tasticni, s.Jozeno je raznog materijala sest stotina araka, dalje sla
ganje je besmisleno, nisu nas ukljucili cak ni u opci plan raspo
djele. Rad u koji je ulozeno toliko mnogo energije i ·koji obecava
kolosalne rezultate treba da propadne. Momn Vasu intervenciju.
Gorki
NaJ!isano 6. maria 1919. god.
Ob1avlju.je se pr,,i 1u.t.
V. I. LENJIN - L. B. KRASINU1
12. III 1919.

Dnde Krasin!
Marija Fjodorovna mi je predaJa prilozene papire. To sto pise
Grzebin nejasno je. Sta je to »Uprava za papir«? Ne moze lri se
dobiti kopija njenog odobrenja i kopija njenog ponistavanja? Ka
me je potcinjena »Uprava za papir•? Moram tratiti od njega izjas
njenje i objasnjenje ·za koje knjige i brosure zapravo »Svjetska
knjizevnost« traii. papir.
Vas Lenjin
ObfGYlju.je se pnii put.

93
V. I, LENJIN - ORELSKOM GUBERNUSKOM

IZVRSNOM KOMITETU
Telegram
Orel, Gubernijski izvrini komitet
Kopija Maloarhangelsk, Sreskom izvrinom komitetu
12. IV 1919.
Uhapsen je pisac Ivan Voljni'. Goi,ki, njegov drug, moli za najvecu
takticnost i nepristrasnost istrage. Da Ii je moguce osloboditi ga i
staviti pod strog nadzor? Telegrafirajte.
Predsjednik Savjeta narodnih komesara
Lenjin
flrvi put obj11t1ljena 1933. god.
u publiluu:i/i 'Llminslcii sbomft',
XXIV, sir. ns.
Telegram
Petrograd. Smoljni. Gorkom
14. IV 1919.
Predsjednik Ordske istrazne komisije Cuzinov telegrafirao
mi je da je Ivan Voljni privremeno osloboden do sudskog procesa.
Lenjin
94
5. VII 1919.
Dragi Alekseju Maksimicu!
Ah, ah, Vi ste ocigledno predugo zasjeli u Piteru. Nije dobro na
jednom mjestu. Covjek se umori i postane mu dosadno. Pristajete
Ii da nekud otputujete, a? Mi cemo to urediti.
Vai Lenjin
Telegram
Petrograd, Smoljni iii Kronverkski 23,
Gorkom
8. VII 1919.
Molim da dodete sutra iii najkasnije do cetvrtka. Neophodno je
da hitno porazgovaramo.
Lenjin
95
V. I. LENJIN - NI:tNJENOVGORODSKOM PAROBRODARSTVU

Telegram
Niinji Novgorod. Rijeka
8. VII 1919.
Telegrafirajte gdje ·se na.!azi parobrod VCIKa »Crvena zwjez
da«'. Upitajte moze Ii on u Kazanu ·sacekati Gorkog i dati mu ka
binu. Veoma molim za to.
Lenjin
p · r obja11lj� 1933. godlne
IIiJ:!!1:Jiluu:ijl 'Lflnimfrij Sbomfk',
X 'IV, str. 316.
ZABILJESKA V. I. LENJINA
L. 8. KAMENJEW
12. iii 13. dolazi Gorki.

Mozete Ii narediti da mu se daju drva?
Ma!kovo sokace, broj 1, stan 16.
:"'!..l/t'�r,
Nar,i.sano 8. Ui
"'
xfxfv. str.
V. I, LENJIN - SEKRETARU SNK
Nap. Obavijestite Gorkog za 2 sata (u cetvrtak).

Napi,mno 9-11. Jula 1919. ,od..
Prvi put objavljeno IHS, ,atf.
�/f��i�f'vlAnlmld/ sbornik',
96
N. K. KRUPSKOJ
9. VII 1919.
Draga Naciu§ka! Jako sam se obradovao vijesti od tebe. Uputio
sam vec jedan telegram u Kazan i buduci da na njega nisam dobio
odgovor, poslao sam drugi u Niznji, odakle su danas odgovorili
da 'Crvena zvijezda' treba da bude u Kazanu 8. VII i da ce se tamo
zadrfati najmanje dan i noc. U tom sam telegramu zamolio da na
'Crvenoj zvijezdi' daju kabinu Gorkom. On ce doci sutra i ja bih
jako htlo da ga iscupan iz Pitera gdje se iznervirao i mala:ksao. Na
dam se da cete ti i ostali drugovi rado putovati s Gorkim. On je
veoma mio momak, pomalo cudljiv, ali to je sitnica ...
IZ TELEGRAMA V. I. LENJINA
N. K. KRUPSKOJ
Kazan. Uljanovoj
... Danas sam se vidio ·s Gorkim i uvjeravao ga da pocie na vas
parobrod, o cern.u sam vec telegrafirao u Niznj,i, ali Gork:i je to
kaitegoricki odbio ...
Lenjin
97
N. K. KRUPSKOJ
15. VII
... Gorkoga nisam uspio nagovoriti da poile na put, premda
sam ga najusrdnije nagovarao ...
V. I. LENJIN - A. M. GORK:OM
18. VII 1919.

Dragi A. M.!
Dodite ovamo da se odmorite - ja cesto odlazim na nekoliko
dana na selo, gdje Vas mogu odlicno smjestiti i na krace i na duze
vrijeme.
Doilite zaista!
Telegrafirajte kada: m1 cemo Varn osigurati kupe da biste
udobnije doputovali. Varna je uista potrebno da malo promijenite
�=�:,;:,:;
zrak. Cekamo odgovor!
Va! Lenjin
IIIIO
�� ,,,.;' ZP. marto
1928. god. u 'Pravdi', br. 75.
98
31. VII 1919.

Dragi Alekseje Maksimicu! Sto se vise unosim u Vase pismo,
sto vise mislim o povezanosti zak!ljucaka s onim sto je iznijeto u
njemu i sto ste mi Vi ispricali priilikom nasdh susreta, sve vise do
lazim do uvjerenja da su i to pismo i Vasi zakljucci i svi Vasi
utisci krajnje nezdravi.
Piter je jedno od najosjetljivijih mjesta u posljednje vrijeme.
To je i razumljivo, jer je njegovo stanovnistvo najvise pretrpjelo,
radnici su vise od svih zrtvovali svoje najbolje snage, glad je velika,
ratna opasnost takoder. Vasi nervi ocigledno popustaju. To nije
cudo. A Vi tjerate inat kad Vam govore da morale promijeniti mjes·
to, jer dopustiti da covjek dode do nervnog sloma je nerazumno,
nerazumno cak ·sa stanovista najgrubljeg proracuna, a da Ii ne spo
minjemo sve drugo.
Kao i u razgovorima s Varna, u Vasem pismu ima mnogo nez
dravih utisaka koji Vas dovode do nezdravih zakljucaka.
Pocinjete dizenterijom i kolerom; i odmah neka nezdrava zlo
ba: »bratstvo, jedinstvo«. Nesvjesno, a ispada tako kao da je komu
nizam kriv - za neimastinu, bijedu i bolesti opkoljenog grada!
Dalje s:lijede neke meni nerazumljivo jetke dosjetke protiv
»prostacke« knjizevnosti (kakve? zasto u vezi s Kalinjinom?). I za·
kljucak toboze »bijedni ostaoi razumnih radnika« govore da su ih
»predali« »u zatoceniStvo muiiku«.
To vise ni na sto ne lici. Zar Kalinjina Oikrivljavati zbog izdaje
radnika muziku? Tako ispada.
To su mogli izmisliti iii sasvim nezreli, glupi radnici s »lijevom«
frazom umjesto glave, Hi iscrpljeni, izmuceni, gladni, bolesni Hi »os
taci aristokracije« koji izvanredno umiju izopacavati sve i sva, izvan·
redno ·se hvataju za svaku sitnicu radi i�livanja vlastitog gnjeva
protiv sovjetske vlasti. Te ostatke Vi u tom pismu i spominjete.
Njihovo ra,spolozenje djeluje na Vas nezdravo.
Pisete da vidite »ljude najrazlicitijih slojeva«. Jedno je vidjeti,
a drugo citavog zivota svakodnevno dolaziti u dodir. To posljednje
99
pruza Varn se mahom s tim »ostatkom«, i rto zbog va§e profesije,

koja Vas prunorava da »primite« desetine ogorcenih burzoaskih
inteligenata, a i zbog sva.kidasnjih okolnosti.
Toboze »ostaci« osjecaju prema sovjetskoj vlasti ne§to b.lisko
simpatiji, a »radn:icke mase« regrutiraju lopove, kamuflirane »ko
muniste« i sl.! I Vi dolazite do »zakljucka« da se revolucija ne moze
izvoditi uz pomoc lopova, ne moze izvoditi bez inteligencije.
Sve se cini da se inteligencija (ne bjelogardejska) pridobije za
borbu protiv lopova. I svakog mjeseca u Sovjetskoj Republici raste
postotak burzoaskih intelektualaca koji iskreno pomazu radnicima
i seljacima, umjesto da gundaju i bacaju se drvljem i kamenjem.
To se ne moze »vidjeti« u Piteru, jer je Piter grad izuzetno prepun
burfoazije i (»inteligencije«) koja je izgubila sluzbu (i glavu), ali
za citavu Rusiju to je neospoma cinjenica.
U Piteru ili iz Pitera u to se moze uvjeriti samo covjek koji je
izuzetno politicki obavijesten i koji ima narocito vel.iiko politicko
iskustvo. Toga Vi nemate. Vi ·se ne bavite ni politikom, niti pratite
politicki rad, nego se bavite narocitom profesijom koja cini da Vas
okruzuje ogorcena burzoaska inteligencija, a ova nista nije shva
tila, nista nije zaboravila, nicemu se nije naucila, u najboljem - u
izuzetno najboljem slucaju - zbunjena je, ocajna, ·puna kukumavce
nja, ponavlja stare predrasude, uplasena je i sama sebe pla§i.
Ako se promatra, valja promatrati dolje gdje se moze sagledati
rad na izgradnji zivota, u radnickom naselju provincije ili na selu
- tamo nije potrebno politicki sagledati zbir najslozenijih poda
taka, tamo se moze samo promatrati. Umjesto toga Vi ste preuzeli
duznost profesionalnog urednika za prijevode i sl., duznost ,s koje se
ne moze promatrati nova izgradnja zivota, duznost na kojoj se sve
snage tro§e na nezdravo gundanje nezdrave inteligencije, na proma
tranje »bivse• prijestolnice u uvjetima strdne ratne opasnosti i svi
repe neima§tine.
Preuzeli ste duznost s koje n e m o i. e t e neposredno proma
trati novo u zivotu radnika i seljaka, tj. devet desetina stanovni§tva
Rusije u kojem ·ste prisiljeni da promatrate od.lomke iz zivota stare
prijestolnice iz •koje je cvijet radnika oti§ao na fronrtove i na ·selo,
100
i u kojoj je ostalo nesrazmjerno mnogo otpuitene i nezaposlene in

teligencije, koja narocito Vas 'opsjeda'. A savjete da otputujete upor
no odbacujete.
Razumljivo je da ste sebe doveli do bolesti. Piiete da Varn je
zivjeti ne samo tesko nego i »veoma odvratno«! Kako da ne! U takvo
vrijeme prikovati sebe za najosje\.ljivije mjesto, u svojstvu urednika
prevodilacke knjizevnosti (najpogodnije zanimanje da umjetnik pro
matra ljude!) Vi tu kao umjetnik ne moi.ete promatrati i izufavati
ni novo u armiji, ni novo na selu, ni novo u tvornioi. Vi ste sebe liSi1i
mogucnosti da radite ono &to bi odgovaralo umjetniku - u Piteru
se moze baviti politikom, ali Vi niste politifar. Danas nepotrebno
razbijena stakla, sutra pucnji i jauci iz zatvora, zatim odlomci go
vora najposustalijih od onih koji ne rade, koji su ostali u Piteru,
zatim mi.Jijun utisaka iz redova inteligencije, prijestolnic.ke inteli
gencije bez prijestolnice, zatim stotine :!albi uvrijedenih, u vrijeme
slobodno od urednickog posla, nikakva izgradnja zivota ne moi.e
se vidjeti (ona tece na svoj nacin, a najmanje u Piteru) - kako
onda ne dovesti sebe do toga da je veoma odvratno zivjeti.
Zemlja zivi u groznicavoj borbi protiv burzoazije cijelog svijeta,
koja se mahnito osvecuje zato sto je svrgnuta. Prirodno. Prvoj So
vjetskoj Republici - prvi udarci - sa svih stra,ia. Prirodno. Tada
se mora zivjeti iii kao aktivan politicar, a aka srce ne vuce politici,
treba kao umjetnik promatrati kako se gradi zivot na nov nacin
tamo gdje nije centar ogorcenog napadanja na prijestolnicu, ogor
cene borbe putem zavjera, uza,sne zlobe prijestolnicke initeligenoije,
na selu iii u provincijskoj tvorn:ici (iii na frontu). Tamo je lako jed
nostavnim proma,tranjem razlikovati raspadanje starog od izda
naka novog.
Zivot je postao odvratan, »produbljuje se razmimoilaienje« s
komunizmom. U cemu je razmimoilazenje - ,tesko je shvatiljivo. Ne
ma ni !raga ukazivanja na razmimoilaienje u ,politici iii u idejama.
To je razmimoilazenje u raspo/oi.enju izmedu ljucli koji vode politi·
ku iii onih koji su zahvaceni najogorcenijom borbom i raspolozenja
covjeka koji je sebe vjestacki otjerao na takvu d1UJI1ost da ne moze
promatrati nov zivot, vec pod.Jijeze utiscima truljenja goleme prijes
tolnice burzoazije.
101
Otvoreno sam Varn .iznio svoje rnisli povodorn Vareg pisrna. Na

osnovu razgovora (s Varna) rneni su te rnisli padale na parnet, ali
Vas� pisrno je uoblicilo i dokrajcilo, upotpunilo zbir utisaka koje
sam stekao iz razgovora s Varna. NeCU Varn dosadivati savjetima,
ali ne rnogu da ne kazern: radika,lno izrnijenite uvjete, i sredinu, i
mjesto boravka, i zanimanjc, inaCe Varn Zivot mole postati odvratan.
Cvrsto Varn stezern ruku
VaA Lenjin
18. IX 1919.
Draga M. F.! lzvinite zbog zakasnjenja: odgovaram odrnah na
oba pisrna. Povodorn prvog, nadarn se da ste u Piteru vec razgovara
li s Lunacarskirn. Nisarn ga ubvatio zbog toga sto sarn putovao u
ljetnj;kovac i nisarn stigao da porazgovaram. Ucinit cu to sto je
moguce.
Povodorn drugog (hapsenja) pisern A. M.
Poduzete su rnjere za oslobodenje. (Mora se hapsiti da bi se
sprecavale zavjere svih kadeta i njihovih pristalica. Svi su oni sprern·
ni da pornazu zatvorenicirna. Bio bi zlocin ne hapsiti ih. Bolje da
desetine i stotine intelektualaca provedu u zatvoru nekoliko dana i
nedjeljica, nego da JO hiljada bude poubijano. Odista je bolje).
Najljepse pozdrave!
VaJ Lenjin
Pnil p11.t objavljeno 1959. ,od.
u publikaci1i 'Unlnski/ sbornik',
XXXV/, :ilr. ID.
102
A. M. GORKI - V. I. LENJINU•
s naredbom V. I.Lenjlna
VOROVSKOM
radl bltnog mUIJenJa
LENJIN
Jako se izvinjavam, dragi Vladimire Iljicu, sto sam prinuden

da se obratim Varna •sa zalbom i molbom, jer ovdje, u ovom anar
hicnom gradu, ni kod koga ne postizes sto zelis.
Prije oko godinu dana telegramom Viseg savjeta narodne pri
vrede, koji su potpisali Rikov i Krasin, imenovan sam komesarom
stamparije »Kopejka«, koja je u cjelini stavljena na raspolaganje
»Svjetskoj knjizevnosti«. Radi tehnickog nadzora i evldencije, po
red mene je takoder ostao i prijasnji komesar iz Tipografske sek
cije mjesnog savjeta narodne privrede.
»Svjetska knjizevnost« morala je da ulozi mnogo napora da
sacuva proizvodnost stamparije tokom teske godine i da je sacuva
od raspada u kojem se sada nalazi vecina velikih nacionaliziranih
stamparija.
Tezeci da povisi proizvodnost tih stamparija, mjesna Tipograf
ska sekcija nije nasla drugi nacin osim da nasiJno preko svog ko
mesara povuce iz »Kopejke« njeno osoblje i prevede ga u sovjetske
stamparije.
Dvadeset sedmog januara na taj su nacin od mene oduzeta de
setorica radnika iz masinskog odjeljenja; dvadeset osmog zahtije
van je isti broj slagara i knjigovezaca. Ova preuzimanja obavljena
su bez obzira na moj ·protest kao komesara.
Takav postupak Tipografske ·sekcije potpuno razara rad »Ko
pejke« i lisava »Svjetsku knjizevnost« mogucnosti da stampa svo
je knjige. Osim poslova za »Svjetsku knjizevnost«, u »KopeJki« se
uz moju saglasnost obavljuju i poslovi za Balticku flotu, Murmans·
ku zeljeznicu i Smoljni. Razumije se da stamparija ne prima nika
kve privatne narudzbe.
Na taj nacin, unistavajuci rad »Kopejke«, Tipograf&ka sekcija
nanosi stetu i samoj sovjetskoj vlasti.
103
Ja Vas mown:
!. da se za§titi »Kopej'ka« od daljih napada Tipografske sekcije;
2. da se preduzmu mjere kako bi se u »Kopejku« vratili radni·
ci nasilno uzetl iz nje;
3. da se autoritativno potvrde moja komesarska prava uz is,ti
canje da je stamparija data na islcljucivo raspolaganje »Svjet·
skoj knjizevnosti« i da joj osim mene drugi komesar nije
potreban.
Uvjeren sam da se samo na taj nacin moze osigurati dalji rad
»Svjetske knjizevnosti« i sacuvati od propasti jedinstvena velika
stamparija u Petrogradu -koja pravilno radi. Molim da se moja mol·
ba razmotri bez odugovlacenja i da mi se odgovor saopci telegrafski,
jer je razrusavanje stamparije vec otpoceto i energicno se i da
lje sprovodi.
M. Gorki
V. I. LENJIN - ZAMJENIKU NARODNOG KOMESARA

ZA SNABDIJEVANJE
17. II 1920.
Gorki mi je predao ove papire1 uvjeravajuci me da je malisan
- Goljdin neiskusan.
To kulaci iz zlobe kriju tito u snijegu: ni ·sebi, ni vama. Da
propadne.
tre-
Telefoniraj,te mi, molim Vas, kakav je Vas zakljucak: sto
ba raditi i Uo ste Vi uradili?
S komun;stlckim pozdravom
Lenjin
104
s bllJelkama v. I. Lenjina

Molimo Vas da primite Farbmana1 , veoma utjecajnog saradnika
engleskih i americkih novina. Nedavno se vratio iz Amerike, bio je
u Njemackoj, a sada ponovo putuje onamo. Bit ce u Londonu gdje
bi kao veoma utjecajan momak u stampi mogao ozbiljno pomoci
Leonidu2 • U razgovoru s njim uvjerit cete se da iskreno simpatizira
sovjetsku vlast i da bi moga.o biti izvanredno koristan. Govori ruski.
Zatim: kako je s naucenJacima?***

Ostaje Ii 1800 sledovanja?***
Jos Vas molim: telefonirajte FeUksu Derlinskom i
recite mu da sto prije pusti kemicara Sapoznjlkova•. ••
Spomenuti je pronasao nacin da se iz plinovite smole - -
njome se premazuju tramvajske tracnice na krivinama i
skretnicama - dobija homoemulzija, proizvod ;sto tako
snazno antiseptickog znacaja kao karbol. Iz jednog puda*
smole moze se dobiti do 50 vedara istoposliotnog rastvora.
Nama je taj proizvod apsolutno potreban jer se kod nas
govna iz dvorista dovoze na Nevski, a odatle se tovare
na tramvajske platforme i iznose izvan grada.
To je dobro, ali ne narocito, jer sada je prava bespu
tica, drvene kaldrmske kocke su obnazene od snijega i
upijaju u sebe svakakvu ,trulei!. Shvacate Ii? Proizvodom
Sapoznjikova mogle bi se polijevati citave ulice. Njegova
proizvodnja nije slozena.
I jos nesto: neophodno* je pruziti mogucnost Ma
nuhlnu•* da radi na istrazivanju seruma protiv pjegavca,
jer ovdje se ni do cega ne moze doci. Mi smo grad poli
ticki slijep, potpuno lisen inicijative u svim drugim pod
rucjima.
• Pud, l� 1njera za tellnu ( 16,38 kg) - (prim, prcv.)

** U izvomiku V. I. Lenjln dvostruko potcrtao
... U izvomiku V. I. Lenjin trostruko potc;:rtao
105
Telegraffrali smo* Semsiku•** - ne odgovara.

lzvinite �to Varn dosadujem, ali to su stvari izuzetno
va!ne - Vi to i sami razumijete.
Svako dobro!
A. Pjeskov
� le Pelro.,a.44 ,. Mos-
fm. �m:·i:'�.:,,�;,"'i�
ninsti1 sbornlt', XXXV.
V. I. LENJIN - NAREBENJE SEKRETARU'
19. III 1929.

To je dosta. Napravite prijepis tocaka Gorkog da muse upute.
Prvi !llJ' objavljeno JH5. god.
'Jed, :�ii. 'Lminstl/ .fbornilc',
Telegram
19. III 1920. Petrograd
U vezi s Vdim pismom od 5. maria navodim Vam tekst telegra
ma Narodnog komesarijata za snabdijevanje Badajevu•: »Prepo
rucuje Varn se da ubuduce do konacnog rje�enja pHanja pobolj
�anja polofaja naucenjaka specijalne komisije Savjeta narodnih
komesara nastavite snabdijevanje po planu koji ste ranije usvojili,
tj. ne reducirajuci ga prema posljednjoj naredbi Narodnog kome
sarijata za snabdijevanje«.
• U izvornilr.11 V. I. Lcnjin po1"·t1ao (i na dnu p1·e1hodne slraue).

** U izvomiku \', ], l..mJln dvostruko potcrtao.
106
Komisija Pokrovskog izjasnila se protiv petrogradskog spiska

s motivacijom da je nepravedan.
- Sapoznikov je osloboden 9. marta.
Manuhin mora podnijeti narodnom komesaru za zdravlje Se
masku prijedlog o metodu predvidenih istrazivanja, od cije ocjene
zavisi odluka.
Lenjin
Uputeno iz Mosklle u Petro,ra4.
Ptvi put objavljeno 1945. god.
.11 publikacili 'Leninslcii sbornilc',
XXXV, Sit'. 112.
A, M. GORKI - V. I. LENJINU
s biljelkama V.I. Lenjlna

Prilazem kopiju molbe koju je N. A. Semasku poslao
Manuhin i jako Vas molim da ucinite sve sto je moguce
da se Manuhinu** odobri putovanje u inostranstvo•, [i
naravno, da mu se daju sredstva za put Ii rad u Pastero
vom institutu.
Nisam potpuna nemalica u shvatanju ucenja »o unu
trasnjoj sekreciji«, jako sam pazljivo pratio .j pratim ka
ko ·teoretski hod misli Manuhina, tako i njegove praktic
ne eksperimente. Potpuno sam uvjeren da je pretpostav
ka Manuhina pravilna i da se rad srca moze regulirati,
da se moze obnoviti cak i ,tada kada je ono vec jako izra
deno. PostavJja se problem dugog zivota - sto da se
govori koliko je to vazno! Bude se najfantasticnije nade,
ali ne preporucujem da se tome podsmijevamo - jer kao
sto Varn je poznato, savremena nauka vec posjeduje tak
---- vu snagu da moze ostvariti i najbezumniju fantaziju.
• Dalji tekst, obuhvac!en zqrodama, l.enjin je pre;:rtao
107
Tipian kabinetski naucenjak Manuhin nepraktiC8ill

je kao dijete, isto je tako prostodusan - i poraznom la
kocom umije steci neprijatelje. Ovdje je njegov naucni
rad otezan do krajnosti; zbog sasvim vanjskih smetnji
zavrsit ce rad na serumu protiv spanske groznice tek u
aprilu, iako je on morao biti gotov jos pocetk.om februa
ra. A, naravno, posebno je tesko obavljati klinicki rad bez
lijekova i aparata potrebnih za promatranje rada srca,
a pri -tome osjecati neprijateljsku paznju raznih •sabote
ra«, plus, nepazljiv odnos sovjetskih burzuja prema »nau
cenjaku«.
Jako Vas molim da ,se Manuhinu odobri sluzbeno pu
.............
tovanje. To je veliko djelo - njegovo djelo].
Prilazem kopiju predstavke Savjeta Ermitaza o neop
hodnosti reevakuacije njegovih vrijednosti iz Moskve u
-·.
.-
Petrograd - i kao clan Savjeta molim Vasu pomoc'.
A zatim obracam Vasu paznju na neophodnost da se
poduzmu odlucujuce mjere u borbl s djecjlm prljestup Luna·
alltvom*. Sada, posto sam se upoznao s tim pitanjem,

znam kako se uzasavajuci brzo razvija zaraza prijestup
nistva. Racuna se da u Petrogradu ima vise od 6000 djece
prijestupnika od 9 do 15 godina; sve su to reoidivisti i
nije mali broj ubojica meau njima.
Ima i 12-godisnjaka za koje se racuna da imaju i po
tri ubojstva. Izolacijom se ne postize cilj. Nuzne su druge
mjere i Ja predlaiem cla se organlzlra** »llga borbe pro
tlv djel!Jeg pr!Jestupalltva•* u koju bih pozvao sve naj
autoritativnije stvaraoce s podrucja odgoja defektne dje
c:e I s podrui!Ja borbe s djel!Jlm prljestupnlltvom•.*
Neophodno je da ,se ,pozuri.
..
Oprostite sto dosaaujem sa »sitnicama«. Izgovoril1
ste divne rijeci O nuznosti rada. Bilo bi dobro kada biste
u jednom od ,;vojih govora ukazali na takve cinjenice: iz
• U i,von,lku V. I. Lenjln potcrtao.

.. U Jzyomiku V. J, Len.Jin dvoslnlko potcl'tao.
108
vremena napada na Judenica po ulicama Petrograda leii i

trul:i na desetinu hiljada platnenih vreca s pijesk.om od
kojih su bila sklepana mitra:ljeska gnijezda i polofaji.
Vrece su iskvarene, protrule, a u tvornicama papira ne
dostaje krpa.
Na mjestima porusenih drvenih kuca lezi i rda vise
milijuna pudova zeljeza.
Prilikom rusenja kuca prozorska stakla i stakla iz
vrata se ne vade, nego ih razbijaju - danas prozorsko
staklo staje 1000, 1200 rubalja - na tom se gube deseti
ne milijuna u novcu.
Naravno, nije problem u novcu nego u tome da lju
de valja nauciti kako ce se brizljivo odnositi prema svo
me blagostanju. Rad na sakupljanju vreca, krpa, stakla,
zeljeza, mogu obavljati i zatvorski zatvorenici.
O tim temama govorim svuda, ali je numo da i Vi
kazete svoju rijec. Uist>nu, to i nisu »si<tnice«, na kraju
krajeva!
Cvrsto Varn stezem ruku i budite mi zdravo!
A. Pjeskov
2. IV 20.
109
Petrograd, 3. aprila 1920.

Neizbjeino Vas moram ponovo uznemiriti, ali na drugi nacin
ne mogu postici ono sto zelim.
Kao sto sam Varn vec govorio, Grzebin 1 i ja organizira.li smo
izdavanje odabranih djela najboljih ruskih autora XIX stoljeca.
Nema vremena za citanje 10 svezaka Turgenjeva, 20 Hercena iii 15
Cehova, ali autor se moze dobro upoznati ako se procitaju 2-3
sveske njegovih najboljih dje!a.
Uradili smo vec mnogo i ovih dana dajemo knjige u stampu.
Zamolili smo Vorovskog da nam dozvoli koristenje tekstova
Dri:avnog izdavackog poduzeca i, kao sto vidite iz prilozenog akta,
on to ne samo sto je odobrio, nego nam je postavio i kao obavezu.
A to je potpuno prirodno, jer !!lupo bi bilo da se •tekstovi prov
jeravaju na dva mjesta i dva puta, jer Grzebin i ja nismo nikakva
konkurencija Drzavnom izdavackom poduzecu.
· Ali drug Jonov' se pridrzava drugog misljenja i, eto, doputo
vavsi u Moskvu uspio je otkloniti dozvolu Vorovskog.
Vladimire Iljicu! U takvim uvjetima nemoguce je raditi!
Molim Vas da telefonirate Vorovskom i da ga uputite da iza
brana djela ruskih klasika po tekstu moraju biti identil:na sa sa
branim dje/ima koja izdaje Driavno izdaval:ko poduzece.
Vi, naravno, shvacate da je to neophodno.
Budite zdravi!
M. Gorki
Upuhno iz ir,'""" u Mos�

Prvi put ob ,n,I PO M WOJIISU
'Komrmb:t', . br. 15,
110
A. M. GORKI - SAVmTU NARODNIH KOMESARA1

s naredbom V. I. Lenjina
29, IV 1920,
Na miiljenje LunaCarskom i Kom.esaru snabdijevanja
Lenjin
Savjetu narodnih komesara,
Do danasnjeg dana Komisija za pobolj§anje polozaja nauce
njaka raspolagala je sa 1800 ·sledovanja •koje je i ra:sporedivala
nauce:njacima, ali kako navedena kolicina dnevnih obroka nd iz da
leka ne podmiruje potrebe svih naucenjaka, te velik broj visoko
kvalificiranih nauce:njaka ostaje bez sledovanja, Komisija najoz
biljnije moli Savjet da se kolicina sljedovanja podigne na 2000.
Predsjednik kommje" M. Gorki
V. I. LENJIN - BIUESKA SEKRETARU
18. VI 1920.
Podsjetite me na 2 akta koje mi je uputio Gorki!
Do srijede.
Lenjin
Pn,i put objovljeno 1945. 1od,
e ld.J sltomik',
){/�! '":f:)f'-i:if. tdns
111
V. I. LENJINU
26. VI 1920.
Medu rukopisima koje bljem u inostranstvo1 nalaze se i auto·
biograliije Cernova i Martova.
�ve ruko!'ise i lmjige razmotrit ce Komesarijat vanjskih pos
lova 1 po§to 1h razmotri uputit ce ih kurirom u Estoniju Gukov
skom•.
Moguce je da ce rukopisi Martova i Cernova biti zadrzani.
U tom slucaju saopcavam Vam moje recenzije o Cemovu -
Martovu i molim Vas da Va!e mi!ljenje povodom toga saopc:ite
Karahanu3 •
Knjiga Martova je neosporno dobra, a djelo V. Cemova, iako
ga slika kao u.zasnog br,bljivca i hvalisavca, obiluje izvanredno
vrijednim faktima i prufa d<>&ta jasnu predodzbu o zivotu epohe.
Sve najbolje!
A. Pieskov
26. VI 1920.
Rukopis V. Cernova
To je autobiografija. Cernov prica o svom zivotu pocev od
gimnazijske klupe i dovodi pricu - u tom dijelu rukopisa - do
90-ih godina, do vremena ·kada je Mark Natanson• organizirao par
tiju »Narodnog prava«•. Bez obzira na neprijatnohvalisav ton s
obzirom na samog sebe i nametljivo podvlacenje svojih talenata
- naucne erudicije, politicke pronicljivosti itd. - Cernov u tom
rukopisu daje mnogo interesantnih ·svjedocanstava o porastu revo
lucioname misli u 80-im godinama, o zivotu ostataka narodovo
ljaca, o zivotu omladine toga vremena, o metodama propagainde
na selu; narocito su interesantne ,stranice posvecene sukobima ,na
rodnjaka ·S predstavnicima marksizma, koji je u to vrijeme nasto
jao i - bez obzira na dijalekti6ku povr!nost aurora - ovi sukobi
jasno raskrivaju politicku nesposobnost i unutra!nju labavost na
rodnja!tva. Interesantni su ·susreti i razgovod autora s takvim lju
dima, kao !to su M. Natanson, N. K. Mihailovski• i dr.
112
Uopce uzevsi, !mjiga Cemova preds1avlja vrijedan faktografs

ki materijal za upoznavanje s historijom razvoja revolucioname
misli epohe 80-ih - 90-ih godina i savremenoj omladini, koja je
potpuno neupucena u proslost, bit ce jako korisna.
Rukopis Martova
Prekrasno - vrijedno, sazeto i casno napisana autobiografija.
Pocinje djetinj,stvom, a dovedena je do prvog odlaska u inostran
stvo. Daje veoma siroka svjedocanstva o historiji razvitka mark
sizma i organiziranju Partije. MJactim partijcima moze pruziti veo
ma mnogo i za znanje i za opredjeljenje.
Upideno it Pctrouada. u Moskvu.
Objtwlju.js sa pn,i. 1ut.
A. M. GORICI - V. I. LENJINU
Petrograd, 17. jula 1920. god.

U prilogu Varn saljemo dvije molbe 1 i molim Vas da ih izne
sete pred Mali •savjet SNK. Cinim to po Vasem savjetu. Moj polo
faj je idiotski; zbog necijeg kaprica, iii zbog nekog nesporazuma,
unistava se izvanredno organiziran rad »Svjetske knjizevnosti« -
rad na cijem uzoru Francuzi otpocinju isti takav. Ekonomski ru
kovodilac Pitonov i tehnik Kogan vec su otputovali u Njemacku,
u Lajpcig, da pregovaraju s Folkmarom• o stampanju ruskih knji
ga u inostranstvu kako je odlucio Savjet narodnih komesara•. U
Revelu kod Gukovskog nepotrebno leii 50 hiljada funti koje je
Savjet narodnih komesara odobrio za potrebe Driavnog izdavac
kog poduzeca, a koje uopce nema potrebe da stampa u inostran
stvu.
A »Sovjet&koj knjizevnosti• iz nekih nejasnih, ocevidno formal
nih razloga, uskracuju za 10 milijuna dumskih novcanica osteceni
papir od kojeg bi •se za tri mjeseca moglo dobiti nekoliko milijuna
dobrih knjiga.
Izdavanje ·knjiga iz podrucja prirodnih nauka izdavacke kuce
Griebina - takoder je zakoceno zbog javnog nesporazuma. Po
ugovoru s Drzavnim izdavackim poduzecem Grbezin ima pravo da
primi narednih 10 milijuna sovjetskih novcanica. Ugovor nije po
nisten. Grbezin je po odluci SNK otputovao u inostranstvo da
sredi tehniku posla. Ovdje u Petrogradu potreban je novae za ispla
tu saradnika koji uzurbano rade, a to su najbolji ljudi ruske nau·
ke. Ako se ne isplate, oni ce ·se razbjefati, to je potpuno prirodno.
Drug Avanesov', s kojim sam po Vasem prijedlogu govorio
o toj stvari, ne vidi nikakve prepreke sa strane Radnioko-seljacke
kontrole za isplatu tog novca.
U cemu je onda stvar?
Vladimire Iljicu, ozbilj,no Vas molim da se ponovo razmotre
obje odluke i po prvoj: iii da se izda 10 milijuna dumskih novca
nica i da se upute drugu Gukovskom, iii da se odobri drugu Gu
kovskom da od 50 hiljada funtl, koje su mu poslane za potrebe
Driavnog izdavackog poduzeca, izda sumu koja odgovara iznosu
od 10 milijuna dumskih. Ta suma treba da bude urucena opuno
moceniku •Svjetske knjizevnosti• drugu Aleksandru Tihonovu u
Revelu,
a po drugoj:
hitno uputiti u Petrograd na ime druga Gorkog 10 milijuna u
sovjetskim novcanicama za isplatu saradnika[i] urednika izdavac
ke kuce Griebin.
Ozbiljno Vas molim, ne unistavajte zbog sitnica dv� posl� .ko
jima ce se sovjetska vlast za tri-cetiri mjeseca moc,.. hvaht1. I
skrenite najzad paznju na fakticki nastalu glad za knJ1gom. Ne
pismenost se iskorjenjuje, a knjiga nema! Ne moze se, z��oga c�
vjeku koji tek §to je savladao abecedu sunuti u ruke poht1cko-ag1-
taciona literatural
Budite zdravo, i svako dobro!
A. Pje§kov
114
A. M, GORKI - SAVJETU NARODNIH KOMESARA

s prlmjedbom V. I, Lenjlna
Molim Mali Savjet da molbu razmotri ito prije i po moguCnosti
udovoljl
18/VIII Lenjin
17. augusta 1920. god.

Savjetu narodnih komesara
Odllllkom Izvrsnog komiteta Petrograds:kog savjeta orgamZI
rana je Kontrolna ·komisija za provjeru sp:iska osoba koja u Pe
trogradu dobijaju naucenjacko sledovanje. Komisiju su .sacinjavali
predstavnici: Izvrsnog komiteta - drug Mitrofanov, Odjeljenja na
rodnog obrazovanja - drug Kristi, Sindikata - drug Avdjejev i
Petrogradske komune - drug Kuvstinov.
Kontrolna komisija je potvrdila 1849 osoba i iz broja isldju
cenih ostavila za august 18 osoba, a 77 osoba prenijela u grupu
asistenata i predavaca. Predstavnik Narodnog komesarijata za pros
vjetu nije se saglasio s druga dva clana Kontrolne komisije o isldju
cenju 77 asistenata i izdvojio je svoje misljenje. Potkraj rada Kon
trolne komisije, njen clan drug Adjejev iznio je da je odluceno da
se asistenti lise prava na nauono sledovanje, a oslobodena, iskljuce
njem 151 osobe, nepopunjena mjesta za naucenjacko sledovanje
treba uzeti iz nadleznosti Komisije i predati industrijskim speci
jalistima. Sastanku na kom se rjdavalo nije prisustvovao predstav
nik Odjeljenja za narodno obrazovanje i drug Avdjejev nije imao
opunomocenje Kontrolne komisije da pretresa to pitanje.
Uzimaju6i u obzir, prvo, posljednju situaciju, drugo, da je
lisavanje sledovainja asistenata, predavaca i laborainata u osnovi
nepravedno, jer su oni, posto su bezuslovno nauc:no-kvalificirani
specijalisti istovremeno i neophodni naucni saradnici bez kojih je
rad naucenjaka i naucnih ustanova nezamisliv; trece, da je odlu
kom Centralne komisije pri Savjetu narodnih komesara i Narod
nom komesarijatu za prosvjetu Petrogradskoj komisiji za pobolj
lianje tivota naucenjaka stavljeno na raspolaganje 2000 dnevnih
115
obroka za raspodjelu naucnim specijalistima; cetvrto, §lo je fwrk

cija Kontrolne ikomisije treba,lo da se ogranici samo na provjeru
spiskova - Petrogradska komisija kategoriciki prote.•tira protiv
rjeienja Kontrolne komisije :i moli Savjet narodnih komesara da
ne smanjuje broj dnevnih obroka i da dade rpravo asistentima na
naucenja6ko sledovanje.
Predsjednik lromisije M. Gorki
IZVJESTAJ A. M. GORKOG
V. I. LENJINU1
s blljeikama V. I. Lenjlna
1)* Preiko Zaksa• porucene kod Remezova• u SviCailskoj dvije
knjige:
Fabr. Zi.vot insekata•.
Klajn. Cudesa Zemljine kugle'.
po 20 hiljada primjeraka.
Op6i iznos ugovora 162 hiljade svicarskih franaka.
Ako Remezov objavii vise od 20 hiiljada, rplatit 6e Driavnom iz
davaokom poduzecu 1 franak po primjerku(?)
2) Kod Brodskog" u Stokholmu:
Biografija muzicara i slikara i buk.var za izrezivanje u kolicini?
Ugovoreni iznos: 1.200.000 z.latnih rubalja*.
N� a oktobru, noJ/rtunlJ•
21. "'"· ,od.
PM put__ ob/twl/mo IM. ,ad. u
...11._1 'LlmbuldJ abomll',
xxxv
• BroJb 1) j 2) Upi,ao LeujJn - red.

116
IZ BIUESKE V. I. LENJINA
DR:tAVNOM IZDAVACKOM PODUZECU
Drz. izd. po.1

1) Prvo - diletantizam. Klajn - dobra knjiga, treba veci broj.
2) Drugo (Brodski). Nepravovremeni i nikome potreban po
duhvat.
21. X 1920.
Prvi put objwvljeno 1945. god.
u publikacjji 'Leninslcii s1,ornik',
xxxv.
A. M. GORKI - SAVJETU NARODNIH KOMESARA1
s biljeiikama V. I. Lenjlna
na sjednicu SNK u utorak
Februara 1919. godine na prijedlog Narodnog kome
....
sara Krasina2 u Petrogradu je organizirana •Expertna ko
misija« s A. Pjeskovim na celu, ciji je zadatak bio da oda
PreaJe·
bere i procijeni stvari koje imaju umjetnicku vrijednost
1, ..... u 33•• nacionalizirana skladista Petrograda, stanova bez
lod33
1Jdadllta vlasnika, zalagaonica i antrkvamica. Te su se stvari oda
birale radi stvaranja antikvarnog eksportnog fonda u So
vjetskoj Republici.
Do 1. oktobra 1920. god. »Ekspertna komisija«, u ci
jem je sastavu bilo 80 .Jjudi pod predsjednistvom A. Pjes
kova, obrazovala je 2 skladista odabranih stvari u kolicini
od 120.000 razlicitlh predmeta kao sto su: umjetinicki sta
rinski namjestaj, slike razlicitih epoha, zemalja i skola,
porculan ruski, sevr, saksonski itd., bronca, umjetnicko
staklo, keramika, starinsko oru:!je, predmetl isto¢njacke
umjetnosti itd.
117
Prema cijenama iz 1915. godine, vrijednost tih stvari

premasuje mHijardu. Osim toga, u skladistima komisije
nalaze se i tepisi oda:brani u stanovima bez vla:snika u
,-rijednosti nekoliko stotina milijuna (takoder prema cije·
nama iz 1915. godine).
Komisija danas raspolaze podacima da je na antikvar
nim tdistima Zapadne Evrope vrijednost najobicnijih an
tikvarnih predmeta porasla u usporedbi s predratnim
vremenom 5-6 puta, a vrijednost vrednijih umjetnickih
predmeta, sudeci po katolozima pariskih aukcionara, to·
liko je velika da se ne moze ni procijeniJti.
Komisija predlaze da ·se na antikvarne trznice Evro
pe u Pariz, London, Firencu i Rim, posalju drugovi pred
sjednik komisije, poznati antikvar Savostin3 i clan komi
sije Ivan Rakicki' radii
I) Uspostavljanja veza s najvecim antikvarnim fir.
mama Zapada;
2) Otkrivanja tocnih cijena antikvarnih predmeta;
3) Organiziranja aukcije od onih umjetnickih vrijed
nosti koje Republika nade za •shodno da eksportira u ino
stranstvo.
Spomenute osobe treba poslati sto prije, imajuci u
vidu da u novembru-decembru dolazi do najvecih ofivlja
vanja trgovine antikvarnim vrijednostima.
A. M. GORJU**
.. U izvorniku V. I. Lenjin dvo'!itruko potcrlao.

118
V. I. LENJIN - A. M. LlttAVJ t M. N. POKROVSKOM
Drugovi ma Letavi' i
M. N. Pokrovskom•
Inzistiram na izvanrednom ubrzanju ove stvari i na iznosenju
u u t o r a k (26. oktobra) pred SNK nacrta odluke:
I. rijetiti §to je moguce prije prodaju tih stvari u inostran
stvu;
2. zatraziti od Narodnog komesarijata za prosvjetu do u t o r
k a, 26. X, sluilheni odgovor da Ii se slaze (kazu da je on
vec odabrao stvari za na§e muzeje: ja se slat.em da im se
da samo strogo neophodni minimum);
3. poslati odmah u inostr311lstvo specijalnu komisiju od ek
sperata + trgovaca, obecav§i im do b r u premiju za hrzu
i povoljnu prodaju;
4. na.lazeci da se radi previ§e sporo (9 od 33) smatram da je
neophodno po j a cat i ·sastav expertne komi sije (Gorki
•smatra do 200 ljudi) i odrediti im s I e d o v an j e, pod
uvjetom da brzo obave poslove.
21. oktohar.
Lenjin
Noplsano ll, olctollna I9ZO ,ad.
Prvl. put objavl/mo 1H2. p.
'fc/JfP_"4clii 'Lcnlmki/ sbonurc•,
119
A. M. GORKI - SAVJETU NARODNIH KOMESARA•
s naredbom V. I. Lenjina
Savjetu narodnih komesara
Imajuci u vidu da Petrogradska komuna namje
-·-
rava rekvirirati proizvode koje po odluci Narodnog
komesara za ·snabdijevanje Gubernijski komesar
odobrava Petrogradskoj komisij; za pobolj§anje po Mollm. da .. ovaJ
.........
lofaja naucenjaka, predsjednik Petrogradske komi 8TOPRUE.
sije moli Savjet narodnih komesara da odluci da se lz prlloJeno1
svi proizvodi, koje na osnovu odluke Narodnog ko KOMESAIUJAT
ZA. SNABDIJEVA,
mesara za snabdijevanje odobrava Gubemijski ko NJE (centnbd)
stavljaNARAS
mesar za snabdijevanje Petrogradskoj komi.;j; za POIAGANJEte
aamlrnlce KOIIII
pobolj!anje polozaja naucenjaka, izuzmu od rekviri SDI ZA POBOLJ
SANJE POLOli
ranja i od obracuna normi koje je ustanovio Savjet JANA.UCEN.JAKA,
Znal!ldaBEZ
narodnih komesara kao sledovanje naucenja.ka u SAGLASN05TI
Petrogradu.
Obrazlozenje molbe:
..............
CEN'111APlter ...
mapnvanlda
prbvaja
Od sledovanja Petrogradske komune naucenjak 21/X
treba da izdvoji do 6% u korist ·sluzbenika Doma na
ucenjaka a cesto i slufbenika takvih ustanova kao
!to su laboratorije, kabineti, biblioteke itd. Kad ne
bi prihranjivao najblife pomocnike, oni bi se raz
bjegli na mjesta sa sledovanjem. Nadalje, on svoje
sledovanje dijeli sa svojom porodicom.
Zbog toga Dom naucenjaka obavezno mora do
kupljivati namirnice da bi ;spomagao svoje klijen,te
me.tu kojima ima dosta ostarjelih i bolesnih kojima
je potrebna pojacana ishrana.
M. Gorki
120
A. M. GORKI - SVERUSKOJ KOMISIJI ZA POBOUSANJE

POLOWA NAUCENJAKA1
Cilj je Petrogradske komisije za poboljsanje polozaja nauce

njaka da zastiti stanove naucenjaka od naseljavanja u cilju stjes
njavanja stambenog prostora. Komisiju je do toga dovela okolnost
sto svaki naucenjak posjeduje biblioteku, a neki i takve knjiznice
koje su stavljene pod zastitu centralnog komiteta Drfavne bibHo
teke. Ti isti profesori koji zbog ·svog rada treba da imaju labora
torije sa skupim instrumentima, prirodno, imaju razloga ocekivati
da se te prostorije ne smatraju kao suvisne i da ne podlijezu nase
ljavanju. Doktori medicine osim kabineta i ordinacija cesto imaju
posebne prostorije za svoj laboratorijski rad. Sve ,te okolnosti,
reklo bi se, morale bi se imati u vidu, ali praksa u Petrogradu
ukazuje na nesto sasvim drugo.
Tako stariji asistent na antisifilistickoj katedri Instituta me
dicinskih nauka A. N. Comernikova koristi stan od pet soba u koji
ma ziv; troje odraslih i petoro maloljetnih. I pored toga Komi:tet
za useljavanje odredio je tri sobe za useljavanje, Profesor Vojno
·medicinske akademije S. P. Fjodorov zivi u sesterosobnom stanu
od kojih je jedna soba sa srusenom peci i nepo<lobna za stano
vanje, a jedna je prolazna. Na taj nacin, od se.st soba, po odluci o
stjesnjavanju stanova, cetiri sobe podlijezu naseljavanju, od ko
jih 2 zauzima supruga profesora Fjodorova i njen 17-godisnji sin.
Iako profesor Fjodorov ima veliku medicinsku biblioteiku za ·lroju
je potrebna posebna prostorija, a neophodno je osigurati i kabi
net za prijem bolesnika, ipak je mjesno stambeno odjeljenje odre
dilo tri sobe toga Stana za nase]javanje.
Profesor Petrogradskog univerziteta N. N. Glubokovski posje
duje cetvorosoban stan u kojem je jedna soba prolazna. Dvije so
be ispunjene su bibliotekom koja je pod rukovodstvom i zastitom
Centralnog komiteta Drfavne biblioteke. Kada se Komisija za po
boljsanje polofaja naucenjaka obratila Centralnom stambenom od
jeljenju s molbom da taj stan za§titi od useljavanja, drug Dunkan,
rukovodilac ·socijalnog odsjeka u odje]jenju nekretnina, savjetovao
121
je Komisiji da postupi po odluci, a da su naucenjacima garancije

posebne izjave sindikata potvrdene od mjesnog izvrfaog komiteta.
Takvim primjerima ne iscrpljuje se nastali polofaj naucenjaka
u Petrogradu i nuzno je ukazati na slucajeve kakvi bivaju sa sta
novima kada naucni specija,listi sluzbeno odsustvuju na duze vri
jeme iz Petrograda.
Suradnik Naucno·statistickog odjeljenja M. s. Danini bila je
tokom jula 1919. godine sluzbeno u K.ijevu. U njenom odsm,tvu
u njen stan, u kojem je produziJa zivjeti njena sestra, slobodna
umjetnica na klaviru, Vladimirova, useljena je cetvoroclana poro
dica kojoj je stavljeno na raspolaganje cetiri od ukupno pet soba,
a stvari, kmjige, ·rukopisi, izbaceni su u prolaznu sobu, dio stvari
su oduzeli useljenici, a medu njima i sanduk s vrijednim nauon.im
knjiga,ma.
Geologa J. S. Ede!Atajna uputio je 1918. god. Geoloski komi
tet sluzbeno u Sibir. Imajuci u vidu duze odsustvo EdeHtajna iz
Petrograda, GeoloAki komitet je stupio u vezu sa stambenim odje
ljenjem i sa Komisijom za dodjelu stanova radi poduzimanja mjera
za zastitu Edelstajnovog stana i imovine. Kada se vratio sa sluzbe
nog puta geolog Edelstajn je u svom stanu zatekao nove stanare,
a u stambenom odjeljenju su mu rekli da se smjesti u bilo kakav
drugi stan. Razgledajuci stan, Ede!Majn je ustanovio da je njegov
pisaci stol obijen i svi rukopisi koji su pre dstavljali rezuJ.tat njego
vog naucnog rada izvadeni i bez ikakvog rcda nabacani jedan na
drugi u jednoj spava6oj sobi, gdje je smjesten i dio stvari. Ed e l
Atajn sumnja da je nablo sve rukopise.
Sve izlozeno pokazuje da naucne · snage P e trograda uopce nisu
osigurane od moguceg narufavanja njihova norma.lnog zivota koji
im pruza mogucnost da se spokojno predaju radu, a osobe koJe
odl aze na sluzbeno putovanje uopce nisu uvjerene, da ce po povrat:
ku u Petrograd naci svu svoju imovinu i osjecaju da ce se mor� tl
baviti poslom obnavljanja svog stana i stvari licne upotre be um) e
•to obradivati naucni materijal, donijet sa sluzbenog putovanJa.
Smatrajuci da je takva situacija potpuno nenorm� lna, Komi
sija za poboljsanje poloiaja naucenjaka upomo mon da se ·po
122
hitnom postupku uputi ·uputstvo lzvr§nom komitetu Petrogradskog

savjeta i wtite -stanovi profesora i naucnih radnika.
Mjera treba da se odnosi ne samo na osobe koje dobijaju
akademsko sledovanje nego i na sve osobe koje se have prosvjet
no-naucnim radom i na one mlade naucenjake 1koji su ostavljeni
na visokim skolama radi pripreme za profesorsku duznost.
Odredivanje pripada li data osoba krugu naucenjaka treba da
iskljucivo bude stvar Komisije za pobolj§anje polofaja naucenja
ka, koja je po svom sasitavu potpuno kompetentna da rijesi to pi
tanje.
Predsjednik komisije
M. Gorki
Napiffno najWnij• do 21. ot
tobra 1920.
Objavljuje se pn,i Jlllt.
V. I. LENJIN - PREDSJEDNISTVU
PETROGRADSKOG SAVJETA POSLANIKA'
Po§tovani drugovi! Po mom shvatanju, dati u Piteru (arhislo

bodnom gradu s obzirom na stanove) ·sobu vi§e naucniku za kabi
net iii laboratoriju, tako mi boga, nije grijeh. Stovi§e, Mio bi pot
rebno da sami preuzmete inicijativu.
Jalko vas molim da pokrenete tu stvar, a ako •se ne slazete, ne
izostavno mi odmah ,napi!ite nekoliko rijeci da bih shvatio u cemu
su prepreke.
S komunistickim pozdravom. V. Uljanov (Lenjin)
123
IZ BIUESKE V. I. LENJINA
MAI.OM SAVJETU NARODNIH KOMESARA
1. novembra 1920. god.

Veoma hitn o
Drug Gorki mi je porucio slijedece:
»Dop':'stite mi da Varn napomenem da cete ako preselite neke
us tanove iz �oskve u Pe trograd, osloboditi ovdje mnogo stanova;
.
stambena kriza u Moskv1 dolaskom zime poprlma tragican karak
ter.•
Mollin da se odmah razmotri to pitanje ...
Predsjedni.k SNK
V. Uljanov (Lenjin)
"""""' .,.,.,,,,.,,,,-. ,a,l·•
• ,,.�-; 'Linlmill ·-· ·
XXKV, nr. ldJ.
Vladimire lljic:u!
Rekose mi da Zaiks odlazi u Njemacku, gdje navodno treba
da izjavi da sovjetska vlast nikome nije dala odobrenje da stam
pa ruske knjige i da ne preuzima odgovomost za stvari te vrste.
Ako to Zaks uoin.i - once pruziti veliko moralno zadovoljstvo
i veliku materijalnu dobit g. Juliju Hesenu1 i drugim izdavac:ima
iz bjelogardejskog Iagera.
Jako s umnjam da bi se budoaske izdavacke ·kuce sporazumje
Ie sa zvanic:n.im predstavnikom sovjetske vlasti o stampanju ruskih
izdanja u inostranstvu. Meni je jasno da Zaks putuje sa specijal
nim ciljem da potkopa povjerenje u posao koji smo organizirali
ja i Grt.ebin, ·koji je otisao u inostranstvo dozvolom Savjeta 1118·
rodnih Iromesara, i radi na osnovu ugovora s Driavn.im izdavackim
124
poduzecem, ima naJog na deset milijuna knjiga i moze ih stampati

za dumsku rublju. Posao Grzebina je i moj posao i to organiziran po
sao. Grzebin mi je pisao: »Kada budemo imali katalog izdatih knji
ga, neka ,nas onda nacionaliziraju. « Knjige se stampaju.
Ja Vas uporno molim da upotrijeb,te sve napore da Gdebinu
ne smetaju da privede kraju veoma znacajan posao koji je uspjesno
zapoceo. Sto se tice moralnih karakteristika Gdebina - neka me
uvjere da Zaksi i Vajsi u tom pogledu stoje iznad njega.
Pretposta\'ka je, kako sam cuo, da ce u Drzavno izdavacko po
duzece u svojstvu specijalista biti preuzet stari Soj'kin?•
Zbog cega se tom polupismenom izdavacu najordinamijeg »Svi
jeta doziviljaja « i sl. gluposti, daje prednost s obzirom na Gde
bina koji nije izdao nijednu prosjecnu knjigu?
Sve je to krajnje cudno. Ja u ,tome ne vidim nikakav drugi
smisao osim odredenog osjecanja necega prljavog - sitne zlobe
i nistavnog samoljublja okrenutog protiv ozbiJjnog posla.
Molim Vas da se odlucno umijesate u te »tajne sovjetskog
dvora«.
Vjerujte da cete uciniti dobro djelo ako se umijesate i u ovu
stvar tako odlu6no kao sto ste to ucinili u divnoj stvari Klasona.3
A. Pjeskov
Sasvim je nufno da samam kako se Rusko izdavacko poduze

ce odnosi prema poslu koji ·sam ja organizirao, a ostvario Gdebin.
AP.
2. XI 1920.
125
V. I. LENJIN - NARODNOM KOMESARIJATU

VANJSKE TRGOVINE
Kopija drugu Kurskom

Gorki me opomenuo na izdavanje dekreta koji se odnosi na
konfiskaciju imovine emigranata.
Cini se da je to bilo vec doguvoreno.
ZaAto je zastalo?
Saznajte, molim vas, pozurite i saopcite mi u SNK 16. no·
vembra.
S komuniistickim pozdravom
Lenjin
A. M. GORKI -V. I. LENJINU
s blljeikama V. I. LenJlaa
Podsjetiti me 21. iii 22/X
21. XI 1920.
1. Odluka Savjeta narodnih komesara o sluzbenom putovanju
antikvara Rakickog i Savostina donijeta je 23. oktobra.
Do danafojeg dana Savostin i Rakicki jos uvijek nemaju vize
Specija.!nog odjeljenja V. C. K.* Litvinov, koji razmatra stvari te
vrste saopcio je Mariji Fjodurovnoj da Savostina i Rakickog nece
pustiti u inostranstvo jer su oni tamo potpuno nepomati.(?) Marija
kont1 aNvolucijc i sabotak,
VCK (CE.KA) - Sveruska specijalna komisija :za borbu protiv
Poe.I Lim nazivom radila od 1917. tlu 1922. gou. (prim. prev,).
126
Fjodorovna moli da se to Lltvinovljevo mi!Ijenje sa.opci Varna i da

se Vi zauzimate za tu stvar kako bi se ubrzao izlazak Savostina i
Rakickog.
2. Do danasnjeg dana ne daje se sledovanje clanovima i sluz
benicima Ekspertne komisije, medutim petrogradska Ekspertna
komisija, suglasno odluci Savjeta narodnih komesara, povecava
broj radnika i oni bez ·sledovanja kukaj11 na sav glas.
3. Iz prilozene biljeske C11ckajeva• jasno je da on nepravilno
shvaca zadatke Ekspertne komisije i da nije 11svojio Vase glediste.
Komisija nema u vid11 »umjetnicke i stare stvari«, nego umjetmicki
obradeno srebro tvornice Sazikova, Faberie, Obcinikova, Hljebni
kova, tj. trzisnu robu koja je zbog prestanka proizvodnje postaJa
antikvarnom robom. Zbog toga sto se vrijednost tih fabrikata po
vecala na nekoliko puta, besmisleno je pretopljavati ih 11 poluge,
besmisleno je, jer je to cist gubitak. Zbog toga je neophodno da
Komesarijat vanjske trgovine dobije ovlascenje da pregleda skla
dista komorina u kojima se l!uva konfiscirano srebro.
4. Neophodno*• je donijeti dekret o konfiskaciji imovine emi
granata•.
5. Obecali ste da cete navratiti 11 Fizicki institut Lazareva• i
da cete pozvati da s Varna dode i A. I. Rikov. Kada biste mogli da
to uCinite ?**
6. Do dandnjeg dana dr Manuhin, lrojem je sluzbeni put u
Pasterov institut odobren jos u septembru, nije mogao otputovati
jer mu specijahio odjeljenje VCK nije dalo vizu. Treba iii anuJirati
nalog za sluzbeno putovanje, da bi se Manuhin mogao prihvatiti
nekog posla u Rusiji, iii ga pak pustiti.
A. PjeJkov
ObitlVl/uJe se prvl ,ml•
.. Ovu toeku V. I. LENJIN je dva puta wiakrst prekri!io (prim. red.).

•• l! fn-om.'ku V. I. l.eojin dvost'ruko po1��1·lrw.
127
A. M. GORKI -PREDSJEDNIKU SAVJETA NARODNIH

KOMESARA V. I. LENJINU
29. marta 1921. god. predsjedniku Savjeta narodnih
komesara Vladimiru Iljicu Lenjinu
MOLBA
Zbog potpune likvidacije Petrogradskog odjeljenja au tO"konjic
ke haze SNK, a prema odluci Savjeta narodnih ·komesara, Komi
sija za poboljianje polozaja naucenjaka, koja se do danainjeg da
na koristiJa prijevomim sredstvima spomenute auto-konjicke haze,
bit ce dovedena u krajnje tezak polozaj zbog neposjedovanja tran
sportnih sredstava .
Zbog toga Vas komisija za poboljiavanje polozaja naucenjaka,
koja je uvijek nailazi,Ja na Va§u podriku, moli da date svoju su
glasnost da se iz Petrogradskog odjeljenja au tO"konjicke haze SNK,
koja ima oko 400 konja, 10 konja (4 !aka i 6 telkih) ·stave na ras
polaganje Komisiji1 •
Predsjednik Komisije M. Gorki
N� 29. ,,,.,.,. 1921. god.
Ol11avljuj• sc prvl put.
V. I. LENJIN-V. R. MEN:tINSKOM
Druze Menzinski
25. juna
Gork:i je bio jucer kod mene i rekao mi da ste mu Vi obecali

da pomognete, cini se, oko Eksper,tne komisije.
On moli dva automohila .
Zar je moguce da niste u stanju da mu takvu sitnicu osigurate
u Pet rogradskoj gubernijskoj ceki? . . .
Ako ne mozete, napiiiite mi smjesta, a ja cu zamolit1 Sklian-
skog.
128
Gorkom treba pomoci i to hitno, jer on zbog toga ne odlazi u

inostranstvo, a pljuje krv.
Prema tome, hitno izdaj,te naredenje, upotrijebite vlast, potru
clite se da se !JO izvdi (a ne da ostane na papiru).
Ako i pored svakog ocekivanja ne mofete, odgovorite mi isti
cas i vratite ovo, a ja cu se obratiti vojnom rukovodstvu.
Lenjin
9. VII 1921.
Alekseju Maksimovicu!
Poslao sam Va§e pismo L. B. Kamenjevu. Ja sam tako umo
ran da nisam ni za sllO.
A Vi pljujete krv i ne putujete. Pa to je, zaboga, i bez savje
sti i neracionaJno!
U Evropi, u dobrom sanatJorijumu, moci cete se lijeciti ti triput
vise uraditi. Zaista. A kod nas ni lijecenja ni rada - samo guzva.
Uzaludna guzva.
Otputujte, izlijecite se. Ne budite tvrdoglavi, molim Vas.
Vas Lenjin
129
PRIBILJESKA V. I. LENJINA ZA. VRIJEME RAZGOVORA S

A. M. GORICIM1
(Gorki)
29.000 ltamparskih araka
Naucni radovi za vrijeme rata:
1. Grum-Grzimajlo, Gorionik
2. Gorivo rastvaranje vodom
3. Vemadski, sastav zemljine kore
4. Magnetske anomalije
Kurska + Krimska
Dterom Devis, baltlmorski profesor 1 mil-••

Nata redakcija:
(za ekonomiku) Osadcij
(matematika) Steklov
(prirodne nauke) Pinjkevic
astronomija Ivanov
anatomija Tonkov
kirurg?
p in j k e v i c a primiti (do subote, ovdje u Moskvi)
Pro nae i g a pre k o Go r k o g.
u ••ptnnbru Ui oklab-
;f,:11f9fbor:r:.:
' ltr. JOJ.
•• U izvomiku V. ]. Lenjin dvostruko potcrtao.

130
A. M. GORICI - V. I. LENJINU
Dragi Vlad;mire Iljicu!

Usrdno Vas mol,im da primite i sasluiate Aleksandra Nikola·
jevica Tihonova1 - to je moj stari prijatelj i zamjenik u •Svjet
skoj knjilevnosti«.
Veoma Vas molim!
A. Pjdkov
10. X 1921. god.
ObjavJjuje se prvi put.
V. I. LENJIN - A. M, GORKOM
6. decembra 1921.
Dragi Alek,seju Maksimovicu!
Jako se izvinjavam §to pisem na brzinu. Bavolsk.i sam umo
ran. Nesa.nica. Poci cu na lijecenje.
Molili su me da Varn napiiem: ne biste Ii napisali B e r n a r
d u S o u da otpu,tuje u Ameriku, i V e Is u, koji je upravo sada
u Americi, da se zauzmu za nas i da pripomognu sakupljanju po
moci za izgladnjele?
Dobro bi bilo kada biste im pisali.
Gladni ce tada dobiti vile.
A glad je strasna.
Odmarajte se i lijecite ito bolje.
Pozdrav! Lenjin
131
IZ PISMA A. M. GORKOG - V. I. LENJINU
s blljeikama V. I. Lenjlna
Primio sam Vde pismo, dragi V. I.

Vels je, kako se vidi, vec otputovao u Lndiju, kamo je namje
ravao otici cim -se konferencija zavrsi. Pisao sam mu da utjece
na Hardinga' - sto mu je cini -se U"Spjelo - a takoder da porazgo
vara o pomoci gladnima s Karnedzijevim komitetom' is DZ<llllom
Rokfelerom3 ; uputio im je moje apele. Odgovor od Velsa nisam
dobio, ali sam uvjeren da ga je moje pismo zateklo u Americi jer
u jednom od svojih clanaka eitira recenice iz mog pisma ...
Danas sam dobio telegram iz Bazela od •Nazional Zeitunga«•
- predlai:u mi da ja primim sabrani novae u Svicarskoj - a ja
sam im predlozio da novae upute u Be,:,lin Komitetu Kre&ti!Oskog
i Jonova5, jer ne bi imalo nikakvog smisla da se franci salju ovamo
bogu iza leda.
Ovih dana zvao sam odavde iz Pariza Zinovija Pjeskova, tako
se zove moj posinak, a on je rodeni brat Sverdlovih - izabran je
za sekretara Medunarodne komisije za pomoc i ima dosta utjecaja.
Podaci o ·sakupljanju novea koje mi je dao veoma su iinteresantoi:
gradske i seoske opcine u Franeuskoj daju novae veoma rado; do
15. decembra vise od 80 opcina uplatilo je cijele iznose predvidene
za proslavu opcinskih praznika. Dosta daju u skole, lucki radnici
Avra i Marselja utovaruju citav parobrod, !irokogrudno se zrtvuje
bogati jug Francuske. Uvjeravao ,sam Zinovija da novae sto brle
posalje makar Krasinu.
Ci.nim sve sto mogu; imam podataka da je u Brazilu i Argentini
takoder prikupljeno pri.licno novea, ali eto u cemu je stvar: sav taj
posao nije ni od koga i nikako objedinjen, vodi se nekako ·sitnicar·
ski, ne zna se kamo treba slati novae, treba Ii za njega kupovati
proizvode - zito, odjecu, obucu itd.
Cini mi se da bi trebalo postaviti agente za sakupljanje u svim
zemljama, tj. ne za sakupljanje, nego ljude koji bi odred.ivali kuda
da se salje, sto da se kupuje i uopce koji bi gurali stvar i na sve
nacine ubrzavali slanja zita i proizvoda u Rusiju. Za tu ulogu ja
132
bib jaiko preporucio Mariju Fjodorovnu i Mariju lgnjatjevnu Ben

kendod, jako energionu i obrazovanu renu koja govori pet jezika.
Ona je bila grofica, ali §Ito sve ne biva s ijudima, narocito sa ze
nama.
Po mom shvatanju to bi vadjaJo uoiniti.
U dobar cas, dolaze mi N;jemd razne starosti i zanimanja i
svi govore o neophodnosti rusko-njemackog saveza. • Moje simpa
tije •su uz taj savez i ja ih uvjeravam na ruskom jeziku - ·stupajte
u taj savez sto prije. Rade oni - zadivljujuce! Zamislite: 20. XII
racuna se da je u cijeloj zemlji bilo 47600 nezaposlenih. Prosto da
ne povjerujem, iako se cini da je iistina. U sanatorijumu ,gdje zi
vim grade novo golemo zdanje, ruse dinamiitom goru, podizu zido
ve, drobe kamen za armirani beton i - kako se samo sve ,to radi
pametno, ekonomicno, solidno, davo da ih nosi! Gledas i s goroi
nom i zaviscu pomislis: e, kad bi kod nas tako umjeli i voljeli da
rade! Kad bi!
Svarcvaldski Nijemci su narod, kako se vidi, veoma Illlkav, po
malo neiskren, adi kada oni govore o savezu s Rusijom, osjeca se
da je to ziv i dobm promisljen interes. Ideja o savezu cini se da
nije s,trana ni svijesti masa.
Navaljuju na mene novinari, ali s njima necu da razgovaram
- ufasno i namjerno krivotvore. Rusku emigraciju ne vidam, ali
je osjecam: dobijam od nje prijeteca, uzasno glupa pisma s poru
kama da ce me ubiti itd., ali dobijam i pisma koja svjedooe o na
glom preokretu i raspolozenju i o radanju teznje »da se suraduje
sa sovjetskom vlascu«.
A knjizevnost im je porazno netaJentirana. Govori se da je
Ljvov•, bivsi glavni tuzilac Sinoda, napisao knjigu tipa »Smjena
ideja vodilja«.* S vehistima se dopisujem.
Lijecim se. Ova sa.ta dnevno lezim na zraku, bilo ka.kvo vrije
me da je - ovdje takve ne maze: ik.isa - lezi! snijeg - Jezi! I
mirno lezim. Nas je ovdje 263 covjeka, jedan od drugog tuberku
lozciji.
Mjesto je - divno. Pia.nine, suma, mnogo vjeverica i drozdova,
a isto tako i ramih ·sitnih pt,ica. Eh, kada biste vi doput,ovali ova·
• U izvomiku V. I. Lenjin potcrtao.
133
mo na mjesec dana da ·se odmorite od stare ekonomske politike.

Salim ·se, znam da vi nikarno necete poci.
Budite mi zdravi i cuvajte se. !mate na umu da je ruski co·
vjek u suitini covjek najneocekivanij,ih postupaka - sarn sebi na
pakosti i cudi se koji mu davo bi?
Sve najbolje!
A. PjeJkov
25. XII 21.
St. Blasien
Obiavljuje se pn,i JIUf.
LENJIN O GORKOM
137
IZ Cl.ANICA »POCETAK DEMONSTRACIJA•
Prije dvije nedjelje obiJjezili smo 25. godi!njicu prvih socijal

no-revolucionamih demonstracija u Rusiji, koje su odriane 6. de
cembra 1876. godine na Kazanskom trgu u Petrogradu1 , i ukazali
na golem porast demonstracionog pokreta pocetlrom godine koja
se zav:rb.va.
Rekli smo da demonstranti treba da istaknu politick:i odrede
nije parole nego §to ·Su »zemlja i sloboda« (1876. god.), - mnogo
tire zahtjeve nego §to su »promjena Privremenih pravila« (1901.
god.). Takva parola treba da bude politicka sloboda, takav opcena
rodni zahtjev treba da bude zahtjev za saziv narodnih predstavnika.
I eta, vidimo vec da ·se demonstracije zbog razlicitih razloga
ponavljaju i u Niznjem, i u Moskvi, i u Harkovu. Uzbudenje na
sve strane rute i neophodno ga je objediniti u jedinstvenu rijeku
protiv samodrzavlja, koja svuda sije despotizam, ugnjetavanje i na
silje i postaje sve upomije. U Niznjem su se male ali uspjemo izve
dene demonstracije odrzale 7. novembra prilikom ispracaja Maiksi·
ma Gorkog•. Knjitevnika evropskog znacenja, c.ije je jedino oruzje
- ltako se pravedno izrazio govornik niigorodsk:ih demonstracija
- u njegovoj slobodnoj rijeci, samodrfavnicka vlada protjeruje
bez suda i istrage iz njegovoga rodnog grada. Basibozuci* ga op
tuiuju da rdavo utjece na nas - govorio je govornik u ime sv.ih
Rusa u koj.ih je makar kapljica teznje za svjetl�cu i slobodom -
a mi izjavljujemo da je to bio dobar utjecaj. Opricnici** cine na·
silja tajno, a mi cemo uc:initi da njihova nedjela postanu otvorena
i javna. U nas prebijaju radnike koji brane svoja prava na bolji
zivot.
U nas biju studente koji protestiraju protiv nasilja, u nas ugu
§uju svaku fasnu i smjelu rijec! - Demonstracije u kojima su
ucestvovaJi i radnici zavr§ile su se sveca.nim usklicima studenata:
•Past ce nasilje i dici ce se narod, mocan, ·slobodan i silanl«
Na stanici u Moskvi Gorkog su ocekivale na stotine ucenika 1
studenata i prepla§ena policija uhapsila ga je nasred puta u vagonu
138
i zabranila mu ulazak u Moskvu (bez obzira na ranije izdanu speci

jalnu dozvolu) j primorala ga da pravo s niiegorodske !eljezruce
prijeae na ku�ku. Demonstracije povodom protjerivanja Gorkog
nisu uspjele, ali 18. novembra odriale su se bez ikakve pripreme
manje demonstracije studenata i »stramh l!ica« (kako se izrazavaju
nasi mfaistri) pred domom generalgubernatora zbog zabrane veceri
posvecene 40-godisnjki smrti N. A. Dobroljubova koja se navrsa
\'ala dan ranije. Predstavnik samodrzavnicke vlasti u Moskvi bio
je izvizdan od ljudi kojima je, kao svoj obrazovanoj i razumnoj
Rusiji, drag pisac koji je strasno mrzio nasilje i koji je strasno
iscel<ivao narodni ustanak protiv »unutrasnjili Turaka« - protiv
samodriavnicke vilade3. Izvrsni komitet moskovskili studentskih or
ganizacija tocno je istakao u svom biltenu od 23. novembra da ove
nepripremljene demonstracije slu!e kao jasan znak nezadovoljstva
i protesta ...
IZ PISMA M. A ULJANOVOJ
26. II 02 .
. .. Manjasi' jos jednom zahvaljujem za knjige: primio sam sve.
Peti tom Gol'kog (slucajno) vec imam' ...
139
IZ PISMA M. A. UUANOVOJ
7. VI 02 .
. . .P. S. Gor<kog i Skitaljeca primio sam i citao s veoma veli
kim zanimanjem. I sam sam citao i drugima davao.
Poslano iz Lotuftma u Samant.
Pm pfd ob/ffl/eno 19:a. ,ad.
u 6:zsopfni 'Ploletada/o ,wo..
lucifa', br. 11.
IZ PISMA M. A. UUANOVOJ
4. II 03 .
. . . U njemal!kom kaz� biJi smo jeda..put - da nam je
da odemo u rusko Hudozestveno da gledamo »Na dnu« ...
ff
POJlano ii Lon4DM u &,nan,,
ill',
obj'1Vl}MO 1929. iod II&
'Proletarska/a revolud·
. 11.
IZ PISMA N. K. KRUPSKE i V. I. LENJINA

A. A.BOGDANOVU
2. novembra
...Gdje je Boroda?' S Gorkim uspostavite ,Jozinku ...
140
IZVOD IZ •VOSSISCHE ZEITUNG« 0 POBUNI

STUDENATA POLITEHNIKUMA U RIGI'
Riga
Dopi-snik njemackog lista »Vossische Zeitung« javlja 24. (14.)
januara da je hapsenje Gorkog snazno odjeknulo. Ovda§nji studen
ti, koji su dan ranije odlucili da se drze mimo, orga.nizirali su ju·
cer u podne u svecanoj dvorani Politehnikuma veliki ·skup na koji
su propustani samo ucesnici s licnim kartama. Odluka da se drze
mirno promijenjena je. Rijeseno je da se van Politehnikuma drze
zajedno s radnicima radi »podrivanja postojeceg poretka«. Dopis
nik studentskoj inicijativi pripisuje i pucanje iz gomile ,na policaj
ce - naravno na osnovu onoga sto se culo. U pobuni su medu
studentima ucestvovali i nepri:sajedinjeni, tj. ruski ju!njaci ciji
je dolazak u Rigu i Derpt podsticala vlada.
Nrno pafetkom februara 1905.
Jrvi put obja.vljeno 1934. fO!J.

/#f.1i':;_ii1s'l:enins1dj sbnmik',
X
IZVOD IZ •PROGLASA OFICIRIMA«'
... Proglas govori da su radnici mimo isli s peticijom caru.

Potpisnici proglasa uputili ·su vladi deputaoiju od desetak clanova
(sada su pohapseni: .medu njima je bio i Maksim Gorki - red.),
koja uopce nije uspjela ni kod Vitea, ni kod Ridzevskog ...
Napisa.no do 7. februara. 1905.
J� �b!��cijj_
put objavljeno 1931. god.
'Lenin.sklj .sbornik',
M
141
IZ CLANKA •TREPOV GOSPODARI«
Poslije 9. januara osnovna lo:oinka vlade postalo je svirepo

razracunavanje sa svim nezadovol}nicima. U utorak je za generaJ
·guberoatora Peterburga s diktatorskim ovlastenjima naimenovan
Trepov, jedan od najomrazenijih slugu carizma u cijedoj Ru&iji,
koji se u Moskvi proslavio svireposcu, gruboscu i ucescem u zu
batovskim pokusajima razvracanja radnika.
Hapsenja su navaJila kao da se prosipaju iz vrece izobilja.
Uhapseni ·su prije svega clanovi Hberalne delegacije koja je u su
botu kasno uvecer isla Viteu i Svjatopolku-Mirskom da zamole
vladu da primi radnicku peticiju i da vojska ne odgovori pucnja
vom na mime demonstracije. Zna se da ove molbe nisu ni do cega
dovele. Vite je uputio delegaciju Svjetopolku-Mirskom, a ovaj je
odbio da je primi. Prijatelj ministra unutrasnjih poslova, Ridzev
ski, primio je delegaciju jako hladno i izjavio da ne treba uvjera
vati vladu nego radnike, da je vlada sjajno informirana o svemu
sto se deAava i da je vec donijela mjere koje ne mogu biti izmje
njene nikakvim molbama. Interesantno da je zbog Iiberala, koji
je izabrao tu delegaciju, pokretao pitanje i o tome da ·se radnici
odgovore od pohoda na Zimski dvorac, ali je prisutan na zboru,
drug Gapon, izjavio da je to uzaludno, jer je odluka radnika ne
povratna. -(Podatke je saop6io gosp. Dilon, dopisnik engleskog lista
•The Daily Telegraph•*, a kasnije su ih potvrdili i drugi dopisnici.)
Uhapsenim clanovima delegacije, Hesenu, Arsenjevu, Kareje
vu, Pelehonovu, Mjakotinu, Semevskom, Kedrinu, Snjitnjikovu,
Ivancinu-Pisarevu i Gorkom (uhapsenom u Rigi i privedenom u Pe
terburg}' saopcili su najbesmislendju optuzbu o namjeri da sutra
dan poslije revolucije obrazuju »privremenu vladu Rusije«. Narav
no da ta optutba pada sama od sebe. Mnogi od uhapsenih vec su
oslobodeni (Arsenjev, Kedrin, Snjitnjikov). U inostranstvu je ot-
• •Dnevnl teler.raf• - (prim. prev.).

142
pocela ostra kampa:nja u obrazovanom burzoaskom dndtvu u ko

rist Gorkog, a molbu caru za njegovo oslobodenje potpisali su mno
gi ,istaknuti njemacki naucenjaci i knjizevnici. Sada su se prildju
cili naucenjaci i pisci iz Austrlje, Francuske, ltalije ...
IZVOD IZ CLANKA »POLITICKI STRAJK I lJLICNA BORBA•'
... Zabranili su skup •lrod Prievaljskog gdje je Gorki htio ci

tati »Djecu sunca«? Oko 200 ulaznica po 25 rubalja bilo je prodano
u korast izgladnjelih ...
IZVOD IZ CLANKA »PRED BURU•
... Raspolozenje, ,po svim znaoima, raste. Bksp!OZ?ija je neiz

bjezna, a mozda nije ni daleko. Sviborska i kronstatska vjesanja,
obracunavanje sa seljaoima, trovanja trudovika - clanova Dume,
sve to samo raspiruje mrmju, ·sije odlullnost i ·koncentrira gotovost
za bitku. VHie smjelosti, drugovi, vise vjere u snagu revolucionarnih
klasa obogacenih novim iskustvom, prlje svega proleterljata, viAe
samostalne inicijaitive! Po svim znacima rnalazimo se uooi velike
borbe. Sve snage treba da budu usmjerene na to da uoinimo da
ona bude jednovremena, koncentrirana, puna istog onog heroizma
masa koji je oznacavao sve velike etape ruske revolucije. Neka Ji.
herald kukavicki mdu glavom ·na tu borbu isk!Jucivo radi toga da
bi priprijetili vladi, neka ti ograniceni malograc:tani svu snagu
143
•uma i osjecanja« ulazu u otekivanje izbora - proleterijat se spre

ma za borbu, slozno i bodro ide u susret buri, ustremJjuje se u
srediste bhke. Dosta nam je hegemonije kukavickih kadeta, ,tih
•glupih pingv,ina« sto »plasljivo kriju masna tjelesa po hridina
r�. =·
ma«.
»Nek? sto snaznije grune bura!«•
a:�,!.fflf',,r!{.,""�
IZ PISMA A, I. UUBIMOW
Dragi Mark! Saljem Ljovi1 svoj odgovor Kaprijcima. A:ko mu se

ucini da je potrebno, neka napravi kopiju (X)' za Inoka, pa potom
neka posalje pismo na Kapri - adresu ne mam. Misl;m da bi bilo
dobro otposlati u dvije koverte: na vanJskoj napisati Signor Massi·
mo Gorki. Vila Blaesus. Capri. Italia, - a na unutrasnjoj: Izvrmoj
komisiji skole.
Drugu adresu ne znam ...
M. I. ULJANOVOJ
Mariji Iljinicnoj UIJanovoj,* Devicje polje, Bozeninsko sokace,

kuca Davidova, stan 4. Moskva.* Rusaie** MosC011*
Draga Manjasa! Danas sam primio primjercic »Jutra Rusije« s
besmislenim prostaklukom o Gorkom•. Evo vec nekoliko dana kako
se neke novine u Parizu (L'Eclair) i u BerHnu (Berliner Tageblatt)
have istom takvom lagarijom. Ovih dana oni su za tu apsolut,nu
• U izvonillr.u V. I. (.epjln potcrtao .
.. u izvomilu, V, l. Lenjin dvottruk.J potcrtao,
144
lai dobili prvo opovrgavanje od »Vorwii.rts«' u kojem je veoma

istinito i ostrownno iznijeto ka,ko je sve to sama lai i izmisljotina.
Nekakva budala je »zacula zvon, ali nije shvatila odakle dolazi«,
izokrenula potpuno naopako odlomke onoga Uo je slusala o odo
vizmu, skoli, fHozo£iji i drugo. »Jutro Rusije« cini se da je potpu
no lopovski listic, koji je objavio •intervju« - jedino zato da bi
vatra bila sto jaca. Danas se uostalom i »Govor« vjezba u fabrici
ranju slicnih spletaka. MHo je kadetima sto se nasao povod da se
pospletkari i polaie.
Kako ti zivis? Je Ii mama zdrava? Odavno nema vijesti od
vas. Napisi kako ·ste se smjesti1i, kako zivite, kako je Mitja. Kod
nas je sve kao i ranije. Nadolazi zima - odlazim u biblioteku.
Stan je topao. E. V..pomalo boluje. Nada, pojacanom ·snagom uai
francuski.
Snaino ti stiskam ruku i mnogo puta ljubim mamu.
Tvoj V. U.
P. S. Jesi Ii dobila odgovor historicaru? sto se tice mojih knji
ga u Sabljinu, dobro bi bilo zgodnom prilikom zamoliti koga bilo
od piterskih drugova da ih uputi ovamo: ako ne sve, onda makar
ono sto ima od Marksa i Engelsa i najbolje klasike.
�1.isano 3-f. decembnz 1909.
7,7,;;ano it. Pariza.
Prvi put objavljeno 1919. ro_d.
u publikociji 'Leninskii sbornlk',
br. 11.
IZMISLJOTINA BUllOARSKE STAMPE O

ISKUUCENJU GORKOG
Eto vec nekoliko dana kako ·se burzoaski Iistovi Francuske

(»L'Eclair«, »Le Radical«), Njemacke (»Berliner Tageblatt«) .; Ru
sije (»Jutro Rusije«, »Govan<, »Ruska rijeC«l i »Novo vrijeme«1)
zaslaauju najsenzacionalnijom novoscu: iskljucenjem Gorkog iz
socijaldemokratske partije. ,Vorwarts« je vec donio demanti te
145
gluposti. Reda!kcija •Proletera« je tako4er poslala nekolicilDi mro

va opovI'lllluce, ali burioaska ltampa to ipiorira i naduvava
spletku.
Izvor spletke je jasan: ,nekakvo-tamo piskaralo saznav§i kra·
jem uha o nesuglasicama u vezi s odzovizmom i bogostvoritelj
stvom (- pitanje o kojem se vec gotovo godinu dana otvoreno ras
pravJja u Partiji i uopce, a u »Proleteru• posebno) ,bezo6no je ifllo.
krenuo djelice podataka i »slawio 'Se -proslav!io« naipravljenim ldn
tervjuom• itd.
Cilj ove spletkarske kampanje nije manje jas81D. Burioaslke
partije htjele bi da Gorki wile irz socijal-demokratske pratije. Bur·
toaske 1DOvine samo Ito iz koze ne izidu ne b.i Ji raspirile nesugla
sice unutar socijal-demakratske partije, pa da ih predstave u izo.
paamom ob1iku.
Uzalud se trude budoaske novine. Drug Gorki se suvile c'!vrsto
vezao svojim velikim umjetnickim djelima s radni&im pokretom
Rusije i cijelog svijeta i ne mof.e im drukfije odgovoriti nego pre
zirom.
t;:' ,fl! �-·.,,t.

listr, 'Prol•tllliJ','ir. 50.
::;;."":;
IZ RADA •BIUESKE PUBUCISTEc

O PLATFORM! PRISTALICA I BRANILACA ODZOVIZMA
. . . Dati medurevolucionami ,period ne mole se objainjavati

sluajnolcu. Sada vec nema sumnje u to da se nalazimo pred po
sebnom etapom u razvitku samodriavlja, razvitku burioaske mo
narhije, burzoasko crnostotina§kog parlamentarizma, burf.oaske ca
ristillke politike na selu, a Ito sve podrlava kontrarevolucionama
burioazija. Taj period nesumnjivo je prijelazni period lllizmei!u dva
vala revolucije«, ali da bismo se pripremili za drugu revoluciju
neophodno je namah ovladati svojevrsnoicu toga prijelaza, treba
umjeti prilagoditi svoju talrti:ku i organizaciju tom napomom, te§.
146
kom, tamnom prijelazu koji nam je nametnuo tok »kampainje«.

Koristenje dumske govomice, kao i sv·ih drugih legalnih moguc
nosti, pripada broju ne narocitih sredstava koja sama sobom ne
donose nista »sjajno«. Ali. pmjelazni period upravo zato i jeste pri
jelazan sto je njegov specificni zadatak priprema i sakupljanje
snaga, a ne njihovo neposredno i odlucujuce angaziranje. Umjeti
organizirati svu tu djelatnost lisenu vanjskog blijeska, umjeti njo
me iskoristiti sve one polulegalne ustanove, svojstvene epohi cmo
stotinasko-oktobristicke Dume, umjeti odabrati i na takvoj osnovi
tradicije revolucionarne socijaldemokracije sve parole njene sko
rasnje herojske proslosti, sav duh njene djelatnosti, svu njenu ne
pomirljivost prema oportunizmu i reformizmu - to su zadaci
Partije, to su zadaci sadasnjeg trenutka.
Mi smo razabrali prvo odstupanje nove platforme od one tak
tike koja je izlozena u rezoluciji decembarske konferencije 1908.1
Uvidjeli smo da je to odstupanje na stranu ideja odzovizma, na
stranu ideja koje nemaju nicega zajedniiikog ni s marksistiiikom
analizom preZivljavanog momenta, ni s osnovnim premisama tak
tike revolucionarnih socijaldemokrata uopce. Sada treba da razmo
trimo originalnu crtu nove platforme.
To je - prvoklasan zadatak nove grupe: »stvarati« i »u masa
ma siriti, novu, proletersku« kulturu; »razvijati proletersku nauku,
ucvrscivati proletersku fiJozofiju, usmjeravati umjetnost u pravcu
proleterskih teznji i iskustava«.
Eto maleckog obrasca te naivne diplomacije koja u novoj
platformi sluzi za prikrivanje sustine ·stvari! Pa, zar to nije naivno
kada se iimedu »nauke« i »filzofije« ubacuje »ucvrscivanje istins
kih drugarskih odnosa«? Nova grupa u platformu namjemo unosi
uvrede, svoje optuzbe protiv drugih grupa (zapravo: protiv pra
vih boljsevika prije svega) da one narusavaju istinske drugarske
odnose. Upravo je takva realna sadriina te saljive tocke.
»Proleterska nauka« ispada ovdje takoiier »tllZllo i neumjes
no«. Prvo, ·danas znamo samo jednu proletersku nauku - marksi
zam, /\utori platforme zbog necega stalno izbjegavaju taj jedinstve
no tocan termin i stalno upotrebljavaju rijeci: »naucni socijali
zam«. Poznl!-to je da na taj posljednji termin pretenduju kod nas u
147
Rusiji i neposredni protivnici mar.ksizma. Drugo, kad je vec u

platformu unijet zadatak razvitka »proleterske nauke«, onda treba
jasno reci kakva se zapravo ima u vidu idejna, teoretska borba sa
vremenog doba i na ciju su zapravo stranu stali autori platforme.
Sutnja o tome je naivna lukava jer je sustina stvari jasna svakome
tko zna literaturu socijaldemokracije u godinama 1908. i 1909. U
nase se vrijeme u nauci, filozofiji, umjetnosti, razvila borba mark
sista protiv mahista. Najblaze receno, smjesno je zatvarati oci
pred tom opcepoznatom oinjenicom. »Platforme« ne treba pisati
radi prigusivanja nesuglasica, nego radi njihovog razjasnjavanja.
Nasi se autori nespretno izdaju citiranim mjestom platforme.
Svima je poznato da se u sustini pod »proleterskom fi,lozofijom•
ima u vidu zapravo mahizam - i svaki ce razuman socijaldemo
krat odmah razotkriti »novi« pseudonim. Uzaludno je bilo izmis
ljati taj pseudonim. Uzaludno je s:krivanje iza njega. U stvari,
najutjecajnije Jiterarno jezgro nove grupe jesu mahisti koji nema
histicku filozofiju smatraju »neproleterskom«.
Tako je i trebalo reci ako su htjeli da o tome govore u plat
formi: nova grupa ujedinjava ljude koji ce se boriti protiv ne-»pro
leterskih«, tj.• ne-mahistickih teorija u filozofiji i umjetnosti. To
bi bilo neposredno, istinsko, otvoreno istupanje ·svima pomiate
idejne struje, istupanje na borbu s drugim strujama. Kada se idej
noj borbi pridaje vazno znacenje za Partiju, onda upravo i treba
istupiti s otvorenom objavom rata, a ne sakriva1i se.
I mi pozivamo sve na odredeni i jasan odgovor, a ne zavijeno
unijetu borbu protiv marksizma u platlormi. U stvari, upravo na
borbu s marksizmom uvijeno govore sve fraze o »proleterskoj kul
turi«. ,Originalnost« je nove grupe u tome sto je u partijsku plat
formu unijela fi/ozofiju ne rekavsi otvoreno koji tok filozofije za
pravo zastupa.
Uostalom, ne bi se moglo re6i da je potpuno negaitivan realan
sadrzaj. Taj pozitivni sadriaj moze ·se iskazati jednom rijecju:
M. Gorki.
U stvari, nema potrebe da se ·skriva cinjenica o kojoj se vec
razgaJamila (iskrivljuju6i je i unakatavaju6i) burzoaska ltampa,
naime, da M. Gorlci pripada pris1alicama nove grupe. A Gor.ki je
148
nesumnjivo najveci. predstavnik proleterske umjetnosti, koji je

mnogo ucinio za nju i jo§ vile moze uciniti. Svaka frakcija socijal
demob-atske partije moze se s pravom ponositi da je Gorki njen,
ali na takvoj osnovi unosiiti u platformu ll'J)roletersku umjetnost«
:anaci davati toj platform. svjedofanstvo o siroma§tvu, znaci svo
diti svoju grupu 113 Jiteramd krui.ok koji sam sebe razoblifava ba§
u »autorit..t:ivnosti« ... Auto11i. platforme veoma mnogo govore pro
tiv p�iznavanja autoriteta, ne objaiinjavajuci otvoreno o c!emu je
rijec!. A rijec je o liOme Mo se 111jima cini da je odbrana maiterija
lizma u filozofiji i borba protiv odzovizma kod ibolj!eviika podu
hvat pojedinacnih »autoriteta« (diskretna aluzija 113 oci�ednu
stvar!) kojima neprijatelji mahizma toboie »slijepo vjerujuc. Slic
ne su dosjetke, narawio, potpuno djetinjaste. Jer ba! s autoriteti
ma •naprednjaci« postupaju ruzno. Gorki je autoritet proleterske
umjetlllosti, to je neospomo. Poku§aj da se taj autoritet •iskoristi«
(razumije se, u idejnom smislu) radi ucvdcenja mahizma i odzo.
vizma, predstavlja pravi uz;or biko se s autoritetima ne smije pos
tupati.
Djelo proleterske umjetnosti M. Gorkog predstavlja golem
plus bez obzira na njegovo saosjecanje s mahizmom j odzovizmom.
U razvoju socijaldemdkratskoga proleterskog pokreta platforma,
koja u Partiji predstavlja grupu odzovista i mahista i ,koja kao spe
cijalan zadatak grupe istice razvitak tobo!nje ll'J)r<>leterskec umjet
nosili, jeste minus, jer ta platforma u djelatlllosti vel!kog autoriteta
hoce povezati i iskoristiti upravo ono §to predstavlja njegovu slabu
stranu i negativnu velicinu u opci iznos gromadne koristi koju on
donosi i proletarijatu.
Prvl J1Ul ob/avl/ao JP, "'4rtG 1910.
,o4. " """"'"'t:111 ·ou1uuma11 ,..
$tole', br. 1.
149
BIUESKE O KNJIZI N. RUBAKINA

•MEDU KNJIGAMA«
Prebrojavaju6i boljieviike, Rubak1n •bogotrafiteljima« na-

ziva:
V. Bazarova
Bogdanova
A. Lunafarskog
M. Go�kog
� ::'11.veo fflj�i•_,7i�
publilw:i;• ·r...C1ci1 .sbam1a:·.
XXV, SIJ'. JJO.
IZ PISMA N. G. POLETAJEVU
... Sada se Gorlci energiono zauzima da pomaze •Prosveiceni·

ju« (»Prosvecivanju«) ne bi Ii ,ga pretvorio u veliki casopis ...
Napi.sano 25. febnlllN 191J, ,ocf,
�ano ,lz,,,,lf{;,";:: 7,.,{�
oubtiCJi IIAnlnsldj .sbonril:',
XXV, str. 3JO,
IZ PISMA A. G. SUAPNIKOVU
Siromah, Goruti! Kakva !teta ill<> se obrukao .potpisav§i

odvratni aktic ruskih J.rberalcica•. Na iste grane pali su ii Mdlrovslci,
Plehanov itd. (meau njima i Maslov i Smimov) ...
Napisano JI. oJctobra 1914.

Po.slano U Be""' u Stol:lrolm,
tfrJ' .'l!f.�:r; /:::;,ik� "Ir.

150
IZ PISMA A. G. SLJAPNIKOVU
19. IX
... Izmedu revolucionar-rovinista (revolucija racli pobjede
natl Njemackom) i revolucionara-proleterskih intemacionalista (re
volucija racli budenja proletarijata drugih zemalja, racli njegovog
ujedinjenja u opcoj proleterskoj revoluciji) suvi!e je velik jaz da
bi se moglo govoriti o podrki. Moramo iskoristiti svaki protest
(cak i slab i neodreden a la Gorki), iskoristit cemo i revolucio
narnu akciju !ovinista, od slucaja do slucaja necemo se odricati ni
»zajednicke akcije« (saglasno rezoluciji na!e Partije 1907. na Lon
donskom kongresu i na!em savjetovanju 1913. god.), ali ne dalje
ad toga ...
cwlfeno 1924. u Jlll

UUkij sbomilc', II.
... Ne mogu vi!e raspravljati o teorijskom usagla!avanju. Ne

prijatelji su se vec uhvatili za budalasto negiranje znacaja demo
kracije (Potresov u »Delu« hr. 1), Bazarov lupeta u »Letopisu«,
Bogdanov drukcije truca, aJi ipak truca u »Letopisu«. Tamo je
neka vrlo sumnjiva sprega mahlsta i okista1 • Gnusna sprega! Sum
njam da bi se mogla raskinuti ... Mozda bismo mogli poku!ati sa
vez s mahistima protiv okista? Sumnjam da bi to uspjelo! Gorki
u politici nikad nema nimalo karaktera i podlijeze osjecajima i
raspolozenju.
Legalna !tampa dobija u &usiji dvostruko macenje, zato i pra
vilna linija postaje jo! vaznija, jer je na tom terenu nepl'ijatelju
lak!e da nas »gada«.
151
... Sto se tice literature, dodat cu jo§:

vazno je saznati hoce Ii u »Letopisu« (ako je nemoguce izba
citi okiste pomocu saveza s mahistima) objavljivati moje clanke
s ogranicenjoma? lroj,lm?
Valja saznati sve podrobno o izdavackom poduzecu »Volna«
(»Val«)'.
Licno o sebi rnogu re6i da ne§to moram zaraditi. U protiW1om
- da crkne covjek, bogami. Skupoca je davolska, a nema od cega
da se zivi. Treba s i Io m i z vu c i novae* od izdavaca. »Letopisa«
kome su poslana moja dva rukopisa• (neka plati o d m ah i sto vi
se! lsto i s Boncom. Isto i u pogledu prijevoda. Ako se to ne uredi,
bogami neCu moCi opstati, to ka:Zem sasvim ozbiljno, sasvim, sasvim.
IZ PISMA INESI ARMAND
... Moj rukopis o imperijalizmu stigao je u Piter i danas mi,

eto, javljaju da je izdavac (a to je Gorki! o, tele jedno!) nezadovo
ljan ostrim izrazima protiv ... sta mislite, koga? ... protiv Kauc
kog! Hoce da mi pise o tome!!! I smijesno mi je i krivo.
To vam je moja sudbina. Jedna za drugom bitka protiv poli
tickih gluposti, ba:nalnosti, oportunizma, itd.
To traje jos od 1893. godine. I otuda mrmja prostaka. Pa ipak
ja ne bih promijenio ovu sudbinu za »mir« prostacima ..•
NapiMlno Ja. dccembra 1916. gotl.

Poslano it CiriJUJ 11 1Cl4ran.
Prvi put objtwl/mo 1949. a 6J..
sopisu 'Bolj!wik', br. I.
• O novcu te Belenjin ,aigovarati s Kalinom' i sa samlm Gorkim, a k o ta n e bu tie

neqodno.
152
PJSMA IZ DALEKA
4,plsmo
KAKO SE IZBOBITJ ZA MIBT
Ja sam rtek sada (12/25. mar.ta) procitao u »Novim Ciritkim
novinama• (br. 517 od 24/3) slijedeci izvjestaj otposlan telegrafski
iz Benlina:
»Iz Svedske javljaju da je Maksim Gorki poslao kako vladi
taiko i izvdnom komitetu odmevljeno napisan pozdrav. On poz
dravlja pobjedu naroda nad reaikcionamim gospodarima i poziva
sve sinove Rusije da pomognu izgradnju novoga ruskog driavnog
zdanja. Istovremeno poziva wadu da svoje oslabodilaoko djelo
ovjenca zakljuavanjem mira. To ne treba da bude mir posto.poto,
u sadasnjem trenutku u Rusiji ima manje razloga nego ikada da
bude takav mir koji bi Rusiji pruzao mogu6nost da casno postoji
uz druge narode na zemlji.
Covjecanstvo je dosta prolijevalo krvi; nova bi vlada stekla naj
vecu zaslugu ne ,samo pred Rusijom nego i pred cijelim oovjecan
stvom kada bi uspjela bno za:loljuciiti mir.«
Ta'klO ,prenose pismo M. Gorkog•.
Oiotaju6i to pismo, naskroz zasiceno otrcamm ma,logradanskim
predrasudama, mora te obuzeti gorko osjecanje. Piscu ovili redalka
desavalo se pri susretu s Gol'k::im na otolru Kapri da ga opominje
i prekorava za njegove politicke greske. Gora se suprotstavljao
tim prijekorima svojim neponovljivo.milim osmijehom i prosto.
dusnom izjavom: »Ja sam svjestan ,toga da sam !lilav marksista.
I najzad, svi smo mi umjetnici malo neodgovomi ljudi.« Tesko
je suprotstaviti se tome.
Bez ·sumnje, Gorki je neosporan umjetniclm talent koji je pri
donio mnogo koristi svjetskom proleterskom pokretu i joi ce
mnogo doprinijeti.
A sto ce Gorlkom da se mijesa ,u poliHku?
Po mom misljenju, pi6mo Go:l'lrog izra!ava jalro rasirene ·pre
drasude ne samo malograaanstine, nego i dijela radnl.itva koje
153
se nalazi pod njenim utjecajem. Sve snage naAe Partije, svi napori
svjesnih radnika moraju biti usmjereni na upornu, ustrajnu i sves
tranu borbu protiv tih predrasuda.
Carska vlada je otpooela i vodila ovaj rat kao imperijalistwki,
pljllfka.Aki, razbojni&i nt da bi ·pljackala i gu§ila slabe narode.
Vlada Gu&ovih i Miljukovih je plemicka i kapiitalisticka vlada
koja je prinuilena da produjj i k.oja hoce da produzi bas takav rat.
Obracati se takvoj vladi s prijedlogom da zakljuci demokrallski
mir to je isto Ato i abracati se vlasniku javne kuce propovijeda
njem o kreposti.
Objasnit cemo misao.
Sto je imperijalizam?
U svojoj broluri •lmperijal.izam kao viii stadij kapitalizma«,
koja je bila upucena izdavafkom poduzecu »Parus« (»Jedro«) joA
prije revolucije, primljena i objavljena u casopisu •l.etopis«, ja
sam na to pitanje ovako odgovorio:
»Imperijalizam je ·kapitalizam u ,tak.vom stadijumu razvLtka na
kome je objedinjenjem vladavine monopola ,i finanoijskog kapi
tala, poseban mac'laj stekao <izvoz 'kapitala, otpocela dioba svijeta
izmeilu meilunarodnih trustova i zavriena raspodijela cijele zem
ljm.e teritorije izmeilu najveah bpitaJ.istickiih driava (�. VII na
vedene browre, objavljeno u »Letopisu• joA za vrijeme cenzure
pod !llllSlovom: V. Iljin •Novi kap,italazam•).
Stvar se svodi na to da je ·klapital razrastao do golemih raz
mjera. Savezi malog broja najvecih k.apitalista (Karteli, sindikati,
trustovi) obrcu milijarde i dijele izmeilu sebe cio svijet. Zemlja
je cijela raspodijeljena. Rat je i2azvan sukobom dvije mocne gru·
pe milijardera, anpo-franCU&k:ih i njemackiih, za ponovnu raspo
djelu svijeta.
Anglo-francuska grupa kapitalista hjela je prije svega opljac
kati Njemaoku oduzimajuci joj ·kolonije (gotovo sve su joj vec i
oduzete), a zatim Tursku.
Njemacka grupa bpitalista htjela bi prigrabiti Tursku sebi i
nagraditi sebe zbog gubitka kolon:ija osvajanjem susjednih sitnih
driava (Belgije, Srbije, R.umunije).
154
To je prava istina, prikrivena svakodnevnim burioaskim la

garijama o ooslobodilaakom•, •nacionalnom• ratu, »ratu za pra
vo i pravednost« i slicnom zvonjavom kojom kapitallsti stailno za
glupljuju prosti narod.
Rusija ne vodi ·rat svojim novcem. Ruski kapitaJ je ucesnik
anglo-francuskog. Rus:ija vodi rat da oplja&a· Jermeniju, Tursku,
Galiciju.
Guckov, Ljvov, MHjukov, nasi sadasnji ministri, nisu slucajni
ljudi. Oni su predstavnici i vode cijele klase plemica i kapitalista.
Oni su povezani s interesima kapitala. Kapitalisti se ne mogu
odreci svojih interesa, kao sto covjek ne moze sain 'Sebe podignuti
za kosu.
Drugo, Guckov - Miljukov i K0 povezani su s englesko-fran·
cuslcim kapitalom. Oni 'SU tudim novcem vodili i vode ·rat. Oni su
obecali da za pozajmljene milijarde svake godine. na ime postotka
otplacuju na stotine milijuna, a taj namet namjeravaju izvlaciti
od ruskih seljaka.
Trece, Guckov-Miljukov i K0 povezani su rteposrednim ugovo
rima s Engleskom, Francuskom, Italijom, Japanom· i drugim gru
pama kapitalista - razbojnika i razbojlllickim· ciljevima toga rata.
Te ugovore zaldjuc.io je jos car Nikolaj II. Guckov-Miljukov i K'
iskoristili su borbu radnika protiv carske monarhije da prigrabe
vlast, a ugovore koje je car sklopio oni su potvrdili.
To je guckovsko-miljukovska vlada sve ucinila u svom mani·
festu koji je »Petrogradska telegrafska agencija« telegrafski saop·
cila inostranstvu 7, 20. maria: »vlada« (Guckova i Miljukova) »vjer
no ce ispunjavati sve ugovore koji nas vezuju s drugim drzavama«
- govori. se u tom mainifestu. Isto to izjavio -je u ·svome telegramu
svim preds1avnicima R.usije u inostranstvu i novi min:istar vanj·
skih poslova Miljukov u svom telegramu od 5, 18. marta 1917. god.
Svi su ti govori tajni i Miljukov i K' nece ih objaviti iz dva
razloga: 1) oni se boje naroda koji nece pljackaslci rat; 2) oni su
povezani s anglo-francuslcim ikapitailom koji zahtijeva ·tajnost ugo.
vora. Ali svako tko cita novine i proucava ·stvari. ma da se u tim
ugovorima govori o japanskoj ·pljacki - Kine, o ruskoj - Perzije,
155
Jermenije, Turske (posebno Carigrada}, Galicije, o ta1ijanskoj -

Albanije, francuskoj i engleskoj - Turske, njemackih kolonija itd.
Tako stoje stvari.
Zato je obracanje guckovsko-miljukovskoj vladi s prijedlogom
da sto prije zakljuo:i casta.n, demokratski, dobrosusjedski mfr ista
stvar kao • obracanje dobrog ·seoskog »popica« plemicima i trgov·
cima s prijedlogom da mve "PO bozaaJ.&ku«, da ljube svoje bliznje
i da poture desni obraz kad ih udare po lijevom. Spahije i trgovci
slusaju propovijed i nastavljaju ugnjetavati i pljackati narod i
odusevljavaju se kako pop umije divno tjesiti i uspokojavati wse
ljac.ice«.
Apsolutno isto takvu ulogu - bez obzira jesu Ii to shvatili ili
nisu - igraju i svi oni koji se lijepim rijecima o miru obracaju
vladama u sada§njem trenutku, u vrijeme imperijaJ.istickog rata.
Burzoaske vlade ponekad uopce nece ni da saslusaju takve rijec.i,
cak ih i zabranjuju, a ponekad dopustaju da se one izgovaraju i ra
sipaju lijevo-desno obecanja da oni bas ratuju radi brzeg zakljuci
vanja »najpravednijeg« mira i da je jedini krivac njihov ne,prija
telj. Razgovori o miru i obracanje burzaaskim vladama u samoj
se stvari razotkrivaju kao obmana naroda.
Grupa kapitalista koje su natopile zemlju krvlju zbog raspo
djele zemalja, trzista, koncesija, ne mogu zaikljuciti »posteni« mir.
One mogu zakljuciti samo sramni mir, mir o diobi napljai!kanog
plijena, o raspodjeli Turske i kolonija.
A guckovsko-miljukovska vlada, osim toga, uopce se ne sagla
liava s mirom u ovom trenutku jer bi ona sada od »plijena« dobila
»samo« Jermeniju i dio Galicije, a ona bi htjela prigrabiti jos i Cari·
grad, od Nijemaca natrag osvojiti Poljsku koju je oduvijek ta,ko
necovjecno i bestidno ugnjetavao carizam. Nadalje, guckovsko
miljukovska vlada u sustini je ·samo upravitelj a.n�o-fra.ncuskog
kapitala koji hoce zadrfati od Njemacke opljackane kolonije, a uz
to primorati Njemacku da vrati Belgiju i dio Francuske. Anglo
.francuski kapital je pomogao Guckovima i Miljukovima da svrg
nu Nikolaja II, da bi oni pomogli njemu da wpobijedi« Njemacku.
I sto da se radi?
Da bi se izvojevao mir (narocito da bi se izvojevao stvarno
demokratski, stvamo ca.sni. mir) potrebno je da vlast u drzavi ne
156
pripada ,spahijama i 1kapitalistima, nego radnicima i seljackoj siro

tinji. Plemi6i ii kapltaHslli nistavna su manjina stanomi§tva; kapita
list!i, kao sto je ,svima poznato zgrcu pretjerane kolioine novca
u raitu.
Radnici i siromasno seljastvo ogromna su vecina stanovnika.
Oni se ne bogate u ratu, nego propadaju i gladuju. Oni nisu vezani
s ka,pitalom n:i ugovorima izmeilu razbojnick:ih kap,talistickih gru
pa; oni mogu i iskreno zele da prekinu rat.
Kada bi ddawia vlast u Rusij,i pripadala savjetima radnickih,
vojnickih i seljackih poslanika, ti bi savjeti, i od njih izabrani Sve
ruski savjet, mogli i vjerojatno bi se slomi da ostvare program
mira koji je nasa Partija (Rusika socijaldemokratska radnicka par
tija) predlagala jos 13. oktobra 1915. godine u 47. broju centTal
nog organa »Sooijaldemokratu« (koji je tada, zbog ugnjetacke sile
carske cenzure, objavljen u Zenevii).
Taj program mira vjerojamo bi bio ovakav:
I. Sverusk,i savjet radnii!kih, vojnickih i seljackih poslanika
(iii petrogradski Savjet koji ga privremeno zamjenjuje) izjavio
bi ,smjesta da nema nikakve veze ni s kakvim ugovorima ni carske
monarhije ni bul'Z'Ollskih vlada.
2. On bi odmah objaviio sve te ugovore da bi na jawm sramotu
iznio razbojnicke ciljeve carske monarhije i svih burioaskih vlada
bez razlike.
3. On bi smjesta i otvoreno svim zaracenim driavama predlo
zio da ,se odmah zakljuoi primirje.
4. On bi odmah objavio svjetslroj javnosti nase, i seljacke
uvjete mira:
Osloboilenje svih kolonija;
Osloboilenje svih zaviisnih, ugnjetenih i nepunopravnih naroda.
5. On bi izjaviio da ne ocekuje nikakvo dobro od burioaskih
vlada te predlaze ·radnicima svih zemalja da ih zbace i da svu
vlast u ddavi predaju Savjetima radnickih ,poslanika.
6. On bi izjavio da milijarde dugova ·koje su napravile bur
zoaske vlade za voilenje toga prestupnickog, razboj,nickog rata mo-
157
gu otplacivati sama gospoda kapitalisti, a radnici i seljaci te du·

gove ne priznaju. Otpla6iv81llje postotaka za te zajmove macilo bi
na duga ljeta placati kapi-talistiaki namet za to Uo su oni milosrd
no dopu§tali radniaima da se mec11160bno ubijaju radi raopodjele
kapitalislliclrog plijena.
Radnici i ·seljacil - rekao bi Savjet radnickih poslamka - sla
zete Ii se v,i da placate svake godine stotine milijuna rubalja gos·
podi kapitalistima kao nagradu za rat koji je ponikao zbog raz.
diobe africkih kolonija, Turske dtd.?
Eto, za takve uvjete mira Savjet radnickih poslanika, po mom
mi§ljenju, bio bi sporazuman da vodi rat protiv bilo koje burzoas
ke vlade, i protiv svih burioaskih vlada na svijetu, zato !to bi to
stvamo bio pravedan rat, zato !to bi svi radnici i trudbenici svih
zemalja pripomogli njegovom uspjehu.
Njemacki radnik sada uvicta da se vojna monarhija u Rusij,i
zamjenjuje vojnom republikom, repubJi.kom kapHalista koji zele
produziti imperijaHstillki rat i ·koji potvrctuju razbojnicke ugovore
carske monarhije.
Prosudite i sami moze Ii njemacki radnik vjerovati takvoj
republdci?
Prosudite sami hoce Ii se odriati rat, hoce Ii se odrzati vlada·
vina kapitalista na zemlji, ako ruski narod, kome su pomogle i po·
mazu zive uspomene na veliku revaluciju 1905. god., osvojd pot·
=-.
punu slobodu i preda ·svu driavnu vlast u ruke Savjeta radnickiih i
seljackih poslanika?
N. Lenjin
Cirih, 11. (25.J nui:rta 1917. ,ad.

objovlJ,ma 1'2'•.... •
&uo 'Korniad6tllalril lnrer-
111', br. J...-4.
158
IZ REFERATA
»O ZADACIMA RSDRP U RUSKOJ REVOLUCDI•
... Lenjin je takoder napao ,socijal-paoifisticki ape! Gorkog i

izra:cio zaljenje sto se vellki urnjetnlk prihvaca politike ponavlja
juci predrasude malograc!anstine ...
xcw��-. � ma!f:-i9l :::

1 16
/917, god. u listu 'Volksrecht', br,

77. i 78.
Na. ruskom prvi put ubja.vljeno
1929. god. u &uopisu 'Proleta.r
ska.ja revolucija', br. JO (93}.
A. V. LUNACARSKOM
18. januara 1920.

Druze Lunacarski!
Nedavno sam se, na svoju zalost i sramotu, prvi put upoznao s
cuvenim Daljevim rjecnikom•.
Divna stvar, ali to je rjecnik pokrajinskih govora i zastario je.
Zar nije vrijeme da se stvori rjecnik pravoga raskog jezika, recimo
rjecnik rijeci koje se upotrebljavaju sada, a koje su upotrebljavali
i k/asici od Pusk:ina do Gorkog.
Kako bi bilo zaposliti na ,tome 30 naucenja,ka i dati im crve-
noarmejsko sledovanje?
Sto biste Vi na to rekli?
Rjeonik klasicnoga ruskog je:cika?
Ne dii!uci galamu, 'razgovarajte sa stracnjacima, ako Vam -nije
tesko, i saopc,te mi svoje misljenje.
Vas Lenjin
Prvf put obfa,•lfeno 21. janua.rtt
u lishl 'Pravda.', br. 21.
159
BIUESKA NA PISMU S. P. KOSTICEVA

ADRESIRANOG A. M. GORKOM
Drugovi! Veoma vas molim da u svim slucajevima kada vam

se Gorki obraca u sliicnill! pitanjuna,. prufite mu svaku ·saradnju, a
ako bude prepreka, smetnji ill protivljenja ove iii one vrste, ne
uskratite mi obavjestenje sto je zapravo.
V. Uljanov (Lenjin)
22. IV 1920.
Prvi put objavljena u publikaoiji
'lzvutija, Abulemi i nauk SSS',
lPJ!, br. 5, str. Z5.
M. N. POKROVSKOM
5. maja 1920.
Drufe Pokrovski!
Imao sam prilHke da razgovaram s drugom Lunacarslcim o
neophodnoj potrebi da se izda dobar rjecnik ruslrog jezika. Ne kao
Daljev, nego rjecnik za opcu upotrebu (i ucenje), rjecnik, tako reci,
klasicnoga, savremenog ruskog jezika (od Puslcina do Gorkog, ,tako
ofprilike). Dodijeliti sledovaiije tridesetorici naucenjaka, >Ii koliko
je potrebno, uzevsi, razumije ·se, one koji ne odgovaraju za drugi
posao - i neka urade.
Lunacarski je rekao da je on o tome vec mislio i da se to radi
i da ce biti uradeno. Budite ljubazni pa provjerite da Ii se radi i
napisite mi.
Va! Lenjin
Pn,J put ob/tWljena 1942. 19_4_.

':c//fJ�kaciji 'Leninsldj sbornik',
160
BJUESICA BIBLIOTEICARU
Molim da se nabavi (komplet) 'Rabotij kraj' (•R,admW zavi·

caj «) u Iv. Voznesenku.
(Krumk p r a v i h proleterskiih pjesnika.)
Hvali ih 2.iljin
Gorki Aitamanov
Semenovslm
IZ ZAPISKE N. A. SEMASKU
Druie Semalko!
(1) Veoma molim da odredite specijalnu osobu {najbolje pot·
natog Hj�nika koji poznaje inostranstvo i koji je poinat u inostran·
stvu) za sla:nje u inostranstvo, u iNjema&u (Curupu, KrestmSlrog.
Osinskog, Kurarajeva, Gorkog, Koroljenka i dr.). Treba vjelto upi·
tati, zamoliti, uvjemti, piisatii u Njema&u, pomo6.i bolesnicima illd.
Uraditi veoma pedantno
(bl'iiljivo) ...
N:t5ano ne pri/e 16. ,,..,,. 1.tll.
J::i put obj,wJJeno l9J2. pd,· u
publilcaciil 'LenlmldJ 11tonri'A:' 1CX,
'"· 35J.
161
J, A. UTKENSU
Druie Litkens! Prilikom susreta zaboravio sam Vas zamoliti

da provjerite bko je s .lromisijom naulSenjab koja sastavlja (kra
tak) rjeank savremenog (od Pu§lcina do Gorkog) ruskog jezilka.
Davno sam se, i vd§e puta, o tome dogovarao s Pokrovsk:im i
Lunafarskim.
Radi li se? Sto zapravo? Saznajte i tocno izvijestite.
S kom[unisticlcim] poz[dravom]
Lenjin
6. V 1921. god.
J. A. UTKENSU
Iskoristiite odmor Pokrovskog da polmete, 111e pretrpavajuci ga

administracijom, posao na sastavljanju rjecnika ruskog jemka.
1. Odredite 'kmmsiju od 2 do 5 najboljih filologa. Om moraju
za dva tjedna razraditi plan i sastav konacne lromisije (njen sastav,
rok i ostalo).
2. Zadatak je (uzor ma/i »Larus«) mali rjec:nik ruskog jezika
(od Pu§kina do Gorkog). Kvalitetan, savremen. Po novom pra
vopisu.
3. Na osnovu njihovih {3-5) referata naul!no-akademski cen
tar treba da ga odobri. Tada cemo ujesen otpooeti.
Napu..a 1'. maja 1921. �
Prvl pat o>ia,,limo 193l. jod. •
...,,"'"",' 'wnuuld/ ,.....,.••
xx. ltr. JJJ.-316.
162
IZ PISMA J. H. LUTOVINU1
30. V (1921)
... 5) Gdebin2 • 0 njemu i bas samo o njemu proc.itao sam ju
cer Vas i Stomonjakovljev protest CK-u. Razmotrit cemo ga na
prvoj sjednici.
Oko Gdebina bilo je nesuglasica kod nas u CK. Jedni su go
vorili: treba ga ukloniti jer moze prevariti kao izdavac. Drugi su
govorili, kao izdavac izdat ce jeftinije. Bolje i da prevari za 10.000,
ali ce izdati i jeftinije i bolje.
Izabrali smo komisiju od oba misljenja. Ja nisam usao u nju
zbog svoje »pristranosti« (po misljenju nekih) prema Gorkom, zas.
titniku Grzebina.
Komisija je stvar rijesila jednoglasno. Ne sjecam se tocno ka
ko: cini mi se da se kupuje od Grlebina, ako bude jeftinije.
Prema tome, Vas zakljucak da su se »rukovodili ne drzavnim
interesima«, nego umirenjem Gorkog - ocigledna je neistina. A
Vi pisete »ja sam uvjeren«!!! A ·kad ljudi stvaraju uvjerenja pri
je nego provjere cinjenice, koje nije tesko provjeriti, kako se onda
to naziva?
BILJESKA I. A. TEODOROVICU1
Od Gorkog je stigao Nacrt »Komisije za pomoc izgladnjelima«.

Uzmite ga od Rikova ikroz cetvrt sata, kada ga on procita.
Sutra cemo na sastanku Politbiroa donijeti odluku. Dogovo-
rite se telefonom s Molotovom da Varn sutra posveti 5 minuta.
Meni se oini da se nas prijedlog i prijedlog Gorkog mogu
usaglasiti.
163
NALOG SEKRETARU
Da Ii je od Gorkog?*
Uputiti Litkensu s molbom da mi vrati i da me obawjesti o
cemu je rijec i sto se poduzima
Lenjin
• U izvomiku uokvireno.
V. M. MOLOTOVU
ZA CLANOVE POLITBIROA CK RKP (b)
12. XII 1921. god.

Drugu Molotovu - okruinica za clanove Politbiroa.
Krestinski mi piAe da je Gorki otputovao iz Rige bez prebi-
jene pare i zivi u nadi dace dobiti autorski honorar od Stomonja
kova za izdavanje svojih knj;ga. Krestinski smatra da se Gorki mo
ra ukljuati meilu drugove koji ·se lijece u :inostranstvu na racun
Partije iii Savjeta. Predlaiem da Politbiro nalati Krestinslrom
da uvrsti Gorkog meilu takve drugove i da se pobrine, kako bi
mu se potpuno osigurala sredstva za lijecenje'.
Lenjin
fn,i put_ obJtwlJeno 195'. ,ad. u

J1Ubllkacill 'Lalndl/ .sbornllc',
XXXVI, str. JJ2.
164
IZ BILJESKE RUKOVODIOCU KANCELARUE

SAVJETA NARODNIH KOMESARA
23. februara 1922. god.

Molim da razgovarate s Krasinom o Gorkom i da ucinite sve da
Gorki lito prije primi novae.
Ako postoje i najsitnije smetnje, obavijesti<te me•.
Prvi put objavljeno JHS, god, u

publilcacijl 'LeninslclJ sbomll:',
xxxv.
N. K. KRUPSKAJA - A. M. GORKOM
28. I 1924. god.

Dragi Alekseju Maksimovicu,
juce sahranismo Vladimira Iljica.
Do ,same smrti ostao je istii - oovjek goleme volje kojo je
vladao sobom, smijao se i lialio i pred samu smrt, oovjek koji se
njeino brinuo o drugima. Na primjer, u nedjelju uvece kod V. I.
bio je ocni lijecnik profesor Averbah. Oprostivlii se od njega, on
je poslije izvjesnog vremena doliao vidjeti da Ji su ga ponudiH
jelom.
O novinama, koje smo svakodnevno citali, stalno smo raz
govarali.
Jednom kad je u novinama -procitao da ste Vi bolesni, jako se
uzbudio. Sve je uzbudeno zapi,t,k,ivao •Sta, lita?«
Uvece bib mu citala knjige ikoje je odabirao iz paketa lroji
su dolazili iz grada. Odabrao je Valin knjificu »Moji umverziteti«.
Najprije je zamolio da mu procitam o Koroljenku, a zatiim »Moje
univerzitete«. I joli nelito. U knjmoi Gilboa naliao je pozivanje na
Vall clanak o Lenjinu iz 18-e godine, objavljen u Komunistickoj
165
internacionali, i zamo1io me da mu ponovo procitam taj cJanak.

Kada sarn mu ga citala, slusao ga je veoma pazljivo.
Cvrsto Vas grlim, Alekseju Mal<simovicu, zelim Varn snage
zdravlja. Molim Vas da se cuvate.
N. Krupskaja
N. K. KRUPSKAJA - A. M. GORKOM
25. V 1930. god.

Dragi Alekseju Maksimovicu,
Ne mogu Van, reci koliko sarn se obradovala Vasem pismu.
Znate, Vladimir Iljic mnogo Vas je volio i zato mi je Vase javlja
nje tako drago. Pisuci uspomene imam neko cudno osjecanje. S
jedne strane, cini mi se da mi je duznost da radnicima, omladini
ispricam sve sto parntim o Iljicu, a ponekad u meni za.igra takvo
osjecanje kao da bi Iljic mogao biti nezadovoljan uspomenama,
jer on je tako malo govorio o sebi. Kada ,ste Vi doputovali meni se
strasno prohtjelo da porazgovaram s Varna o Iljicu, da se prosto
naridam u Vasem prisustvu, u prisustvu covjeka s koj!im je Lljic
govorio o sebi vise nego bilo s kim1• Ali ustrucavala sarn se, istinu
da kazem, ucinilo mi se da Varn se ndto kod mene nije dopalo.
I, eto, citaju6i Vase pismo osjetila sarn kao da mi je neki karnen
pao sa srca. Narocit,o me obradovalo sto su moje uspomene pro
budile niz Vasih sjecanja, o Iljicu. I sve mi je izlazilo pred oci -
vec sarn Varn jednom pisala o tom - kako je Iljic u posljednjem
mjesecu svoga Zlivota pronasao Imjigu gdjc ,ste Vi pisali o njemu i
trazio od mene da mu glasno procitarn Vas clanak. Preda mnom
stoji Iljicevo lice kako slusa zagledan kroz prozor u nekakvu da
ljinu - svodio je Zlivotne rezultate i mislio o Varna. Saljem Varn
knjizicu koju sarn pisala te zime, ,Sto je Lenji.n govorio <> kolho-
166
zima« - ja sam je mnogo puta prerac:livala, slala sam je na pre

radu u jednu komunu Rjazanske gubernije, u zenski aktiv u jedno
selo Kaluzskog okruga, i sad nemam smjelosti da je ponovo proci
tam: mozda nesto nisam napisala kako valja. Eto tako.
Kako je Vue zdravlje, Alekseju Maksimovicu?
Cvrsto, cvrsto Varn stiskam ruku, zelim Varn zdravlja i snage.
Marija Iljinisna Vas pOQ!dravlja, ona stalno pobolijeva, vrlo mno
go radi u Institutu Lenjina. Mozda cete mi napisati koju rijec,
ako se nade malo vremena.
N. Krupskaja
GORKI O LENJINU
169
IZ PISMA I. P. LADIZNJIKOVU
Dragi Ivane Pavlovitul

Saglasnost za arbitrafmi ,sud ja sam vec dao•. U vezi s tim
posavjetovao sam se s Nilriticem i Iljicem i trebalo je da Vas oni
o tome obavijeste. Naravno, u datom slucaju valja poduzeti sve
mjere da se u ruke burzuja ne da kakav adut.
Bilo je odlucleno da ·se iii ja, iii lljic licno, vidimo s Parvusom
- ali do danasnjeg dana nije bilo vremena za to. Htjeli smo od
njega zahtijevati da nam preda sva prava koja koristi po ugovoru
sa mnom j� i dana:s.
Parvusova ovddnja politicka karijera, po rijecima njegovih
drugova iz manjine, zavriena je ...
... U Kuokale su uhapseni supruzi Sosnovsld. Ne mislite H da

je to Iljic?1 Jako strahujem da je to on ...
Napisano na/kasnije do 6 (JP) de

"1f'llma l'J(ll. pd.
mi.
... Da li Varn je poznata inostrana Iljiceva adresa? Javite
rr.a:,. di, 11 (31} decembf'G

170
IZ PISMA A. V. LUNACARSKOM
... Danas je divan dan: stiglo je pismo od Iljica, doci ce ova-

mo ...
Napisano u fanua,u 1908. eotf.

Objavljuje se pr'Vi put.
A. V. LUNACARSKOM
Dragi A. V.!
Iljiceve rijeci oznacene olovkom najubjedljiviji su razlog o
neophodnosti kongresa.
Iii kongres,. iH cemo upasti u glib novih razdvajanja, nespo
razuma itd.
Iljic se, tako se cini, doselio!
A.
Napisano u janua,u 1908. ,ad.
Objtwlju.je se prvi put.
IZ PISMA I. P. LADI:tNJIKOVU
... Ovamo, na Kapri, dolazi Lunacarski, pozvali smo i Iljica i

Bogdanova, smatram da ce se ujesen svi sakupiti, bilo bi dobro
kada biste i Vi navratili ...
::tsano JH)Utkom fanuara 1908.
171
... U primamljivanju Iljica na Kapri, Vi mi morate pomoci,

V·i i Aleksandar Aleksandrovic (Bogdanov), kome ta:koder i napo
kon pripada da malo probavi na mimom mjestu ...
... Ja cu pozivati na otok i ove i one, zvat cu uporno, jer od
tog kongresa ocekujem za sve - naravno i za sebe - velike rezul
tate. Kad bi se to ·samo dogodilo! Samo da se sakupimo i porazgo
vorimo, razmislimo, pocnemo pisati - zar Varn to vec ne nagoni
osmijeh?
...Lunaca.I'Ski je vec ovdje. Razmisljamo da organiziramo mali

knjiievni kongres1 radi kombin:iranja djelatnosti i razmjene mis
ljenja. Privlacimo ovamo Iljica, Bogdanova, Bazarova, mislimo i
na Troclrog i o reformi zbomika »Znanje«. Citava brda zamisli!
Luna�ki ce pisati historiju ruske knjizevnostj - ne mozete
zamisliti koliko se tome radujem. Narucio sam za njega dvadeset
pudova* knjiga.
Za Iljica takoder imam racunicu. Kada bi se samo samnom
suglasio, narucio bih mu po dvanaest pudova knjiga na svakom
jeziku, cak i na japanskom! ...
'::f.6""" patlmaJ janw,,a 1908,
• Pud, mjera za te!inu, 16,38 q.

172
IZ PISMA I. P. lADI%NJIKOVlJ1
...Poziivamo Iljica za dolazak B[azarova] i St[epanova]. Ne

mojte zakasniti da stignete »u najvecu, gutvu«.
:tsono do g (22) jonuara 190&.
IZ PISMA K. P. PJATNICKOM
...Ovdje su Bazarov, Bogdanov, Lunacarski, sutra ce doci

Lenjin ...
Napisano 2 (22) oprilo 1908. god.
IZ PISMA N. J. BURENJINU
Dragi moj,
Ako postoje i najmanje mogucnosti da dodd ovamo, ja te mo
lim da to ucinB. Boravak ovdje 111ece ti !lroditi zdravlju, a raspo
lozenje ce ti se popraviti. Zovem te upomo, a motive ti u pismu
ne mogu objasniti. Moida ce ti o svemu reci cinjenica da ima
mnogo gostiju - medu njima su Ilj,ic, autor »Empiriomonizma«,
Lunacarski i Bazarov. Svi bi on:i htjeli vidjeti i tebe. Prema tome,
draga drugarcino, ako .postoji i najmanja mogucnost, treba da kre
neS ovamo ...
Napisano i.tmellu IO (23) i 16 (29)
aprilo 1908. god.
ObJavljuje .se prvi put.
173
IZ PISMA V. I. ANUCINU'
... Obavezno mi polaljite sve lito ste u posljednje vrijeme ob·

javili. Valie pismo VJ[adimiru] Ulj[anovu] ipak je stiglo do
njega. On ce Varn podrobno pisati kad se ukaze slucaj, a za sada
moli da Varn isporucim veliku zahvalnost i bratski pozdrav, cemu
se i ja prikljucujem ...
Napisano I (14) oktobra I90B. IQII.
... Izilila je Lenjinova knjiga 1 ••• Budite dobri i porucite mi je.

Autor je upao u opcu grdku suvremenih pisaca: ne zna tko
mu je citalac. Dao je cijenu knjizi 2 rublja 60 kopejki - tko ce je
kupiti?1
IZ PISMA V. I. ANUCINU
...V. Ulj[anov] cesto spominje »sibirskog carobnjaka« 1 i one

razgovore koje ste s njim vodili za vrijeme odlazaka u Judinovu
biblioteku. Saljivo bi ispalo kad bi smatrao kako ga vi, ricuci pu·
nom oktavom, primamljujete u sibirsku vjeru.
174
IZ PISMA A. N. TIHONOVU•
... Izi!Ia je Martovljeva brosura: »Spasitelji iii likvidatori«,

s podnaslovom »Tko je i kako razru!avao RSDRP«.
To je bijesan, bezuman i prljav ispad protiv Lenjina i boljse
vika, ne!to iskljucivo, cak i s obzirom na ustanovljene obicaje ...
Na.pisano 1911. god.
Objavljuje se prvi put,
... Va! stav o budu6nosti Sibira izazvao je zestoku diskusiju ...

O tom znacajnom pitanju Vl[adimir] Ulj[anov] ce Varn pi
sati detaljno, a Vi to malo oslu§nite - ,to je covjek velikih sposob
nosti ...
::s.isano 20 maja. (2. juna) 1912.
... Va! napis o tome da je prvi ukazao na ulogu ekonomskih

faktora i proizvodnih odnosa Ibn-Haldun1 , koji je pisao u XIV
stoljecu izazvao je senzaciju. Za to se narocito zainteresirao na§
zajednicki prijatelj' ...
Naplsano 21. septembra (f. okto
braJ 1912. iod.
175
, , , �zgred, slufajno mi je poznato da niste odgovorili na vrlo

• .
vazno �1smo UIJ[anova] - odgovor je veoma potreban, ima veliko
znacenJe ...
Napisano 22. februara n. marta}

1913. rod-
IZ PISMA M. N. POKROVSKOM
Petrograd, 29. septembra 1916. god.

Dragi Mihail Nikolajev,ic!
Doista, brosura Iljinskog 1 je stvarno izvanredna i potpuno se
slazem s Varna: treba je izdati u cjelini, ali - van serije•. Hono
rar ce ovih dana biti upucen autoru. Raduje me sto rad na ostalim
brosurama brzo odmice i sto cemo ih ubrzo moci objaviti sve od
jednom. Potreba za ozbiljnim knjigama· jako je velika. Kako ce
biti s Austro-Ugarskom? Bojim se da ce Vas donekle uvrijediti moj
odnos prema drugom dijelu te brosure, ali zar ne priznajete i Vi
njene nedostatke. I Vi biste, vjerojatno, teljeli da taj rad bude sa
vrseniji•.
Kakav je sjajan radnik Iljinski, kakva je to pamet, koliko je
ovdje kod kuce potreban taj cudesni covjek! On. Vi. Ne motete
ni da zamislite koliko se ostro ovdje osjeca neaostatak ozbiljnih
ljudi - to vec postaje katastrofalno. Starci odlaze jedan za dru
gi,n, broj kulturnih, drustveno-0dgojenih ljudi nestaje ...
176
»Savr[emeni] kapitalizam« 1 je predan !tampariji. Autoru fa.

ljemo honorar. Nedavno sam mu putem njegove sestre• poslao
500 rubalja.
Napisano 25. oktobra 1916. god.
IZ PROGi.ASA NARODU I NARODNOJ INTELIGENCJJI

...Buktinju ruske revo1ucije, koja 06Vjetljava cio svijet, cvr
sto drzi Vladimir Lenj!in ...
Proglas je Gork,i procitao
na mitingu 29. novembra 1918. god.
u Petrogradu.
IZ GOVORA NA ORGANIZACIONOM ZASJEDANJU KOMISJJE

ZA IZDAVANJE SOVJETSKOG ENCIKLOPEDJJSKOG RJECNIKA
(zaplsnli!ki tekst)1
... Rje�avaju6i komtrukciju jedne rubrike, mi llime rjdavamo
konstrukciju i drugih; pi1anje valja shvatiti pot,puno ozbilj1110. Jed
no je kad se bez obzira na slozenost pitanja iznese bi.lo kakvo poz
navanje, a druga je stvar kad se clanak napi§e prawlno. Mene
obuhvaca nevjerica, a uredniku je to nedopu�teno. Stvar valja po
staviti ovako: rukovodenje svakom pojedinom rubrikom povjeriti
osobi odgovarajuceg autoriteta. Ali zalog uspjeha je u tome ako
glavni urednik bude Lljic i aiko on preuzme konacno dotjerivanje.
Ja cu se p05tarati da ubijeddm Iljica u neophodnost 111jegova nad
zora. Odmah treba da predlozimo rubrike d uredruka.
1919-1921. ,ad.
177
(0 V. I. LENJINU)
Drugovi, postoje ljudi cije znacenje mkalro .ne moze§ izraziti

ljudskom rijecju. Ruska je historija, na falost, ·siroma§na ta:kvim
ljudima. Zapadna Evropa zna za njill. Eto, na primjer, Kristofor
Kolumbo . . . U Zapadnoj Evropi mogli. bismo nabrojiti citav niz
takvih !Judi - ljudi koji kao da su od !!ale nekakvom polugom
pokretali historiju u svom pravcu. U :na§oj historiji takav oovjek
je bio, ja bih rekao gotovo da je hio - Petar Veliki.
Ero, takav covjek, ne (samo) za Rusiju nego za cio svijet, za
svu na§u planetu, je Vladimir Iljic. Smatram da nikakve lijepe rijeci
izgovorene o njemu ne mogu nam predstavilli, :ne mogu izlozitl OlllO
duboko znacenje koje ima njegov rad, koje ima njegova ener�ja,
njegov ubjedljivi um, ne samo za nas nego za cijelo covjecanstvo.
I ja necu naci rijeci, ialro se smatram umjetnikom, koje bi
dovoljno jarlto osvijetlile takvu ogronmu, takvu snaznu figuru sil
no granatog korijena.
Lenjin je u politioi velik, ali istovremeno on je realan, zemalj
ski, jed:nostavan covjek.
I ja bih htio i.skamti nekoliko rijeoi o drugu Lenjinu, koga
osobno poznajem - htio bih govoriti o oovjeku, ta:kvam jednostav
nom covjeku, kakav se nalazi u vama, kakav sam i ja.
Kada sam 1907. godine doputovao u 'Yllazan grad London, po
malo bolestan, na partij,sk:i kongres, u hotelu me posjellio Vladimir
Iljic da opipa du§ek bojeci se da nije vlazan i da se ja 111ecu jo§
jace prehladiti. Eto, kakvog ja Lenjina poznajem, za mnoge kao
potpuno neocekivanog oovjeka.
Za1mn, postoji jo§ jedna takva wpmnena o njemu - kada je
bio kod mene na Kapriju - uspamena o tome kako peca ribu
•prstom«, najgromoglasnije se ·smije, smije se kako se samo Olll
urn.ije smijati. Svi mjesni ribari pI"O'LVBli su ga sinjor Mirin-drin« ·
Oni nikako nisu mo8li shvatiti kako se to riba mole peca.ti prstima.
A Lenjin, ne poznajuci tamo§nji jezik, nije im mogao objasniti ka·
ko treba i govoroo je da ribu valja izvuci kada ona -ucini »drin-drin«.
Poznajem Lenjiina kada se kartao •magarca«, volio je da se
karta i smijao se tako kako je to samo on urn.io. U tim trenuoima
178
u njemu nije bilo nicega cemu bi se mogao diviti cio svijet. Nice
ga: bfo je obican, tako mio, tako dusevan, jednostavan ruski covjek
kao i svatko od vas. A odjednom vidi se takva figura zbog koje
vas, kad je pogledate, uvjeravam vas iako nisam kukavica, spopada
strava. Postaje ti strasno zbog toga velikog covjeka koji na nasoj
planeti vrti kormilo historije kako mu se hoce.
I taj prijelaz od obicnog milog, dusevnog, nasmij811log prekras
nim osmijehom - ka toj gorostasnoj figw,i, cije je znacenje tesko
shvatiti - zapravo je cudesan.
Eto, sto sam htio kazati o Iljicu, o covjeku kome ·se u dusi
duboko klanjam, i kome za duga, duga ljeta zelim dobro zdi:avlje,
one neunistive energije koju je on posjedovao i dosad, i sve naj
bolje sto moze postojati na svijetu.
Vidao sam velike ljude, poznavao sam Tolstoja i jos poneke,
ali ova kolosalna figura •sve ih zasjenjuje ...
I na vdu srecu, na srecu cijele zemlje, postoji taj covjek. Nje
ga treba jako cijeniti, treba ga jako voljeti, treba mu mnogo poma
gati u njegovom velikom, svjetskom, u njegovom planetskom po
slu. Doista, u njegovoj licnosti ruska historija je sazdala pravo
cudo!
Shvati,te, taj covjek osobno nema potreba ni za cim, osim,
gledano historijski, sto mu je potreban vd odvazan, uporan, napo
ran rad i vda lijepa ljudska ljubav prema njemu.
I zbog toga bolje cemo odati postovanje njegovom ogromnom
radu i bolje cemo mu odati zahvalnost za sve sto je ucinio ne samo
za Rusiju nego i za cijelo covjecanstvo - casnim ii napomim ra
dom, ljuba1nlju za rad, dusevnom bodroscu, sto vam od sve svoje
duse zelim ... Eto, drugovi, to su tih nekoliko rijeci koje sam vam
htio reci (pljesak).
179
IZ CLANKA •VLADIMIR IUIC LENJIN«•

... Ponekad mi odvaznost uobrazilje, obavezno prisutne u knj,i
zevniku, postavlja pitanja:
- Kako je Lenjm gledao na novi svijet?
I preda mnom se razotkriva grandiozna slika zemlje ·sjajno iz.
brusena radom slobodnog covjeka u gigantski smaragd. Svi su
ljudi razumni i svako posjeduje osjecanje licne odgovomosti za
sve sto stvara i sto se stvara oko njega. Posvuda su gradovi -
vrtovi - naseobine velicanstvenih zdanja, ,svugdje za covjeka ra
de prirodne sile koje je njegov razum pokorio i organizirao, a san1
je on - najzad - stvami gospodar stihije. Njegova fizioka ener
gija ne trosi se vise na grub, ,prljav rad, vec se pretvara u dusevnu
energiju i sva njena snaga je usmjerena na istrazivanje on:ih osnov
nih pitanja postojanja za cije se rjesavanje odvajkada bezuspjes
no bori misao, oslabljena, raslcidana neophodnim naporima objas·
njavanja i opravdavanja pojava socijalne borbe, dzmucena neiz
bjeznoscu u svijetu tih pojava dramom priznavanja dvaju nepomir
ljivih nacela.
Oblagoroden tehnicki, osmisljen socijalno, rad je covjeku po
stao uzivanje. Stvamo osloboden najzad je i covjekov um - naj
dragocjeniji zacetak svijeta - i um je postao neustrasiv.
Neustrasivost uma i ostra pronicljivost u politici - osnovne
su crte Lenjinove prirode. Svijet jos slusa jezik kojim govoni di
plomacija njime nadahnuta. Neka je to jezik koji para njeme u§i
diplomata u frakovima i smokinzima, ali to je ubistveno pravedan
jezik. A pravda ce biti gruba sve dotle dok je mi ljudi sami n1:
ucinimo lijepom kao sto je nasa muzika, jedna od ,Jijepih :istina
koju smo stvorili.
Ne mislim da sam Lenjinu ,pripisao mastanja njemu tuda, da
sam romantizirao tog oovjeka - ja ga ne mogu ni zamisliti bez
one prekrasne maste o budu6oj sreci svih ljudi, o svijetlom, rados
nom f>ivotu. Sto je covjek veci - to je smjelija njegova masta.
Lenjin je vise covjek nego bilo koji od moj,ih sav� i
_
premda njegova misao, dpak, zauzeta pretezno omm rasuwvanJ�a
_
politike, koja romanticar mora da nazove »usko prakt,cna«, uvie-
180
ren sam da se ta borbena misao u rijet,ke trenutke odmora unosi

u prekrasnu budu6nost daleko dalje i da se vidi vise nego sto mogu
pretpostaviti. Osnovni cilj cijelog Lenjinovog zivota je opce oovje
cansko dobro i on je obavezno duzan da sagleda u dalj:ini vjekova
kraj toga velikog procesa, oijem pocellku asketski hrabro sluz:i nje
gova volja ...
�!'75�': 1!:J�t:.;,
'KomunistihsldJ
a wop&u
InternaclonaJ',
1920, br. 12, .str. 1931-193J.
IZ PISMA H. VELSU
...Dopustite da Vam na kraju pisma kazem nekoliko rijeci

o Lenjinu. U »Timesu« se govori o raskosi i azijatskom dodvorava
nju ikoje navodno okruzava tog oovjeka. To je - lai.
Lenjinu je potpu.no tua zanos licnom vlas6u. Po prirodi je -
puritanac, on zivi u Kremlju isto tako jednostavno i skromno kao
sto je ziVlio i u Parizu, u emigraciji. To je izvanredno vemk oovjek
i castan covjek. On u Rusiji igra ulogu grandioznog pluga koji ne
umorno ore zagaaenu, neplodnu zemlju ...
Nap_lsano 22. ma;a 1920. god.
Prvl. put ob/avl11ma " tmoptni
'Komunlstitssklj Internacional.',
1920, br, 12, &tr. Z2fll-2208.
IZ PISMA I. P. IADI:tNJIKOVU
...Ovih dana pisat 6u dugo pismo Ilji'cu o svoj;m utl$cima

o ovdasnjim komumstima.
�/UIDIO potkra/ dacembns 1920.
bb/iwtfale n � knllt.l 'Arh"' A.
M. Gorko,a', r. VII, atr. z.u.
181
IZ PISMA M. F. ANDREJEVOJ
Primio sam tvoje - veoma lijepo - pismo o Lenjinu. Napi

sao sam sjecanja o njemu1 , vele - llije lo§e. Ovih dana poslat cu
ti da se otkuca na ma§ini, molim da se to ucmi §to brte, jer treba
da se objave u Americi, Francuskoj i Rusiji.
Pisao sam - i oblivao se suzama. Tako nisam tugovao cak ni
za Tolstojem. I sad pi§-em - a ruka mi drhti. Sve je potresla ·ta
prijevremena smrt, sve. Jekaterina Pavlovna• je poslala dva pisma
s opisom uzbudenja u Moskvi - to je, kako ·se vidi, ne§to nevideno.
Roskov, Desnicki objavljuje Zbornik sjecanja o Iljicu, dobio sam
njihov telegram. Odasvud pisu pisma prepuna bola, najdubljeg,
iskrenog.
Samo ta trula emigracija iiiliva na Covjeka svoj lesinal'Ski ot
rov, uostalom otrov koji ne moze zaraziti zdravu krv. Ja ih ne vo
lim, prezirem te politikantske emigrante, pa ipak hvata me jeza
kada vidim kako su Rusi podivljali, postali zvijeri, oglupjeli otkako
su otrgnuti od svoje zemlje. Narocito su odvratni degenerici Alda
nov• i Ajhenvald. Zalosno je §to su oba - Jevreji.
U dusi mi je - tesko. Kormilar je napustio brod. Znam da su
preostali clanovi posade hrabri ljudi i da ih je Iljic v..Jjano odgo
jio. Znam da se oni nece izgubiti u jakoj burl. Ali - da ih ne pro
guta zabokrecina, da ih ne zamori bezvjetrica - eto §to je opasno.
Pa ipak, Rusija je obdarena. Toliko je cudovi§no obdarena
koliko i nesretna.
Odlazak je Iljica - najveca njena nesreca za •sto godina. Da,
najveca ...
A. P.
Napisano 4. fcflnum, 1'24. ,atf.

182
IZ PISMA J. P. PJESKOVOJ
... Ovih dana dobio sam dva tvoja pisma, ona u kojima si
govorila o utiiscima izazvalllim Iljicevom smrcu. Primio sam ·sve
novine, hvala Ti!
Do Lenjinove smrti ja sam ipak - bez obzira na svu mrskost
i nenadarenost emigrantske stampe - gajio prema emigraciji, u
cjelini, osjecanje nekog sazaljenja, saucesca itd. Odnos emigracije
prema Lenjinovoj smrti - odnos put trule, bolesno razbjesnjele
zlobe - izlijecio me potpuno od tih osjecanja. Cini mi se da cak
ni u 1907-1910. godinama nisam prozivljavao tako odvratne dane
pune zlog, zvjerskog likovanja, kakvi su danasnji. Nikada se jos
preda mnom takvom velikoljepnoscu nije pojavila ljudska glupost
i zloba. Sto sve oni pgu, sw govore! Uistinu - ti ljudi su neposted
ni sami prema sebi, tako cinicno razgolicuju svoju trulez. Jako je
tesko gledati kakvom se brzinom raspadaju nesahranjeni lesevi.
Vjerojatno cu napisati clanak »Psihologija robijasa•'.
Napisao sam »Sjecanja o Iljicu«•, bit ce objavljena u casopisu
Tihonova ...
IZ PISMA S. F. OLDENBURGU 1
Zbog Vaseg govora povodom smrli V. Iljica, Vas su ovde ubra

jali u »slugaranje« sovjetske vlasti'. Emigrantska stampa se pot
puno srozava u idiotizam. Vi znate da sam dovoljno trpeljiv covjek,
ali sve sto se ovdje napisalo i sw se sada ,pise o Lenjinu i o Rusiji
- sasvim je nepodnosljivo! ...
Na.pisano 12. febnuua 1924. ,od.
ObjtwlJuJ• ,e ,m put.
183
IZ PISMA F. A. STEPUNU•
. , ·., Za. mene �bno ta s�rt je jo§ jedna patnja. Lenjlllll sam
voho , vohm. To Je veoma vehk i pravi ruski covjek .. ,
Napisa:no a februa.ru. 1924. god.
Obiavlfuje n prvl ""·
V. I. LENJIN
Vladimir Lenjin je umro.

Cak i neki ,Jjudi iz tabora njegovih neprijatelja posteno priz
naju: u Lenjinovoj licnosti svijet je izgubio covjeka koji je ,medu
svim velikim ljudima, njegovim savremenicima, najizra2'itije otje
lovljavao u sebi genijalnost« . Njemacki burzoask,i list »Prager Ta
geblatt« , objavljujuci o Lenjinu clan pun uvafavanja i divljenja
njegovoj kolosalnoj figuri, zavr§io je rijecima:
»Velik, nedokuciv i stra§an izgleda Lenjin cak i u smrti. «
Po tonu clanka jasno proizlazi da ga nije izazvalo ono fiziolos
ko zadovoljstvo cinicno izraieno aforizmom: »Les neprijatelja uvi
jek prijatno mirise « , ona radost koju osjecaju ljudi kada od njih
odlazi velik i neumoran oovjek - ne, u ovom clanku snazno odje
kuje covjefanski ,ponos covjekom.
Stampa ruske emigracije nije nasla u sebi ni snage ni takta
da se prema Lenjinovoj smrti drzi s onakvim postovanjem kakvo
su ispoljili burzoaski listovi u ocjenJivanju licnosti jednoga od
najvecih nosilaca volje za zivotom i neustrasive snage razuma.
Slikati njegov portret - tdko je. Lenjin je, naizgled, sav u
rijecima, kao riba u krljusti. Bio je jednostavan i otvoren, kao
sve sto je govorio.
Njegov heroizam gotovo je potpuno Iisen vanjskog sjaja, nje
gov heroizam - to je ono skromno, u Rusiji cesto, asketsko ispos
ni§tvo ubijedenog u mogucnosti ostvarenja ,socijalne pravde na
184
zemlji, heroizam covjeka koji se odrekao svih svjetskih radosti ra

di teskog rada za srecu ljudi.
Ono Ito sam napisao o 111jemu ubno poslije 111jegove smrti -
napisao sam u stanju utucenosti, lllll brainu i slabol. Ponesto nisam
mogao napisati :iz ob:oira i •takta«, nadam se potpuno razumljiv!ih.
Pronicljiv i mudar bio je taj oovjek, a »u mnogo mudrosti - mno
go je i jada«.
Njegov pogled prodirao je daleko naprijed i, razmilljajuci,
razgovaraju6i 1919-21. god. o ljudima, cesto je i nepogdivo poga
dao kaikvi ce oni biti za koju godinu. Nisam uv,ijek bio sklon da
povjerujem u njegova predvidanja i cesto su bila uvredljiva, ali, na
zalost, dosta je ljudi opravdalo njegovu skepticnu ocjenu. Moje
uspomene na njega, osim sto su napisane slabo, pisane su o bez
reda, s prazninama koje su za zaljenje. Trebalo poceti od Lon
donskog kongresa•, od onih dana kada se Vladimir Iljic pojavio
preda mnom pretem.o osvijetljen sumnjama i nepovjerenjem jed
nih, a ocitim neprijateljstvom, pa cak i mrznjom, drugih.
Meni, evo, i sada jos jasno ,stoje pred ocima goli ridovi drvene
crkve na periferiji Londona, smijesne po svom siromastvu, gotski
prozori nevelike, uske dvorane, ,sJicne uoionici siromasne skole.
Zgrada je podsjecala na crkvu samo izvana, a unutra - mgdje
mkakvih crkvenih stvari, pa ca!k se ni oniska propovijedaonica
nije nalazi,Ja naprijed, u dnu dvorane, vec kraj ulaza, ozmedu
vrata.
Do te godine nisam sretao Lenjina•, cak ga nisam ni oitao ono
liko koli:ko bi trebaJo. Ali ono sto sam stigao procitati - a naro
oito odusevljene price drugova koji su ga locno poznavali - silno
me privlacilo k njemu. Kada su nas upoznali, on je, stisnuvsi mi
snazno ruku i dspitujuci me svojim pronicljivim ooima, progovorio
tonom starog znanca, u sali:
- Dobro je sto ste dosli! Vi, siguxno, volite tucnjave? Ovdje
ce biti velike botke.
Zamisljao sam da je Lenjin drukciji. Nesto mi je nedostajaJo
u njemu. Vrska, ruke je zavukao nekud pod misicu, stoji podbo
cen. I uopce, sav je nekako suvdse jednostavan, nimalo se ne osje
ca u njemu »voda«. Ja sam - knjozevnik. Zanat mi illlllJlece oba-
185
vezu da zapa!am sitnice, i ta obaveza postala je navoka, pone

kad i dosadna.
Kada su me •privodi;Ji• G. V. Plehanovu, on je stajao skrstiv
si ruke na grudima i gledao strogo, ·s dosadom, kao sto gleda uci
telj, zamoren svoj,im dumosti, na jos jednoga novog ucerwka. Re
kao mi je sasvim obicnu frazu: •Divim se vasem talentu.« Osim
toga nije rekao nista sto bi mi ostalo u sjecanju. I u toku citavog
kongresa Di kod njega Di kod mene nije se pojavila zelja da poraz
govaramo •od duse«.
A ovaj celavi, vrskavi, sigurni, snazni covjek, koji jednom ru
kom brise svoje sokratsko celo, a drugom me vuce za ruku i prija
teljski sijeva svojim neobicno ii\'im ooima, odmah je poceo govo
riti o nedostacima knjige »Mali« - ,ispalo je da je djelo procitao
u rukopisu koj!i je uzeo od I. P. Ladim.jikova. Rekao sam da sam
knjigu nap!isao u f:urbi, ali - nu;am stigao objasniti zasto sam se
zurio - a Lenjm, lclimnuvsi glavom u :anak potvrde, objasnio je to
sam: veoma je dobro sto sam po!urio, knjiga je potrebna, mnogi
radnioi ucestvovali su u revolucionarnom pokretu nesvjesno, sti
bijski, a isada ce procitati knjagu i ona ce im biti veoma korisna.
»Knjiga koja je dosla u pravi cas.• To je bio njegov jedini, aJi
menii beskrajno dragocjen kompli.ment. Zatim se poslovno raspi
tivao da Ii se •Mati« prevodi na strane jezike, u kojoj mjeri je
ruska i amer.icka cenzura osirkati,la knjigu, pa kada je saznao za
odluku da se pisac preda sudu, najprije se namrstio, a zatim za
bacio glavu, zat\'Orio ooi i nasmijao se nekakvim neobicnim smi
jehom; njegov smijeh privukao je radnike, prisao nam je, cini mi
se, Foma Uralski, i jos trojica.
Bio sam u svecanom prazmckom raspolozenju, nalazio sam se
medu sllotinama odabramh partijaca koje je na kongres poslalo
150.000 orgaioiziranih radnika, vidio sam pred ·sobom sve partij,ske
lidere stare revoluoionare lllehanova, Mtselroda, Dajca. Moje praz·
nicko' raspoloienje billo je potpuno prirodno i bit ce razuljivo
m
citaocu ako kazem da je za dvije goddne, koje sam proveo izvan do-
movine, moje uobicajeno raspolozenje jaiko opalo. . ,
Pocelo je opadati u Berlinu, gdje sam vidio gotovo sve naivece
vo4e sooijaldemakraci.je, rucao kod Augusta Bebela, sjedeci pored
186
veoma debelog Zingera, i medu drugima, takoder veoma znacaj

nim ljudima.
Rucali smo u prostranom, udobnom stanu, gdje su kave:oi s
kanarineima bili ljupko pokriveni zelenim pokrivacima, a na naslo
nima fotelja bili su pricvrliceni vezani pokrivaci., kako oni koji na
njima sjede ne bi svojim potiljcima prljali navlake. Sve je unaoko
lo bilo veoma solidno, temeljno; sV'i su jeli svecano i svecano kazi
vali jedan drugome:
- Malcajt.*
Tu rijec nisam znao, ali sam znao da francusko »ma!« ruski
znaci - lose, a njemacko »cajt« - vrijeme; ispalo je: lose vrijeme.
Zinger je dvaput nazvao Kauckog »moj romanticar«. Bebe! sa
svojim orlovskim nosom ucinio je na mene utisak covjeka prilicno
zadovoljnog ,samim sobom. Pilo se rajnsko vino i pivo, vino je bilo
kiselo i toplo, pivo dobro; o ruskoj revoluciji i partiji socijaldemo
krata govorilo se takoder kiselo i s visine, a o svojoj, njemackoj
stranci - veoma dobro! Uopce - svi su bili veoma zadovoljni
sami sobom i osjecailo se kako su cak i stolice zadovoljne sto ih
pritiska teret nekih dijelova tako uvazenih voda.
S njemaokom strankom imao sam obaviti »tugaljiv« posao:
njen istaknuti clan, kasnije veoma poznati Parvus, bio je ovlasten
od »Znanja« da od raznih pozori!lta prikuplja honorar za dramu
»Na dnu«. Taj posao povjeren mu je 1902. god. u Sevastopolju,
na stanici, kada je onamo doputovao i!egalno. Sakupljeni novae
djelio bi se ovako: 20% od ci.tavog iznosa dobivao bi on, a od os
tatka isla bi jedna cetvrtina meni, a tri cetvrtine u kasu Partije.
Parvus, je, naravno, znao za taj uvjet i on se Cak ,i oduSevljavao
njime. Za cetiri godine komad je obisao sva pozori!lta u Njemac
koj, a samo u Berlinu davan je vise od 500 puta; kod Parvusa se
skupilo oko sto hiljada maraka. kli umjesto para, on je na adresu
»Znanja« K. P. Pjatnickom poslao pismo u ikojem mu je dobrodu!l
no saopcio da je sav taj novae potro!lio na putovanje po Italiji s
jednom gospodioom.
• - Prijatno (njem.) - (prim prev.),

187
Posto se to, svakako veoma prijatno putovanje, mene Jicno

ticalo samo za jednu cetvrt, inu, ,smatrao sam da sam u pravu da
CK njema6ke stranke upozorim ·na ostale tri cetvrtine. To sam
ucinio preko I. P. Ladiznjikova. SK se prema Parvusovom putova
nju odnosio ravnodusno. Kasnije sam cuo da su Parvusa lisili ne
kih partijskih funkcija - da kazem po savjestd, vise bih volio da
su mu izvukli usi. U Parizu su mi pokazali veoma lijepu djevojku,
iii damu, rekavsi mi da je to bila Parvusova saputnica.
- Dra!!a** moja - pomislih - draga.
Vidio sam u Berlinu knjizevmke, umjetnike, mecene i druge
ljude, razlikovali su se medu sobom po samopouzdanju i uzivanju
u samima sebi.
U Americi sam veoma cesto vidao Marisa Hilkvita (Hilquit),
koJi je htio da postane gradonacelnik Nju Jorka (New Yorka), star
ca Debisa, koji je usamljenicki i umorno urlao na sve ljude i na
sve stvari - tek sto je izisao iz zatvora - vidio sam veoma mno
ge i veoma mnogo, ali nisam naisao ni na jednog covjeka koji bi
shvatio dubinu ruske revolucije, i svuda sam osjecao da se prema
njoj odnose kao prema »privatnoj stvari evropskog zivota« i obic
noj pojavi u jednoj zemlji gdje je »uvijek Hi kolera, iii revolucija«,
po rijecima jedne »handsome lady«• koja je »simpatizirala soci
jalizam«.
Ideju za putovanje u Ameriku radi sakupljanja novca za kasu
»boljsevika« dao je L. B. Krasin; u svojstvu sekretara i organiza
tora puta trebalo je da sa mnom pode V. V. Vorovski, on je dobro
znao engleski je:aik, ali mu je Partija dala neki drugi zadatak, pa
je sa mnom krenuo N. J. Burenjin, clan borbene grupe pri CK(b);
bio je »bez jezika«, poceo je da ga uci na putu i na lieu mjesta.
Eseri, saznav!i u kakvom cilju putujem, zainteresirali su se mla
denaolci za moj put; kod mene su vec u Finskoj dosli Cajkovski i
Zitlovski i predloziJi da sakupljam novae ne za boljsevike, nego
•za revoluciiu uopce•. Odrekao sam ,se »revolucije uopce« · Tada
su oni poslaii onamo .babusku«• i pred Amerikancima ,�j�vi!� se
_
dvoje ljudi koji ,su, nezavisno jedno od drugog 1 ne wdaiuc1 se,
.. - Ip riJefl: rusk! .daropja,i mat( .drapti i •&kupa• - (prim. prev.) .
• Dhna (eql.) - prim. prw.
188
poceli sakupljati novae ocevidno za dvije razlicite revolucije; da

shvate :k:oja je od njih bolja, ozbiljnija - Amerikanci naravno, ni
su imaJ,i ni vremena ni volje. •Babusku« su oni, cini se, poznavali
i ranije, americki drugovi napraviLi su joj dobru reklamu, a meni
je carsko poslanstvo - prireddlo skandal. Americki drugovi, pro
matrajuci rusku revoluciju takoder kao »privatnu i neuspjelu
stvar«, drzali su se prema novcu koji sam ·sakupio na mitinzima
pomalo »liberalno«, ukupno sam prikupio veoma malo dolara, ma
nje od deset hiljada. Odlucio sam da »zaradujem« po novinama,
ali se i u Amerioi nasao jedan Parvus. Uop6e, putovanje je bilo
promaseno, ali sam tamo u Americi napisao djelo »Maiti«, c:ime se
i objasnjavaju neki »propusti«, nedostaci knjige.
Zatim sam presao u Italiju, na Kapri, tamo sam se udubio
u citanje ruskih novina, knjiga - to je takoder veoma utjecalo na
opadanje mog Taspolozenja. Ako bi zub, Bcupan iz vilice, bio u
stanju da osjeca, on bi se vjerojatno osjecao isto tako usamljen
kao sto sam se osjecao ja. Zaprepastavala me klovnovska brzina i
spretnost kojom su ljudi, moji znanci, preskakali s jedne »platfor
me« na drugu.
Nailazili su iz Rusije slucajni revolucionari, slomljeni, zapla
seni, ozlojedeni na sebe same i na ljude koji ·su ih uvukli u »bez
nadan poduhvat«.
- Sve je propalo - govorili su. - Sve je razbijeno, unisteno,
poslano u zatocenje, baceno u tammce!
BHo je veoma mnogo smijesnog, ali - nicega veselog. Jedan
gost iz Rusije, knjizevnik, i to darovit, dokazivao mi je da sam
ja toboze odigrao ulogu Luke iz komada »Na dnu•: dosao, napricao
omladini utjesne rijeci, ona mi povjerovala i zaraddla cvoruge po
celu, a ja - pobjegao. Drugi je twdio da me progutala »tenden
cija«, da sam - »gotov« i da proricem znacenje baleta samo zato
sto je - »imperatorski«. Uopce je bilo veoma mnogo smijesnog,
glupog i cesto se cinilo kao da iz Rusije do1ijece neka Jtru!a prasina.
I - odjednom, ·kao u bajci, ja sam na Kongresu ruske soci
jaldemokratske partije. Najzad - pramik!
Ali osjecao sam se slavno samo do prve sjednice, do svada
oko »dnevnog reda«. Zes·tina tih svada namah je ohladila moje
189
odusevljenje, i to ne toliko zato sto sam osjetio kako je o!tro

rascijepljena Partija na reformatore i revolucionare - to sam mao
jos 1903. god. - koliko neprijateljskim drzanjem reformallOra pre
ma V. I. Lenjinu. Ono je izbijalo i sikljalo iz njihovih rijeoi, kao
sto voda pod velikim pritiskom izbija iz stare vatrogasne gumene
cijevi.
Nije va!no - sto se govori, ali uvijek je vazno ka,ko se govori.
G. V. Plehanov, u redengotu, zakopcan do grla, slifan protestant
skom pastoru, otvarajuci kongres govorio je kao vjeroucitelj, ubje
den da se njegove misli ne mogu pobijati, da je svaka rijec - dra
gocjena, isto kao i pauza izmedu nijeci. Veoma je spretno zraku
iznad glava ucesnika ,kongresa razastirao svoje lijepo zaobljene fra
ze, i kada bi na klupama boljsevika netko pokrenuo jezik, izmje
njujuci sapatom koju rijec s drugom kraj sebe, uvazeni govomik,
ucinivsi malu pauzu, uronio bi u njega svoj pogled kao k1in.
Jednc dugme na njegovom redengotu bilo je narociti ljubi
mac Plehanova, on ga je nje!no i neprestano l,lladio ,prstom, a za
vrijeme pauze pritiskivao kao dugme zvonca - moglo se pomisliti
da upravo taj pritisak i prekida ujednacen tok govora. Na jednoj
od sjednica Plehanov je, pripremajuci se da odgovori nekome, skr
stio n>ke na grudima i glasno i prezimo izustio:
- H-he!
To je izazvalo smijeh medu radnicima-boljsevicima. Plehanov
je podigao obrve i obraz mu je problijedio, kazem: obraz, jer sam
sjedio bocno od govornice i vidio govornikovo lice samo iz profHa.
Za vrijeme Plehanoviljeva govora na prvoj sjednici, na •klupa
ma boljsevika cesce od dru� vrpoljio se Lenjin, ca:s se grcio, kao
od hladnoce, ca:s se Mrio, kao da ga je odjednom obuzimala �re
lina; gurao je prste nekud pod misice, trljao bradu, t�esao SV1Jet
lom glavom i saputao ne§to M. P. Tomskom. A kada Je Plehanov
izjavio da »reviziomsta u Partiji nema«, Lenj� se sa�uo, cela ��
je pocrvenjela, ramena se zartresla od necuJn�� ,l�· radni01
koji su sjedjeli pored njega, takoder su se nasm<Jes>h, a 1z dna dvo
rane netko je mrwvoljno i glasno zapitao:
- A na onoj ,strani - ka,kvi sjede?
190
Omaleni Fjodor Dan govorio je .tonom oovjeka kome je prava

istina rodena kci, on ju je rodio, odgojio, i jos uvijek je odgaja.
Sam pak on, Fjodor Dan, predstawja savrseno olicenje Karla Mark
sa, a boljsevici su - necloucena, nepristojna djeca, sto narocito
jasno proizlazi iz njihova stava prema menjsevicima, medu kojima
se nalaze - »svi istakinuti teoreticari marksizma« - rekao je.
- Vi - niste marks;sti - govorio je potcjenjujuci - ne, vi
niste marksisti! - i zabadoo zutu pesni.cu u zrak desno od sebe.
Netko od radnika zapitao ga je:
- A kada cete opet poci da pijete caj s ·Hberalima?
Ne sjecarn se da Ii je na prvoj sjednici istupao Martov. Ovaj
izvanredno simpatican covjek govorio je mladenaclci vatreno i ci
nilo se da narocito duboko osjeca drarnu rascjepa, bol razmimoila
zenja.
Sav se tresao, njil,ao, grcev·ito raskopcavao ovratnik krute ko
sulje, mahao rukama; zaponci, iskacuci iz rukava njegovog kaputa,
sakrivali su mu saku, visoko je dizao ruku i tresa,o njome da vrati
zaponac na njegovo zakonito mjesto. Cinilo mi ·se da Martov ne
clokazuje, vec - umoljava, preklinje: rascjep se mora ukloniti,
Partija je suvise slaba da bi se ral!bijala na dvije. Radniku su prije
svega potrebne »slobode«, treba podrzavati Dumu. Ponekad je nje
gov govor u pocetku zvucao gotovo histericno, obilje rijeoi cinilo
ga je nerazumljivim, a sam govornik izazivao je tezak utisak. Na
kraju govora i, toboze, bez veze s njima, ali iipak »borbenim« to
nom, on je isto tako vatreno poceo vikati protiv borbenih druzina
i uopce protiv rada usmjerenog na pripremanje oruzanog ustanka.
Dobro se sjecam kako je u klupama boljsevika netko zgranuto uz
viknuo:
- Gle ti njega!
A cmi mi ,se da je M. P. Tomski zapitao:
- Mozda da i ruku odsijecemo ne bi Ii se drug Martov umi
rio?
Ponavljam: nisam ,siguran da Ii je Mal'tov govorio na prvoj
sjednici. Spomenuo ,sam ga sarno zato da bih ·pokazao kako se go
vorilo.
191
Poslije njegovog govora radnici su u prostovijama ispred kon-

gresne dvorane smrknuto razgovarali:
- Eto vam Martova! A - bio je »iskrovac«!
- Mijenjaju dlaku drugovi inteligenti.
Lijepo, strastveno i ostro govorila je Roza Luksemburg vlada
juci odlicno oruzjem ironije. A onda se zumo na govomku popeo
Vladimir Iljic i v,vskavo izgovorio »drugovi«. Meni se ucinilo da
on govori slabo, ali sam vec trenutak ,kasnije, kao i svi ostali bio
ponijet njegovim govorom. Prvi put sam cuo da se o najslozenijim
politickim pitanjima moze govoriti tako jednostavno. On ·se nije
trudio da smislja Jijepe recenioe, vec je svaku rijec pruzao na dla
nu, s izvanrednom lakocom, otkrivajuci njen tocan smisao. Veoma
je tesko opisati neobican utisak koji je izazvao.
Njegova ruka, opruzena naprijed i nesto uzdignuta dlana kao
da odmjerava svaku rijec, prosijavajuce recenice protivnika, zasje
njujuci ih dokumentarnim tezama, dokazima o pravu i duznosti
radnicke klase da ide ·svojim putem, a ne iza pa cak ni naporedo
s liberalnom buri:oazijom - sve je to bilo sasvim neobiono i sve
je to govorio on, Lenjin, nekako ne u svoje ime, veC zaisrta po
volji historije. Cjelovitost, potpunost, otvovenost i snaga njegova
govora, cijela njegova pojava za govornicom - kao da su bile dje
lo klasicne umjetnosti: sve je tu ,i nista nije suvisno, nema nikak
vih ukrasa, a ako ih i ima - oni se ne vide, oni su Isto tako pri
rodno nuzni kao dva oka na lieu, pet prstiju na ruci.
Po vremenu trajanja govorio je manje nego govornioi koji su
istupili prije njega, a ut:isak je bio - znatno veci; nisam to samo
ja osjecao: iza mene odusevljeno se saptalo:
- Zestoko govori ...
Tako je i bilo; svaki njegov razlog razvijao se ii sirio sam od
sebe, snagom ·koju je nosio u sebi.
Menjsevici su bez ustrucavanja pokazivali da iim je_ L�jinov
govor neugodan, a on sam i vise nego neugodan. -�kohk� Je on
uvjerljivije dokazivao prijeku potrebu da se �art1Ja � z�gne na
visine revolucionarne teodje, da bi se svestramJe provJenla prak
sa, utoliko su jetkije prekidali njegov govor.
192
- Kongres nije mjesto za filozofiranje!

- Nemojte nas ucitli., nismo mi gimnazijaloil
Narociro se restio 111eki visoki, bradati covjek, s Heern ducan
dzije, skakao s klupe i, zamuckuju6i, vikao:
- Zavje . . . e . . . renici . . . i-<igrate se ·sitnih zavjera! B-blan
kisti!
Roza Luksemburg odobravaju6i je •lolimala glavom; ona je ve
oma dobro rekla menjsevicima 111a jednoj od slijedecih sjednica:
- Vi ne stojite na marksizmu, vec sjedite, cak - le>Jite na
njemu.7
Opak, vreo vjetar razdraz!jivosti, ironije, mrinje, knilio je
dvoranom, stotine ociju ramolilro su osvjetljavale lik V. Iljica.
Nije se moglo vidjeti da ga neprijateljski. ispadi uzbuduju, 8()vorio
je vatreno, ali dokumentirano, spokojno; nekoliko dana nakon to
ga saznao sam koli!ko ga je stajalo to vanjsko spolrojstvo. Bilo je
veoma cudno i zalosno vidjeti da neprijateljstvo prema njemu iza
ziva tako prirodna zamisao: samo s visina teorije moze Partija jas
no sagledati uzroke nesu!llasica u •svojoj sredini. Ja sam stekao
ovakav utisak: svaki dan ikongresa pridodaje V. Iljicu sve novu i
novu snagu, oini ga bodrijim, sigumijim, svak.im danom njegovi
govoni zvuce sve pouzdanije i citava bolj§evicka grupa clanova
kongresa poSl!aje sve od.Jucnija, sve stroze raspolof.ena. Osim nje
govih govora, mene je gotovo isto ,tolilko uzbuw.vao divan i �tar
govor Roze Luksemburg protiv menj§evika.
Slobodne trenutke, sate, provodio je medu radnioima, raspi·
tivao se o najmizemijim sitni.cama svakidamjice.
- A kako zene? Satire ih domazluk? Ipaik, ufe, fitaju?
U Hajd parku je nekoliiko radmka, ugledavsi prvi put Lenjo
na, povelo razgovor ·o njegovom drzanju ,na ikongresu. Jedan od
njih rekao je ove karakteristione rijeoi:
- Ne znam, mozda ovdje u Evropi, radnici imaju i drugog,
isro tako pametnog oovjeka, Bebela, iii. jos koga! Ali. da posroji
drugi cavjek kog bib ja smjesta zavolio kao ovog, ne mogu da vje
rujeml
Drugi radruk je dodao smijdeci se:
- Ovaj je nu!
193
Odgovorili su mu:
- I Plehanov je nas.
Cuo sam umjesan odgovor:
- PJehanov je nas uoitelj, nas gospodin, a Lenjin voda i drug
nas.
- Gospodski kaput smeta Plehanovu.
Dogodio se ovakav slucaj: na putu u restoran Vladimira Iljioa
zaustavio je radnik-menjsevik, pitajuci ga nesto. Iljic je usporio
korak, a njegovo drustvo nastavilo. Dosavsi u restoran pet minu·
ta kasnije, on je ispricao mrsteci se:
- Cudno je ka.ko je tako naivan momak dospio na partijski
kongres. Pita me: u cemu je, najzad, pravi uzrok nesuglasica? Pa
eto, velim, vasi drugovi, zele da zasjedaju u parlamentu, a mi smo
uvjereni da se radnicka klasa mora spremati za borbu. Cini se da
je shvatio ...
Rucavali ·smo u uskom krugu, uvijek u istom malom, jeftinom
restoranu. Primijetio sam da V. Iljic jede veoma malo: kajganu
od dva-tri jajeta, komadic sunke, i popije casu gustog, crnog piva.
Po svemu se vidjelo da se prema samom sebi ponasa nemarno,
pa me iznenadila njegova narocita briga za radnike. 0 njihovoj is
hrani vodila je racuna M. F. Andrejeva, a on ju je stalno pitao:
- Sto mislite: da drugovi ne gladuju? Ne? Hm, hm ... A moz
da bi trebalo dati vise sendvioa?
Dosao je u hotel gdje •sam odsjeo - vidim zabrinuto opipava
postelju.
- Sto to radite?
- Gledam nisu Ii vlazni prostiraci.
Nisam odmah shvatio: zasto mu je potrebno da zna - kakvi
su u Londonu prostiraci. Tada on, opazivsi moju nedoumicu, ob
jasnl.:
- Vi morate paziti na svoje zdravlje.
U jesen 1918. godine upitao sam sormovsk�� radnik� Dim_i�i:1·
.
ja Pavlova: koja je, ,po njegovu misljenju, Lenimova naJ1zraz>tlJa
crta?
- Jednostavnost. Jednostavan je kao i,;tina.
194
Rekao je to kao nesto o cemu je dobro promiislio, sto je odav

no rijesio.
Zna se da najstroze sude o covjeku oni koji su mu podredeni.
A Lenjinov fofer, Gilj, covjek ve!i,kog iskustva, govorio je:
- Lenjin je narocit covjek. Takvih nema. Vozim ga Mjasnic
kom ulicom, ziv saobracaj, jedva se krecem, plasim se - slupat
ce mi automobil, dajem znake trubom, veoma sam uzbuden. On
otvara vrata, dovuce ,se do mene po papucici, izlazuci se opasnosti
da ga obore, savjetuje mi: »Molim vas, nemojte se uzbudivati,
Gilj, vozHe kao i ostali.« Ja sam stari fofer, ja znam - tako nitko
ne bi postupio.
Tesko je izraziti, prikazati svu prirodnost i lakocu kojom su
se njegovi utisoi ·slijevali u isto korito.
Njegova misao, kao strelica na kompasu, uvijek se svojim
ostrim vrhom okretala prema ·lolasnim interesima rad.nag naroda.
U Londonu smo ugrabili jedno slobodno vece pa ·smo s malim dru
stvom posli u »music-hall« - mailo demokratsko pozoriste. V. Iljic
se smijao rado i zarazno, gledajuci klovnove i izvodace ekscentric
nih tocaka, ravnodusno je promatrao sve ostalo, a narocito pazlji
vo kako radnici u Britanskoj K.olumbiji sijeku sumu. Mala pozor
nica predstavljala je sumski logor, pred njom su, na zemlji, dva
snazna mladica za tren aka prerezala stablo drveta od jednog me
tra promjera.
- E, to je, naravno, za publiku, a u stvari oni ne mogu ra
dii/ti takvom brzinom - rece Iljic. - Ali jasno je da oni i tamo
rade sjekirama, pretvarajuci masu drveca u nekorisno iverje. Bto,
to su vam ti kultumi Englezi!
Poceo je govoriti o anarhiji proizvodnje u kapitalistickom po
retku, o ogromnom .postotku sirovine ·koja se trosi uludo, i zavr
sio izrazavajuci zaJjenje sto se dosad jos nitko nije sjetio da na
pise knjigu o toj temi. Meni je bilo nesto nejasno u toj misli, ali
nisam stigao da o tome upitam V. Iljica, on je vec zanimljivo go·
vorio o »ekscentri:<mu«, kao narocitom obliku pozorisne umjet
nosti.
- Postoji u tome neki •satiricni iii skepticni stav prema ono·
me Sto je opCe prihvaCeno, ima temlje da se ono izvme, pomalo
iskrivi, da se pokaze alogizam obicnog. Zamrseno, a zanimljivo!
195
Dvije godine kasnije, na Kapriju, razgovaraju6i ·sa A. A. Bog

danovim-Malinovskim o utopistickom romanu, on mu rece:
- Eto, trebalo bi da za radnike napisete roman o tome kako
su grabljivci kapitalisti opljaokali zemlju, uludo utrosi,li svu naf·
tu, sve zeljew, gradu, sav ugljen. To bi bila veoma korisna ·knjiga,
sinjor mahist!
OpraStajuCi se sa mnom u Londonu, on mi je rekao da ce sva�
kako doputovati na Kapri da se odmori.
Mi prije nego sto se spremfo na put, vidio sam ga u Pariru,
u studentskom dvosobnom stanu - ·studentski je bio samo po ve
licini, ali ne i po cistoci, i strogom redu koji je vladao u njemu.
Nadezda Konstantlnovna, posto nam je skuvala caj, otisla je ne
kud; ostali smo sami. U to doba raspadalo se »Znanje« d ja sam
dosao da razgovaram s V. Ilj,icem o organizaciji novog izdavack.og
poduzeca koje bi, po mogucnosti, ujedinilo sve nase knjizevnike.
Rukovodenje redakcijom izdanja u inostranstvu predlagao sam Vla
dimiru Iljicu, V. V. Vorovskom i jos nekom, a u Rusiji bi bio
predstavnik V. A. Desnicki-Strojev.
Meni se cinilo da treba napisati niz knjiga o historiji zapad
nih knjizevnosti i o ruskoj knjizevnosti, knjige o kulturnoj histo
riji koje bi pruza:le bogat cinjenicni materijal radnicima za njiho
vo samoobrazovanje i propagandu.
Ali Vladimir Iljic je srusio ovaj plan ukazavsi na cenzuru, na
teskoce organiziranja pouzdanih ljudi; vecina drugova zauzeta
je prakticnim partijskim radom, oni nemaju vremena za pisanje.
Ali njegov glavni i za mene najuvjerljiviji razlog bio je ovaj: -
Nije vrijeme za debele ,knjige, debelom knjigom hra.ni se inteligen·
cija, a ona, kao sto vidite, napusta socijalizam i prilazi liberaliz·
mu, i mi nju ne mozemo skrenuti ,s puta koji je izabrala. Nama
je potreban list, brosura, dobro bi bilo ponovo pokrenuti malu
biblioteku »Znanja«•, ali u Rusiji je to nemoguce zbog cenzure,
a ovdje zbog saobracaja; - potrebno nam je da u mase ubaoimo
desetke, stotine hiljada letaka, a takvn gomilu ne mozes ilegalno
prenijeti. Izdavanje ce pricekati ,bolja vremena.
Nevjerojatnom, njemu uvijek svojstvenom zivahnoscu i jas
nocom poceo je govoriti o Dumi, o kadetima, koji se »stide da
196
budu olotobristi«, o tome ka:ko je »pred njima jedini put udesno«,

a zatim je naveo niz dokaza da je rat blizu, i »vjerojatno ne jedan,
nego citav niz ratova« - ovo njegovo predvidanje ubrzo se obisti
nilo na Ba1kanu.
Ustao je, karakteristicnim pokretom zavukao prste u prsluk
pod misicama i polako poceo koracati po tijesnoj sobici, cas zmir
kajuci, Cas sijevajuci oCima.
- Rata ce biti. Neizbjezno. Kapitalisticki svijet je dospio u
stanje trulog previranja, vec se i sada ljudi pocinju trovati otrovi
ma sovin:izma, nacionalizma. Ja mislim da cemo mi docekati jos
i opceevropski rat. Proletarijat? Tesko da ce proletarijat naci u
sebi snage da sprijeci tu krvavu guzvu. Kako bi se to moglo posti
ci? Opceevropskim strajkom radnika? Za to oni nisu dovoljno or
ganizirani, dovoljno ·svijesni. Takav strajk bio bi pocetak gradan
skog rata; mi, realni politiCari, ne moZemo raCunati na to.
Zaustavljajuci se i, struzuci donom po podu, zabrinuto rece:
- Proletarijat ce, naravno, uzasno stradati, takva je zasad
njegova sudbina. Ali njegovi ce neprijatelji oslabiti u medusobnom
sukobu. To je takoder neizbjezno.
I prisavsi mi, rece kao da se cudi, veoma '911azno, ali tiho:
- No, pomislite samo: zbog cega siti ljudi gone gladne u me
dusobni pokolj? Mozete li navesti idiotslciji i odvratniji zlocin?
Radn:ici ce to strahovito skupo platiti, ali na kraju krajeva, oni
ce dobiti igru. To je volja historije.
Cesto je govorio o historiji, ali ni·kada nisam u njegovim rije
cima osjetio fetisisticku pokomost njenoj si1i i volji.
Govor ga je uzbudio, sjeo je za stol, obrisao znojno celo,
srknuo malo hladnog caja i neoceloivano zapitao:
- Kakav ste vi to skandal imaJ.i u Americi? Iz novina znam
u cemu je stvar, ali •ka:ko je do toga doAlo?
Ukratko sam mu ispricao svoje dozivljaje.
Nikad nisam sreo covjeka koji bi se znao tako zaruno smi
jati kao sto se •smijao V. lljic. Bilo je l!ak neobicno vidjeti kako
takav strogi reali&t, covjek koji tako dobro vidi, tako duboko osje-
197
ca neizbjeznost velikih socijalnih tragedija, ,koji je nepomi:rljiv,

nepokolebljiv u svojoj mrznji prema kapitaHstickom svijetu, mo
ze da se smije kao dijete, do suza, guseci se od smijeha. Trebalo
je imati veliko, jako dusevno zdravlje, pa se tako smijati.
- Oh, pa vi ste humorist - rekao je kroz smijeh.
- E, to nisam pretpostavljao. Do davola, bas je snrijesno ...
I brisuci suze od smijeha, on je vec ozbiljno, uz lijep blag os
mijeh, rekao:
- Dobro je sto neuspjehe mozete primati s humorom. Humor
je divna, zdrava osobina. Ja imam mnogo smisla za humor, ali ne
vladam njime. A smijesnoga u zivotu, rekao bih, nema manje ne
go tuznog, zaista nema manje.
Dogovorili smo se da ga posjetim prekosutra, al; vrijeme je
bilo lose, uvece sam poceo obilno pljuvati ·krv i iduceg sam dana
otputovao.
Poslije Pariza, sreli smo se na Kapriju. Tu mi se urezao u
pamcenje veoma cudan utisak: kao da je V. Iljic bio na Kapriju
dva puta i u dva sasvim razlicita raspolozenja.
Prvo Iljic, koga sam docekao na pristanistu, odmah mi je od
lucno izjawo:
- Ja znam, vi se, Alekseju Maksimovicu, ipak nadate u mo
gucnost mog izmi-renja s mahistima, mada sam vas upozorio u pis
mu: to je nemoguce. Prema tome, ne pravite nikakve pokusaje.
Usput do moga stana pokusavao sam mu objasniti ·kako on ni
je sasvim u pravu: niti sam imao, niti imam namjere da mirim
filozofske nesuglasice koje mi - uzgred budi reoeno - nisu sa·
svim razumljive. Uz to sam se jos u mladosti zarazio nepovjere
njem prema filozofiji uopce, a uzrok mog nepovjerenja lezao je i
lezi u neslaganju filozofije s mojim licnim •subjektivnim« iskust
vom: za mene je svijet tek pocJ.njao, »nastajao«, a filozofija ga je
udarala po glavi i potpuno neumjesno, u nevrijeme, piitala:
»Kamo ides? Zasto ides? Zasto misHs?
A neki filozofi naprosto su •strogo komandirali: »Stoj!« Osim
toga, vec sam znao da filozofija, kao i iena, moze biti veoma roz-
198
na, cak i nakazna, ali tako vjesto i prikladno odjevena da se mo

fo smatrati ljepoticom. To je nasmijalo V. Iljica.
- E, to je humor - rekao je. - A da svijet tek pocinje, da
tek nastaje, to je dobro! 0 tome vi razmisHte ozbiljno, odatle cete
stici onamo kamo je odavno trebalo da •stignete.
Zatim sam mu rekao da •su A. A. Bogdanov, A. V. Lunacarski,
V. A. Bazarov - u mojim ocima veliki ljudi, sjajno, svestrano ob
ra:rovani, da u Partlj,i nisam nailazio na ljude koji bi bili ravni
njima.
- Neka je i ta:ko. Pa sto iz toga proi1llazi?
- Na kraju krajeva, ja smatram da su to ljudi koji imaju ,sti
cilj, a jedinstvo cilja koje je shvaceno i duboko prodrlo u svijest
moralo bi da izbrise, da unisti filo:rofske protivrjecnosti ...
- Znaci, nada u izmirenje ipak je ziva? To je uzaludno -
rekao je. - Tjerajte je od sebe, i ,to sto dalje, to vam ja prijatelj
ski savjetujem! Plehanov je, po vasem misljenju, ta:koder covjek
istog oilja, a, eto, ja - medu nama receno - mislim da on ima
sa:svim drugi cilj, mada je matenijalist, a ne metafizicar.
Na tome se nas razgovor zavrsio. Nepotrebno je napomenuti
da ga nisam reproducirao potpuno istim rijecima, bukvalno. U toc
nost smisla ne "Sumnjam.
Preda mnom je stajao Vladimir Iljic jos uporniji, jos nepo
pustljiviji nego onaj na Londonskom kongresu. Ali tamo se uzbu
divao, i bilo je momenata kada se jasno osjecalo da ga ra:scjep
u PaI'tiji nagoni da prozivljava veoma teske trenutke.
Ovdje je njegovo raspolozenje bilo spokojno, prilicno hladno
i podrugljivo; ostro je odbijao razgovor o filozofskim ,temama i
uopce se ponasao kao da je stalno na oprezu. A. A. Bogdanov, co
vjek neobicno S'impatican, mek i zaljubljen u Lenjina, ali pomalo
castoljubiv, bio je primoran da saslusa veoma teske i ostre rijeci:
- Sopenhauer kaze: »Tko jasno misli - jasno i !lzlaze«, i ja
mislim da nista bolje od toga on nije ni rekao. Vi, drufo Bogdano
ve, jzlaZete nejasno. Objasnite vi meni, sa dvije-tri refenke, Ito
pruza radnickoj klasi vasa »supstitucija« i zasto je mahizam -
revolucionamiji od marksizma?
199
Bogdanov je pokusao objasniti, ali govorio je zaista nejasno

i s mnogo rijeai.
- Ostavite to - savjetovao je V. Iljic. - Netko je, cini mi se
:lores, rekao: »Bolje je govoriti istinu, nego biti ministar«, a ja
bih dodao: i mahist.
Zatim je vatreno igrao s Bogdanovim !aha i, kad bi izgubio
ljutio bi se, cal< i zalostio, nekako djetinjasto. Cudno: cak ni ova
djetinjasta zalost, kao ni njegov osobit smijeh nisu naru!avali sta
menu i cjelovitu snagu njegova karaktera.
Bio je na Kapriju d drugi Lenjin - divan drug, veseJj,.k, ti
vog i neumornog interesa za sve na svijetu, s iznemadujuce blagim
stavom prema ljudima.
Jednom, kasno uvece, kada su svi otisli u setnju, govorio je
meni i M. F. Andrejevoj - govorio je tuzno, s dubokim zaljenjem:
- Pametni, nadareni ljud; ucinili 'SU mnogo za Partiju, a mo
gli bi da ucine i deset puta vise, ali oni nece poci s nama! Ne mogu.
I desetke, stotine takvih ljudi Jami, unakazuje ovaj zlocinack:i po
rcdak.
Drugi put je rekao:
- Lunacarski ce se vratiti u Partiju, on je manje individua
list nego ona dvojica. Izvanredno bogato nadarena ,priroda. Prema
njemu »gajim slabost«, do davola, kakvc glupe rijeci: gajiti sla
bost! Ja njega, znate, volim, odlican je drug! Ima u njemu nekak
vog francuskog blijeska. Njegova lakomislemost takoder je fran
cuska, lakomislenost kod njega potice iz esteHzma.
Potanko se raspitivao a zivotu kaprijskih ribara, o njihovoj
zaradi, o utjecaju popova, o skoli - opseg njegovog !imteresa nije
mogao a da me ne zadivi. Kada su mu napomenu1i da je, eta, onaj
pop sin siromasnog seljaka, odmah je zatrazio da mu prikupe po
daitke: je Ii cest slucaj da seljaci svoju djecu daju u bogoslovije
i vracaju Ii se seljacka djeca u svoja sela da ,s!uze kao svecenici?
- Razumijete li? Ako to nije slucajna pojava, znaci da je -to
politika Vatikana. Lukava politika!
Ne mogu zamisliti drugog covjeka koji bi, stojeci tako vlsoko
iznad ljudi, znao da sebe sacuva ad lskusenja castoljublja i koj,i
ne bi izgubio ziv interes za »obicne ljude«.
200
Bilo je u njemu nekog magnetizma koji je privlacio srca i

simpatije rad.nih ljudi. Nije govorio talijanski, ali kaprijslci ribari,
koji su vidjeli i Saljapina i mnoge druge velike ruske ljude, odmah
su po nekom instinktu izdvojili Lenjina na narocito mjesto. Caro
ban je bio njegov smijeh - »srdacan«, smijeh oovjeka koji je, iz.
vanredno sposoban da vidi nespretnost ljudske gluposti i akrobat
ska lukavstva razuma, mao da ulliva u djetinjastoj naivnosti >pro
stosrdacnih« ljudi.
Stari ribar Dovani Spadaro rekao je o njemu:
- Tako moze da se smije samo cestit covjek.
Ljuljajuci se u camcu na plavom kao nebo providnom valu,
Lenjiai je ucio da peca ribu »s prsta« - uzicom bez pruta. Ribari
su mu objamjavali da treba povu6i uzicu kad prst osjeti da je uzi
ca zadrhtala:
- Kozi drin-drin. Kapis?
On je smjesta uhvatio ribu, izvukao je i viknuo ushiceno kao
clijete, zanijeto kao lovac:
- Aha! Drin-drin!
Ribari su zaglusno i djetinjski radosno udarili u smijeh i proz-
vali ribolovca: »Sinjor Drin-drin«.
Lenjin je otputovao, a oll!i su jos neprestano zapitkivali:
- Kako fivi sinjor Drin-drin? Car ga nece uhvatiti, zar ne?
Ne sjecam se da Ii je prije V. Iljica iii poslije njega bio na
Kapriju G. V. Plehanov.
Nekoliko emigranata kaprijske kolonije: knjizevnik N. Oliger,
Lorenc-Metner, osudeni na smrt zbog organiziranja ustanka u So
ciju, Pavle V1gdorcik i jos, cini mi se, dvojica, htjeli su da razgo
varaju s njim. On je to odbio. To je bilo njegovo pravo, bio je -
bolestan covjek kojii je ·doputovao na odmor. Ali Oliger i Lorenc
su mi kazivali da je on to uainio na nacin veoma uvredljiv za njih.
Nervozni Ologer ,tvrdio je ,da je G. V. govorio nesto o »zamorenosti
od mase onih koji imaju zelju da govore, ali ne i sposobnost da
rade«. Kada je bio kod mene, on zaista nije pozelio vidjeti nikoga
,iz mjesne kolonije - V. Iljic je bio sa svima. Pilehanov se ni o ce
mu nije raspitivao, on je vec •sve znao i sam je pricao. S ruski si
rokom nadarenoscu, evropski odgojen, volio je paradirati lijepom,
201
ostrom dosjetkom i cini mi se da je upravo radi ostre dosjetke

okrutno ;sticao nedostatke stranih i ruskih drugova. Njegove duho
vitosti nisu uvijek bile uspjesne, u sjecanju ·su mi ostaJe samo ne
uspjele: »Nesrazmjerno umjereni Mering.« »Samozvanac Bnriko
Feri, u njemu nema ni zeljeza ni zlatnika« - tu je kalambur saz
dan na rijec:i: »ferro« - zeljezo. I sve .tome slicno. Uopce se pre
ma ljudima odnosio snishodljivo, s visine, razumije se ne kao ,bog,
ali donekle slicno. Izvanredno darovit knjizevnik, osnivac Partije,
izazvao je kod mene duboko postovanje, ali ne i simpa1liju. U nje·
mu je bilo suvise »aristokratizma«. Mozda pogresno prosudujem.
Ne ljubim greske, ali kao svi ljudi, i ja grijesim. A ainjenica osta·
je cinjenica: rijetko sam sretao ljude do te mjere razlioite kao
sto su bili G. V. Plehanov i V. I. Lenjin. To je prirodno: jedan je
zavrsavao svoj rad na rusenju ·starog svijeta, a dru&i je vec poci.
njao izgradivati novi.
Zivot je sazdan davolski vjesto, tko ne zna mrziti, nije sposo
ban ni iskreno voljeti. Vee i ·sama ta neophodnost razdvajanja du
se, koja u korijenu kvari covjeka, ta neminovnost ljubavi kroz
mrinju, osuc1uje suvremene ilivotne uvjete na propast.
U Rusiji, toj zemlji gdje se neophodnost stradanja propovdje
da kao univerzalno sredstvo za »spas dU.Se«, nisam sreo -i ne znam
covjeka koji bi tako duboko i snazno, kao Lenjin, osjecao mrinju,
odvratnost i prezir prema nesrecama, nevoljama, patnjama ljud
skim.
Ova osjecanja, ova mrinja prema dramama i tragedi.jama zivo
ta, u mojirn owna naroci.to visoko uzdizu Lenjina, covjeka jedne
zemlje gdje su u slavu i hvalu stradanja napisana najdarovitija
evanc1elja i gdje omladina otpoci.nje :!ivot po knjigama nabijenim,
u sustini jednolicnim opisima sitnih, svakidasnj,ih drama. Ruska
knjizevnost - to je najpesim;sticnija knji!evnost u Evropi; kod
nas se sve knjige pisu o jednoj istoj temi, o tome kako mi patimo
- u mladosti i u zrelim godinama: zbog nedostatka razuma, zbog
apsolutistickog ugnjetavanja, zbog zena, zbog ljubavi prema bliz
njima, zbog neuspjelog ustrojstva svernira; u starosti: zbog s�zna
je gresaka u iivotu, zbog neimanja zubi, zbog slabe probave I ne-
minovnosti wmranja.
202
Svaki Rus koji je »zbog politike« odsjedio mjesec dana u zat

voru, in proveo godinu dana u izgnanstvu, smatra svojom svetom
duznoscu da Rusiji pok!oni :kinjigu o tome kako je patio. A nitko,
do dana dana!njeg, nije ·se sjetlo da ·smisli knjigu o tome kak.o
se cijelog zivota ·radovao. A kako je ruski covjek nav·ikao da sam
sebi smislja nacin zivota, a nije sposoban da ga udesi kako valja,
veoma je vjerojaitno da bi ga knjiga o sretnom mvotu nauctla kako
treba smH!jati takav iiivot.
Kod Lenjina je veliko njegovo osjecanje nepomirljive, neuni
stive mrznje prema nesrecama ,Jjudi, njegova jaka vjera da nesreca
nije neukloniva osnova zivota, vec - gnusnost koju Ijudi moraju
i mog11 odbacitd daleko od sebe.
Ja bih ov11 osnovn11 crt11 njegova kara.ktera nazvao borbenim
optimizmom matecijaliste. I upravo je ona naroctto priYlacila mo
ju d11s11 tom covjek11 - Covjeku - s venkim slovom.
U godtnama 1917-1918. moji odnosi s Lenjinom nisu bili
onakvi kakve sam zelio, ali oni ·nisu mogli biti drukciji.
On je bio politicar. Imao je onaj savrseno jasno izradeni pra
volinijski PO!!led, k.oji je neophodan kormilaru tako ogromnog,
teskog broda kao sto je bila olovna seljacka Rusija.
A ja osjecam organsku odvratnost prema polltloi i •slabo vjeru
jem u razum masa uopce, a 11 ·razum seljackih masa posebno. Ra
z11m, neizgraden idejom - jos 11vijek nije ona sila koja u zivot
nast11pa stvaralacki. U razumu mase nema ideja dokle god u njoj
nema svijesti o zajednici interesa svih njenih jedmki.
Hiljadama godina 7'ivi ,ona u teznjd ka boljem, ali iz te ·temje
radaju se grabljivci, koji opet nju ugnjetavaj11, od njene krvi zive,
i tako ce biti sve dotle dok ona ne postane svjesna da na svijetu
postoji samo jedina sila sposobna da je izbavi dz ropstva grablj,iva
ca - sila Lenjinove istine.
Kada je 1917. godine Lenjin, stigavsi 11 Rusiju, objavio svoje
»Teze«, pomislio sam da on tim tezama pvinosi ruskom seljastvu
na zrtvu ·svu, brojno neznatnu, ali po herojstvu kvali-tativno jaku
vojsku politicki izgradenih radnika i svu iskreno revolucionamu
inteligenciju. Ova, u Rusiji jedina aktivna snaga bit ce bacena, kao
pregrst soli, u gnjilu blatustinu sela i rastopit ce se, raspast ce se
203
u njoj bez traga, ne izmijenivli niSta u duhu, u naoinu iivota, u

Mstoriji ruskog naroda.
Naucna, tehnicka - uopce kvaldficirana mteligencija revolu
cionama je po su§tini svojoj, i zajedno s radnickom, ·socijalistic
kom mteligencijom predstavljala je za mene najdragocjeoiju situ
koju je Rusija uspjela steci - druge sile sposobne da preuzme
vlast i organizira selo ja u Rusiji 1917. godine nisam vidio. Aid ove
snage, brojno neznatne i rascijepkane nesuglasicama, mogle bi
odigrati svoju ulogu samo pod uvjetom cvrstoga unutra§njeg uje
dinjenja. Pred njima je stajao grandiozan posao: ·savladati anarhi
zam ·sela, odgajati volju seljaka, nauciti ga da radi razumno, pre
obraziti njegovu privredu i pomocu svega toga brzo povesti zemlju
putem napretka; sve se to moze postici jedino tako da se nagoni
sela podvrgnu organiziranom razumu grada. Kao najpreci zadatak
revolucije smatrao sam stvaranje takvih uvjeta koji bi pridonijeld
razvitku kulturnih snaga nase zemlje. U tom cilju predloz:io sam
da se na Kapriju osnuje skola za radnike, i u godinama reakcije
1907-1913. trudio sam se, koliko god su mi to snage dopustaile,
da na sve moguce nao.ine podignem duhovnu bodrost radnika.
U tom cilju bilo je odmah poslije februarskog prevrata, u pro
ljece 1917. godine, organizirano »Slobodno udruzenje za razvijanje
i sirenje pozitivnih nauka«, ustanova koja je sebi postavila zada
tak da, s jedne strane, u Rusiji organizira institute za naucna istra
zivanja, a s druge strane, da ostvari siroko i neprelcidno populari
:lliranje naucnih i tehnickih znanja medu radnicima. Na celu ud
ruzenja bili su veliki naucenjaci, clanovi ruske Akademije nauka,
V. A. Steklov, L. A. Cugajev, akademik Fersman, S. P. Kosticev,
A. A. Petrovski i mnogi drugi. Aktivno su prikupljana sredstva:
S. P. Kosticev je vec pristupio pronalazenju mjesta za uredenje
naucnog instituta zoo.botanike.
Radi vece jasnoce reci cu da me citavog �i�ta_ �rit_is!dv��
ogromna prevlast nepismenog sela nad gradom, zi��tm!ski mdi_".'1-
dualizam seljaiitva i gotovo potpuna odsutnost so01Jalmh em001Ja
kod njega. Diktatura politicki obrazovanih radnika, u_ tje�o� ·�a:
vezu s naucnom i tehn.ickom intcligencijom, predstav!Ja.Ja Je Jeduu
moguci izlaz iz teskog polozaja, narocito kompliciranog zbog rata,
koji jc jos vise anarhizirao •selo.
204
S komunistima ·se msam slagao u ocjenjivanju uloge inteligen

cije u ruskoj re11oluciji, koju je pripremila upravo ta inteligencija,
kojoj pripadaju i sw "bolj§evici«, odgojitelji stotina ; stotina rad
nika u duhu sooijalnog heroizma i visoke intelektualnosti. Ruska
inteligencija - naucna ii radnicka - bifa je, ostaje i jos ce dugo
biti jedini konj za vucu upregnu,t u teska kola ruske historije. Bez
obzira na sve podsticaje i u,ibudenja koja je osjetio, razum narod
nih masa jos uvijek je sila kojoj je potrebno vanjsko rukovodstvo.
Tako sam mislio prnje 13 godina i tako - grijesio. Ovu stra
nicu mojih uspomena trebalo bi izbrisati. Ali - »napisano perom
ne moze se isjeci sjekirom«. I jos uz to: �na greskama se ucio«
- kako je cesto ponavljao Lenjin. Pa neka citaoci znaju ovu mo
ju gresku. Bilo bi dobro kada bi ona ,posluzila kao lekcija onima
koji su skloni cla na brzinu i.zvode zakljucke iz svojill zapazainja.
Razumije se, poslije citavog niza cinjell!i.ca, najpodlijeg steto
cinstva od strane jednog d,ijela strucnjaka, morao sam ponovo
ocijeniti - i ocijenio sam - svoj stav prema radnicima na polju
nauke i tehnike. Takvo ponovno ocjenjivanje prnlicno skupo staje
narocito - pod starost.
Duznost postenih narodnih voda natcovjecanski je teska. Ali
i odupiranje revoluciji, na c.ijem je celu bio Lenjin, bilo je orga
nizirano na siroj i jacoj osnovi. Uz to valja uzeti u obzir cla razvo
jem »oivilizacije« vrijednost ljudskog zivota ooigledno opada, o
cemu neosporno svjedoci razvi<tak tehnike istrebljenja ljudi i sve
vece umvanje u tom poslu u suvremenoj Evropi.
Ali recite rijecju savjesti: koliko je umjesna i nije li suvise
odvratna licemjernost ondh »moralista« koji govore o tkrvoiednosti
ruske revolucije, posto oni, u toku cetiri godine sramnog, opceev
ropskog pokolja, ne samo sto nisu zalili milijune pobijenih ljudi,
vec su na sve rnoguce nacine r81!1piriva1i taj gnusnd rat »do lronacne
pobjede«? Sada su wkulturne nacije« razbijene, isorpljene, podiv
ljale, a pobjeda je opcooovjecanska, rnalogracianska glupost: njene
zategnute ornce do c1ana clanasnjeg guse ljude.
Mnogo se pisa!o i govornlo o Lenjinovoj surovosti. Razumije
se, ne mogu sebi dopustiti smijesnu odsutnost takta braneci ga
od lazi i i<leveta. Znam da su kleveta i laz - ozakonjene rnetode
205
malogradanske politike, uobicajen:i nacini borbe protiv neprijate

lja. Medu velikim ljudima ovog ·svdjeta teAko ce se na6i makar
jedan jedini kojeg ne bi pokuiali uprljati blatom. To je svima
poznato.
Osim toga, kod svih ljudi postoji teznja da ne samo povuku
istaknutog covjeka do nivoa vlastitog shvatanja nego i da ga ,po
mogucnosti obore sebi pod noge, u ono ljepljivo, otrovno blato,
koje su, poito su ga stvorili, nazvali: »svakidainjim iivotom«.
S odvratnoicu se sjecam ovog slucaja: 1919. godine bio je u
Petrogradu kongres »seljacke ·sirollinje«. lz sjevernih gubemija Ru
sije doilo je nekoliko hiljada seljaka i stotine njih bilo je smjei
teno u velikom Zimskom dvorcu Romanovih. Kada se Kongres
zavrsio i ti su ljudi otputovali, pokazalo se da su oni zagadili ne
samo sve kade u dvorcu nego i ogromnu lrolioinu najdragocjenijih
sevrskih, majsenskih i i9tocnjackih vaza, upotrebljavajuci ih kao
nocni sud. Sve je to bilo uradeno ne iz nuzde - nuinici u dvorcu
bili su u redu, vodovod je radio. Ne, ovo huligan9tvo •bilo je izraz
zelje da se iskvare, nagrde lijepi predmeti. Za vrijeme dviju revo
lucija i rata, ja sam ·stotinama puta promatra,o ovu mracnu osvet
nicku teznju ljudi da Jome, unakazuju, ismijavaju i kude ono ito
je lijepo.
Ne treba pomisliti da sam ponasanje »seljaake sirot:lnje« ista
kao povodeci se motivima svoga skepticnog stava prema seljaku,
ne - ja znam da od bolesne telje za zagadivanjem onog Mo je li
jepo pate i izvjesne grupe inteligencije, na primjer oni emigranti
koji, ocigledno, misle, kad njih nema u Rusiji - onda u njoj Vlise
nema nicega lijepog.
Pakosna temja kvarenja stvari izvanredne ljepote ima isti iz
vor kao i gnusna temja da ·se po svaku cijenu ukalja covjek ne
obicne vrijednosti. Sve sto je neobicno, smeta ljudima da zive ona
ko kako bi htjeli. Ljudi zude - ako zude - ali nikako za korjeni·
tim izmjenama svojih drustvenih navika, vec samo za njihovim pro
�irivanjem.
Osnovni. jauk i vapaj vecine glasi:
•Ne smetajte nam da fr,imo onako kako smo navikli!«
206
Vladimir Lenjim je bio covjek koj.i je ljudima tako poremetio

njihove l':ivotne navike kako to nitko prije njega nije znao.
Mrznja ,svjetske burzoazije prema njemu neprikriveno i od·
vratno je jasna, njene modre, kuzne mdje svuda bodu oci. Odvrat
na sama po sebi, ova nam mrznja kazuje koliko je velik i strdan
u ocima svjetske burzoazije Vladimir Lenjin - inspirator i voda
proletera svih zemalja. On, eto, fizickii vise ne postoji, a njegov
glas sve snaznije, sve pobjedonosnije odjekuje trudbenicima cita
ve zemlje, i vise nema na njoj kutka gdje taj glas ne bi podstlcao
voJju radnog naroda za revolucijom, za novim l':ivotom, za izgra
w.vanjem svijeta jednakih ljudi. Sve sigumije, sve cvrsce i uspjes
n:ije ostvaruju veliko djelo ucenici Lenjinovi, nasljednici njegove
sile.
Mene je odusevljavala ona njegova toliko izrazena volja za
zivotom i aktivna mrznja prema zivotnim prljavstinama, ul':ivao
sam u onoj mladenackoj neustrasivosti koju je unosio u sve sto
je radio. Divio sam se njegovoj natcovjecanskoj sposobnosti za rad.
Njegovi pokreti bili su l1>ki, spretni, a uzdrzan, ali snal':an gest bio
je u 'potpunom skladu s njegovim govorom, koji je bio isto tako
skrt u rijecima, a izdasan mislju. A na lieu, mongolskog tipa, gorje
le su i poigravale one pronicljive oci neumornog borca protiv lal':i
i jada u l':ivotu, gorjele zmirkajuci, namigujuci, smijese6i se sije
vajuci od gnjeva. Sjaj tih ociju ainio je njegov govor jos vatreni·
jim i jasnijim.
Ponekad je izgledalo da nesavladiva energija njegova duha pr
ska iz ociju poput ,iskara i da rijeci prozete njom blistaju u zra:ku.
Njegov govor uvijek je izazivao fizioko osjecanje neodoljive istine.
Neobicno i cudno bilo je vidjeti Lenjina kako seta po parku
u Gorkima - do te mjere je s njegovim likom sr!>Sla predodzba o
covjeku koji sjedi u dnu dugackog stola i, smijeseci se, sijevajuci
ostrim ooima kormilara, vjesto rukovodi diskusijama drugova, iii
pak, stojeci na govornici zabacene glave, baca jezgrovite, jasne ri
jeci u stisanu gomilu, u l':udne oci ljudi gladnih istine.
One su me uvijek podsjecale na hladan sjaj zeljeznih opiJjaka.
Iza tih rijeci iskrsavala je divnom jednostavnoscu umjetnicki is
klesana figura istine.
207
Str�t�enost je bila osobina njegove pr.irode, ali t,o nije bila

.
kons!oliub1va strastvenost kartasa, vec je ona u Lenjinu otkrivala
onu 1zvanrednu bodrost duha, koja je svoJstvena samo covjeku
nepokolebljivo uvjerenom u svoj pwiv, covjeku koji svestrano i
duboko osjeca svoju povezanost sa svijetom i koji je do kraja
shvatio svoju ulogu u svjetskom kaosu - ulogu neprijatelja tog
kaosa. On je s podjedna:l<irn zanosom znao igrati saha, razgledati
»Historiju kostima«, satima se prepi:rati s d rugovima, pecati ribu,
setati kamenitirn stazama Kaprija, usijanim od juznjaokog sun
ca, uzivam u zlatnim cvjetovima zukovine i zamazanoj djeoi ribara.
A uvecer, slusajuci price o Rusijo, o selu, sa zaviscu bi uzdisao :
- Slabo ja poznajem Rusiju. Sirnbirsk, Kazan, Petrograd, :izg
nanstvo i, to je gotovo sve!
Volio je smijesne stvari i smijao ·se cijelim tijelom, ·stvarno
se »gusio« od smijeha do suza. Kratkom karakteristicnom uskliku
»hm-hm« znao je dati beskrajnu ,skalu od zajedljive ironije do op
rezne sumnje, i cesto je u tom »hm-hm« odjekivao ostar humor,
svojstven covjeku veoma proniclj,ivom, dobrom poonavaocu davol
skih besmislica u iivotu.
Cvrst, snatan, s lubanjom Sokrata i ocima koje •sve vide, cesto
je zauzimao cudan i pomalo smijesan stav - zabaoio bi 8'avu i,
nagnuvsi je k ramenu, zavukao prste nekud pod misicu, ispod
prsluka. U tom stavu bilo je nesto izvanredno milo i smijesno, ne
sto pobjedonosno kocoperno, -i u takvom trenutku sav bi bListao
od radosti - veliko dijete ovog prokletog svijeta, divan oovjek
koJi je morao sebe prinijeti na zrtvu neprijateljstvu i mri:nji, radi
ostvarenja ljubavi.
Do 1918. godine, do podlog i gnusnog pokusaja da ubiju Le
njina, nasam se susretao s njim u Ru,siji, cak ni ·izdaleka ga nisam
vidao. Posjetio sam ga kada je jos slabo vladao rukom i jedva mi
cao prostrijeljenim vratom. Kao od!l<>vor na moje O!l<>rcenje rekao
je mrzovoljno, kao sto covjek !l<>Vori o neoemu sto mu je dosadolo:
- Bitka. Sto da se radi? Svako se bori kako umije.
Pozdravili smo se veoma prijateljskl, ali, razumije .se, prodor
nc, svevidece ooi dragog Iljica gledale su mene, »zabludjelog«, s oci
glednim saialjenjem.
208
Nekoliko trenutaka kasnije Lenjin je strasno govonio:

- Tko nije s nama, taj je protiv nas. Ljudi nezavisni od histo
nije, to je fantazija. Ako i dopustimo da je nekada bilo takvili !ju·
di, sada ih nema i ne moze bitii. Oni nikom nisu potrebni. Svi, do
posljednjeg covjeka, uvuceni su u vrtlog stvarnosti, zlU'.llrienije
nego sto je ,ikada bila. Vi tvrdite da ·suvise pojednostavljujem fii.
vot? Da <to pojednostavljivanje pnijeti propascu kulture, je l.i?
Ironiono, karakteristicno:
- Hm-hm ...
Ostar pogled postaje jos ostriji, i Lenjin tisim glasom nasta·
vlja:
- A po vasem misljenju, milijuni seljaka s puskama u ruci ne
predstavljaju prijetnju kulturi, zar ne? Vi mislite da bi Ustavotvor·
na skupstina izisla nakraj s njihovim anarhizmom? Vi, koji ste se
toliko razgalamili o anarhizmu sela, morali biste bolje od ostalih
shvatiti nas rad. Ruskoj masi treba pokazati nesto veoma jedno
stavno, veoma pristupaCno njenom razumu. Sovjeti i komunizam.,
to je jednostavno.
- Savez radnistva i inteligencije, da? To nije Jose, ne. Recite
inteligenciji neka nam pride. Jer, po vasem misljenju, ona iskreno
sluzi interesima pravde? Pa u cemu je stvar? Izvolite k nama: mi
smo upravo ti koji smo preuzeli ogroman posao da dignemo narod
na noge, da kazemo svijetu cijelu istinu o zivotu; mi ,pokazujemo
narodu pravi put k covjecanskom zivotu, put koji vodi iz ropstva,
bijede, ponizenja.
- On se nasmije d bez lliobe rece:
- Zato sam od inteligencije i dobio metak.
A kada se temperatura razgovora priblizila normailnoj, progo
vori jetko i tuzno:
- Zar ja osporavam da nam je inteligencija prijeko potreb·
na? Ali vi, valjda, vidite kako je ona neprijatelj,ski ·raspolozena, ka
ko slabo shvaca potrebe trenutka? I ne vidi da je bez nas nemocna,
da nece moci do masa. Njena ce krivica biti ako mi porazbijamo
suvise lonaca.
Razgovori s njim o toj temi i.skrsavali su goliOvo pni svakom
susretu. I mada je na rijecima njegov odnos prema inteMgenciji i
209
dalj� ostaj�o ':'epovjerljiv, neprija,teljski - na djelu je uvijek

.
praVJ!no OcJe�J1vao =cenje intelektualne energije u revolucionar
nom procesu I kao da se slagao s tim da revolucija u sustini pred
_
st�vlia pro!?m upravo te energije, koja u preilivjelim i skucenim
_
uvJet1ma mie nasla mogucnosti za svoj zakoniti razvoj.
Sjecam se, bio sam kod njega s troj,icom clanova Akademije
nauk:". '.' Vodio se razgovor o neminovnosti reorganizacije jedne
:
od v1S1h petrogradskih naucnih ustanova. Ispracaju6i naucenjake
Lenjin zadovoljno rece:
- Ove razumijem. To su pametni ljudi. Sve je kod njih jed
�ootavno, sve tocno forrnulirano, odmah se vidi, ljudi dobro znaju
sto hoce. S takvima raditi pravo je zadovoljstvo. Naroo.ito mi se
svidio onaj ...
Spomenu jedno od krupnih imena ruske nauke, a vec sutradan
mi rece preko telefona:
- Pitajte S-a hoce li raditi s nama?
A kad je S. prihvatio prijedlog, to je iskreno obradova1o Le
njina; trljajuc:i ruke, rece u sali:
- Eto ta:ko, jednog za drugim privuci cemo sve ruske i ev
ropske Arhimede, i onda ce svijet htio ne htio, morati da se pre
okrene!
Na Osmom kongresu Partije N. I. Buharin rekao je izmedu os-
talog:
- Nacija, to znaci burl.oazija zajedno s proletarijatom. Nice-
mu ne odgovara priznavati pravo na samoopredjeljenje nekakvoj
prezrenoj burioaziji.
- Ne, oprostite - odvratio je Lenjin - to odgovara onom
sto jeste. Vi se pozivate na proces diferenoijacije proletar.ijata od
burioazije, all jos cemo vidjeti kako ce to ispasti.
Zatim, pokazavsi na primjeru Njemacke kako se sporo i tesko
razvija proces ove diferencijacije i napomenuvli.i da ·se wkomunizam
ne ukorjenjuje putem nasilja« - on se ovako izrazio o znacenju in
teHgencije u industriji, voj,sci i zadrugarstvu. Oitiram njegove ri
jeci ,po izvjdtaju »Izvestija•" o diskusijama na Kongresu: •Ovo
pi,tanje mora na predstojecem kongresu biti rijeseno ·sasvim odre
deno. Mi cemo komunizam mo6i izgraditi samo onda kada ga
210
sredstva burzoaske nauke i tehniike budu ucinila pristupacnijim

za mase.
Radi toga treba uzeti aparat od burzoazije, treba privu6i sve
strucnjake na rad. Bez burzoaskih strucnjaka ne mogu se povecati
proizvodne snage. Treba ih okl112liti atmosferom drugarske sarad·
nje, radnickim komesarima, komunistima, postaviti ih u takve uv
jete da se ne mogu izvuci, ali treba im dati mogucnosti da rade
bolje no sto su radili pod kapitalistima, jer ovaj sloj, koji je od
gajala burzoazija drukoije nece raditi. Ne moze se batinom tjerati
na rad citav sloj. Burzoaski struonjaci navHcli su na kulturan rad,
oni su p�idonosHi njegovom razvitku u okviru burzoaskog poretka,
tj. bogatili su buri:oaziju ogromnim materijalnim pothvatima ; u
nistavnim dozama udjeljivali ih proletarijatu. Ali oni su ipak una
predivali kulturu - to je njiliova profesija. Ukoliko budu vidjeli
da radnicka klasa ne samo sto cijeni kulturu nego i pomai:e njeno
sprovodenje u masama, oni ce izmijeniti svoj odnos prema nama.
Tada ce biti podjarmljeni moralno, a ne samo politioki odvojeni
od buri:oazije. Valja ih uvu6i u nas aparat, a radi toga ponekad
treba biti spreman i na i:rtve. U odnosu prema strucnjacima mi
se ne smijemo pridri:avati sistema sitnih zanovijetanja. Moramo
im prui:iti sto bolje uvjete za zivot. To ce biti najbolja politika.
Ako smo jucer govorili o legalizaciji sitnoburi:oaskih stranaka, a
danas pohapsili menjsevike i lijeve esere, kroz sva ta kolebanja
provlaci se jedna te ista cvrsta Hnija: unistavati kontrarevoluciju,
koristiti kulturni a,parat buri:oazije.«
U ovim divnim rijecima velikog politicara ima mnogo vise i:i
vog, realnog smisla nego u svdm vapajima malogradanskog, nemoc
nog i, u sustini, licemjemog »humanizma«. Na zalost, mnogi od
onih koji su morali shvatiti i ocijeniti taj poziv na posten rad u
zajednici s radnickom klasom - nisu razumjeli, nisu pravilno oci
jenili poziv. Pretpostavili su podmuklo nanosenje stete, izdajstvo.
Poslije ukidanja kmets1va, mnogi »spahijski Jjudi«, sluge po
svojoj prirodi, takoder su ostajali sluiiti svojom. gospodarima u
onim istim konjusnicama gdje su ih, nekada, gospodari prebijali.
Cesto sam imao prilike da s Lenjinom razgovaram o okru tno
sti rcvoluoionarne taktike i nacina iivota.
211
- Sto biste vi htjeli? - pitao bi on zacudeno i ljutito. - Zar

je moguca humanost u ovalro nevideno surovoj tucnjavi? Gdje tu
ima mjesta bolecivosti i velikodusnosti? Evropa nas blolrira, biseni
smo ocekivane pomoci evropskog proletarijata, na nas sa svih stra
na kao medvjed nasrce kontrarevolucija, a mi - sto? Ne treba,
nismo u pravu da ·se borimo, da se odupiremo? E, oprostite, nismo
mi budale. Mi znamo: ono sto hocemo, nitko ne moze uraditi osim
nas. Zar vi pretpostavljate da bih ja sjedio ovdje ·kad bih bio uvje
ren u suprotno?
- Kakvom vi mjerom mjerite koliainu neizbjeznih i izlisnih
udaraca u tucnjavi? - zapita me jednom poslije vatrenog razgo
vora. Na to jednostavno pitanje mogao ·sam odgovoriti samo lir
ski. Drugog odgovora i nema.
Vrlo cesto sam mu dosadivao raznovrsnim molbama i pone
kad sam osjecao da moja moljakanja za ljude izazivaju kod Lenji
na sazaljenje prema meni. Piitao je:
- Zar vam se ne cini da se bavite besmislicama, sitnicama?
Afi ja sam cinio ono sto sam smatrao da je prijeko potrebno, i
ljutiti pogledi covjeka koji je znao racunicu neprijatelja proleta·
rijata nisu me odbijali. On je sa zaljenjem klimao glavom i go
vorio:
- V.i kompromitirate sebe u oaima drugova radnika.
A ja sam ukazivao na to da se drugow. radnici, nalazeci ·se »u
stanju naprasitosti i razdrazenosti«, cesto suvise olako i •prosto«
odnose prema slobodi, prema zivotu ljudi od vrijednosti i da to,
po mom misljenju, ne ·samo kompromiitira posteno, te§ko djelo
revolucije izlisnom, ponekad i besmislenom okrutno§cu, nego je
i objektivno stetno za samu stvar, jer odbija od uce§ca u njoj velik
broj :macajnih snaga.
- Hm-hm - skepticno je gundao Lenjin i ukaznvao mi na
mnogobrojne cinjenice izdajstva inteligencije prema radniokoj
stvari.
- Medu nama - govorio je - mnogi iznevjeravaju, postaju
izdajnici ne samo iz kukaw.cluka nego i iz castoljublja, iz bojazni
da se ne zabune, iz ·straha da ne nastrada voljena teorija u njenom
212
sukobu s praksom. Mi se toga ne plasimo. Teorije, hipoteze, za

nas nisu neSta »sveto«, za nas je to orud:e za rad.
Pa ipak, ne sjecam se slucaja da je Lenjin odbio neku moju
molbu. Aiko bi se desilo da se ona ne ispuni, to nije hlvalo njegovom
krivicom vec, vjerojatno, silom onih »nedostataka mehanizma« ko
jima je oduvijek obilovala glomazna masina ruske driavnoslli. Mo
guce je pretpostaviti i neoiju zlobu, koja nije zeljela olaksati sud
binu ljudi od vrijednosti, spasiti njihov zivot. I ovdje je moguce
»stetocinstvo« - neprijatelj je toliko cinican koliko i lukav. Osve
ta i mrznja cesto djeluju po inerciji. A, naravno, ima i sicusnih,
psihickih nezdravih ljudi s bolesnom zudnjom da uzivaju u patnja
ma bLiznjih.
Jednom mi je, smiju6i se, pokazao telegram:
»Opet su me uhapsili, recite da me puste. «
Potpis: Ivan Voljni.
- Citao sam njegovu knjigu'7, jako mi se dopala. U pet-sest
rijeci u njemu sam osjetio oovjeka koji shvaca neizbjeznost gresa
ka i ne srdi se i ne penje se na zapecak zbog lionih uvreda. A njega
hapse, cini se, treci put. Treba da mu posavjetujete da ode iz sela,
mogu ga jos i ubiti. Njega tamo ocigledno ne vole. Posavjetuj,te ga.
Telegramom.
Cesto bi me jako zacudila Lenjinova spremnost da pomogne
ljudima koje je smatrao svojim neprijateljima, i ne samo sprem
nost nego i briga o njihovoj buducnosti. Tako je, na primjer, jed
nom generalu, naucenjaku kemicaru, prijetiJa smrt.
- Hm-hm - rekao je Lenjin, saslusavsi pazljivo moje kaziva
nje. - Dakle, po vasem rnisljenju, on nije znao da su mu sinovi
sakrili oruzje u njegov Iaboratorij? Ima u tome neke romantike.
Nego, neka to izvidi Dzerzinski, on ima profinjeno culo za istinu.
Nekoliko dana nakon toga javio mi je telefonom u Petrograd:
- A vaseg generala cemo pustiti, cini mi se da je vec i pusten.
Sto on namjerava da radi?
- Hemoemulziju ...
- Da, da, nekakvu karbolnu kiselinu. Pa, eto, neka sad kuha
svoju karbolnu kiselinu. Kazite mi sto mu je potrebno ...
213
I da bi sakrio stidljivu radost sto je spasio oovjeka, Lenjin je

prikrivao radost ironijom.
Poslije nekoliko dana opet je pitao:
- A kako general? Da Ii se sredio?
U petrogradske kuhinje dolazila je 1919. godine veoma lijepa
zena, i strogo zahtijevala:
- Ja sam kneginja C., dajte mi kosroi za moje pse!
Pricalo se da je ona, ne mogavsi trpjeti ponizenja i glad, odlu
cila skociti u Nevu, ali da su njena cetiri psa, osjetivsi kobnu misao
svoje gazdarice, navodno pojurila za njom i nagnala je svojim za
vijanjem i uzbudenjem da odustane od samoubojstva. lspricao sam
Lenjinu ovu bajku. Gledajuci me iskosa, odozdo nagore, nepresta
no je zmirkao i najzad, zaklopivsi ·sasvim oci, turobno rekao:
- Ako je i izmisljeno, nije lose izmisljeno. Posalica revolucije.
Sutio je neko vrijeme. Zatim je ustao i, preturajuci po papi
rima na stolu, zamisljeno rekao:
- Da, teska su vremena nastala za te ljude, majcica historija
surova je i u svojoj osvetnickoj raboti nimalo se ne ustrucava. Sto
ima tu da se kaze? Tim ljudima je rdavo. Pametni medu njima
shvaCaju, naravno, da su iz korijena iSCupani i da neCe ponovo sra
sti sa zemljom. A transplantacija, presadivanje u Evropu, ne zado
voljava te pametne ljude. Nece se oni tamo uzivjeti, sto vi mislite?
- Mislim da se nece uzivjeti.
- Dakle, iii ce poci s nama, iii ce se opet latiti intervencije.
Zapitao sam: cini Ii se to meni, iii on zaista fali ljude?
- Pametne ialim. Pametnih ljudi malo ima kod nas. Mi smo
narod osobito nadaren, ali trome pameti.
I sjecajuci se nekih drugova koji su izivjeli klasnu zoopsiho
logiju, i rade s »boljsevicima«, poceo je o njima govoriti izvanred
no srdaCno.
Covjek neobicno jake volje, Lenjin je u najvecem ·stupnju po
sjedovao osobine svojstvene najboljoj revolucionamoj inteligenci
ji - samoodricanje koje je cesto prelazHo u mucenje, unakazenje
samog sebe do rahmetovskih eksera, odricanja umjetnosti do logi
ke jednog od junaka L. Andrejeva.
214
•Ljudi flive lose - dakle i ja moram zivjeti lose.«

U teskoj, gladnoj 1919. godini Lenjin se "Stidio da jede proiz.
vode koje su mu slali drugovi, vojnici i seljaci iz unutrasnjosti.
Kad bi u njegov neudoban stan donosili posiljke, on bi se mrstio,
zbunjivao i zurio da brasno, secer, maslo porazdaje bolesnicima iii
drugovima osla,bljenim zbog nedovoljne ishrane. Pozivajuci me
jednom na rucak, rekao je:
- Castit cu vas susenom ribom, poslali su mi je iz Astrahana.
I, nabravsi sokratsko celo, gledajuci kosimice ocima kojima
nista ne maze promaci, doda:
- Salju kao nekom gospodinu! Kako da ih od toga odviknes?
Ako odbijes, ne primis, uvrijedit ces ih. A unaokolo oko tebe svi
gladuju. Bez prohtjeva, nenaviknut na vino i duhan, od jutra do
mraka zauzet slozenim, teskim radom, on uopce nije znao da se
brine o ,sebi, ali je budno motrio na zivot svojih drugova. Sjedi
za stolom u svom kab:inetu, brzo pise i govori, ne dizuci pero s
papira.
- Zdravo, kako "Ste? Odmah cu biti gotov. Eto jedan drug iz
unutrasnjosti klonuo duhom, ocevidno je premoren. Treba mu da
ti podrsku. Raspolozenje nije mala stvar!
Jednom u Moskvi dodem k njemu, a on pita:
- Jeste Ii rucali?
- Jesam.
- Ne izmisljate?
- Imam svjedoke, rucao sam u menzi u Kremlju.
- Cuo sam da je tamo losa hrana.
- Nije losa, ali mogla bi biti bolja.
Odmah me poceo podrobno ispitivati: zasto je losa, kako bi
mogla biti bolja?
I poceo je ljutito gundati:
- Pa zar oni tamo nisu u stanju naci vjestog kuhara? Ljudi
rade bukvalno do nesvijesti, treba un dati ukusnu hranu da bi jeli
vise. Znam da je proizvoda malo i da ,su losi, zato je potreban
iskusan kuhar.
215
Tada navede razmi!ljanja nekog higijenicara o ulozi ukusnih

zacina u procesu ishrane i probave. Ja zapitah:
- Kako vi to uspijevate razrnisljati o takvim 'Stvarima?
On odgovori pitanjem:
- 0 racionalnoj ishrani?
Tonom svojih rijeci dao mi je do znanja da je moje pitamje
neumjesno.
Moj stari znanac P. A. Skorohodov, takoder iz Sormova, covjek
bolecive duse, zalio se na tezak rad u Ceki. Rekao sam mu:
- I meni se cini da to nije posao za vas, ne odgovara vasoj
prirodi.
Slozio se tuzno:
- Nimalo mi ne odgovara.
Ali, razrnis.Jivsi, rekao je:
- Medutim, kad pomislim da cesto mora i Iljic drlaiti svoju
dusu za krila, zastidim ·se svoje slabosti.
Poznavao sam i poznajem prhlican broj radnika koji su morali
i moraju snazno stisnutih zubi »da drle svoju dusu za krila« -
da vrse nasilje nad svojim organskim »socijalnim idealizrnom« ra
di pobjede djela kojem sluze.
Da Ii je i Lenjin morao »drzati dusu za kriila«?
On je isuvi� malo obracao paznju na sebe da bi s drugima
govorio o sebi, on je, kao nitko drugi, znao sutjeti o tajnim bura
ma u svojoj dusi. Ali jednom, u Gorkima, milujuci neoiju djecu,
rekao Je:
- Eto, ovi ce bolje zivjeti od nas; mnogo toga sto smo mi
prefivjeli oni nece iskusiti. Njihov zivot bit ce manje surov.
I gledajuci u daljinu, na brefaljke po kojima su se cvrsto ras·
prostrla sela, dodao je zamisljeno:
- Pa ipak im ne zavidim. Nase pokoljenje uspjelo je izvrsiti
jedan posao divan po svom historijskom znacenju. Surovost naseg
zivota, iznudena prilikama, bit ce shvacena i opravdana. Sve ce
biti shvaceno, sve!
Djecu je milovao oprezno, nek;m narocito lakim i p�ji�m
dodirima. Jednom svratim k njemu i vddim: na stolu lezi knJ1ga
»Rat i mire.
216
- Da, Tolstoj! Prohtjelo mi se da prooitam scenu !ova, ali,

eto, sjetio sam se da moram napi..ati pismo jednom drugu. Za ci
tanje nikako nemam vremena. Tek •sam nocas prooitao va!iu knjigu
o Tolstoju.
Smijeseci se poluzatvorenih ociju, on se s uzivanjem ispruzio
u naslonjaci i spusth•si glas brzo nastavio:
- Kakav kolos, a? Kakva snazna ljudina! Eto to ti je, bratac,
umjetnik. I znate Ii sto je jos cudno? Prije toga grofa, pravog se
ljaka i nije bilo u knjizeV'Ilosti.
Zatim, gledajuci me poluzatvorelrim ocima, zapita:
- Tko se u Evropi moze usporediti s njim?
Odgovorio je samom sebi:
- Nitko.
I trljajuci ruke, zadovoljno se nasmijao.
Cesto sam kod njega zapafao crtu ponosa zbog Rusa, ruske
umjetnosti. Ponekad mi se ta crta cinila cudnovato tuaa Lenjinu,
pa cak i naivna, a1i kasnije sam se naucio da u njoj ollkrivam od
jek duboko skrivene radosne ljubavi prema radnom narodu.
Na Kapriju je, promatrajuci kako ribari opremo razmrsuju
mreze, poderane i zamrsene od morskih pasa, primijetio:
- Nasi rade okretnije.
A kada sam izrazio sumnju u to, rekao je prilicno jetko:
- Hm-hm, a da vi ne zaboravljate Rusiju ziveci na ovoj kvrgi?
V. A. Desnicki-Strojev pricao mi je kako je jednom putovao
s Lenjinom po Svedskoj i u vlaku razgledao njemacku monografiju
o Direru. N;jemci koji su sjedjeli do njih u kupeu zapitadi su kakva
je to knjiga. U toku razgorora pokazalo se da oni nista nisu culi
o srome velikom umjetniku. To je odusevilo Lenjina i on je dva
put, ponosno, rekao Desnick.om:
- Oni ne poznaju svoje umjetnike, a mi ih znamo.
Jedne veceri u Moskvi, u stanu J. P. Pjeskove, Lenj,in je, slu
saju6i Betovnove sonate u izvoaenju Isaja Dobrovajna, rekao:
- Ne znam nista ljepse od »Apassionate«, mogao bih je slu
sati svaki dan. Divna, natcovjecanska muzika. Uvijek s ponosom,
mozda i naivno, pomislim: eto, kakva cudesa mogu stvarati ljudi!
217
I zmirkajuci, smijesec.i se, dodao je neveselo:

- A1i �e �ogu vjecito slu!atd muziku, ona djeluje na zivce
�uzme �e �Ja da govorim nje zne gluposti i da milujem po 11lavl
!Jude koJ1, zivec.i. u prl)�vom paltlu, mogu stvarati ta,kvu Jje potu.
.
A danas nil< ?ga n e ·S':ll'Je! milovati po glavi, odgrist ce ti ruku;
�reba uda':"ti po glav1, '.'�milosrdno udarati, mada smo mi, u na
celu, prot1v svakog nasilJa nad ljudima. Hm-hm davolski teska
duznost!
I sam vec gotovo bolestan, veoma umora.n, p;sao mi je 9 au
gusta 1921:
Alekseju Maksimovicu!
Poslao sam Vase pismo B. Kamenjevu. Ja sam tako umoran
da nisam ni za sta. Yi bacate krv, a ne putujete ! Pa to je, zaboga, ;
. _ _
nesavJesno 1 nerac1onalno. U Evropi, u dobrom ·sanatol1ijumu, Vi
cete se i lijeciti i triput vise uraditi. Za:ista. A kod nas, ni 1ijecenja
ni rada, ·Samo guiva. Uzaludna gutva. Otputujte, 1ijecite se . Ne
budiite tvrdoglavi, molim Vas!
Vas Lenjin
On je vise od godinu dana nevjerojatnom upornoscu navaljivao

da odem iz Rusije, i bilo mi je cudno: kako to da se on, sav utonuo
u posao, jos sjeca da je netko negdje bolestan, da mu je potreban
odmor?
Takva pisma pisao je raznim ljudima - vjerojatno na desetke.
Ve e sam govorio o njegovom savrseno izuzetnom odnosu pre
rna drugovima, o paznji prema njima kojoj se ostroumno dosjecao
cak i neprijatnih sitnica u njihovom zivotu. Ali o tome njegovom
osje canju nikad nisarn mogao pronaci onu koristoljubivu brigu
koja je ponekad svojstvena pametnom poslodavcu u odnosu prema
postenirn i vjdtim radnicima.
Ne, to je bila upravo srdacna paznja pravog druga, osjecanje
ljubavi prema sebi ravnima. Znam da se izm edu Vladimira Lenj,ina
i cak i najistaknutijih ljudi njegove Partije ne moze staviti znak
re
jednakosti, ali on sam kao da to nije znao, odnosno - tocnije
ci se
ceno - nije htio znati. Bio je ostar prema ljudima, prepiru
218
s njima nemilosrdno ih je ismijavao, ponekad im se cak i zajedljivo

rugao - sve je to tocno.
Ali ko1iko ·sam puta u njegovom rasuiliivanju o ljudima, koje je
jucer razapinjao i »sjeckao na komade«, sasvim jasno razabirao
tonove iskrenog divljenja njihovoj nadarenosti i moralnoj cvrstoci,
njihovom upomom i teskom radu pod paklenim uvjetima 1918. do
1921. god., radu okruzenom §pijumma iz svih zemalja i stranaka,
usred zavjera koje su kao gnojni cirevi mcali po tijelu ratom izmu
cene zemlje. Radili su bez predaha, jeli malo i slabo, zivjeli u nepre
kidnoj uznemirenosti.
Ali sam Lenjin kao da nije osjecao te§koce tih uvjeta i briga
iivota koji je iz temelja bio uzdrman krvavom burom gradanskog
ra�dora. I samo jednom, u razgovoru ·s M. F. Andrejevom, njemu
se, po njemm rijecima, otelo nesto nalik na jadanje:
- Pa §ta da se radi, draga moja Marija Fjodorovna, Treba se
boriti! Mora se! Te§ko nam je? Svakako! Mislite Ii vi da mem m
kada nije tesko? Tesko mi je, i te kako! Pogledajte samo Demn
skog, na sta on nalikuje? Niiita se tu ne moze! Bolje da nam bude
tesko, samo da pobijedimo!
Ja osobno cuo sam od njega samo jednu jadikovku:
- Steta sto Martov Itije s nama, velika §teta! Kakav je to
divan drug, kakav cist covjek!
Sjecam se kako se veselo dugo smijao, procitav§i Martovljeve
PijeCi:
»U Rusiji postoje samo dva komunista: Lenjin i K.olontajeva. «
A kada se dovoljno nasmijao, rekao je s uzdahom:
- Kakva pamet! Eh ...
Upravo je s po§tovanjem i div.Jjenjem rekao, isprativs.i iz ka
bineta jednog druga »privrednika« :
- Pomajete ,ii ga odavno? On bi mogao biti na celu wade ma
koje evropske drzave.
I trljajuci ruke, smjeskajuci se, dodao je:
- Evropa je siroma§nija od nas u ta,lentiramm ljudima.
219
Predlozio sam �u da po_sieti Glamu artiljerijsku upravu, da

_
pogleda aparat za 1spravl1an1e lrontraavionske paljbe, pronalazak
jednog boljsewka15 , bivseg arti�jerca.
- A "1? se )a u to razumijem? pitao je, ali je ipak posao. U
polumracnoi sob,, oko stola na kojem je stajao aparat, okupilo se
jedno ·sedam natmurenih generala, sve sijedi, brkati starci, uceni
ljudi. Skromna figura Lenjina u ci¥idu medu njima se nekako izgu
bila, postala neprimjetna. Pronalazac je poceo objasnjavati kon
strukciju aparata. Lenjin ga je slu§ao dvije tri minute, pa odobra·
vajuci izustio:
- Hm-hm! - i poceo zapitkivati pronalazaca tako slobodno
kao da ga ispituje iz politick:ih nauka:
- A kako ste postigli jednovremeno dvostruki rad mehanizma
koji utvrduje nisansku tocku lafeta? I zar ·se zadnji dio ne bi mo
gao automatslci vezati ·s radom mehanizma?
Raspitivao se o obujmu polja razaranja i jos o neoemu - pro
nalazac i generali zivo su mu objasnjavali, a sutradan mi je pricao
pronalazac:
- Saop6io sam svojim generalima da cete doci vi i jedan drug,
ali sam presutio tko je taj drug. Oni nisu poznavali IIJica, a
vjerojatno nisu mogli ni zamisliti da ce se on pojaviti bez huke,
bez pompe, bez osiguranja. Pitaju me: je Ii on tehnicar, profesor?
Lenjin? Zgranuli su se. Kako? Nije moguce! I - dopus-tite! - ot
kud on poznaje nase premudrosti? Postavljao je pitanja kao covjek
koji dobro poznaje tehmku! Mistifikacija! Oini mi se da nisu po
vjerovali da ih je posjetio bas Lenjin ... A Lenjin se, na putu iz
GAU, uzbudeno smijao i govorio o pronalazacu:
- Eto kako se moze prevariti u ocjenjivanju covjeka! Znao
sam da je to stari, posteni drug, ali ne od onih koji skidaju zvijezde
s neba. A on se upravo za to pokazao podesan. Junacina! A kako su
se generali okomili na mene kada sam izrazio prakticnu s· umnju u
vrijednost aparata! Medutim, ja sam to namjerno ucinio, htio sam
saznati kako upravo oni ocjenjuju ovu ostroumnu stvar.
Slatko se nasmijao, a zatim upitao:
- Velite da I. ima jos nekih pronalazaka? U cem� je s� var'.
Ne bi trebalo da se on necim d.rugim bavi. Eh, kada b1smo 1mali
220
mogucnosti da svim tim tehnicarima pl"llZlmo idealne uvjete za

rad! Za dvadeset !i pet godina Rusija bi oola vodeca zemlja u svi
jetu! Da, cesto sam slusao kako hvali drug,ove. Cak i onlma koji,
kako se pricaJo, nisu uzivali njegove Hcne simpatije, Lenjin je znao
govoriti ukazujum duzno poMovanje njihovoj energiji.
Jako me ,iznenadila njegova v.isoka ocjena organizatorskih spo
sobnosti L. D. Trockog. - Vladimir Iljic je opazio moje iznena
denje.
- Da, ja znam, o mojim odnosima s njim nesto lazu. Ali sto
jeste, jeste, a sto nije, nije, makar ja to takoder znam. On je uspio
organizirati vojne ·strucnjake.
Sutjev�i doda i tise i sjetno:
- Pa ipak nije nas! S nama je, a nije nas! Slavoljubiv je. I
ima u njemu nesto ... lose, od Lasala ...
Te rijeci »s nama je, a nije nas« cuo sam od njega dvaput;
drugi pUil bile su dzrecene takoder o velikom covjeku. On je umro
ubrzo poslije V.Jadimira Iljica.
V.Jadimi<" Iljic veoma je dobro osjecao kakvi su ljudi. Jednom,
ulazeci u njeg,ov kabinet, zatekao sam covjeka koji se, uzmicuc.i k
vratima natraske, oprastao od V. Njica, a V. I. je pisao nesto ne
gledajuci u njega.
- Poznajete Ii ovoga? - pitao je, pokazujuci prstom ·na vrata:
rekao sam da sam mu se dvaput obracao povodom poslova »Svjet
ske knjizevnosti«.
- I sta?
- Mogu kazati: to je prost i grub covjek.
- Hm-hm . . . U1izica neka. I vjerojatno varalica. Uostalom,
ja ga prvi put vidim, mozda se i varam.
Ne, V. Iljic nije se prevario: nekoliko mjeseci nakon toga taj
je covjek u potpunosti potvrdio Lenjinovu ocjenu. 0 ljudima je
razmisljao mnogo, uznemiren time sto po njegoV!im rijecima:
- Nas je aparat - prilicno prosaran, poslije Oktobra u njega
se uvuklo mnogo tudih Jjud.i. To je krivica bogojazljive i drage
vase inteligencije, to je posljedica njene podle sabotaie, dabome!
221
Govorio je to setajuci sa mnom po Gorkima. Ne sjecam se

•
zasto s� pok��n�o raz!l'°vor o Alelosinskom, cini mi ·se da je on
u to vnieme ucimo nelci podld ispad.
- Za�i slite: vec od mog prvog susreta s njim osjetio sam
.
naprosto foz1oku odvratnost prema njemu. Nesavladivu. Nitko ni·
kada n!je kod mene izazvao takvo osjecanje. Morali smo zajedno
· ·
raditi, Ja sam se na sve moguce nacin povlacio, hllo je nezgodno,
ali - osjecao sam: ne podnosim tog izroda!
I sagledavsi zacudeno ramenima, rekao je:
- A eto, lopufu Malinovskog nisam mogao prozreti. Veoma je
mracna stvar to s Malinovskim ...
Njegovo drzanje meni bilo je drzanje strogog ucitelja i dobro
ga »briznog druga«.
- Zagonetan ste vi covjek, - rekao mi je u sali - u knji·
zevnosti kao da ste dobar realist, a u odnosu prema ljudima roman·
ticar. Kod vas su svi zITtve historije! Mi znamo historiju i govorimo
zrtvama: obarajte zrtvenike, rusite hramove, dolje s bogoi,ima!
A vi biste htjeli da me ubjedite kako borbena partija radnicke klase
mora prije svega udobno srediti stvar intelektualaca.
Mozda se varam, ali cini mi se da je V. Ilj,icu bilo pnijatno
da razgovara sa mnom. Gotovo je uvijek pred.lagao:
- Kad dodete, telefoniraj.te da se nademo.
Jednom je rekao:
- Razgovarati s vama uvijek je zanimljivo, vi imate razno·
vrsniji i sini krug utisaka.
Raspitivao se o raspolozenju inteligencije, narocito pazljiw o
naucenjacima - ja sam u to vrijeme sa A. B. HalallOVom radio u
»Komisiji za poboljsanje zivotnog polozaja naucenjaka«. Zanimao
se za proletersku knjizevnost.
- Sto vi ocekujete od nje?
Rekao sam da ocekujem mnogo, ali smatram prijeko potreb·
nim da se organizira Litvuz* s katedrama za izucavanje jezika i
stranih jezika Zapada i Istoka, za folklor za historiju svjetske knji·
zevnosti, posebno ruske.
* Visoka Uol:I za knjilevnosl -

pr. prev.
222
- Hm-hm - govoI1io je zmi11kajuci i zasmijavajuci se. - Za

masno i zasjenjujuce, a? Mi nemamo ·svojih profesora za te pred
mete, a burzoaski profesori .taikve bi price napriWi ... Ne, zasada
mi to ne moremo pokrenuti. Treba pricekati jedno tri, pet godi
nica ...
I tuzio se:
- Za citanje nika:ko nemam vremena!
Revnosno i cesto podvlacio je agitaciono znacenje rada Dem
jana Bjednog, ali je govorio:
- Prilicno jc grub. Ide za citaocem, a trebalo bi da je nesto
ispred.
Prema Majakovskom se drfao nepovjerljivo, cak i razdrazeno:

- Vice, izmi!Ija neke isknivljene rijeci, nije ono sto bi .trebalo
i slabo je razumljivo. Sve je nekako razbacano, tesko se cita. Talen
tiran? Cak veoma talentiran? Hm-hm, vidjet cemo! A vi ne nala
zite da se pise veoma mnogo pjesama? I po casopisima citave stra
mce pjesama, i zbirke izlaze gotovo svakog dana.
Rekao sam da je teznja omladine za pjesmom prirodna u tak
vim vremenima i da je - po misljenju - osrednje stihove lakse
pisati nego dobru prozu, a stihovi zahtijevaju i manje vremena;
uz to imamo veoma mnogo dobrih uc:itelja za tehniku stvaranja
stihova.
- E, da su ·stihovi laksi od proze, to ne vjerujem! Ne mogu da
zamislim. Makar mi i kozu oderali, necu napisati ni dva retka -
rece i namrsti se. - U mase treba ubaciti svu staru revolucionarnu
knjizevnost, koHko je god ima lrod nas ii u Evropi.
On je bio Rus lroji je dugo iivio izvan Rusije i pazljivo pro
matrao svoju zemlju ·- izdaleka ona izgleda zivopisnija i svjetlija.
Pravilno je ocijenio njenu potencijalnu snagu - izvanrednu ob
darenost naroda, jos slabo izrazenu, koju nije probudila historija,
teska i dosadna, ali obdarenost lroja se ispoljava svuda, na mracnoj
pozad.ini fantasticnog zivOlta na kojoj blistaju zlatne zvijezde.
Vladiimir Lenjin, veliki, istim,ki oovjek ovog svijeta - umro je.
Ta smrt je zadala bolan udarac srcima onih ljudi koji su ga po
mavali, veoma bolan udarac!
223
.. Ali c�na crta s�rti .samo ce jos ostrije podvuci u ocima cijelo g
sv'.)eta nJegovo _znacenie - znacenje vode radnog naroda cijelog
sv,iet�. I ka� b1 oblak mdnje prema njemu, oblak Jafi i kleveta
oko nJegova '�'_"Ila bi? jo s gusci - ·svejedno: nema te sile lroja bi
?'o�a �mracit1 -�ak!Ju koju je podigao Le njin u zagusljivoj .tami
1zbezum!Jenog SWJeta.
. . I nije �ilo covjeka kojo je, ,kao on, stvarno zasluzio vjeono ·sje
canJe u sv1Jetu.
Vladimir Lenjin je umro. Nasljedn ici njegova razuma i volje
njegove - zivi su. Zivi su i rade tako uspjesno ·kao sto ni,blro, ni
kada, nigdje na svijetu nije radio.
IZ PISMA ROMEN ROLANU
...Da, dragi pnijatelju moj, Lenjinova ·smrt za mene licno je

- tefak udarac, ne govoreci o tome da je za cijelu Rusiju nena
doknadiv gubitak. Nisam vjerovao da ce umrijeti tako brzo ...
Istrosi o je svoj mozak na z.ivotne nesrece, na tajno, u dusi duboko
skriveno saosjecanje s ljudskom patnjom. Znam da je volio �jude,
a ne ideje, znate kaiko je mijenjao i odbacivao ideje kada su ro
tratili n arodni interesi. Ja ·sam ga volio i - volim ga. Volio 58!111 ga
gnjevno. Govorio sam s njim ostro, ne stedeci ga. S njim 'Se moglo
govoriti kao ni s kim drugim - on je shvacao sto je oza vasih Ili
)ieci ma kakve one bile.
Ja sam ga posebno njezno i duboko volio zbog mrznje prema pat
nj i, zbog njegove nesavladive mdnje prema svemu sto unakazava
covjeka. Bio je jako veliki ruski oovjek. Vi ste ga pravHno ocijenili.1
Tolstoj i on - dva cudovisno ve1i:ka covjeka, ·ponosim se sto sam
ih vidio ...
Naplsa,ro J, n,arta 1924. eod.
224
IZ PISMA EL MADANIJU 1
... Vase me pismo unekoliko zacudilo: zar Vi niste znali da

sam ja i ranije govorio i pisao o Lenjinu ikao najvecem oovjeku
svijeta? Imao sam osnova da govorim tako jer sam ga odavno i
dobro poznavao ...
.. . Malo je rec.i da sam ga znao, ja sam volio i volim Lenjina,
On je stekao najrjede i zacudujuce iskreno osjecamje mrinje prema
ljudskim nesrecama i patnjama. Vi to necete ·shvatitd, Vi takvog
osjecanja nemate. Povodom japanske katastrofe• Vi uzvikujete:
»Bas to je i bilo potrebno! Jedna opasnost za Rusiju i Kinu manje.«
S moga gledista takve rijeci odgovaraju samo ustima nacionalista
»crnostotinasa « iii dusevno bolesnog mizantropa. Lenjin, razumije
•se, ne bi mogao ni reci ni pomiSiliti nesto slicno.
.. .Rusija vec sada predstavlja zemlju koja radi za cijeli svijet,
a snagu za taj rad razbudio je u njoj Lenjin.
Napisano 12. maria 1924. god.
Objavfjuje se prvi put.
NEUTVRl>ENOME ADRESANTU 1
Njegova natoovjecanska volja nije iscezla, ona ostaje na zernlji,

ovaplocena u ljudima.
Rad, koji je on nadahnuo i zapoceo, ne moze bitii obustavljen
zauvijek, a jedva da mote i privremeno biti prekinut. Svijet je
iscekivao toga covjeka, covjek se ,pojavio, pokazao put i tim putem
ce ,ljucli poci do kraja imajuci pred ,sobom svijetao lik besmrtnog
vode.
M. Gorki
isano itinedu 1924. I 1911.

:C,"/
b�� t �I� ;'!
!l:a rf:!d:� ;'lf."
i l k i
225
IZ PISMA F. V. GLADKOV1J1
... Gljeb Ivanov!c �sp�s�) imao je dobar sluh i ako je do

.
pustao posalice, to Je bilo Jedino zbog toga da •prode vrijeme«.
�j� . e recenice postale su pos1u,;�e. npr. »u vrclogu guzi« koja
Je b1la Jedna od najmilijih Iljice,rih izreka.
M. P. PAVWVICU1
Postovani druze Pavlovicu!

Veoma sam clirnut neocekivanim, a sumnjant da i zasluzenim
pozdravom koji mi je uputio Institut za orijentalistiiku. Razumije
!Se, ne rnislim da je moja uloga u stvaranju Instiruta bila ta,ko
»velika« kako Vi govorite. Vi ste potpuno u pravu sto ste se do·
sjeti1i da sant zaborawo na tu cinjenicu i ne sjecam se sto sam za.
pravo pisao Vladimiru njicu o Istoku.
Ja sant ga cesto tih godina optere6ivao raznim »poslovima«
- hidrotorl, defektna djeca, aparat za reguliranje protivavionske
vatre itd. - Iljic bi obavezno nazivao sve moje zamisli »beletri,
stikom i romantikom«. Zazmiri -svojim malim, prodornim d Juka·
vim ocima i osmjehujuci. se zapita:
•Hm, Hm - opet beletristika.«
Ali ponekad je vec, podsmjehujuci se, znao da se ne radi o
,Be!etristici«. Zadi.vljujuca je bila negova ·sposobnost za konkreti·
zaciju, sposobnost njegovoga •dusevnog pogleda« da sagleda ideje
otje!ovljene u zivot.
Slabo sam napisao o Vladimiru Iljicu•. Bio sam isuvise srvan
njegovom smrcu i previse sam pozurio da krikom izlijem svoj bol
zbog gubitka oovjeka lroga sam veoma volio. Da. Dragi druze Pa
vlovicu, prenesite - ako je to moguce - studentiima lnstituta moj
pozdrav i moju zelju da im duh bude bodar i rad uspjesan.
226
Najgrandioznije djelo stvara se na lstoku• i premda ja nisam

narocito »patriot«, treba priznati, ponosim se time sto Istok budi
»zaostala« Rusija.
Slabosti mi ljudske - ponosim se.
Snazno Yam stezem ruku.
Sretna Nova godina! Cestitajte i studentima, ako je to obicaj.
29. decembra 1925. god.
A. Pjdkov
IZ PISMA I. I. SKVORCOVU-STEPANOVU
... Sigumo je da Oktobar nisam shvatio niti ga razumijevao

do atentata na Iljicev fivot. Sada mi se cini da je tom razumije
vanju smetao moj strah za ,sudbinu proletarijata orgamziranog u
paruji boljsevika. Meni se cinilo da ce Iljic, bacivsi vodece snage
radnistva u kaos anarhije unistiti ih, rasprsiti; smatram da nisam
bio jedini koji se <toga bojao 1917, bilo je jos dosta drugova bolj
sevika. Ponavljam: tako mi se cini sada, a da 1i je bas ,ta,lro bi,Jo
tada - ne mogu tvrditi. Ja sam oovjek koji fivotne pojave ne pri
ma rasudivanjem, nego - emocionalno, a ta ce osobina vjecito
zivjeti u meni.
Ali u meni je jos u mladostii pom!kla spoznaja - tocnije, osje
canje organskog srodstva s radnickom klasom i oduvijek je u meni
bio i do danasnjeg dana zivi strah za njegovu sudbinu, strah Ara
pina za izvor koji daje zivot njegovoj oazi u pjescanoj pustinji.
Ja to govol1im samo zato da bih samom sebi objasnio razloge svojih
kolebanja, danas meni vec nejasnim. Govorim to ne radi sirokog
upoznavanja, nego Varna, starom drugu ...
Naplsao 15. oktobra ltZI, .ad,
Ob/avljuje se pn,i ,,.,, ...
227
S. M. BRAJTBURGU1
Mown Vas da mi oprostlite, Semjone Mojsijevicu - zaka,mio

sam odgovoriti na Vase pismo; bio sam jako bolestan. Povodom
pisma br. 142 : moida je moje pismo sacuvano u arhiVli. Vla<limira
Iljica? Da se prisjetim da Ii sam pisao - ne mogu.
O Tolstoju sam pisao za »Proleter«•; rukopis - -kucam masi
nom - poslan je u Petrograd; netko iz redakcije, cini se - Ma
lisev', izvijestio me da su taj rukopis i »bajka« »Plamicak• nestali
prilikom pretresa, ali ne sjecam ,se da Ji u redakciji ili kod nekog
od drugova. Kakav je naslov imao rukopis - takoder se ne sje
cam, moguce: »Veliki covjek«, zato sto se radilo o covjeku koji je
toliko izrastao da vec nije vidio i nije 0110 ljude, nego je •samo go,
vorio sam sa sobom i svojom sjenkom. Ali ne mogu tvrditi da je
naslov bio bas takav. U radnickim nownama propalo je, cini mi
se, pet mojih rukopisa.
Sjecanjima na Vladimira Iljica sada ne mogu nista dodati5
jer mi nije pri ruci moja arhiva. Sve najbolje!
A. Pjeskov
L. S. DANOVSKOM
L. S. D anov s k o m
Do prije deset godina nisam mislio kao sto misliin danas; tada
mi je izgledalo da LenJin precjenjuje snagu organiziranog prole
tarijata i da boljsevici nece savladati anarhiju izazvanu ratom, nego
obratno, da ce anarhija njih povuci za ,sobom. U 1918. god., odmah
poslije atelD.tata na zivot V. Iljica, odrekao sam se tih misli jer
mi je sveopca uznemirenost radnika tim gnusnim aktom pokazala
da su Lenjinove i.deje duboko usle u •svijest radnih masa i da or
ganizira njene snage zadivljujucom brzinom. Rast i herojski rad
tih ·snaga promatrao •sam do kraja 1921. godme u Rusiji i, ero, vec
sest godina promatram odavde.
228
A sada ·smatram da samo ,ljudi zaslijepljeni zlobom protiv bolj·

sevika zbog svoj,ih licnih neuspjeha - ljudi kojd bi htjeli povratak
sumnjivom »kulturnom« zivotu predratnog doba, mailogradani raz.
licitih boja i premaza, sitni slavoljupci i uopce prezivjeH, nepo
dobni za zivot ljudi - mogu da ne prims.ju znacenje toga veliikog
rada koji je obavila radnicko-seljacka vlast tokom proteldih deset
godina.
M. Gorki
Napisano u pn,oi polovini novffll·
bra J9Z1. god.
IZ PISMA I. I. SKVORCOVU..STEPANOVU
... \'laddmir Iljic izvanredno je tocno rekao na svoj pedeseti

rodendan: »Smijesne su stvari ti jubileji ...«
Napisano 30. novembra 19Z1. god.
S. V. BRUNELERU 1
Postovan.i druze Bruneleru,

Otdsao sam iz Rusije u novembru 1921. godine zato sto sam
bio bolestan, a na mom odlasku u inostranstvo iinsistirao je V. I.
Lenjin. Tada kod ru,s u Rusiji sanatorijuma jos nije bido. Zive6i
ovdje ja sam za pet godina nap.isao sedam knjiga, Ato u Rusiji ne
bib mogao uradlti. S,. sovjet&kom vJaA6u nemam nesuglasica, kao
sto vam je, vjerojatno, p02lllato po mojim o.lanoima u moslrovs·
kim »Izvje&tijama«.
Pozdrav
23. III 1928. A. Pjeskov
Sorrento.
Prvi put objavl/eno faksimllom u
llstu 'Udantilic',
r:.f:.propatrovsk, 1936, br. 139. 2/J.
229
IZ PISMA L. ANISIMOVU
(A. K. VORONSKOM)'
... Na svom predugom, krivudavom puiu susretao sam dosta

sektaslcih svunaHca, partijskih 1idera, crkvonosa, urednrka caso
pisa i - •ucitelja iivota« uopce. Jedino Vladimir �ljic nikada u
meni nije izazivao utisak »sluzitelja ideji«, nego je u mojim ocima
uvijek bio tvorac ideje ...
� �,::, 1� l:,...
'Sibir.d:ie ac,d' (Sibir&b watre),
br, 2, l!IH.
IZ CLANKA
•O PROSLAVUENIMA I 'POCETNICIMA'•
... »Bez bitke nema ni zivota« - govorio je V. I. Lenjin. On

je uvijek govorio ono ,Mo treba« - sjajan mu je to bio obicaj.
»Mi se ne odrioemo nasljeda' - rekao je prije trideset i pet
godina i svim je svojim zivotom, svim svojim radom, dokazao da
se stvarno ne odrice nicega vrijedinog u burzoaskoj kulturi. Cini
mi se da je on najvrecloijom u njoj ·smatrao tehniku, »majstorstvo«
u svim podrucjima rada, knjizevnosti takoc:ler ...
230
IZ CLANKA
•O BIJELOEMIGRANTSKOJ KNJl:tEVNOSTic
...Nisam zaboravio svoje mjesto iz tih dana (1917. god.) ...

Bio ,sam uvjeren da ce »narod« zbrisati boljsevilre sa svom ostalom
socijalisticlrom inteligencijom, a poglavito s organiziranim rad
nicima. Tada bi bila unistena jeclina snaga sposobna da spasi zem
lju od anarhije i da je evropeizira. Zahvaljuci natcovjecanskoj ener
giji Vladimira Lenjina i njegovih drugova, to se nije dogodilo ...
IZ GOVORA NA ZASJEDANJU
PLENUMA MOSKOVSKOG SAVJETA
...Dragi drugovi, dana:s sam rposjetio Vladhnira J.ljica1 • Ja sam

toga covjeka volio kao niikoga, komtio se njegovom ,pamjom i
njegovom ljubavlju . . . Otpu1oVao sam dok je jos bio zdrav ...
Svatko od vas dobro zna sto znaci ·gubitak toga velikog i sjajnog
covjeka. Po sebi ·se razumije da me danasnja posjeta duboko uz
budila to se i sada Vii.di: ja ne mogu govoriti ...
Gow>, odrflm 31. ma/a 1918.
Prvi pat obftwlf,:n .. llstu •p,a.
vda' 19ZB. br. 126 od J. ;una.
231
IZ GOVORA NA SVECANOM ZASJEDANJU

PLENUMA MGSPS S. JUNA 1928. GOD.'
...Posjetio sam mauzolej VJadimira Iljica, covjeka koga sam

volio, koji me odusevljavao i ciju ·sam paznju i ljubav uzivao. Kada
sam vidio njegovo cudesno lice, lice snaznog covjeka koji se •spo
kojno odmara poslije dobrog ,rada, mene je nekako neocekivano,
dosad neznano tesko, uhvatilo za srce. Svako od nas, drugovi, zna
sto maoi za nas ,prijevremeni odlazak iz zivota toga prekrasnog
covjeka. Bio sam ocajno uzbuden, ldonuo od tuge i mracnog gnje
va na glupost prirode. Bio sam uvjeren da u svakom slucaju citav
dan nisam ni za sta, ali za nekoliko trenutaka u Institutu Marksa
i Engelsa, razgledajuci gigantski rad Rjazanova i drugova, osjetio
sam da je pro!lo ono sto sam prezivljavao prije nekolilro trenu·
taka, iscezlo je takvom brzinom koje bi se u drugim prilikama tre
balo stidjeti. Zasto sam ja tako lako i brzo prezivio ono sto sam
osjetio u mauzoleju? Zato, drugovi, sto je vasa energija, vas rad
- snaga koja ozi.vljava, koja ne dopusta koncentraciju misli i osje
canja cak i na takve tragicne cinjenice kao sto je prijevremeni
gubitak nasega idealnog druga i veLikog vode, koji nam je dao
sve snage svoga genija. To znaci da ste vi, drugovd, dobro shvatili
sto nam je pruzio Vladimir Iljic. To maci da vii niste uzaludno
ispunjeni radnom i stvaralackom energijom i da u vasoj sredini
nema mjesta tuzi, cak Di zbog tako veHkog gubil!ka, nema mjesta
malodum1osti i ne smije je biti. To znaci da je Lenjinov genije za.
pravo tiv - u lieu toga kolektivnog Lenjina ...
Ob/0Ylj11j• �· pn,I. pul,

232
IZ CLANKA »O ZAJMU ZA INDUSTRIJALIZACUU•
. . . Vladimir Iljic Lenjin ta:ko je dobro pomavao historiju

da je mogao i umio gledati na sadasnjost iz buduc:nosti. Ovo ja
nisam izm>Slio zbog wkrasnorjecivosti«, ovo se zaldjucuje svim
njegovim radom, po sVlim njegovim clancima, narociito poslije
Oktobra. Neizbjeznost i blizinu oktobarske pobjede radnika i se
ljaka on je predvidio jos 1907. godine na Londonskom ·kongresu.
Uopce, on je kao ni� do njega umio predvidjeti ono sto ce se
zbiti. Umio je i mogao to da radii - cini mi se - zato sto je polo
vinom svoje velike duse zivtio u budu6nosti; gvozdena, ali gipka
njegova logika poka2li.vala mu je daleku budu6nost u savrseo,o kon
kretnom realnom vidu. Time se i objasnjava njegova zadivljujuca
nepokolebljivost u odnosu prema stvarnosti koja nikada nije
pokolebala njegovu cvl'Stu vjeru u to da ce doci trenuta:k kada
radnicka k!la:sa i seljastvo treba da postanu gospodari na cijelom
sVlijetu.
Burzoaski filozofi, instinktivno osjecaju neprijateljstvo zna.
nja prema starom *Poretku« na koji su navikli, voljeli su i vole da
isticu nepomirljivost razuma i vjere. Vladimir Lenj,in bio je co
vjek koji vjeruje, on je nepokolebljivo vjerovao zato sto je mnogo
znao. Njegova snaga bila je u zadivljuju6oj jasnosti njegovog ra
zuma. Najsira manja kojima je zasitio svoj razum naoruzala su ga
sposobnos6u da ,predvidi sve sto mote i !to treba danasnjiica pru
ziti sutra!njici. Stvamost danasnjice bila je za njega ·samo mat&
rijal za izgradnju budu6nosti i, ponavljan, nikada i nicim nije ga
plasila. On je vidio, osjecao oko sebe na hiljadu graditelja nove
historije - avangardni odred radnioke i<la:se, odgojen njegovom
mislju, njegovom vje;..,m, sposoban da vodi sve radnicke mase,
sposoban da iscupa iz zemlje cvrsto ukorijenjeno siroma!no s&
lja!tvo i da ga povede Mrokim slobodnim putem ·socijalisticke kul
ture. Do Vladimira Lenjina na! radni narod ,i raclni narod oijelog
svijeta nije imao svoga vodu.
Svaki redov Lenjinove armije mora usvojiti znanje i vjeru
svoga vode. Usvojiti - to znaci naoruzati se nepokolebljivom, po-
233
bjedonosnom s.ilom. I ukoliko je ta snaga usvojena - ona je vec

prufila i prufa zacudujuca svaralacka fakta, smjelo i snazno po
Iaze temelj prve u svijetu radnickO<Seljaoke socijalisticke drfave i
uspje§no odgaja u cijelom ·svijetu svoje drugove ; saborce ...
Pn,1 put 11...'""�- ...

�l�•d. ....:..
•• DZ!J, br.
IZ CI.ANKA •O NASIM DOSTIGNUCIMA«
... Ozbiljna samokritika je neizbjezna, ali treba imat>i na umu

da je jako ·tdko u jednoj osobi skladno objedinit>i i kriticara i
stvaraoca, pokretacku silu i sllu protivnog djelovanja. Samo je
mozak Vladirnira Lenjina mogao objediniti te dvije ·sile, primorati
ih da rade paralelno, usmjeriti ih ka cilju. Od njega se i treba
uciti toj umjetnosti narusavanja zakona fizike i uopce svih zako
na starine ...
Prvl. put abj,wljeno u 11.mwimd.
'Pravda' i 'Iv,urija CII. SSSR I
VCIK', 192'. ,ad., br. 151, od I.
;ula.
IZ RAZGOVORA S MOSKOVSKIM RADNICKIM

DOPISNICIMA U ODJEUENJU ZA RADNICE MK VKP (b) 1
14. Juna 1928. god.
. . . S boljsevicima sam saradivao od 1903. god., i nesto ranije,

sve vrijeme do 1917. godine, do Oktobra. U O�tobru smo � ra
zisli. Ja sam imao razloga da sumnjam u pobJedu proletanJata.
Imao sam razloga da sumnjam �bog toga §to sam su�njao u L�j
..
sloj. U ovom slucaju sumnje su postojale zbog anarh1zma ko11 Je
zahvatio seljafke mase i mase gradskog stanov·nistva.
234
Najzad, bio sam svjedok kako je vojska odlazila - to .nije

biila kadrovska vojska, kadar je bio potpuno razbijen, to su bHe
takozvane drufine. Kada su oni odlazili kuci, v:idio sam !to su
cinili. To je bila bura, cilclon - sve se lomHo, kidalo davo bi ga
znao sto je to bilo, i to je meni, i ne samo meni nego i mnogim
mojim drugov:ima bolj!evicima usadivalo sumnju da ce taj val
satrti jedinu stvamu revolucionamu snagu - proletarijat, zbrisat
ce i njega i onu isto tako stvarno revolucionamu inte1igenciju,
koju su predstavljali bolj!evici, inteligenciju koja je stvorila ovu
Partiju, kojom je rukovodio i koju je odgajao Vladimir Iljic. To
je mene dovelo do ostrog prot,i<vljenja. I koliko sam mogao, bez
okoli!anja, ja sam pisao potpuno iskreno da ta Sllvar ne valja ni
davolu. Bio je jos jedan razlog koji me nagonio da se tako pre
pirem i da se ne sagla!avam s Olotobarskom revolucijom. A to je,
makar kako to hgledalo, sto je jo! u 1898. godini Vladimir Iljic
pisao u jednom od clanaka2 da smo mi, a IX> mi - to je proletari
jat - pozvani da naslijedimo to blago i to ,kulturno nasljede koje
je stvoreno u burzoaskom svijetu. To je - nase. Po krajnjem ra
cunu to je stvorilo proletarijat, to je stvorila radnicka klasa i se
ljastvo svojim neposrednim uce!cem i mi smo jedini nasljednici
toga bogatstva. Nije H tako? I eto, kad su sve to poceli lomiti kada
se sve unistavalo u paramparcad, prirodno je bilo pomisliti da
mozemo ostati bez nasljeda. Sva su ta razmisljanja mene, i ne sa
mo mene, nego i citav niiz drugih bolj!evika - starih bolj!evika
- pobudila da se opredijelimo protiv. Ali kada je ;poslije atentata
na Lenjina postalo savrseno jasno da Lenjin nije samo voda bolj
sevika, voda samo jednog dijela proletarijata, koga je odgajala ta
lijeva, sto Ii, revolucionarna inteligenoija, nego da je stvamo voda
svih masa - vi se vjerojatno sjecate kako llU mase odgovorile na
taj atentat - tada vise nije bilo nikakve sumnje ·da smo pobijedili.
I upravo od tog trenutka moje uvjerenje da to nije pravi cin je
i!cezlo. Taj cin je bio pravi. To je bio odvafan, bezuman cin, koji
je mogao izvesti samo covjek toliko pronicljiv, tolil<o uvjeren, co
vjek koji je to1iko osjecao snagu proletarijata kakav je bio Vladi
mir Iljic. Samo je on to mogao uciniti, on je to ·stvamo i ucinio. Ka
tem, kada su u njega ispaliili metak i kada je strum eho toga
235
odjeknuo po cijeloj zemlji, kada su vanpartijski radnici, ne socija

listi, nego prosto bespartijni radnici, uzdahnuli od tog pucnja, ta
da je bilo jasno: da, pobijedili smo. Boljsevizam je pobijedio. Pos
lije toga sam, jasna stvar, posao Vl, adimiru Iljicu i rekao mu: »Pa,
sto da se radi, Vladimire Iljicu, pogrijesio sam.« Bto, to je sve.
ObJavlju/a H pn,i put,
IZ ODGOVORA NA POZDRAVE
Kada sam prvi put napisao Covjek s velikim slovom, jos ni
sam znao sto je to velik covjek. Njegov lik mi nije bio jasan. Go
dine 1903. dosao sam do toga da je covjek s velikim slovom olicen
u boljsevicima na celu s Lenjinom, a 1907. godine na Londonskom
kongresu vidio sam ga rodenim OCima ...
Gm'01 odrlJm 25. Jula 191.B. god.
Prvf put obJavlfeno u lhtu 'Ka
rasni voin' (Crvmi vojnit) (Tiflis)
1923, Z1. juler.
IZ PREDGOVORA KNJIZI V. J. ZAZUBRINA »OVA SVIJETA« 1
Vidio sam ovu kn}igu 1921. god. na Lenjinovom stolu. »Jako

strasna, ostra knjiga; naravno - to nije roman, nego dobra, po
trebna knjiga« ...
20. IX 1928. godine.
':l::,u""'
,,,."R:"'� ]� c.1:,.:,;
'Ow svl/eiti', Len/lnlrtld, J9a.
236
M. I. KALINJINU
Postovani MihaH Ivanovic,

Budite dobri i obratite paznju na prilozenu molbu Jurina'.
Njegov otac, biljeznik grada Samare, biio je u dobrim odnosima s
grupom marksista »samarskog glasmka«, pomagao im u ponece
mu, poznavao je Vladimira Iljica Jicno, susretao se s njim kod
samarskog advokata Hardina'. Upravo od njega ja sam 1896. go
dine prvi put cuo ime Lenjin. Sjecam se njegovog odusevljenog su
da o »Uljanovu - Tulinu«.
Jurinova sina, ne znam.
Srdacan pozdrav.
M. Gorki
IZ CLANKA »'MEHANICKIM GRADANIMA' SSSR•
.... Istinsku revolucionarnost osjetio sam upravo kod boljse

vika, u Lenjinovim clancima, u govorima i radu intelektualaca koji
su isli za njim. Uz njih sam se ja i "Prilijepio« 1903. godine ...
IZ CIKLUSA »PO ZEMUI SOVJETA•
... U orgomnom skladistu razlicitih materijala vidio sam co

vjeka ·koji je isao hramajuci, oslanjajuci se na Slap.
- Tko je to? - upitao sam.
- Na� inienjer. Dobar momak. Boli ga noga, trebalo bi da
lezi, a on ...
237
Ova broga o w.ravlju vrijednog radnika podsjeti.Ja me na V.Ja

dimira Njica. Njegov lik cesto iskrsava u ·sjecanju u ovoj bogatoj
zemlji gdje radnicka ·kl asa radi ucvdcavajuci ·svoju moc. O njemu
se govori i pita t ako -kao da je on bio ovdje i opet ce doci. Od Ti
rinskog bre:!uljka na Dzulfa-B akinskoj zeljeznickoj pruzi hoce da
naprave glavu Lenjlna, »osnivaca drlave«. Naro{,ito se cesto misli
lo o njemu u radnillkim naselji ma Aznefta. Kad bi on to vidio,
kakvu bi r adost osjetio ... Sjecam se kalro sam dooao kod njega
neko1iko dana poslije poraz a Judenica, on se, stezu6i mi cvrsto ru
ku, smijao sijevajuci veselo ooim a :
- Oduvali radnici general a ? Aja, moram -priznati, nisam vje
rovao d a cemo i:aici nakraj.
Ovdje bi on vidio da radnici -iz1aze nakraj i s mnogo tezim i
slofonijim poslom nego �to je gene ral·ski nalet na prijestolnicu rad
nika - met alaca ...
r,w.sa;:.,.
Pn,i pat
najltluniJe
ob;a&,limo
d"embra
u &uoJlim
'Ndi. �· (Nalt,. dosti�
nu�J. PJZ9, .wal:a prws.
IZ PISMA N. K. KRUPSKOJ
Draga Nadezd a Konstantinovna,

Vl adimira lljica vidio sam 1910. godine u Parizu - &rl mi
se u ulrici Sen-2.ak; i Vas sam prvi put tamo vidio, ali Vi ste ubrzo
otisli. Za dan iii dva on i ja ponovo smo se vidjeli u Fonten-o-R�,
u restoranu a onda s mo p ro�et ali. Ja s am tada doputovao u P�
s prijedlog�m da n ab avim novca , a1i V. I. je odluono odbio m�!
prijedlog i savjetovao mi da ne ucestvujem u to m poduhvatu, koJt
uostalom ja nisam ni izmislw. . 0m
Vi znate k ako se on bri7Jljivo odnosio p rema .men,_- pn·'lik..
tog dol aska savjetovao m1. Je· da ne � .•J·etim niz honost1 s koJmta
.
sam htio d a se vidim prosto lZ z na1delie · · ·
� 11. marta 1919. ,ad.
��,=�. °/J:llir::.
�o,nsu
238
JZ CLANKA •RADNICICA KIASA MORA ODGAJATI

MAJSTORE KULTURE«
svom
Nekakav Pankrusin je izjavio da je »lijepa knjizevnost
reakcionarna po svojoj prirodi« ...
... Radnicka klasa ne maze i ne ·smije primavati takve mu
drace majstore kulture koji jako lice na Atetocine kultumog rada.
A takvih Atetoaina« koji zauzimaju vece i manje komandujuce duf
nosti u stampi, novinarstvu itd. u nas je dosta. Ti ljudi ne znaju,
iii su potpuno zaboravili, odreden odnos prema iJijepoj iknjiievno
sti koji su imalii. V. I. Lenjin, Marks, Engels i mnogi naii boljievici,
organizatori Partije, njene duhovne vode. Zaboravili su oni i
majsku rezoluciju CK Partije iz 1925. godine' ...
IZ CLANKA •DAN INDUSTRIJALIZACUE«
Sto dublje i §ire radnicko-seljacke mase obuzme spoznaja

neophodnosti za njih najsavrsenijeg tehnickog naorufanju zemlje
socijalistickah savjeta - utoliko prije ce biti ispunjen borbeni za.
vjet Vladimira Iljica Lenjina: •Stici i prestici« industriju evrops
kih i americkih kapitalista• ...
... Lenjinska ideja socijalistickog takmicenja - jedna je od
najvecih ideja tog covjeka, -stvamog vode cjelokupnih radnih masa
cijelog ·svijeta. Kao f sve njegove ideje - ona je jednostavna. Zah
tijeva samo jedno: pojacati radne napore radnika za same sebe,
za svoju drzavu gdje su samo oni gospodari, raditi po§tenije, bolje
nego Ito •su radili za kapitaliste ...
Pn,I. put obfa.vliano pod n,uJovom
•Pal/cl moa;u& rukl rab�qo
lclass.. (l'r.Jtl malne rute radnib
....
b kluc) u 11.sni •lt.vutl/8 CIK
SSSR f VCIK• 1929, br. 118, 6.
239
IZ CI..ANKA •PIONIRIMAc
... Pionirima nazivaju mnoge znamenite radnike nauke: Lu

ja Pastera• - osnivaca bakteriologije, IGrija• - koji je otkrio
radij, profesora Dokucajeva• - koji je istraiujuci rusko tlo otvo
rio put novoj nauci - geokemiji. Pionirom se moze nazvati Kaci
Marks - on je novom svjetlo§cu osvijetlio cjelokupnu historiju
covjecanstva i ukazao radnom narodu cijelog svijeta jedim;tveni
pravi ,put u slobodu. Vladimira Lenjina, koji je prvd smjelo rpoveo
radnicku klasu putem na koji je ukazao Markis, takocier mozemo
nazvati pionirom ...
Prvi Piil ob/tlllliMD II lmopisu
'Pioner' 192!J, lw. 16, .....,.,,
IZ CLANKA oO RAZNIM RAZLIKAMA•
.. . U Rusiji je otpocet najneophodniji rad ndeg IStoljeca,

objavljuje se pokusaj da se zivot prenese sa tri oslonca - gluposti,
zavisti, pohlepe - na osnove razuma, pravicnosti, ljepote, i <to je
zasluga - Lenjina, covjeka cije ce ime zauvijek ostati ponos Ru
sije, covjeka o kome je najveci idealist na!ih dana, divna dma
Romen Rolan, rekao1: »Lenjin - to je najveci i najnesebicniji co
vjek nakg stoljecac ...
.. . Na tim univerzitetima gdje sam umo »manilov§tinu« �

predavali; i vjerojatno ba§ zbog toga sam izrastao � •ne�g oovJe
kac - v. Iljic je veoma duhovito ismijavao tu moiu osobmu · · ·
�� i,otlmu dvfl4a,tlh ,o-

01JffWll•J• 88 prd ,,..,.
240
N. K. KRUPSKOJ
Draga Nadezda Konstant:inovna,

Ovaj cas sam zavrsio c.itanje Vasih uspomena• o Vladimiru
Iljicu - tako jednostavna, mila i tuzna knjiga. Zazel.io sam da
Varn odavde, izdaleka, pruzim ruku i, zapravo ne znam, da Vam se
zahvalim, sto Ii, za tu knjigu? Uopce - da katem nesto, da podije
lim s Vama uzbuilenje koje su izazvala Vasa sjecanja. A uz to jos
nesto: juce su bili D. I. KUl'Slci' i Ljubimov, i Kurski je pricao o
radovima Fohta•, o strukturi mozga Vladimira Iljica i svu noc sam
razmisljao o tome: »Kakav se svjetionik razuma ugasio, kakvo
je srce prestalo kucati! « 4 Veoma zivo sam se sjetio ·svoje posjete u
Gorkima, ljeta, cini mi se 1920; ja sam u to vrijeme zivio vam po
litike, do usiju u svakidasnjem z:ivotu i zalio se V. I. na nasi!je
zivotnih sitnica. Govorio sam, izmeilu ostalog, o tJOme kako lenjin
gradski radnici Jome okvire, razbijaju stakla, bespotrebno kvare
Jim po krovovima, a kod njih po kucama prokisnjavaju krovovi,
prozori zakovani furnirom itd. Uzbuilivala me niska ocjena kojom
su radnici ocjenJivali proizvode vlastitog rada. »¥i V. I. mlslite o
velikim planovima i do Vas te sitnioe ne dolaze. « On je oc111tao se
tajuci po terasi, a ja sam prekorijevao sebe: badava mu dosailujem
sitnicama. A poslije caja posli smo u setnju i on mi je rekao: »Uza
lud mis1ite da ja ne pridajem znacenje sitnicama, a nije ni sitnica
potcjenjivanje rada koje ste Vi uocili, naravno to nije sitnka: mi
smo siromasni ljudi i moramo znati cijenu svakom grosu. Razru
seno je mnogo, treba jako cuvati sve sto je ostalo, to je neophodno
radi obnavljanja privrede. Ali - kako da okrivis radn:ika za to
sto jos nije shvatio da je on vec postao gospodar svega §to postoji.
Ta spoznaja ce se javiti - ne brzo, i moze se pojaviti samo kod
socijalista. « Razumije se, ja navodim njegove rijeci ne bukvalno,
nego po smislu. Govorio je na tu temu veoma dugo i ja sam bio
zapanjen time kako mnogo uocava >Sitnice « i kalro poramo jedno
stavno njegova misao tece od nistavnih svakidasnjih pojava do
najSli.rih uopcavanja. Ta njegova sposobnost, zadivljujuce tanano
razrailena, uvijek me zaprepastavala. Ne poznajem covjeka kod
koga bi analiza i sinteza bile tako hamonicne. Drugi put do!ao
241
sam kod njega s prijedlogom da se defektna djeca odvedu jz Le

njingrada nekuda u daleke manastire, da bi se razdvojila od nor
mailne djece - prva su na ovu posljednju djelovala !krajnje l!tet:no.
Ali ,pokazalo se da je V. I. vec razmiMjao o tome, da je vec govo
rio s ,nekim drugovima. »Kako to w.pijevate?« - '1pitao sam.
»Kod mene ·se to pitanje pojavilo u Londonu, U Uajt-cepelu«• -
rece on. Dalekovod je bio. Razgovarajuci sa mnom na Kapriju o
knjizevnosti tih godina, izvanredno je tocno karaJk:teri:cirao pisce
mog pokoljenja, nepostedno i Iako je razgolicavao ·njillovu •sul!tinu;
ukazao je ·i meni na neke bitne nedostatke mojih pripovijedaka, a
zatim me prekorio: •Vi uzaludno usit:njavate svoje tiskustvo na
male pripovijetke, vrijeme je da ga ulozite u jednu knjigu u ne
kakav ve6i roman.« Rekao sam mu da mal!tam o tome da napil!em
historiju jedne porodice u trajanju od sto godina, od 1813. godine,
od trenutka kada se podizala Moskva, ,pa do danasnjili dana. Os
nivac porodice - seljak, upravnik plemickog imanja koga je spa
hija oslobodio zbog njegovih partizanskih podviga 1812. godine;
iz te porodice izlaze: cinowrloi, popovi, fabrikanti, petral!evci ne
cajevci, tintelJigenti sedamdesetih i osamdesetili godina. On je jako
pailljivo slul!ao, zapitkivao, a onda rekao: »Odlicna tema - na
ravno teska; iuskuje mnogo vremena, ja m;slim da cete Vi s njom
izaci nakraj, ali ne vidim: oime cete zavrsilli? Stvamost ne pruia
kraj. Ne, to ,treba ptisati poslije revolucije, a sada treba nel!to slicno
kao 'Mati'.• Zavrsetaik knjige, naravno, ni ja nisam sagledavao.
Eto ,tako je on uv.ijek il!ao pravo ka istini, uvijek je sve pred
vidio, predosjetio.
Uostalom. - l!to to ja Varna govorim, Varna lroji ste cijeli
mvot prosli " njim i znate ga bolje nego ja ,i uopce svi ljudi.
Budite zdravi, draga Nadezda Konstantdnovna. Cvrsto Varn
stezem ruku !i drugal'Skii Vas g�lim.
Najtopliji pozdrav Mariji Ujwl!noj.
A. Pjeskov
242
N. K. KRUPSKOJ
Draga Nadezda Konstantinovna,

U Va!em pismu• nadaze se i ovakve rijeci: •Htjela sarn da s
Vama o Iljicu porazgovaram po dusi. Ali sam se ustrucavala, uci
nilo mi se da Varn se nesto u meni nije dopalo.« Da ste se ustru
cavali«, to mi je --shvatljivo; kod nas i medu narna, na falost, ne
govori se »po dusi«, ja se takoder, svaki put, kad zazelim da tako
govorim - zastidim i uzdrzavarn se.
A povodom toga da mi se »nesto nije dopalo« - govorun Varn
svom svojom iskrenoscu: to mje ,stina. Tih dana bio sam kao osa
mucen i mozda se to raspolozenje odrazavalo i u razgovoru s Va
rna i Marijom Iljinisnom. Ako se sjecate, govorio sarn o nekim
unutarpartijskim odnosirna, o »pritisku« na partijsku inteligen
ciju. Dobro je da se ovdje kaze da je tu pojavu predvidio V. Iljic;
o njenoj neizbjeznosti je govorio jos na Kapriju povodom Bogda·
nova, Bazarova, Lunacarskog i 1920. iii 1921. godine povodom komi
teta Prokukis• - Prokopovica - Kuskove - Kiskiina.
Vi, naravno, znate da mi je on govorio da se mnogo »ne zau·
zimam« ; cesto je ismijavao moje pokusaje da »zastitim progonje
ne«. Zapravo ja sam »progonjene« shvatio tek ovdje, iza granica
Sovjetskog Saveza.
Ne, draga N. K., Vi niste mogli da mi se »ne dopadnete«, jer
ja prema Varna gajim potpuno odredeno osjecanje iskrenog uvaza
vanja i simpatije. Takvih kao Vi cVI'Stih ljudi ima malo. A1i, !to
da Varn ja govorim laskave rijel:;, Vi i sami znate ka:ko je tezak
i prekrasan bio Vas put, koliko ste mnogo radiJ.i na revolucionar
nom poslu.
Jako mi je zao sto ne mogu doputovati do Vas - umoran sarn,
malaksao, zivci su mi popustili, ne ide mi sve kako treba sa casopi
sima, a nj,ima pridajem veliko znacenje i, cini mi se da se ne va
ram, ako je suditi po misljenju citalaca.
243
Kako ste Vi sa zdravljem? Nadam se da ljeto necete provesti

u gradu?
Cvrsto Varn stefem ruku.
A. Pjeskov
Srdacan pozdrav ,Mariji Iljinifooj,
13. VI 1930.
Diielorn ol,Javrjeno 11 &uo,nsu
'OTctjabr', 1941, br. 6.
IZ PISMA N. K, KRUPSKOJ
... Evo cega sam se prisjetio: radnilc Mihail Vilonov imao je

dva veoma velika pisma V. Iljica o Kaprijskoj skoli, pisma najoz
biljnijeg znacenja, Vilonov mi ih je citao ...
Naputi.no 30. oktobN 1930. ,otl.

Obj1111ljui• s• ,m,i ""·
IZ PISMA ROMEN ROIANU
... 2elim Varn dobro zdravlje, Rolan, i ne gubite vjeru u Le

njinovo djelo, koje ste vi savdeno pravilno nazvali •najvecim dje
lom naseg svijeta«•.
244
IZ CLANKA .0 KNJI%EVNOSTI«
... Ne po&toji nista takvo sto se ne bi moglo izloz:iLi jednostav
•
nim i jasmm rijeoima. V. I. Lenjin je to nepobitno dokazao ...
Prvl put obia111jeno r, &uopisu

'Nala dostif.enija' 1930, br, JZ,
decembar.
IZ ODGOVORA NA ANKETU CASOPISA »VUc
Oslanjajuci se na historijsku fHozofiju Mai,ksa i Engelsa,

razvivsi je do logicnog 'kraja, Wadimir Lenjin je rus.koj radnickoj
klasi ukazao neposredan, praktican ,put ka oslobodenju ;z najte
zeg ropstva nerazboritih i nesposobnih ljudi ...
NaJrisano 3. fanuara 1911. god.I

Prvl put obiavljmo u listovima
'Pravda' i 'ltvestifa CIK SSSR i1
VCIK', 1931, br. 32, 2. februara.
... Evo proslo je vec sedam godma ollkako nema V. Iljica. Ka
kve su se sve bitke odrzale za to vrijeme i koHko je toga uradeno!
Pa ipak - pozurio je da ode ...
· IZ Cl.ANICA •O STVARNOSTI«
· · · Uoite se na novoj stvamosti, ikoju vi ·sami stvarate. Grelke

su takoder pouaie. V.Jad.imir Iljic je cesto govorio: »Ne grijesi sa
mo onaj ·tiko D!i&ta ne radi« ...
�
1
i�1=:: ciK 1�
VCIK', 1931, br. 99,
1
JO. aprila
IZ CLANKA »UDARNICIMA LENJINOVA GRADA•'
U nekii.m tvor,,:.ama organizirane su brigades mojim 1menom.

To je za mene vcl.,ka pocast i radost. Naravno, ja shvatam da je
to jako lijepa c .J< pomalo i prebogata ·nagrada za moj rad. Razu
mijem kad , . .m1ici kao da i mene uvdcuju u svoje redove, to je
izazvano nj,, ,ovom zeljom da svi>ka radna jedinica ide u korak s
prethodnico n armije heroja rada. Zelja je potpuno zakonita ii njoj
treba prid, • sto je moguce vi� istrajnosti.
* * •
Odakle je ponikla ideja udarnistva, u cemu je njegova osno:va?

SocijaJisti II ,i,nternacionale, menjsevfoi, tvrdili su i nastavljaju
tvrditi da se zivot radnicke I<lase u kapitalistiokom drustvu moze
izmijeniti nabolje samo putem evolucije - postepeno, pola!ko, ne
ustezuci se u borbi s kapi.talizmom od saradnje ·sa sitnom burzoa
zijom, oprezno osvajaju6i od gospodara pravo na vanj,ska, sitna
materijalna poboljsanja teskoga, polUJprosjackog zivota proleta
rijata.
Voda i ucitelj proletarijata svih zemalja VJadimi.r Lenjm iza
zivao je nepomirljivu mrznju >SOcijalista« - postepenafa time sto
je razotkrio javno neosnovanost menjsevicke 1eorije ; ?eprijatelj.
stvo njihove prakse prema histOI'ijl!lkim cvljevima radmcke klase.
246
On je ukazao i dokazao da se u uvjetima kapitalisticke drfave

gdje poJ;,ticka vlast pripada krupnim vlasnicima i odrzava se cita
vom masom sitne buri.oazije, materijalni uvjeti zajedniolrog zivota
pobolj§avaju samo privremeno, nistavno i zato varljivo i da nema
nikakvih osnova da se povjeruje u postepeno i neprekidmo pobolj
sanje tih uvjeta.
Dokazao je da saradnja radnickih partija •s partijama sitne
budoazije razlaze, pretvara klasno osjecanje proleterskih masa u
malogradansko i postepeno smanjuje njihov revolucionarno ras
polozenje.
Dokazao je da radnicka klasa Evrope u svojim vodama - so
cijalistima II internacionale - odgaja svoje neprijatelje, da po
liticka saradnja tih voda u parlamentima s kapitalistima cini od
tih voda javne izdajnike radnicke klase.
Dokazao je da radnicka klasa Evrope u svojim vodama -
vec i najpismeniji radnici pod vlascu bpitaHsta truju sablaznima
malogradanskog zivota i postajuci cinovnicima radnicke mase, uve
cavaju organizacionu snagu kapitalista, tj. uvecavaju koli&u ne
prija1elja radnicke JQlase.
Vfadimir Lenjiin je dokazao da teorija sooijalne evolucije -
teorija postepenasa - nije nista drugo do uzda kojom kapitalisti
i malogradani zauzdavaju radnicku klasu, troseci 111jenu veliku sna
gu na poboljsanje zivota njenih neprijatelja - kapital;.sta, burzoa
zije ; svojih voda i cinovnika.
Stvarnost budoaskih drzava Evrope ; Amerike u cjelini je
potvrdila ·sva predvidanja i ukazivanja Lenjinova ...
247
IZ RAZGOVORA S MLADIM UDARNICIMA
. · · Ono st� se d?gada u Kini, Italiji, Spani}i, u oijelom svijetu,

_
ne m�ze se obJ�smti sam':' ekonomskom krizom i nezaposlenoscu,
. .
nego 1 dielovaniem energ1Je koja dolazi ;z Sovjetskog Saveza.
U malom gradu Sorentu 1924. godine bilo je u jednoj ulici na
pisano: •Viva* Lenjin. « Palicija je premazala natpise zutom bo
jom. Napisali su crvenom: »Viva Lenjin.« Policija je premazala
mrkom. Napisali su bijelom: »Viva Lenjin« .
Tako stoji napisano i do danas ...
!,°1.°"°' ad,t,,n 11. juna 19JJ.
ie
!:a': 'lJ'Ja,:J'Jav,! n:'�· �'tr.
stu 'Kornsomobkaja ;pravda', 1931,
br. 2n, B auiu.sttL
IZ CLANKA »ZA RAD!«
... Kapitalisti nastoje da iz radnicke klase iscijede sto je mo

guce vise debeloga, nekorisnog zlata, kojim samo sto se ne podave;
kapitalisti su raspolagaJ.i, a u Evropi jos uvijek raspolazu mesom
i krvlju radnika, isto kao sto radnici raspolazu zeljeznom rudom i
raznim sirovinama, topeci rudu u celik, sirovine u bezbrojnu ko
licinu neophodnih stvari. Suprotstavljanje tih dviju djelatnosti raz
golicuje do kostiju i do korijena idiotizam kapitalistioke drzave.
Taj idiotizam, anarhizam i necovjecanski cinizam krajnjom je jas
nocom razoblic:io V. I. Lenjin, covjek ciji je genijalni um jos 1907.
godine, kada su vode socijaldemokratske partije hodali po zemlji
u pristojnom odijelu, predvidio da ce se te vode preodjenulli u livre
je kapitalistickih lakeja i da ce izdati radnicku klasu, sto oni i
cine. Oni to cine upravo zato sto otrov malogradanske psiholo
gije - otrov snaznog djelovanja, u •klasnoj borbi igra ulogu otrov
nog plina.
•zivio Ctal.)- red.

248
Prije 14 gooina raclmcka lldasa, rpredvodena rpal'tijom boljfo

vdka, koju je odgajao Lenjin, uzela je u svoje ruke politicku vlast
i otpocela da potpuno gospodari u svojoj zernlji, preobracaju6i
bl'2l0 i sve brl<: fizioku energiju stotinama hiiljada svojih jedinica u
kolektivnu intelektualnu, stvaralacku energiju.
!'f',!./a�'
0
i �J:��ijtl 'Clf'1Js'J
i VCIK', 1931, br. m. 28. no
wmbra.
IZ CLANKA »O BIBLIOTECI PJESNIKA«

...Zavrsit cu ove biljeske rijecima V. I. Lenjina (uzeo sam ih
iz knjiznice »Lenj,n o umjetnosti«, izd. Kubuc, 1926. god.): »Zasto
bi biJo potrebno da •se odricemo istinsk.i prekrasnog ikao polazne
tocke za dalji razvitak - zar samo zato sto je ono staro?« 1
To odricanje od »istilllski prekrasnog kao polazne tooke za
dalji razvitak« Vladimir Iljic je nazvao »besmislicom«, savrsenom
besmislicom. A on, Lenjin, revolucionar je nevidenog gigantskog
razmaha, zacetnik nove socijaHsticke kulture. Njegov mocni um,
uvijek obuzet jednostavnim, jasnim rijecima, predskazao nam je
put ka novoj ikulturi i ,poucio nas tehnici stvaranja.
Prvi put obiavlje110 u listcwima
'Pravda' i 'l:.wstija. CIK SSSR
i VCIK', 1931, br. 335, 6 decem
bra.
0. F. BERGOLC1
Drugarice tetka Olga,
Duznost odgovomog urednika i:abjegao• sam :aato silo ne volim
da nominalno ucestvujem u poslu, a fakticki ne mogu, jer sam
preopterecen radom.
249
Trebalo je da napi§em 1!:111111cic o djecjoj ,knjizevnosti i - ni

sam napisao, isto kao i o Iljiou•. Naposljetku sam poku!avao, ali
»ne ide«, jer - Vi tocno relroste - davolsk,i je te!ka stvar pisati
za djecu! Probat cu jo! jednom, ali - kada? Ne znam, Veoma
mnogo je hitnoga i te!kog posla.
Cvrsto Varn Sltezem ruku i - ·srdacan pozdrav svim dobrim
drugovima.
A. Pjeskov
16. XII IfJl.
,..
Prvi put objavlja,o " listu 'U
t�ra,urnaja a,a:eta', 195', 19. ,,..,._
IZ OGLEDA »KAMO«•
...Takvom stra!cu, kao u svojoj .Jjubavi prema zeni, govorio

je on (KAMO) o neophodnosti da pode u inostranstvo, tamo da
radi.
- Molio sam Iljita: »Pusti me, u inostranstvu cu biti koristan
oovjek!« - »Ne, rekao sam, uci!« I !ta? On zna. Kakav covjek!
Smije se •kao dijete. Jesi Ii ti cuo kako se smije Iljic? ...
Na.JIUOIIO januara 19JZ. pd.
11
:� �i1:: �/:,:' ·S:u,:��;!;
,auta' (TbUisi), br. 4, ZI. fe
bruara 1932. ,ad.
IZ CLANKA
»O RADU NA HISTORIJI TVORNICA I ZAVODA•
. . . Proletersku lijepu k:njizevnost, onako k�ko ju je_ s�vatio

Vladornir Iljic mi mozemo stvoriti samo uz uvJet oslanianJa na
zivo, nepresta�o rastuce iskustvo masovnog stvarada!tva• · · ·
250
IZ PISMA V. N. KOSOIAPOVU
Ocjena religioznih pogleda Lava Tolstoja koju je ciao V. I.

Lenjin1 savdeno je pravilna .; ja Varn jako preporucujem da pro
citate Lenjina ...
Napisano J. ol:tobra: 19J2. flOd.
Obja.vljuJe H prvi put,
Dragi Anatolije Vasiljevicu,

Ja sam - opce uzevsi - neuvredljiv i bilo bi narocito ruzno
da se vrijedam zbog toga sto ste Vi odbili "Prijedlog da pisete au
tobiografiju« 1 . Ja i nisam razumio da Vi »odbijate«, iz Vaseg pis
ma to ne proizlazi; u njemu navodlte da imate radova koji Vas
vise fateresiraju nego autobiografija. I - toliko. Drugim pismom
navodite da se ni autobiografija ne iskljucuje iz Vasih planova.
To me veoma raduje. Iskreno raduje. Vi ste prozivjeli tezak, ali
svijetao zivot, obavili velik posao. Vi ste dugo vremena, gotovo
cijeli zivot, isli rame uz rame s Lenjinom i najvecim, najsjajnijim
drugovima. Vi biste - kako to nitko drugi ne bi mogao uai.niti -
mogli dati sjajan portret A. A. Bogdanova. Vi vladate rijecima
kao umjetnik rijeci - kada to hocete. Sve to nisu komplimenti,
jer ja, dragi moj, ni,;am izdavac! Knjiga Vasa o Vasem zivotu
objektivno je potrebna.
Nasa umjetnicka knjizevnost - na fa!ost - jos nema snage
da naslika revolucionara, tvorca Partije koja danas potresa cio
svijet i koja ce neizbjezno razrusiti sve prezivjelo u njemu. Sma
tram da je to dosta solidna motivacija moje »zamisli«. Da i ne
govorim o tome koliko je takva knjiga potrebna nasoj omladini od
koje proslost odlazi fantasticnom brzinom, ali dabome, ostavlja
za sobom otrovnu prasinu, a od te prasine - sive duse, muti se
razum ...
....
Napl.sano oko ZS. alctob,a 1932,
Objavliu/e n 11,vl out.
251
IZ PISMA 0. I. SKOROHODOVOJ1
... Fantazirati - nije uvijek stetno; moj prijatelj, veliki uci

telj proletarijata, Vladimir Lenjin, stitio je pravo fantazije na zi
vot i rad ...
Na.pisano 3. ;am,ora 1933. ,ad.
IZ PISMA I. A. GRUZDEVU1
.. . Na primjeru •Ndih razmimoilazenja« jako je umiesno

pokazana politicka mudrost Vladimira Lenjma•, njegova posve za
panjujuca pronicljivost. Znacaj tih •razmimoilazenja« veoma je du·
bok i mote posluliti kao tema za nekakva filozofska razmisljanja,
jer grubo .empirijski« u poznavanju stvarnosti ja sam bio, vje
rojatno, •iskusniji• od njega, ali se on, »teoreticar«, pokazao kao
neizmjerno dublj; i bolji znalac ruske stvarnosti, iako ·se sam, ne
jednom, zalio da je poznaje - »malo«.
Meni se iii'lli da ovdje »protivrjecnost« nije samo u moci iskus
nog razuma i u nepokolebljivoj pravHnosti teorije, nego jos i u ne
cemu drugom osim toga. To »jos« mote biti visina tocke osmatra
nja, koja je moguca jedino uz postojanje rijetke ·sposobnosti da se
sadasnjost promatra iz buducnosti. I ja mislim da bas ta visina,
ta sposobnost, treba da posluze kao osnova toga »socijaHstickog
realizma« o kome se kod nas pocinje govoriti kao o novom i neop
hodnom za nasu knjizevnost.
Naplffna 13. aprll.a 1933. ao4.

252
IZ MISUENJA O RUKOPISU •TRJOHGORNAJA«'

u 1892-1904, 1905-1907. l 1917-1918. god.
.. . Citira se Lenjin, aJJi. nigdje nije ukazano na njegovu genijal

nu ostroumnost, koja mu je jos devedesetih go<li,na omogucila
da sagleda da je socijaldemokratizam bolest• koju je malogradan
stvo nakalemi:lo radnickoj klasi i koja beskorisno imuruje snage
njemackog proletarijata ...
Napisa.no aprila.-rnaia 1933. rod.
Prvi put obiavl;eno u Wo11isu
'Voprosi litera1&,ri', 1957, br. 1.
IZ PISMA A, N. AFINOGENOVU1
... Vasa drama• je neuspjela i stetna zato sto ste pali u pot
punu zavisnost najgrubljeg empirizma, suvise mnogo macenja pri
dali ste Honom iskustvu. Dopustite mi da Vas podsjetim na moje
razmimoilazenje s Vladimirom Iljicem. Ja sam smatrao da sam
covjek sireg iskustva nego on, teoreticar. Dijelom je i on sam bio
kriv za tu moju smijesnu i glupu pogresku, jer mi se u Londonu
- i ne samo tamo - falio da slabo poznaje rusku stvamost i da
»posredstvom statisti:ke, aritmetike, cijelog covjeka ne mazes ra
zotkriti«. U 1917. godini moj empirizam bio je osnova moga skep
tickog odnosa prema snazi proletarijata i, k..ko Varn je poznato,
»teoreticar« se pakazao da je jac.i od empirika, blizi historijskoj
istini. Ta pogreska me skupo stajala, ja sam duboko, vatreno volio
i uvazavao Iljica i nikada se ni·sam osjecao tako sirotinj,ski, tako
nemocan, kao u godini njegove smrti. Eto, dragi druze, o ovom
slucaju treba .porazmisliti, on je - ,krajnje poucan ...
253
IZ CI.ANKA
»BITI PRENOSILAC VELIKE ISTINEc
Govor na savjetovanju urednika llstova
polltii!kih odjeljenja
- Kakav treba da bude jezik u novinama politickog odje
/jenja?
- Kakav? Sto jednostavniji, to bolji, drugovi. Prava se mu
drost uvijek izrazava veoma jednostavno - Vladimir lljic Lenj,in
je sjajan dokaz za ·to. Sto jednostavniji jerik, sto slikovitiji j�k.
to cete ga Iakse razumjeti ...
- Kako je najbolje urediti knjitevnu stranicu u novinama
politickog odjeljenja?
- Knjizevnu stranicu trebalo bi urediti ovako: uzeti najpo,
raznija, uzbuc:lujuca fakta iz jos neiscezlog odsustva kulture u se
ljastvu, cak i iz kolhoznog, o ruznom odnosu prema zenama, djeci
- toga jos ima, i, vjerojatno mnogo. Ta fakta .treba izlagati u
obliku satiricnog feljtona i u obliku realne pripovijetke zaS/llova
ne na bilo kom od tih fakata. U tom smislu treba nepostedno dje
lovati i sto nepostednije, to ce bolje biti. Cesto biva da ismijati
- znaci izilijeciti. Vladimir lljic je odlucno umio da lijeci na ,taj
nacin ...
Prvi put objavljano ., novinama
'Pravda.' i '/1.11Ulija C/'IC. SSSR
i VCIK', 1913, 23. IIHqusra.
IZ CLANKA •0 POZORISNIM KOMADIMA�

v
... Historijski, ali oovjek koga dosada nije bilo, Covjek s �
1Z
likim slovom, Vladimir Lenjin, odlucno i zanavijek je izbrisao
pra
zivota tip utjeiitelja ; zamijenio ga uciteljem n:volucio�a�og
J novog
va radnicke klase. Eto taj ucitelj, javni radmk, ·gradLte!
svijeta !i treba da bude glavni ju·nak savremene drame · · ·
KRONIKA
257
KRON I KA
na osnovu matertJala
•Ljetoplsa iivota I stvaralaitva A. M. Gorkoga«
kojl je prlpremto
lnstltut svjetske knjlfevnostl •A. M. Gorkl«, AN, SSSR
1896.
Do 13 (25) maja.
�- M. Gorki je prvi put cuo o V. I. Lenjinu (o Uljanovu -
»Tulmu«} od samarskog biljeznika J. O. Jurina.
Pismo M. I. Kallnjinu, l'CM!etak
oktobra 1928. IOCI. (Arhiva Insti
tuta marksizma-lenjinizma pri CK
CK KPSS).1
1899.
April, 27 (maj, 9}.
U ,pismu A. N. Potresovu V. I. Lenjin ocjenjuje casop,is »Ziznj«
(Zivot), »... Prilicno dobar casopis! Lijepa knjizevnost je zapravo
dobra, cak i bolja od svih!«'
Deoembar
U casopisu »zivot« objavljen je clanak V. I. Lenjina »Odgo
vor gosp. P. Nezdanovu«. U istom broju objavljena je i pripowjet
ka A. M. Gorkoga »Dvadeset � i jedna (poema)«.
Eran��= =�=� ::r�

t.itni, sv. XU.
objalnjenja 1 navo4enja
I. �terijali unijetl u ovaj zbomilr: bit � nadalje u •Kronfd• bez
J
2
(if� �"�·.cr :��r!fh ��vad t;\f� i�
•
jevac, •Otvoreno pismoJ A, S. Suvori.Duc,
258
IZ OCJENE RUKOPISA PRVE SVESKE

»HISTORIJE GRADANSKOG RATA«
...Prva sveska po smislu i znacenju materijala treba da bu

de udzbeni,k »umjetnosti ustanka« -upravo tako bi na njega gle
dao V. Iljic ...
II
Trebalo bi napisati kao uvod toj glavi 1 kratak pregled polo:!aja
i snage kadetske, kao i eserovske partije. Korisno je napomenuti
da je ·socijalno-ideolosko srodstvo tih partija ostroumno objasnio
V. Iljic jos 1905. godine, kada su agrami nemiri ne samo razarali
seosko plemstvo nego su udaraili i po ,kulacima.
... Clanak je potpuno »b�ican«. Dogaclaji se ocligravaju bez
ucesca ·ljudi. Ipak treba dopustiti da u tim dogaclajima igra, re
cimo, ponekad -veoma zapazenu llliogu licna darovitost i neda
rovitost, revolucionama casnost iii sklonost ·ka podlosti. Da se priz·
na znacenje tih osobina, treba se samo prisjetiti da su istovremeno
djelovali: genijailni Vladimir Iljic Lenjin i Fjodor -takoder Iljic
-Dan.
Nafisano u ;esen 1935. god.
Ob1avl/uie se pNi put.
IZ CLANKA »POBJEDONOSNI PUT«'
Genijalni pokretac i organizator lclasne revolucioname ener

gije proletarijata, Vladimir Lenjin, otisao je od nas stvorivsi par
tiju, nevidenu po 'S'lllllli volje, po jasnosti cilja, mudrosti takti,ke i
po snaznoj unutrasnjoj povezanosti. Pod rukovodstvom te partije,
radnioka lolasa Sovjetskog Saveza za kratko vrijeme od deset go
dina promijenila je kartu sesHne Zemljine kugle da se ne moze
prepoznati, izgradivsi na njoj zeljeznobetonske tvrdave grandioz
nih tvornka i zavoda.
259
. .. Neka je vjeono zahvalna uspomena geniju V<ladmura Le

njina!
Neka zivi lenjinizam i neka zivi Partija koja neumomo ucvr
scuje zivotnu ideju oslobodenja radnog naroda svih zemalja i dje
lo izgradnje besklasnog drustva!
Draga Nadedzda Konstantinovna,

Iz novina sam ·saznao da "" navrshlo 65 godina Vdeg divnoga,
iako teikog zivota1 • Ne odlucujem se da Varn oestitam, au bib os
kreno zelio da proiivite jos dosta godina i da vidite ·lalko uspje!no
•mijenjaju svijet« nabolje vjerni drugovi i mladi ucxmici Vfadi
mira Iljica, najgenijalnijeg pokretaca revolucioname energije ...
Napiso.no Zl. f�bnut.ra 19J4, god.
IZ PISMA INSTITUTU MARKSA-ENGELSA-LENJINA 1
Drugu VI. Sorinu

Institut Marksa-Engelsa-Lenjina
To, o cemu ,prica K. P. Pjatnickii' - stvamo "" desilo: mene i

V. A. Desnickog pozvao je iz Moskve L. B. Krasin i mi smo V•l.
Iljicu, P. P. Rumjancevu• i Krasinu govorili o raspolozenju mos
kov·skih radnika. Ali ja sam c:loputovao s visokom temperaturom
i kao posljedica toga toHko se mutno sjecam onoga sto se desava
lo da sam cak rijesio da o tome ne govomn u ·svojim ,uspomena
ma o V.J. Ujicu. Morate pitat.i V. A. Desniokog - Sts-ojeva �atu)
- Lenjingrad- Hercenov pedagoik:i institut, Ulica crvenih rora. Ne
mogu se sjetiti da Ii je prisustvovao A. A. Bogdanov - Malinov&ki
260
(Redov). Ako se ne varam: osim Desnickog, VI. Iljic je predlozio u

redakciju »Borbe« I. I. Stepanova - Skvorcova, N. A. Rozkova i
mene. Ja, medutim, cvrsto vjerujem u tlocno pamcenje K. P. Pjat
nickog i misl,im da je ·potpuno tlocno ono sto je rekao ...
Napisa.no 21. iuna 19U. sad.
taso,>Uu
�jai� f:Jf,"'Le:'!'
6."
IZ REFERATA
NA I SVESAVEZNOM KONGRESU SOVJETSKIH KNJI2EVNIKA
»SOVJETSKA KNJI2EVNOST«
...Poznato je cim su feudalci poceli osjecati ·snagu burioazije,

pojavHa se idealismcka fillozofija Berklija, ci.je je reakcionarno zna
cenje osv,ijetlio V. I. Lenjin u svojoj borbenoj ·knjizi protlv idea
lizma1 ...
IZ PREDGOVORA KNJIGE
»PRVA BORBENA ORGANIZACIJA BOUSEVIKA
1905-1907. god.«
Ova knjiga predstavlja dopunu ·knjm »Prva konferencija vojnih

i borbenih organizacija RSDRP u novembru 1906. godine« koju je
izdao Institut Marksa-Engelsa-Lenjina 1932. godine. Ona dopunjava
zapiosnike konferencije Hustracijama tehnickog rada borbene grupe,
osnovane pri CK boljsevika, i ona jos jednom govori o zacudujucoj
pronicljivosti Vladimira Iljica Lenjina, koji je vec 1902. godine sma
trao da je orufana bol'ba radnika protiv samodrfavne burzoazije
neizbjezna o bliska. Jedan od menjsevickih voda, Martov, nazvao
je Lenjinovu pronioljivost »utopistiokom« i cak jetvrdio da ona
prijeti »da odvede proletarijat daleko od toka klasne borbe«. Ali
len}inci su, ustav!i s oruzjem u ruci protiv neprijatelja, pobijediH,
261
a menjsevici su se nasli negdje iza gra:nica historije, i unriru bez

zurbe i •od zivotne dosade« u dane kada se socijalni procesi, preo
brazavajuci svijet, razvijaju vulc
l anskom snagom ...
Prvi put obja111i11no II knjid na
vedmo; u naslovM izd. 'Slarij
bolJevik' M., 1934.
IZ CLANKA »ISTINA SOCIJALIZMA«
Vee je deset godina partija boljsevika, olicenja razuma i volje

proletarijata Saveza Socijalistickih Sovjetskih Republika - bez
Vlaclimira Iljica Lenjina u svom velikom, zaclivljujuce stvaralac
kom radu. OtBao je genijalni pokretac revolucionarne samosvijesti
radnicke klase, ali svake gocline revolucionarni, kulturno-privredni
rad partije Lenjina obogacuje u proslosti poludivlju seljacku zem
lju grandioznim rezultatima njenog rukovodstva i svake se godine
sve jasnije razotkriva obujam i znacenje Iljicinog organizatorskog
rada, zapanjujuca smjelost njegovih mlsli, nepogresivost proracuna
i rijedak dar predvidanja buducnosti.
VeJ.iki covjek, koga su kepeci nazvali »fantastom« i puni mrz
nje podlo ga ismijavali - taj velilci covjek postaje sve velicanstve
niji. Medu svim »velikima u svjetskoj historiji, Lenjin je - prvi
i njegovo revolucionarno znacenje neprestano raste i dalje ce ra
sti ...«
Pffl put obja.vljeno u kniizi 'Be

lomorsko - Boltiiskii kant,111' im.
Stolini1, M, 1934.
IZ CLANKA »DVIJE PETOlJETKE«
...Knjigu •Dvije petoljetke« treba otpoceti prioom o planu

V. I. Lenjina da elektrificira svu zemlju za deset godina, to jest,
posto je opskrbi jeftinom energijom, tehnicki, industrijslci preo
�,�:0: t,IC" S�'1G'1

braz,i ...
0
f;;',:,,L�',
0
VCIK', 1935, ad 9. aprlla.

262
IZ CLANKA »NEOPHODNO JE PO ZNATI PROSLOST«
Znati rproslost je neophodno, bez toga znanja zapetljat ces se

u zivotu i mozes rponovo potonUJti u to prljavo, krvavo blato iz
kojega nas je izvuklo i izvelo na siroki direktni put ka veli,koj srec
noj buducnosti mudro ucenje Vladimira lljica Lenjina. On je ucio:
»Komunistom maid postati jed.ino tada ako obogati§ svoj um zna
njem svih onih bogatstava koja je izradilo OOvjec&Ilstvo.«
))Bilo bi pogre§no misliti da je dovoljno usvojiti komunistiCke parole,
djeliCe komunistiCke nauke, a ne usvojiti onu koliCinu znanja l!ija je poslje
dica sam komunizam.«
,,Bez ra.da, bez borbe, knji§ko znanje komunizma iz komunistiCkih bro
§ura i djela ne vrijed.i ni§ta, Jer ono produiava onaj stari jaz izmectu teori·
je i prakse, onaj stari jaz koji je pretpostavljao najodvratniju crtu starog
burZOaskog dru§tva.«1
Nama, a posebno na§im nasljednicima - omladini, naoruiavanje zna
nJ.em je isto tako neophodno kao naoru!avanje celikom radi odbijanja na
!ih neprijatelja ...
BILJ ES K E
I.
Ljudi su citali, uoild, a ja sam, pocev od 1907. gomne, marljivo
rovao po prasini i dubretu knjizevnosti i publicistiike one inteli
gencije koja je okrenula Ieda radnickoj klasi i presla u sluzbu bur
foazije. To je - teska rabota, ali ja sam morao da je obavim radi
toga da bih, po mogucnosti, znao sve sto moze zatrovati, usporiti
porast revolucionarne spoznaje prava proleta.rijata. Koliko Ii sam
gluposti i podlosti prooitao! A ostali su neprocitani najumniji clanci
Iljaca, prijatelja i ucitelja, ikoji se prema meni odnosio toliko dirlji
vom paznjom.
Kada sam mu kod Jekaterine Pavlovne govorio o tome - on
se nasmijao i odgovorio.
- A ja? Hegela nisam uspio proradHi kaiko je trebalo. Da,
ma kakvog Hegela! Mnogo toga ne znam sto bih morao znati. Uorp
ce .ne orpravdavam ni Vas, ni sebe. Ali Vas rad je ipa,k nesto drugo.
263
Ne u sustini, nego po formi. Ja ne smijem uobraziti. da sam bu

dala, a Vi morate, jer ga drukcije ne6ete naslikati. Eto u cemu je
razlika!
I velikodusno me pohvalio:
- Zato Vi gluposti imate u malom prstu. Slu!aju6i Vase pl1i
.
canJe cak se uplasis: nece stici da napise. Uz to Vi ·se O zdravlju
nimalo ne brinete, a zdravlje Varn je lose. Bjezite u inostrainstvo
u Italiju, u Davos.
A:ko sami ne podete, sprovest cemo Vas.
Dva puta se pokretalo to pitanje.
II.
Od 1903. godine smatram se •boljsevikom, tj. iskrenim prijate

ljem proletarijata i do Okt[obra] 1917. godine, koliko su mi dopu
stale snage, pomagao sam ruskim radnicima svime cime sam mogao.
V. Iljic me u Oktobru zbunio, kao i mnoge boljsevike, fanta·
sticnom odvaznoscu, jer meni se cimlo da upucivanje ruskih rad
nika partijaca na isturene polozaje u zemlj,i ·seljaokoj i ratom anar
hiziranoj - :maci unistiti jeddnu pravu revolucionarnu silu u
zemlji.
Ali pokazalo se da je Lenjin genijalniji nego sto su o njemu
mislili, pokazalo se da su i njegovi drugovi dostojni suradnici i
drugovi genija, i da je svijest i volja radnic:ke klase snaznija nego
sto sam ja, pisac, pretpostavljao. Od 1918. god,ine, od dana gnus
nog atentata na zivot V. I., ponovo se osjecam kao �boljsevitk« . ..
III.
Valja shvatiti i upamtiti da do Mark.sovog ucenja, do filorrofije

hi9lorije ·koju je on stvorio na osnovu llivota oovjecanstva - prave,
strogo razradene revolucionarne teorije nije ni bilo i da do Lenjillla
nije ni bilo prave revolucioname pral<se koja je ostakla kao oilj
oslobodenje radnog naroda, radnika i seijaka, , ,
264
IV.
. . . Dvadeset cetiir.i godrine poslije poraza dekabr[ista] pora
zena je grupa raznocinaca, pretemo knjizevnika, koji su mastali
da u Rus[iji] ostvare ideje utopijskog socijalizma*. Godine 1862.
bio je uha,p[§en], a 1864. up[ucen] na robiju N. Gav. Cerni§evski,
osnivac revolucionarnog mii§ljenja i pokreta od tog doba pa do 1884.
god. - mnogo puta, rodeni inteligent - raznocinac, ne nailazeci
za sebe mjesto u zivotu, polazio je »u narod« da propagira kulturu,
da podize selo protiv cara, iz naroda sto devedeset i troje dopalo
je zaitvora i suda, to je izazvalo teror, a teror je dovodio ljude do
vje§ala, robije i progonstva. Osamdesete godine, do polovine deve
desetih, predstavljaju godine umora, dosade, razocaranja intelek
tualaca, ali vec se u njihovu sredinu, a preko njih i u sredinu fa
bricJro.zatvorslcih radnika, probija ucenje Marksa-Engelsa.
Najvi§a tocka do koje je dosla rev[olucionama] misao sitne
burfoazije to je troj-stvo: r[adnik], s(eljak), int[elektualac]. I tek
je kolosalna figura genijalnog V. I Lenjina, ponilcla na ucenju
M[arksa] - Eng[elsa], jednostavno, jasno, pravolinijw ukazala
na put ka IS'lv[amom] oslob[odenju].
Napisano a.to 1930. ,ad.
Objavljuje s• prvi pat.
IZ SJECANJA A. D. SPERANSKOG1
»POSLJEDNJI DANI ZIVOTA A. M. GORKOG«
... NekoHko puta je spominjao Lenjina. Jednom, nocu, poceo

je prifati o njihovom su.sretu: »Ja o tome jo§ nisam pisao, a, cini
se, da nisam ni govorio. Vidjeli smo se mi u Petrogradu, ne sjecam
se gdje. On malen, celav, lukava pogleda, a ja visok, rub.n, s Heern
i pokretima kao u Mordvina. U pocellku nam nekako nije islo, a
onda smo ·se mailo pazljivije za!!ledali jedan u drugoga, zasmijali
se i odjednom je obojici postalo lako da govore ...«
265
1901.
Izmedu 19. februara i 8. marta (4. i 21. marta).

A. M. Gorkii vodi diskusiju o »fakri« s P. F. Jakubovicem:
»Hiljadu devesto i prve, prilikom licnog susreta kod Mihaj
lovskog ... Jakubovic .. . izjavljuje, izmedu ostalog, da se on ko
nacno uvjerio o mojoj zararenosti marksizmom ,; da mu historija
nikada nece oprostiti ozdaJstvo naroda'. A razgovor je poceo tako
nezaboravno: 'Eto, kakvi ste Vi! - A Vi ste mislili da sam -gori?'
- 'Citate Iskru?' - 'Naravno, citam.' - 'A ja je cijepam, cijepam
i spaljujem.' - 'Dopustite da izrazim zaljenje zbog toga'.«
Pismo V. A. Dunkkom, ,o&ta.k
augusta 1933. god.
Mart.
Pocinje ;Jegalno rasprostranjivanje litografskog izdanja pripo
vijetke A. M. Gorkoga »O piscu koji se uobrazio (fantazija)«.
»V. I. Lenjiina je zanimalo sve sto je izlazilo ispod pera M. Gor
koga. A mi, partijski radnici, starali smo se da Lenjina drzimo u
kursu svega sto je Gorlri pisao. Talro smo njegovu pripovijetku 'O
piscu koji se uobrazio', koja se ilegalno pojavila u Petrogradu, V. F.
Kozevnjikova i ja prepisale kemijskom tintom izmedu redova driser
tacije K. A. Krestnjikova: 'O morfologiji krvi za vrijeme zausnja
ka'.1c
Juni.
»Iskra« saopstava da je uhapsen A. M. Gorki.
'Policijski napad na btliicVDOlt',
lslcra, br. 5.
Decembar, 7. (20).
U ,Iskric je objavljen clanak V. I. Lenjiina: »Pocetak demon
stracija«.
•Dogmatizam i sloboda kritike..
I. U ltnjizi •Sta da se radl?c (izalla u martu 1902. god.), u glavl.
V. J.Lenjin upotrebljava lzraz Gori.op •pisac koji se uobrazlOf:.
266
»Iskra« objavljuje materijale u vezi s proterivanjem A. M.

Gox,koga iz N,iznjeg Novgoroda 7. novembra: o ospracaju knjizev
n;ka, o demonstracijama koje su odrzane poslije njegovog odlaska
i o pripremanom susretu A. M. Gorkog s moskovslrom om:ladinom.
Iskra, br. 13.
1902.
Januar, 2 (15).
»Iskra« obavjestava o oprostajnom banketu koji su mznJe
novgoroci priredi.H A. M. Gorkorne prije knjizevnoga protjerivanja
iz Niinjeg Novgoroda.
Iskra, hr. 15.
Maj, 25 (Jun, 7).

V. I. Lenjin obavjestava :iz Londona M. A. Uljanovu da cita
A. M. Gorkoga i S. G. Skitaljca.
Oktobar, 13 (26).
Moskovski predstavniik »Iskre«, »Natasa« {V. Gurwc-Kozevnji
kova) pise V. I. Lenjinu: » ••• Vjerojatno Vas je moj Genosse1 oba
vijestio o nasem susretu s Gork;m ... Nas je susret ,imao gotovo
slu:i:beni karakter: bila je Starica (konspirativan naziv Moskovskog
komlteta RSDRP) i mi obje (»Natasa« i »Zajoik« - zecic - G.
Okulova, predstavnice »Iskre•) Osjecala sam najvece zadovoljstvo
slusajuci da su sve njegove simpat.ije jedino na nasoj strani; »Os
vobozdenije« (Oslobodenje) je procitao samo pxvi broj i vise ne
zeli viditi slicnu gadost; s. r. (esere) takoder ne simpatizira; na·
lazi da je jedmo »Iskra« organ koji zaslu:i:uje uvazavanje, koji je
pun talenta i mteresantan, a nasa organizacija, smatra, da je naj
jaca i najsolidnija. Tako bi zelio hlize upoznati nas pravac, sva
nasa izdanja i nas praktican rad i buduci da su njegove simpatije
267
samo na nasoj strani, htio ,bi nam pomoci, cime moze ... sto se tice
novca, dogovorili smo se na neograniCeno vrijeme: on Ce -svake
godme davati po 5000 rubalja ... Ugovorili smo s njim Iozinku i
on ce imal!i. vezu samo s ljudima koje im budemo slali ... On ...
ostavlja zapravo zadivljuju6i utis,.k, narocito simpaJtijama koje su
samo na nasoj strani, skromnoscu da bude koristan svime cime
mo:!e, dusevnoscu i neposrednoscu.
/. Z. Polcvoj; lz histori.le Mos·
kovske �izacije VKP (b), Izd.
Moskovski1 raboti, 7194.
Oktobar, 24 (novembar, 6).

N. K. Krupskaja odgovara »Natasi«: »Sve sto javljate o Gor
kome ja:ko je prijatno, utoliko prije sto su novci ja,ko potrebni ...
Zamolite Gorkoga da pise za nas i javiite nam odmah lozinku (za
slucaj da obje budete provaljene).«
Arblv Instituta marksizma-Jenji
nizma pri CK KPSS.
Novembar, pocetak (sredina).

U odgovoru na pismo N. K. Krupskaje »Natasa« izvjestava da
je lozinka za Gorkoga »Od veresajevske Natase ...•.
Izvjestavajuci da se A. M. Gol'kome javio radi novca, toboze
od »Iskre«, neki neznanac, predstavljajuci se kao »broj l«, »Na
tasa« moli u slucaju aiko neznanac nije predstavnik »lskre« da se
to stavi do znanja Gorkom time sto bi se u »lskri« objavilo slije
dece pismo: »Prijatelju. Broj 1 ne poznajemo, ta stvar je povjerena
Moskovskom komitetu.«
V. A. Maksimcwa i J. I. Maka
rOW1.; O ut.dtu Gorkop. u izda
vaniu boljlevifkog Ustu. Vp111rll!!d
(Napr;i)ed). •M. Gorld u epohi rc
voluci.]e 1905-1907. KQd.•.
268
Decembar, I (14).
»Iskra« u rubrioi »Postanski pretinac« saopcava: »Prijatelju.
Broj I ne poznajemo, stvar je povjerena Moskovskom komitetu.«
Iskra, br. 29.
1903.
Januar, 22 (februar, 4).

V. I. Lenjin pise iz Londona M. A. Uljanovoj o svojoj zelji da
gleda dramu A. M. Gorkoga »Na dnu« u Moskovskom hudozestve
nom teatru.
1904.
Oktobar, 13 (26).
N. K. Krupskaja pise R. S. Zemljacki o tome da Gorki potpuno
podrzava boljsev:ike (u vezi s agitac:ijom za III kongres RSDRP):
»Gorki je potpuno na nasoj strani.«
Arhiva instituta marksizma-lenji
nizma pri CK KPSS,

V. I. Lenjin i N. K. Krupskaja u pismu A. A. Bogdanovu pred
lazu da ·se uspostavi lozinka s A. M. Gorkim.
Novembar, 29 (decembar, 12).

V. I. Lenjin dobija od R. S. Zemljacke pismo u kojem ona iz
vjestava:
»U prvom pismu pisala sam Varno tome da sam se v:idjela s
Bukvom1 (Gorkim) i upoznala ga s razmimoilazenjima. Potpwio
I. Slovo - prim. pnv.
269
simpatizira vecinu. 'Dolje generali' - veli. Neophodan je, po nje

govom (Slova) misljenju, kongres; sto ·se tice organa (list 'Vper
jod') slaze se da dio preuzme na sebe, htio bi da pregovara s Caru
snjikovim potkraj novembra u Moskvi ...«
Arbiva lastituta marksb:m:i.-leD.ii·
nizma pri CK KPSS.
Jesen.
S odobravanjem V. I. Lenjina, Zenevska grupa za pomoc
RSDRP objavljuje radi potpore izdavackoj blagajllli boljsevika kom
plet razglednica u tirazu od 5000 primjeraka s Hkovima iz drame
»Na dnu« u izvodenju glumaca Moskovskog hudoze&tvenog teatra.
»Nasa boljsevicka ekspedicija odmah po odobrenju Vladimira Ilji
ca razaslala je svuda oglas o tom ,novom izdanju ... na iste »Korak
naprijed, dva koraka nazad«.
Decembar, 16 (29).
I. M. Litvinov u pismu V. I. Lenjinu javlja da namjerava upo
znati A. M. Gorkoga s Lenjinovim pismom (Pismo drugovima -
pred izlazak organa partijske ve6ine): »Sudeci. po njegovim gledi
stima koje mi je iznio, on se s velokim simpatijama javno od:nosi
prema misli sadrfanoj u pismu o tijesnoj vezi redakcije s masovi
cima i radnicima. Kod njega se sticu svakojake vijesti i glasovi i
on moze dostavljati closta materijala. Uostalom, o tome se vec,
vjerojatno, pobrinuo Redov1 (A. A. Bogdanov)« pise, dalje, da ce
po jedan primjerak partijske literature koju dobija iz Zeneve »da
vati Gorkom, koji se izvanredno interesira za nasu literaturu«,
,.
l'mletarskaja revolucija, 1925, br.
270
PosHje 22. decembra (4. jmuara 1905. god.).

N. K. Krups·kafa obavjestava moskovsku partijsku organizaciju
o izlasku a,sta »Vpered« (Naprijed) d o dobijanju novcanih sred
stava od A. M. Gorkoga.
J. Z. Polevoj. Iz historije mos.
kovske organizacije VKP lb)
Decembar, 23 (1905, januar, 5).

Netko od partijskih radnika (R. S. Zemljacka dH A. A. Bogda
nov) pge V. I. Lenjinu ;z Petrograda: »Bukva (SlovoGoI'ki) odmah
ce dati tri hiljade za organ i obecava da ce i dalje davati jo§ i vise
ako se uvjeri da je organu tuda sitna polemi:ka. Za kongres ce
dati pet hiljada i obecava da aktiwra sve svoje veze, tako da mo
zemo smatra'l:i kako je materijalna strana osigurana.«
,.
ProletArskaja revoljucija, 1925, br
.
De,;embar, do 26 (1905, januar, do 8).

A. M. Gorlci §alje preko A. A. Bogdanova u 2enevu eek na 70
rubalja za izdavanje ,!ista »Vpered« (Naprijed).
Precbtavka direktora policljskoa
odsjeka pelrogradskol fandarme.
rijskoj upravi, od 28. j:i.nuara.
Arhiv A. M. Oorkoga,
Decembar, 26. (1905,. januar, 8.)

R. S. Zemljacka pi� V. I Lenjimu i N. K. Krupskoj:
». .. Veoma sam mnogo ov1h dana razgovarala s naiim iknjizevni·
kom (Gorki) od koga sam dobila novae. Konacno je pre§ao k nama
Iii jako se brine o nasem napretku.«
R. S. Zemljacka izvjestava kako Gorki moli da "e obavijesti
V. I. Lenjin i Njemacka wcijaldemokracija o tome da ce on po
krenuti proces protiv Parvusa. Knj,izeynik upomo moli Starca (Le-
271
nj,ina) da prijede u Rusiju, 'i sam ce poceti time da se bavi. Gorki

sma,tra da je neophodno da se kOlllgres odrzi u Rusiji.
•Potrebno je da Starac uspostavi s njim licnu prepi&ku. Izja
vio mi je da se prema njemu odnosi kao jedinmvenom politickom
vodu i ja nastojdm da taj odnos ovdje iskorisbim. Ucvrstite to ras
polozenje licnom prepiskom s nj;m.«
Proletarskaja revoljucija, 1925.
br. 3.
iDecembar, 28 (1905, januar, 10),

V. I. LenJin pi!e iz Zeneve A. A. Bogdanovu o znacenju dobi
janja materijalne pomoci od A. M. Gorkoga za list »Vpered« (Na
prijed).
1905.
Januar, 5 (18).
V. I Lenjin u :lenevi nadaze V. D. Bonc-Brujevicu pred njegov
odlazak u Rusiju da se \SUSretme s A. M. Gorkim i pregovara s njim
o njegovom prijedlogu da se u ·inostranstvu organizira izdavacka
kuca koja bi izdavala djela M. Gorkoga i knjizevnika ok111pljenih
oko •Znanja«, a ciji bi prihod ibo u part>ij,sku blagajnu.
Vlad. B�Brufwil; Moii susre
ti s Gorkim. Novi/ mir (Novi
svijet) 1928, br, 5,
Januar, 12 (25).
M. M. Litvinov s puta iz Rige u Petrograd pi!e V. I. Lenjdnu:
»U istom vagonu ·sa mnom zandari vuku u Piter alro ·se ne varam,
Gorkoga. On tek !to se juce ujutro vratio iz l'itera.
Pocelo je.•
.\rhlv In1tlt11tei marbtzma.leuJI·
nizma prl CK KPSS.
272
Januar, kraj (februar, poceta:k).

V. I. Lenjin prepisuje iz njemackih novina •Vossische Zeitung«
izvjestaj o hapsenju A. M. Gorkog (11. januara 1905. god.) i o stu
dentslcim nemirima.

U petom broju lista »Vperedc (Naprijed, Zeneva) objavljen je
Lenjinov clanak: »Trepov gazduje« sa saopcenjem o hap�enju A.
M. Gorkoga i o kampanj!i otpocetoj u inostranstvu za zdtitu knji
Zevnika.
April, prije 12 (25).

V. I. Lenjin razgovara s V. A. Desnickim ikoji je iz Rusije do
putovao na III kongres Partije: »Jedno od ·prvih Iljicevih pitanja
bilo je o Gorkome: 'Sta radi? Kakav mu je odnos prema Partiji?
Ucestvuje Ii u knjizevnoj djelatnosti mjesnih organizaoija?! . . .'«
»To je veoma, veoma dobro - ponavljao je vi�e puta Iljic, -
sto je Gorki uz nas. Gorki - je pravi revoluoionami pisac, on ima
ogroman talent, on ne cmizdri i ne voli fatelektualnu barurnnu i
to je dobro.«
V. Desnickii; M. Gorkl, L., 1940,
April, 15 (28).
Po nalogu V. I. Lenjina V. D. Bonc-Brujevic sastaje se s A. M.
Gorkim radi pregovora o organiziranju izdavacke kuce u inostran·
stvu.
Vlad. BOIW-Bruje.vil; Moji sUSJ'eti
s Gorkim. Navij mir (Novi svijet)
1928, br. 5.
Juni-juli.
A. M. Go�ki piiie V. I. Lenjinu.
273
Druga polovina godiine.

A. M. Gorki stupa u Partiju.
Pismo A. M. Gorkop L. A. Su
lerticlr:om.
August, 7 (20).
N. J. BurenJi.n u pismu V. I. Lenjmu pita: •Jew, Ii dobili ,pismo
od Maksima (Gorkoga) koje sam Varn uputio radi predaje.

V. I. Lenjin ucestvuje u Petrogradu (u stanu A. M. Gorlcog i
K. P. Pjatnickog) na zasjedanju CK RSDRP ill8 kojem se razmatraju
pripreme oruzanog usta.nka, promjena sastava lista »Nori zivot«
i izdavanje boljsevickog lista •Borba« u Moskvi.
•Datumi iz iivota i rada V, I.
Lenjina.c
V. I. Lenj!in i A. M. Gorki susrecu se toga dana .prvi pu,t.

»Mi smo predlozili da se zasjedanje organizira u •stanu A. M.
Gorkog; tamo je ono i odriano. Prisustvovald su Vfadillllir lljic, A.
A. Bogdanov, L.B. Krasin, P. P. Rumjancev. Od neclanova CK bi:li
smo M. Gorki i ja, u to vrijeme kandidat za olana CK.
Gorkd je mnogo pricao o moskovskim dogailajima i raspoJo.
zenjima, o sahrani Baumana, o cmoj -sotnj,i', o naoruzavanju rad
nika i studenata, o raspolozenju inteligencije, slikovito je opisivao
ulicne scene. Vladimir Iljic je slu§ao nesmanjenom pamjom. Nje
ga licno, kao i uvdjek, mteresirale su one sitnice, tk:onkretni detalji,
fakta, rijeci, koje su davale svjeziji, neposredn:iji utisatk: stvamosti.
Ovdje je on prvi -put u,poznao Gorlroga kao pripovjedaca d odmah
ocijenio ogroman znacaj nje!!Ovih zapazanja i zal<ljucaka o ljudi
ma i dogailajima ... «
r-z1��: :ia� tontrarevolucionama

pogramlma protlv Jevreja - prim, pl'CY,
orpni7.aclja sa potelka XX st., poznata po
274
Decembar, druga polovina (1906, januar, pocetak).

A. M. Goi,lti ,pBe I. P. Ladiznji:kovu o pregovorima s V. I. Le
njinom i L. B. Krasinom u vezi s predstojecim arbitraznim sudom
povodom slucaja Parvus.
1906.
Januar, 4 (17).
U prvom broju nedjeljnih novina »Molodaja Rossija« (Mlada
Rusija), legalnom organu socijaldemokrata, objavljen je Lenjinov
Nikolovu (Gaponu)? Ovo je jedmstven covjek (Gorkii) koji bi mo
gao utjecati na toga stihijslrog covjeka (Gospoda).•
;�-:1f�. u revoluciji 1905. godi-
Septembar, pocetak (sredina).

A. M. Gol'ki dobija pismo od I. P. Ladiznjikova u kome mu
javlja kada je poslije dogovora s V. I. Lenjinom odredeno da iz.
davacka kuca bude u Zenevi i da •se nazove »Demos«.
Septembar.
CK RSDRP povjerava V. I. Lenjdnu lrontrolu nad izdavackom
kucom »Demos«.
Pismo V. l. LenjiDa V. D. Bone
·BrujeviCu cd 4 (17) oktobm.
Leninskij sbornik, sv. XVI i
XXVI.
Oktoba.r, poslije 10.

V. I. Lenjin pravd pismeni izvod iz dopisa objavljenog u Tajm
su o zabrani skupa u Petrogradu gdje je Gom htio c.itatd »Djecu
SUlllCa«.
275

U Petrogradu u stanu A. M. Gorkoga i K. P. Pjatnickoga pot
pisan je u11<>vor izmedu CK RSDRP i udruzenja ,Znanje« o orga
niZliranju partijske serije u »Jeftinoj blhlioteci »Znanja« radi izda
vanja marksistiickog materijala. Prema § I. ugovora, izbor knjiga
za izdavanje povjerava se uredivackoj komisiji u oiji sastav ulazi
V. I. Lenjin.

Izlazi prvi broj legalnoga boljAeviokog m.ta »Novaja zimj«
(Novi zivot) u kojem najtjesnje suraduje A. M. Gol'ki. Novdne je
uredivao V. I. LenJin, ,koji je iz Petrograda doputovao pocerkom
novembra. Clanak »Radnicka partija i njeni zadaci u suvremenoj
situaciji« i clanak M. Gol'kog: ,Povodom moskovskih dogadaja«.
Januar, ne kasnije od 23 (februar, ne kasnije od 5).

V. I. Lenjin i A. M. Gorki susrecu se u Helo,j,ngforsu, u stanu
V. M. Smimova (tadanja Jeli2avetinska ul. br. 19).
V. M. Smimov: Susreti s Le
njinom u Finskoj. •Sle6m.ia o V.
I. Lenjinuc, knj, I, [, Gospolttiz
dat, 1956.
Februar, 12 (25).
A. M. Gorki iz Finske odlazi u inostranstvo s partijskim zada
cima. »Vladimir Iljic Lenjin pI'idavao je tom putovanju v�ko :ma
cenje. «
Mart, 24-28 (april, 6-10).

V. I. Lenjin p:i§e broAuru ,Pobjeda kadeta i zadaci racmicke
partije« u kojoj ismijava lllanak N. Berdjajeva koji je usmjeren
protiv »Biljezaka o malogradanAtini• M. Gor,lroga.
276
Mart, 30 (april, 12).

U Petrogradu izlazi prvi broj legalnoga boljsevickog nedjelj
nog casopisa »Vestnik zimi« (Vjesnik zivota). Medu suradnicima
casopisa naznaceni su V. I. Lenj.in i A. M. Gorki.
April, 26 (maj, 9).

U Petrogradu izlazi prvi broj boljsevickog dnevnika »Volna«
(Val). Medu saradnioima novina naznaceni su V. I. Lenjin i A. M.
Gorki.
Jun, ne kasnije od 6 (19).

A. M. Go,,ki pi� I. P. Ladimjikovu:
»Primio sam VjesDJik fivota - bravo, boljsevici! Plehanovlje
vo pismo - kakva izopacenost! Za ,takav ispad trebalo bi mu pred
loziti da napusti Partiju, eto sta! »1
August, 21 (septembar, 3).

U prvom broju Hsta »Proletarij« (Proleter) objavljen je olanak
V. I. Lenjina »Pred buru« koji se zavrsava rijecima iz »Pjesme
vjesniku bure« M. Gorkoga.
1907,
April, poslije 24 (maj, posle 7).

V. I. Lenjin i A. M. Gorlci sastaju se u Berlinu u stanu I. P.
Ladiznjikova.
lzjava V. A. Desnickog.
1 A. M. Gorld ima u vidu istupaDje G. V. Plehanova na stranicama menjlevi&:ih novina

•Kurje1... (Kurir) 20. maja (2. juna) - u pismu raclnicima kojlm ih puziva na opltc11arod
nu podrlku Dume. Istupanje Plehanova odltaeno je osudio V. I. l.A:11jin u flanku •Rdavi
savjeti•.
277
»S Vladimirem Iljicem krenuli smo u Berlin .. . M. Gorl<i.

je u to vrijeme s M. F. Andrejevom vec prispio u Berlin. Nekoliko
dana, provedenih u Berlinu, jako su zblitilli Gorkoga i Lenjina.
Vise puta sastajali bi se uvece. Zajedno su odlazili u TiTgarten
(zooloski vrt), obilazili po:rorista.
V. Desnicki; M. Gorki
V. I. Lenjin i A. M. Gorki susrecu se s K. Kauckim i Ro:rom

Luksemburg.
Desnicki: M. Gorki,
Izmedu, 24. i 30. apriila (7. i 13. maja).

V. I. Lenjin razgovara s A. M. Gorkim o knji�i »Ma,ti« 2
Oiled •V. I. Lenjina•.
Aipril, prije 30 (maj, prije 13).

Na pretkongresnom savjetovanju boljsevika u Londonu, V. I.
Lenjin dao je obavjestenje o predstojecem ucestvovanju A. M.
Gorkoga u radu V kongresa.
N. N. Na.ltarjakov; Na V partij
skom koqresu.
April, 30 (maj, 13).

A. M. Gorki prisustvuje V kongresu RSDRP. Njegovo pojavlji
vanje »kongres je docekao sloznim pljeskom, a narocito top,lo ga
je pozdravila frakcija boljsevilca na celu ·s V. I. Lenjinom ... «
N. N. Nakorjakov; Na V partij·
skom kon1nsu.
2 Po svjedcxenju I. P. Ladilnjikow, on je predao \'. I. Lenjinu rukopis •Matic Jwji je bio

u njega. Taj rukopis Lenjin je prol!itao u Berllnu. Po sjetanjima V. A. Desn.ickom Lenjin
i Gorki vik: su se puta lib nekoliko dana boravka u Berllnu susretali i zajedno:, otputo
,·ali na kungccs. To daje osnove da se pretpostavi da se Lenjinov razgovor s Gorkim. o
.Mati• moR90 otlrf.ati ne prvog dana kongresa, kako aavodl Gorki u svom ogledu •V. I.
Lenjin•, nego pc,tkraj aprila, prije kun1resa.
278
Maj, 1-16 (14-29).

A. M. Go,:,ki prisustvuje zasjedanjima V kongresa RSDRP.
»Kongres me izvamredno ispunjavao. Mnogo toga postalo je

jasno, a psihologija menjsevizma razumljiva i zacudujuce poucna.
Pismo J. P. Ladilnjikovu.
» ... Putovao sam u London na partijski kongres, prozivio tamo

tni nedjelje d vratio ·se odande pun velikih utisaka. Kongres je bio
sjajan - 300 odlucujucih glasova, a iz te gomile ljudi dvije trecine
- ·radnici. Bas oni su me i doveli do odusevljenja svojim raspolo
zenjem, svojom inteligenoijom, psihickim zdravljem i nesalomlji
vom vjerom u revaluciju. Zadi<vljujuce bodar duhom, snaian i svi
jetao narod!«
Pismo M. Hilkvitu, 3 . .iuna 1907.
Sod. Arhiv A. M. Gork.oa:,
Maj, do 16 (29).
V. I. Lenjin se vise puta ·sastaje s A. M. Go,:,kim u vrijeme slo
bodno od zasjedanja; zajedno odlaze u teatar, posjecuju Britanski
muzej.
Maj, do 16 (29).
V. I. Lenjin, A. M. Gorki, G. V. Plehamov i L. G. Dajc posjecuju
naprednoga engleskog · sldkara Moselesa.
279
Juli, 16 (29).
CK RSDRP ukljucuje u sastav delegacije RSDRP na !tllitgart
ski medunarodni Kongres II internacionale A. M. Gorkoga (sa sa
vjetodavnim pravom glasa).
(Gor,ki nije mogao doputovati na kongres.)
V. J. Uniin, D.iela.
August, 1 (14).
V. I. Lenjin pi!e A. M Gor:kome.
August, 10 (23).
A. M. Gorlti obavjdtava J. P. Pjdkovu o mogucnosti da V. I.
Lenjin dode na Kapri.
Arhiv A. M. Gmkos.
Decembar, ne posHje 6 (19).

A. M. Gorlti trui obavjestenja od I. P. Ladiznjikova o V. I.
Lenjinu.

A. M. Gorki obavjdtava K. P. Pjatnickog da ce V. I. Lenjin
uci u ·krug saradnika knjizevno-publicistickog zbornika •Znanje«.
Decembar, do 18 (31).
A. M. Gork.i trazi obavjestenja od I. P. Ladiznjikova o inostra
noj adresi V. I. Lenjana.
Decembar, 27 (1908, januar, 9).

V. I. Lenjin pi!e A. M. Gorkom.
Decembar, 31 Uanuar, 13).

V. I. Lenjin trazi obavjestenja od A. V. Lunacarikoga o A. M.
Gorkome.
280
Decembar, 30. ili 31 (1908, januar, 12. iii 13).

A. M. Gorki pise V. I. Lenjmu.
Ustanovljeno na OSDOVU Lenjlno
vop pismenoa: od&ovora,
1908.
J11111uar, 2 (15).
V. I. Lenjln pise A. M. Godrom i I. F. Aindrejevu.
Januar, 9 (22).
V. I. Lenjin p;§e M. A. Ulj11111ovoj o namjeravanom putovanju
A. M. Gorkoga na Kapri.
Januar, .pocetak (sredonom).

A. M. Gorki obavjestava I. P. Ladiznjikova da se pretpostavlja
ucdce V. I. Lenj,ina u »Nizegorod&kom zborniku« ciji je izdavac
»Znanje«.
Arhiv A. M. Gorkoa, SY. VII, M.,
Goslitizdat, 1959.
Januar, oko 14 (27).

A. M. Gorki pi§e K. P. Pjatnickom da se pretpostawja ucesce
V. I. Lenjina u sastavu ,redakcije zbomika »lmanjec.
Januar, 20 (frebruar, · 2).

V. I. Lenj;n pise A. M. Gorkom.
Januar, prije 25 (februar, prije 7).

A. M. Gorki pise V. I. Lenjinu.
Ustanovljcno na osnovu Lenjlno
vop pismenot; OdiQVUl'II,
281

V. I. Lenj,in rpiie A. M. Gorlrom.
Januar, do 31 (februar, do 13).

A. M. Go11ki. obavjeitava I. P. Ladiznjikova da ocekuje dolazak
V. I. Lenjina na Kapri.
A. M. Gorutl piie V. I. Lenjmu.
Ustanovljeno na osnovu Lenjino
vop. uzvratnos pisma.

V. I. Lenjin piie A. V. Lunacarskom da je zadovoljan ·prijed
logom da se ureaivanje knjiievne rubrike u »Proleteru« povjeri
A. M. Gorlrome.
V. I. Lenjin pise A. M. Gorkom.
Februar, do 12 (25).
A. M. Gorki pise V. I. Lenjinu; redaJcciji »Proletera« salje svoj
clanak (»Razaramje licnosti«).
Februar, 12 (25).
V. I. Lenjin piie A. M. Gorkom.
Februar-mart.
A. M. Gorki pise I. P. Ladiznjikovu o namjeri da se na Kapriju
sazove »mall knjizevm kongres• uz ucesce V. I. Lenjina.
Februar, druga polovina (mart, prva polovina).

Mart, 3 (16).
282
Mart, do 11 (24).
A. M. Gol'ki piile V. I. Lenjinu.
vop uzvratnog pisma.
Mart, 11 (24).
V. I. Lenjin pi!e A. M. Gorkom.
Mar,t, kraj (april, prva polovina).

V. I. Lenjin pile A. M. Gorkom.
Mal't, kraj - april, do 3 (16).

A. M. Gol'ki piile V. I. Lenjinu.
voga uzvratnoa odgovora.
April, 3 (16).
V. I. Lenjin pise A. M. Gollkom.
April, do 6 (19).
A. M. Gor,ki sailje telegram V. I. Lenjinu.
Ustanovljeno 11a osnovu Lenjino
vop uzvratnoa pisma.
April, 6 (19).
April, do 9 (22).
U pismima J.P. Pelkovoj i I. P. Ladiznjikovu, A. M. Gorki jav·
lja o predstojecem dolasku V. I. Lenjma na Kapri.
Arhiv A. M. Gorkog.
April, poslije 9 (22).

V. I. Lenjin dolazi na Kapri i ostaje nekoli,ko dana.
283
Zajedno ·• A. M. Gorkim, V. I. Lenjin razgleda Napuljski muzej,

okolicu Napulja, Pompeje, uspinje ·se na Vezuv.
V. I. Lenjin je pisao kasnije:

»Bio sam na otoku Kap11iju u aprilu 1908. god. i objavdo toj
trojici drugova1 bezuslovan razlaz s njima u filozofiji (pri cemu
sam im predlozio da se upotrebe zajednicka sredstva i snage za
boljsevicku historiju revolucije, kao protii,teme menjsevicko-l•kvi
datol'S>koj historiji revolucije, a ka,prijci su odbili moj prijedlog ne
ieleci se baviti zajedruickim (bolj�vickim radom), vec propagan
dom svojih licnih filozofskih pogleda. «
April, sredina (kraj).

V. I. Lenjm pi� M. F. Andrejevoj; moli A. M. Goru<0ga da na
pise otvoreno pismo u ruskim novinama o pomoci hiblioteci Kukli·
na u tenevi.
Maj-august.
Odazivajuci se Lenjinovoj molbi, A. M. Gorki pise otvoreno
pismo za novine i casopise s prijedlogom da se organizira kolektiv
na akcija na sakupljanju maiterijala koji •se odnose na historiju
drustvenih pokreta u Rusiji posljednjih godina.
Ljeto.
V. I. Lenjin u pismu A. M. Uljanovoj istice •izlazak iz stampe
drame M. Gol'koga »Posljednji « .
Oktobar, 1 (14).
A. M. Gorki pise v. I. Anuc.inu povodom njegove prJjepiske s
V. I. Lenjmom.
� Boscfanovu, V. A. Baurovu, A. V, Lunafankom. - red.
284
Novembar, 2 ... 4 (15 ... 17).

A. M. Gorloi u pismu K. P. Pjatniokom izrazava neslaganje da
izdavacka kuca »Znanje« objavi knjigu V. I. Lenjina •Materijaili
zam i empidokriticizam«.
1909.
Maj, poslije 4 (17).

U pismu I. P. Ladiznjikovu, A. M. Gork,i moli da mu se posa
lje tek izisla knjiga V. I. Lenjina »MaterijaJ.izam i empiriokritici
zam« (izd. »Zveno« - Beocug).
Maj, 25 (jun, 7).

A. M. Gorki saopcava V. I. Anuoinu da se V. I. Lenjin cesto
sjeca susreta s njim za vrijeme boravka u sibirskom progonstvu.
Izmedu 8. i 17 (21. i 30) juna.

Savjetovanje prosirene redakcije »Proletera« u zakljuccima
osuduje skolu na Kapriju kao centar frakoije koja se otcjepljuje
od boljsevika.
,.KPSS u rezolucijama i zakUUC
cima kongresa, ko11ferenc.ija i pie·
numa CK•, Gospolitizdat, 1953,
August, 5 (18).
V. I. Lenjin u plsmu organizatorima kaprijske skole odbija
njihov prijedlog da drzi predavanja na Kapriju i ,poziva slusaoce
skole da dodu u Pariz i slusaju predavanja predavaca - boljsevika.
V. I. I.enjin po A. I. Ljubimovu falje pismo rukovodiocima ka

prijske skole upucujuci ga na kaprijsku adresu A. M. Gorkoga.
285
August, poslije 17 (30).

N. J. Vilooov cita A. M. Gorkom Lenj,inova pisma o kaprij.,koj
skoli.
Pismo A. M. Gorkop N. K. Krup
skoj od 30. oktobra 1930. god.
Oktobar, 3 (16).
U listu »Proleter« objavljen je Lenjinov clanak »Razgovor s
petrogradskim boljsevicima« koji sadrzi ostru kritiku letka-progla
sa o zadacima kaprijske skole koji su 13 (26) augusta potpisali
Bogdanov,Ladov,Gorkiidrugi.

N. J. Vilonov po dogovoru s A. M. Gorkim odlazi u Pariz V. I.
Lenjinu.
Novembar, 3 (16).
V. I. Lenjin razgovara o Gorkom s N. J. Vilonovim ,koj,i je do
putovao u Pariz posnje rascjepa u kaprijskoj §koli.
Novembar, poslije 3 (16).

A. M. Gorki ·pise V. I. Lenjinu.
Novembar, 20. iii 21 (decembar, 3. m 4).

v. I. Lenjin pise M. I. Uljanovoj povodom lainih izvjestaja
burfoaske stampe o iskljucenju A. M. Gorkoga iz Partije.

Objavljeno je pismo redakcije lista »P.roleter« redakciji lista
»Jutro Rusije« ·s opovrgavanjem izvjestaja o iskljucenju A. M. Gor
koga iz RSDRP koji je »Jutro Rusije« objavilo 15. novembra.
Utro Ronii (Julro Ruslje), br.

42.
286

U Hstu »Proleter« objavljen je clanak V. I. Lenjoina •lzmisljo
tine burzoaske stampe o iskljucenju Gorkoga« .
Novembar-decembar.
V. I. LenJin pise A. M. Gork.om.
Decembar, 3 (16).
Objav,Jjeno je p,smo redakcije Hsia »Rec « (Govor) s pot:pisima
A. M. Gorkoga, A. A. Bogdanova i A. V. Lunacarskog povodom sa
opcenja u stampi o njihovom iskljucenju iz RSDRP. Autori pisma
izjavljuju da ta klevetnicka kampanja ima javno provokal'ivan
kara,kter.
Ret (Go11or), br. 332.
Decembar, do 9 (22).
Cinovnik za specijalne zadatke pri Ministarstvu unutrasnjih
poslova ·sastavlja izvjestaj o clanovima RSDRP, pripadnicima bolj
sevicke frakcije, koji se nalaze u inostranstvu. Prvi na spisku je
- V. I. Lenjin. Pod hr. 30. navedeno je: »M. Gorki - Pjeskov,
ucesnik moskovskog ustanka. «
Arhiv A. M. Gorkog.
1910.
Mart, 6 (19).
U prvom broju »Diskusionog Hstica« (Pariz) objavljen je prvi
dio Lenjinovog rada »Biljdke publioiste o plaitformi pristalica i
branilaca odzovizma« u kome je data ocjena knjiievne i drustve
ne djelatnosti A. M. Gorkog.
Mart, 14 (27).
V. I. Lenjin pise N. J. Vdlonovu o A. M. Gork.om.
287
Mart, do 29 (april, do 11).

A. M. Gorki pise v. I. Lenjinu.
Ustanovljeno na osnovu Lenjlno,
vop uzvratnoa: pisma.
Mart, 29 (a,prul, 11).

V. I. Lenjin pi!e A. M. Go�kom.
April, kraj - maj, pocetak (pocetak - sredina maja).

•Vladimira IIJica vidio •sam 1910. godine cini mi se u Parizu
- u Ulici Sen-Zak.•
Jun, 18 (juli, 1).

V. I. Lenjin dolazi na Kapri A. M. Gorkom.
,Oko ruoka dolazi Lenjin ... Vracam se na caj. Lenjm i A. M.
razgovaraju ... Vratio sam se u tri ·sata poslije pono6i: jo! uvijek
se prepiru.«
Dnevnlk K. P. Pjatnicko11, Arhiv
A. M. Gorkoi",
Jun, 18-30 (juli, 1-13).

V. I. Lenjin zivi kod A. M. Gorkoga.
Dnevnik K. P. Pjatnickog, Arbiv
A. M. Gortos.
Jun, 1 (14).
V. I. Lenjin ,i A. M. Gorkli odlaze s Ka,prija.
Dnevnik K. P. Pjatnickog, Arhiv
A. M. Gortoa.
I Kato proizlazi iz pisama Gorkop J, P. Pjelkovoj od feb1'Uara·aprila 1910. Sod, (Arhiva A.

M. Gorkoga), oo. nije namjeravao putovati u Pariz. 22. aprila (5. maja) otputovao je da se
sastane sa sinom i J. P. Pjelkovom u Alasiju. Mog!Ke je da se sjetanja iz pisma N. K.
Krupskoj odnose na susret Oorlr.oga s lenjinom u Parizu potkraj marta-pm!etlr.om aprila
1911. IP)CI,
288
August, 1 (14).
U pismu M. F. Andrejevoj, V. I. Lenjin se interesira kako A.
M. Gorki zivi na Kapriju.
Novembar, 1 (14).
Novembar, 9 (22).
V. I. Lenj,in piile A. M. Gorkom.
Decembar, 2 (15).
U pismu A. V. Amfiteatrovu, A. M. Gorki govori da se davno
odrekao ,;vih odnosa ·s »vperjodovcima« d Bogdanovdm i da nece
po6i u skolu u Bolonju (frakcionaska ilkola koju je organ,izirala
grupa »Vpered« (Naprijed).
Decembar, do 21 (januar, do 3).

A. M. Gorki piile V. I. Lenjinu.
Ustanovlleno na osnow Len.iino
voga uzvratuoa piuna.
Decembar, 21 (januar, 3).

V. I. Lenjin piile A. M. Gorkom.
1911.
Mart, 5.
Petrogradsko odjeljenje tajne policije obavjeiltava odsjek po
licije da je A. M. Gorld ·suradnik legalnoga boljsevdckog lista »Zvez
da« koj,i uz uceilce V. I. Lenjina izdaje CK RSDRP u Petrogradu.
Krasnii arhiv (Crvena arhlva), 1936.
br. S.
289
Izmedu 22. marta i 6. aprila (4. i 19. aprila).

V. I. Lenjin i A. M. Gorki sastaju se u Parizu.
April, sredina (kraj).

V. I. Lenjin pise A. M. Gol'lrom.
April.
Pol:icijsk� odjeljenje kopira pismo s tajnim rukopisom u ko
.
Jem se govon o pregovorima V. I. Lenjina i A. M. Gorkoga u Pa
rizu o »velikim« socijalistickim novinama.
Kramij arhi,, (Cnrena arhiva), br. S
Maj, 14 (27).
Septembar, 2 (15).
V. I. Lenjin pise A. M. Gorl<om.
1911.
U pismu A. N. Tihonovu, A. M. Gol'ki osuduje brosuru L. Mar
tova »Spasiteljo illi likvidatori« uperenu protiv V. I. Lenjina Ii bolj
sevika.
1911-1912.
ga »Cudaci«
V. I. Lenjin prisustvuje predstavo drame M. Gorko
tske kase.
koju su u Parizu izveli clanovi boljsevil!ke emigran
290
1912.
Januara, ne kasnije od 17 (30).

DobivU poziv od grupe delegata praske partijske konferencije
da ucestvuje u njenom radu, A. M. Gork!i im pise pismo u kojem
objasnjava zasto ne moze do6i i pozdravlja konferenoiju.
»Od sve duse zelim vam puno uspjeha u vasem stvaralackom
radu, neophodnom i upravo najpravovremenijem.
Vi ,ste ljudi djela, vasa volja je ustremljena izgradnji, sintezi
i ja sam uvjeren da ce vas utjecaj biti krajnje plodotvoran na lju
de rijeci, analiricare, koji su se ma.Io vise zan<>&ili anailizom.
Jos jednom vam zelim pobjedu nad svim sto otezava pravilan
rast uma i volje nase Partije.«
Februar, 26 (mart, 10).

U Petrogradu izlazi prvi broj legaln:ih boljsevickih novina »Nev
skaja zvezda« (Nebeska zvijezda). U br. 3 meciu stalne saradnike
imenovani su V. I. Lenjin i A. M. Gorlri.
Februar.
Februar-mart.
Ustanovljeno na osnovu Lenjlno
vop uzvratnoa: pisma.
Izmeciu 17. marta i 5. apr11a (30. marta i 18. aprila).

V. I. Lenjin i A. M. Gorlci saistaju se u Parizu.
291
April, 22 (maj, 5).

U Petrogradu je Izi§ao prvi broj dnevnih, legalmh, boljievic
lciv radnickih novina ,Pravda•. Medu stalne saradnike imenovani
su v. I. Lenjin i A. M. Gorlci.
Maj, 20 Guni, 2).

A. M. Gorki pik V. I. Anucinu o V. I. LenJinu.
Juli, do 19 (do 1. augusta).

A. M. Gorki pile V. I. Lenjinu.
Ustanovljeno D& OSDOW Lenjino
vop uzvralDOS p1sma.
Juli, 19 (august, 1).

V. I. Lenjin pile A. M. Go�kom.
August.
A. M. Gorki pile V. I. Lenjmu.
Ustanovlieao na OIIICMI 1-1�
voo uzvratnOI pinna.
August.
V. I. Lenjin pile A. M. Go�om.
Septembar, prva polovina (druga polovina).

A. M. Gorlci pile V. I. Lenjinu.
U1tmoYUcmo na omow LenJh10o

vap uzvratnos pinna.
Septembar, druga ,polowna (oktobar, pocetak).

V. I. Lenjin pile A. M. Go�m.
292
Jesen.
V. I. Lenjdn pise A. I. Uljanovoj-Jelizarovoj o prijepisci s A.
M. Gorkim i o piscevim raspolozenjima:
»Rojetko dobijam vijes,ti od Gorkoga koji je sada manje nedru
zeljubiYo raspol&en prema nama nego ranije.«
Do 1 (14) dktobra.
A. M. Gorki piAe V. I. Lenjinu povodom sakupljanja materija
la za muzej historije revoluoioname borbe koji se organizira.
Pismo A. M. Gorkop J. A, Ljac
kom., l (14) oktobra, Arhiv A. M.
Gorkop.
Oktobar, 4 (17).
V. I. Lenjin pise A. M. Go�kom.
Oktobar, do 17 (30).
V. I. Lenjin odgovara A. M. Gorkom povodom biblioteke I. D.
Bebutova (za Muzej historije rerolucioname borbe).
Oktobar, 17 (30).
A. M. Go:riki pise J. A. Ljaokom o Lenjinovom odgovoru povo
dom biblioteke I. D. Bebutova.
Arhiv A. M. Gorkop..
Oktobar, kraj (novembar, prva polovina).

V. I. Lenjin pi.se redakciji »Pravde« o pristanku M. Gorkoga
da radi u »PraYdi«.
Oktobar, kraj (novembar, prva polovina).

Ustanovlleno na OSDOVU Len.1ino·
vop pisma redakclll Prawl•.
293
Novembar, 13 (26).
V. I. Lenjm saopcava redakoij,i Hsta »Pravda« adresu A. M.
Gorkoga na Kapriju.
Decembar, 9. ili 10 (22. ili 23).

V. I. Lenjin pi§e A. M. Gorkom.
Decembar, druga polovina (1913, januar, pocetak).

A. M. Go11ki pise V. I. Lenjinu.
Ustanovijeuo na OSllOVil uzvrat·
..... l.aijmo,os plm,a.
Decembar, 28 (1913, 10. januara).

1913.
Januar, 1 (14).
U oglasu za pretplatu na »dnevne politicke i drustveno-mjliev
ne rad.Dicke novine »Pravda«, ·koja izlazi u Petrogradu, medu stalne
saradnike imenovani su i V. I. Lenjin i A. M. Gorki.
Pravda, br. 1.
Januar, 8 (21).
Januar, 12 (25).
Januar, sredina (kraj).

V. I. Lenj,in p ise A. M. Gorkom.
294
Februar, 4 (17).
Saznavsi od V. I. Lenjina da Gol1ki iieli informacije iz Rusije,
N. K. Krupskaja mu §alje radi upomavanja radnicka pisma i oba
vje§tava ga o brzom porastu socijaldemokratskili organizacija, o
vezama poslamka (bolj§evika) sa svojim biraaima.
Arhlv A.M. Gortosa.
Februar, 12 (25).
V. I. Lenjin pi§e N. G. Poletajevu o tome da A. M. Gorki po
maiie aisopis •Prosve§cenie« (Prosvjecivanje).
Februar, prva polovina (druga polovina).

V. I. Lenjlin pi§e A. M. Gorkom.
Februar, poslije 21 (mart, poslije 6).

V. I. Lenj,in pi§e A. M. Gorkom.
Februar, 22 (mart, 7).

A. M. Gorki pi§e V. I. Anuanu o neophodnosti da odgovori na
veoma vafmo Lenjinovo pismo.
April, kraj (maj, prva polovina).

Maj.
Juni, ne kasnije od 9 (22).

295
Juni.
CK �ljsevika odredio je da A. M. Gork,i bude jedan od preda
vac� part1Jske skole u Zakopanima (blizu Krakova) gdje zivi v. I.
-
LenJm.
Krasnjj arhiv (Crvena arhiva), 1936,
br. 5.
Juli, do 12 (25).
Juli. 12 (25).
August, 25 (septembar, 7).

U Moskvi je izisao prvi broj legalnoga dnevnog boljsevockog
lista »Nas put«. Medu saradnicima nalazimo i V. I. Lenjina i A. M.
Gorkoga.
Septembar, do 17 (30).
Ustanov)jeao JIB osnovu. Lenjino
vop uzvrablol: pisma
lzmedu 23. septembra i 1. oktobra (6. i 14. oktobra).

Za vrijeme drugog savjetovanja CK RSDRP s partijskim rad
nicima u Poroninu, V. I. Lenjin povjerava G. I. Petrovskom da
otputuje A. M. Gorkome i zamoli ga da oko ,Pravde« organizira
proleterske knjuevnike i pomogne Ust materijalno.
G. I. Petrtwslr.i; Pod rukovod.lt
vom. velikol vode, Pravda, 20. a•
Prila, 1955, IIQd,
Oktobar, kraj (novembar, pocetak).

296
Oktobar, sredina \kraj).

A. M. Gortlci pise V. I. Lenjinu.
Ustanovljeno na osaow Lenjhlo,,
vop uzvrat:na,: plsm.a.
Novembar, pocetak \sredina).

V. I. Lenjin pie A. M. Gorkom.
Deoembar.
Ustanovlieno na OSDOVU Leniino·
vop uzvratno1 pisma.
Decembar.
V. I. Lenjlin pise A. M. Gorkom.
1!114.
Maj, 2s Guru, to).
A. I. Jelizarova, uredrri:k casopisa »Prosvescenie« (Prosvjeciva
nje) pise V. I. Lenjinu povodom namjeravanog objavljivanja u
»Pravdi« clanka o grupi »V,pered« (Na,prijed) s kritickim primjed
bama na adresu M. Gorkoga i - u ve:lli. s tim - o odnosu redakcije
casopisa prema piscu: »Uredmk novina (»Pravde« - red.) htio je
tamo da objavi o vperjodovcima. Obavijestit cu se danas da Ii ce
objavitii. Osim toga sto ga je sam trazio natrag (clanak iz casopisa
»Prosvjecivanje« - red.), mi sada strahujemo: da Ii je zgodno sa
da dirati Gorkoga? S njim jos nikako da se povezemo: htio nas
je obavijestiti kada da mu dodemo, ali se ne javlja. Medutim, ula
gu ju muse bog te ,pita tko sve ne. Da i njega ne odgu rnemo? Kad
se bHze povezemo, mozda nece primiti sve to tako k srcu, a sada
bi bilo bolje da novi'lle govore .. . o nasem uredniku kmjizevne ru
brike, a ne mi.«
Arhiv Imtltuta marbi.zma-leujlDl
zma pd CK KPSS.
297
Juni, 30 Gui, 13).

A. I. Jelizarova obavje!tava V. I. Lenjina o namjeri Gorkog
da casopisu »Prosvje6iYa1D.je« preda pripovijetku »Knjizice po 3-4«
i cianak »O kulturi i proletarijatu« (u julu 1914. godine wopis je
zabranjen).
Cmtraln.i drlaVDi historijsld arhlv.
Oktobar, 18 (31).
U pismu A. G. Sljapmkow V. I. Lenjin osuduje A. M. Gorkoga
zato ito je pot;pisao proglas o zvjerstvima njemacke vojske {»Od
knjizevnika, slikara i umjetnika« - 'Russkie vedomosti' /'Ruske
novine'/, 28. septembra).
Novembar, srediina (kraj).

U pismu V. A. Karpinskom, medu materijailima za 34. broj .Li
sta »Sooijaldemokrat« V. I. Lenjin predlaze i materijal s kritikom
protiv A. M. Gorkoga.
Leninslci1 sbornik, XI sv.
Novembar, do 17 (30).
U razgovoru s delegacijom radnickih sindikata u Kijevu, Gorki
govori o V. I. Lenjinu.

U centralnom organu RSDRP - listu »Socijal-demokrat« (Ze
neva) - objavljen je clanak »Autoru pjesme o •sokolu« koji osu
duje A. M. Gorkoga §to je potpisao proglas »protiv njemackog bar-
barstva«.
Sod/al-dnnolcrat, br. 34.
298
1914.
U razgovorima s revolucionarkom-ilegalkom J. Zamislovskom,
A. M. Gor.k,i se prisjeca susreta ·s V. I. Lenjinom i visoko ocjenjuje
njegovu djelatnost.
Jelc. Ztums!ovskaja; iz uspomena,
Zver.da, 1941, br. 6.
1914-1916.
M. I. Uljanova vise puta posjecuje Gorkoga s pismima i poru
kama V. I. Lenjina.
1914-1917.
Izdavacko poduzece »Ziznj i znanije« (Zivot i znanje), kojim
rukovodi CK RSDRP, izdaje Sabrana djela M. Gorkoga«, sv. X-XX
(nastava:k Sabranih djela koja je izdavalo »Znanje«).
1915.
Septembar, 6 (19).
V. I. Lenjin u pismu A. G. Sljapnikovu ukazuje na protivrjec
nost u idejnom stavu A. M. Gorkoga.
Septembar, ne prije druge polovine (pocetak oktobra).

A. M. Gorki se upoznaje s manifestom Cimervaldske konferen
cije koji je potpisao V. I. Lenjin.
Arhiv A. M. Gorkop.
Oktobar, kraj (novembar, pocetak).

Na poziv M. Gorkoga, u Petrogradu ga, u vezi s dolaskom Le
njinovog predstavnika, posje6uje revolucionar-boljsewk D. A. Pa·
vlov, knjizevnikov znanac iz Niznjeg Novgoroda. Kao rezultat te
posjete, po preporuci M. Gorkoga, ·Stan D. A. i M. J. Pavlovih na
299
Vibodkoj "tram stavljen je na raspolaganje Ruskom birou CK

RSDRP. Kasnije, od jeseni 1916. godine, to ce biti jedno od glav
nih mjesta zasjedanja Ruskog biroa CK.
M. Pavlova: U ltabu revolucije,
•Pravdb. 12, marta 1957; dopun·
::,,:raMi �-��-A�Lj.t
Gorkopo, u pismu od 19. jula 1957.
Decembar, 29 (1916. januar, 11).

V. I. Lenj!in pile A. M. Gorkom.
1916.
Januar, do 26 (februar, do 8).

V. I. Lenjdn pd§e A. M. Gorkom.
Mart, 29 (april, 11).

N. K. Krupskaja iz Ciriha pBe V. A. Karpinskom (u Zenevu)
o Lenjinovoj molbi da mu se »�aJju pisma A. Cehova, ako ima
neAto novo od Gorkoga, 'Fausta' na ruskom«.
Leninskij sbomik, Xl sv.
Septembar, -kraj (oktobar, pocetak).

V. I. Lenjin u pismu A. G. Sljapnikovu kritizira A. M. Gorkoga
u vezi sa stavom fasopisa »Letopds«.

A. M. Gorki obavjeAtava M. N. Pokrovskog o izdanju Lenjinove
knjige »Suvremeni kapitalizam• (»Imperijalizam kao vm "tadij
kapitalizma«) koju ce objaviti izdava&a kuca ,Parus• (Jedro).
300
Decembar - 1917, januar.

V. I. Lenjin u pismima M. N. Pokrovslrom i Inesi Armand kritizira
stav M. Gorkoga u izdaval:koj ku6i •Parus• (Jedro).
1917.
Januar, do 9 (22).
Radeci na planu referata o revoluciji 1905. godine (prooitan
22. januara u ciriikom Narodnom domu za svicarsku omladinu),
V. I. Lenji.n istice svjedocanstva A. M. Gorkoga o borbama na ba
rikadama u decembru 1905. god.
Lcninskii sbornik, XXVI sv.
Mart, 12 (25).
V. I. Lenjin pise 6lanak »Piisma izdaleka. Pismo cetvrto. Kako
postici mfr?« s kritrkom idejnog stava A. M. Gorkoga.
Mart, 14 (27).
U referatu »O zadacima RSDRP u ruskoj revoluciji•, procita
nom svicarskim radnicima u ciriskom Narodnom domu, V. I. Le
njin podvrgava kritdci idejni ·stav A. M. Go�koga.
Maj - 1918, jun.i.

A. M. Gorkoga nekoliko puta posjecuje grupa boljsevika - cla
nova viborskog rajonskog sovjeta radnickih poslanika Petrograda
i razgovara o stavu lista »Novaja ziznj• (Novi zivot), o tekucim po
litickim dogadajima, o lini.ji ,bo!jsevicke parl>ije, o V. I. Lenjinu.
»Naroc:ito n"5 je zbunj;vao list 'Novi zivot' koji se aktdvno ukljucio
u opci antiboljsevioki front ... Ali medu uredmcima je i A. M. Gor
ki. Cesto smo se pitali: 'Je Ji nas ,to Gorltl ·sasvim na,pustio?'
301
Jedan od olanova rajonskog sovjeta zapitao je to Lenjina.

- Ne - rekao je Vfadimir Iljic - Gorkd ne moze otici od
nas, sve je to kod njega privremeno, tude, slucajno, on ce obavez
no hlti uz nas.
Rijesili smo da od.emo do Gorkoga i porazgovaramo s njim.
Posavjetovali ·smo se o tome s Lenjinom.
- Dobro cete uraditi ... - odgovorio je Vladimir Iljic. Ohra
breni, odlucili smo da smjesta poderno Gorlrom.«
Septembar.
U izdavaclroj kuci »Pa.ruse (Jedro), kojom rukovodi Gorki,
izlazi Lenjinova knjiga »lmperijalizam kao visi stadij bpitalizma«
(pod naslovom »Imperijaliizam kao novija eta,pa :kapita.lizma«).
U toku godine.
U nizu radova V. I. Lenjin ostro kritizira J.azan, stetaln stav
lista •Novi zivot« 1 • Na stranicama »Novog zivota« Gorki je obja
vio svoj politicki pogresan oi:klus clanaka »Nepravovremene misli«.
1918.
Juli, 30.
Toga dana trebalo je da se susretnu Gorki i V. I. Lenjin, ali
Gorki zbog bolesti nije mogao doputovati u Moskvu.
I. G�tlCY; M. Gorki, Kritl&o·
blognflkiQfled.
I .s ikonama protiv popova, s frazama protiv kapitalac: •Sitnoburlouki stav o rascjepu•; •0

S&okholmskoj konferencijl•: .Hoce Ii boljlevici zadrlati drultvenu vlast?•
302
Ne prije 26. augusta.

V. I. Lenjin zamjera Gorlrom prijedlog da se kupi riba od
trgovca Antonova radi snabdijevanja petrogradskib radnika.
Leninskij sbornik, sv. l, XXXV,
August, 31.
Saznadi za atentat na Lenjina, A. M. Gol'ki i M. G. Andrejeva
salju mu telegram.
Septembar, 4.
U razgovoru s A. V. Lunacarskim, A. M. Gorki izjavljuje da ga
teroristir:ki akti protiv voda Sovjetske RepubHke •pobuduju da
konacno ·stupi na put rtijesne suradnje«.
Septembar.
A. M. Gorki posjecuje V. I. Lenjina u Kremlju poslije njegova
ranjavanja i priznaje svoj raniji pogreilan odnos ·prema politici
sovjetske vlasti.
Ogled •V. I. Leojina-: razgovor s

moskovskim rad.Dlfldm. korespon
dentima u MK VKP (b), 14, Ju·
na 1928. god.
Novembar, 3.
Kongres Komiteta seoske sirotinje Sjeveme oblasti, odrian u
Petrogradu, bii:a medu pocame flanove predsjednistva V. I. Le
njina i A. M. Gorkoga.
P11tro1raddco/11 prawJa, 5, 1lOY,

19111.1()(1.
303
Decembar, 5.
U telegramu A. V. Lwiaclll'Skom, s kopijom za V. I. Lenjina,
A. M. Gorki se pridruiuje molhl Savjeta Ermitaza:
1) sprijeoiti organiziranje izlozbe blaga Ermitaza I Rw,kog
muzeja u Moskvi zato §to ih nije moguce osiguratd;
2) vratiti u Petrograd sve dragocjenosti odnijete u Moskvu za
vrijeme privremene vlade.
Arhiv A. M. Gorkop..
Decembar, 14.
Telegram Gorkoga A. V. Lunacarskom o novcu namijenjenom
izdavackoj kuci »Svjetska knjizevnost« koji je zadrzao komesari
jat dziavne kontrole novca, Lunacamki upucuje V. I. Lenjinu.
Arhiv lnstituta martsizma-lenjlnl·
zma pri CK KPSS
Decembar, ne poslije 25.

A. M. Gorki pi§e V. I. Lenjinu i moli ga da primi A. N. Kuprina.
Decembar, 26.
V. I. Lenjin prima A. N. Krupina i razgovara povodom njego
vog prijedloga o izdavanju novina za selo •Zemlja«.
Oleg Leonidov; •Kremaljsko delo
Dnevne knjilevne novine 1Anj11'1
M., 1924.
1919.
Januar, posl,ije 6.
U oktobarskom broju »Knjitevnog ljetopisa« (izi§ao 6. janua
ra 1919. god.) V. I. Lenjin je nekoliko puta podvukao obavje§tenje
da su u posebnom izdanju izisli clanci s gre§kama M. Gorkoga •Ne
pravovremene misli• i na bjelini ispisao (znak paznje).
304
Januar, 22. iii 23.

Jednoga od tih dana u goste Gorkom (na rucak) trebalo je da
dode V. I. Lenjin. » ••• Vrijeme je prolazilo, a njega nikak.o nije bi
lo ... Poslije se razjasnilo da je Lenjm do§ao do ulaza, ali lift je
bio pokvaren, a da se popne na txeci kat, Lenjin nije mogao: zasme
tala je nezarasla rana. «
Januar, 25?
V. I. Lenjin razgovara s A. M. Gorkim u Dvorani sa stubovima
Doma sindikata, u sobi za umjetnike (za vrijeme koncerta za de
legate Drugog sveruskog kongresa sindikata). Obracajuci se V. I.
Kacalovu, Gorki je rekao: »Eto, prepirem se s Vladimirom Iljicem
povodom nove pozorisne publike. Da nova pozorisna publika nije
gora od starih ljubitelja pozorista, da je pazljiva - o tome spora
nema. Aili sto njoj treba? Ja kazem da njoj treba samo heroika. A,
eto, Vladilnir Iljic govori da njoj treba i lirika, da joj je potreban
Cehov, da joj je potrebna svagdanja istina. «
'""·
V. I. Kaealov, Uspomene uurjot
nika, Tnul (Rad), 21, .illllll 1936.
Januar.
Januar?
V. I. Lenjin i N. K. Krupskaja prisustvuju predstavi drame
A.M. Gorkog »Starac« u Malom teatru.
Stenaaram razaovora s utesnicima
predstave .Stazac- u Mal.om tea
tn.l, 24. febroara 1941. JOd,., izjava
�· ��·ro�et dram·
Mart, 6.
A. M. Gorum. telegrafira V. I. Lenjinu.
305
Mart, 12.
V. I. Lenjin pi§e L.B. Krasinu u vezi s telegramom A. M. Gor
koga.
Mart, 26.
A. M. Gorki intervenira kod Petrogradskog sovjeta radnickih,
seljackih i crvenoarmijskih delegata o dodjeljivanju papira izda
vackoj ku6i »Svjetska knjifevnost«, pozivaju6i se na rezoluciju CK
po Lenjinovom referatu.
April, 12.
U telegramu orlovskom gubemijskom izvr§nom komitetu, V.
I. Lenjin pita ne bi Ii trebalo osloboditi dz zatvora knjifevmka
Ivana Voljnog (na intervenoiju A. M. Gorkoga).
Apriil, 14.
V. I. Lenjin telegrafira A. M. Goz,kome da je Ivan Voljni oslo
boden do zavrsetka istrage.
April.
Zbornik »Inteligencija i sovjetska vlast« ugledao je svijet. U
zbornik su uvrsteni cl.anci: V. Lenjin, Revolucija i mafogradanska
demokracija.' Dragocjena priznanja Pitirina Sorokina. M. Gorki,
Obracanje narodu i radnoj inteligenciji (na mitingu u Petrogradu,
29. novembra 1918. god.) i dr.
U pismenom izvje§taju izdavackog poduzeca »Svjetska knjifev
nost• Narodnom ·komesarijatu za prosvjecivanje, koji je potpisao
A. M. Gork,i, govori se da je izdavac dobio papir zahvaljujuci inter
venciji V. I. Lenjina i L.B. Krasina.
l•torii•ld aldv, 1958, br, 2,
demokracije - red,
�t o Qdnosu proleterljata 1 maJ.opadanska
306
Juli, 5.
V. I. Lenjin pi§e A. M. Go�kom.
Juli, 8.
V. I. Lenjin telegrafira A. M. Gorkom.
V. I. Lenjin telegrafira u Nimji Novgorod povodom ocekiva
nog putovanja M. Gorkoga na agitacionom parobrodu.
Juli, 8. Ui 9.
V. I. Lenjin pise L. B. Kamenjevu u moskovski sovjet i moli
da se A. M. Gorkome, koji dolazi u Moskvu, dade drva.
JuH, 9.
V. I. Lenji,n obavjestava N. K. Krupskaju o svom prijedl.ogu
Gorkomu da putuje na agitaoionom parobrodu »Krasnaja zvezda«
(Crvena zvijezda).
Juli.. 10.
A. M. Gorki posjecuje V. I. Lenjina.
V. I. Lenjin telegrafira N. K. Krupskoj da je Gorki odbio pu
tovanje na agitacionom parobrodu.
Juli, 18.
Juli, ne poslije 30.

A. M. Gorl<i pise V. I. Lenjinu.
vop uzvratnoc PillDB,
Juli, 31.
V. I. Lenj;n pise A. M. Gorkom.
307
August, 2.
U pismu drugom gradskom rajonu Petrograda, A. M. Gorki
saopcava da je V. I. Lenjin odobrio prijedlog A. I. Kuprina o izda
vanju lista »Zemlja«.
August, 6.
M. F. Andrejeva pi� J. H. Petersu o sadrzia:ri pi&ma A. M. Gor
koga povodom ,izdavanja lista »Zemlja«. Pozivajuci se na razgovor
s Lenjinom pi� da Lenjin nije bio protiv izdavanja toga lista.
Obavjdtava ga i o tome da Gorki putuje u Moskvu i ·da ce sutra
biti u Kremlju.
Septembar, 7.
A. M. Gorki pise V. I. Lenjinu o teskom materijalnom polofaju
naurenjaka i pismo predaje profesoru V. N. Tandrovu koji odlazi
V. I. Lenjinu u· Moskvu •s referatom o tome problemu.
Septembar, 12-24.
V. I. Len}in odgovara A. M. Gorkom (na pismo od 7. septembra).
Septembar, 18.
V. I. Lenjm odgovara M. F. Aindrejevoj povodom pitanja Iroja
zanimaju A. M. Gol'koga.
Oktobar, kraj.
A. M. Gorki posjecuje V. I. Lenjina ·nekoliko dana posto je
Crvena armija rubila Judenia..
308
Poslije 29. novembra.

U pismu L. B. Krasinu A. M. Gorl<i moli da budu primljeni
predstavnici inicijativne grope koja namjerava obratiti se Antan
ti pozivom da se prekine intervencija i da se obnove kulturne i po
slovne veze sa Sovjetskom Rusijom. A. M. Gorki moli da predstav
nike grupe saslusa V. I. Lenjin.
Arhiv A. M. Gorkop,
Decembar?
A. M. Gorl<i posjecuje V. I. Lenj!ina i razgovara o Lavu Tol
stoju. V. I. Lenjin je procitao knjigu Gorkoga •Sjecanja na Lava
Nikolajevica Tolstoja«.1
01led .v. I. Le:ajlnti.
1919-1921.
V. I. Lenjin i A. M. Gorki ceslio 1Se susrecu: »...ostaju u sjeca
nju: koncerti u stanu Gork:oga, gdje su izvodeni IaJicevi omiljeni
mll2licki komadi; boravci Gorkoga !rod nas u ljetnjikovcu u Gorki
ma i njegove ceste posjete u Kremlju, u Lenjinovom gradskom
stanu«.
M. UUanova: Lenjin i Gorlci Uz
sjeanja).
1920.
Januar, 4.
Petrogradska stampa obavjestava da se hitnim postupkom po
Lenjinovom prijedlogu razraduje nacrt dekreta o davanju prava
naucenjacima da koriste posebno •sledovanje. 0 nacrtu raspravlja
komisija uz najtjesnju suradnju A. M. Gorkoga.
Kranra/a go.zeta, br. 3,
1 U Lenjinovoj blblioteci u Kremlju postojl prim.jerak knjige: M. GORKI, •SJec!mljo DD. Lava
Nikolajeviea Tolstojac (izd. Griebina, Pb, 1919) s natpisom: »Primjerak V, I. Uljanova
{Lonji»«),
309
•U to vrijeme - 1919. do 1921. godine - radio sam u 'Komi

siji za poboljianje polozaja naucenjaka' - to je komi&ija osnovana
na inicijativu V. I. Lenjina i L. P. Krasina, kasnije je Iljic i A. B.
Halatov razvijaju u 'CEKUBU' - ustanovu na ·koju radnicka kla
sa, gospodar zemlje, ima zakonsko pravo da se ponosi pred Evro
pom. «
PmDo A. 114. Gorkoa ,\. 1. Ba·
�evu. 2S. jula 1929: �J. Rabo
c.;a Moskwl. (Radnieka MOSffl),
1936, 30. jum.
Januar, 12.
Prva petrogradska konferenoija kulturno-prosvjetnih organiza
cija vojske i momarice bira u pocasno predstavnistvo V. I. Lenjina,
A. M. Gorkoga, A. V. Lunacarskoga i dr.
Pet�lcaj• ,,,..,,d4, 1920, 13.

jwli.
Januar, 18.
V. I. Lenjin pise A. V. Lunacarskom o neophodnosti stvaranja
rjearlka suvremenoga ruskog jezika »od Puskina do Gorkoga«.
Januar, 29. iii 30.

A. M. Gorki pi§e V. I. Lenjinu.
Januar, 31.
V. I. Lenjin piie naredbu !118 ,pismu A. M. Gorkoga o itampariji
•Kopej:kac.
Februar, 17.
U vezi s molbom A. M. Goi,koga, V. I. Lenjiin predlaze da se
ispita uputstvo o cuvanju ii.ta tambovskoga gubemijskog Jrome.
sara za snabdl.jevanje.
310
Februar-Mart, do 19.
A. M. GoI'lci izvjestava V. I. Lenjina da je dobio pismo od H.
Velsa.
Mart, 5.
A. M. Godti pise v. I. Lenjinu.
Mart, 7. iili. 8.
V. I. Lenjin zapisuje primjedbe na pismu A. M. Gorkoga od 5.
marta.
Mart, 19.
V. I. Lenjin telegrafira A. M. Gorkomu u odgovoru na nje
govo pismo od 5. maI'ta.
April, 2.
A. M. Gorlti pise v. I. Lenjilnu.
April, 3.
A. M. Gorki pise V. I. Lenjilnu.
April, posl,ije 2.
V. I. Lenjin za,pisuje primjedbe na pismu A. M. Gorkoga od 2.
a,prila.
ApI'il, 22.
A. M. Gorki predaje V. I. Lenjinu pisroo profesora S. P. Kosti·
ceva, u kojem ovaj moli da mu se stavi na raspolaganje materijal
za eksperimentalan rad. V. I. Lenjin pise nareaenje na pismu.
311
April, 23.
A. M. Gorltl dr.li govor na skupu koji je organizirao moskovski
komitet RKP �) u vezi s Lenjinovom pedesetogodHnjicom.
Potaati di'uau Lcajinu u Moskvi,
Perro.,lldskaja pniwlo, 24, aprUa.
April, 29.
V. I. Lenjin na pismu A. M. Gorkoga pise naredbu Savjetu na
rodnih komesara.
Maj, 5.
V. I. Lenjin pise M. N. Pokrovskom o neophodnos�i klasicnog
rjecnika savremenoga ruskog jezika »od Puskina do Gol'koga«.
Ljeto.
A. M. Gorltl posjecuje V. I. Lenjina u Gorkima.
Juni, 18.
V. I. Lenjin poklanja Gorkome knjigu »Djecja boles! ljevicar
stva u komunizmu«.
Juni, 18.
Zajedno ·s A. M. Gorkim, V. I. Lenjin ,posjecuje Gtlavnu arti
ljerijsku upravu Crvene armije; oni razgledaju spravu za korek
ciju paljbe koju je i:rumfo A. M. lgnjatjev.
I. Aaonas; Nezaboravni susret, list
1
t�! :'°f.• f. 'Gi:::1:
Arhiv A. M. Gorkop.
Juni, 19. i,li 20.

A. M. Godri dobija pismo od A. A. lvanova - direktora Glavne
ruske astronomske opserva1orije u Pulkovu - ·S �o1bom � se
poprave uvjeti raid.a opservatorije. A. A. Ivanov moll da se p1Smo
preda V. I. Lenjinu.
Pbmo A. A. Ivanova oc:I 19. Juna

Arhiv A. M. Gorkoaa,
312
Juli, 20.
V. I. Lenjin piie naredenje na pismu direktoru pulkovske op
servatorije.
Leninskii sbamilc, sv. XXXV.
V. I. Lenjin pile Narodnom komesarijatu za financije i pred·

laze da ·se Gorkome pomoeine kako bi se zgrada Ekspertne komi·
sije snabdjela protiv,po,;arnim ·sredstvima.
Leninskif sbornik, sv. XXXV.
Juni, 24.
Na I sveruskom kongresu strucnjaka protiv dj�je defektnosti,
u sastav pocasinog predsjednistva ,izabrani su V. I. Lenjin i A. M.
Gorki.
Juni, 26.
Juli, 17.
A. M. Gorki piie V. I. Lenjinu.
Juli, 19.
A. M. Gorl<i urestvuje u manifestacijama radmh ljudi Petro
grada u cast otvaranja II kongresa Kominteme.
,Sjecam se kako je Vladimir Iljit koraao zajedno s delegati·
ma na relu manifestanaita s crvenom vrpcom i karanfilom u za.
pucku ... Pored njega isao je Gorlm.
A. A. AndrejlSV, 0. V. J. Lea,JI·
nu, Komwti.st, 1956, br. 5.
313
V. I. Lenjin cita referat na II kongresu Kominterne o medu

narodnom polouju i osnovmm zadaoima Komunisticke intemacio
oa:Ie. A. M. Gorki prisustwje zasjedanju.
V. I. Lenjin posjecuje A. M. Gorkoga u njegovom ·stanu.
Juli, 20.
U 12. broju ca,;opisa »Komunisticeskij internacional« (Komu
nistioka intemacionala) objavljen je clanak A. M. Gorkoga •Vladi
mir Iljic Lenjin«. Takoder je objavljeno pismo A. M. Gorkoga H.
Velsu u kojem je data ocjena Lenjinove djelatnoslli. U <llim je do
kumentima niz netocnih stavova koji se odnose na karakteristiku
ruskog seljdtva, na odnose lstoka i Zapada i dr.
Juli, 31.
Netooni stavovi u clanku A. M. Gorkoga »Vladimir Iljic Le
nj.in« izazvali su Lenjdnovu kritiku. V. I. Lenjin je »zahtijevao stro
gu odluku CK koja ,bi ukazala na neumjesnost ·slionih clanaka i
onemogucila objavljivanje. Takva je odluka na Lenjinov prijedl<>@
usvojena«.
to!;.�: 0 V. I. LenjiDu,
August, 18.
V. I. Lenjin upucuje malom ·savjetu narodnih komesara pdsmo
A. M. Gorkoga povodom akademskog sledovanja za ,naucenjake.
Septembar, 28.
Na sastanku komisije za poboljsanje polobja naucenjaka A.
M. Gorki je dao obavjestenje o prijedlogu da se u Petrograd':' odr·
.
zi medunarodni kongres naucenjaka i o tome da V. I. LenJm sa
simpatijama gleda na taj prijedlog.
314
Oktoba:r, 18.
Prvi sveru&ki kongres proleterskih pisaca bira pocasne pred
sjedruke V. I. Lenjina, A. V. Lunacarskoga i A. M. Gorkoga.
•Kumica• (Koval!nica), 1921, br. 7.
Oktobar, 20.
V. I. Lenjin posjecuje A. M. Gorkoga u stanu J. P. Pjeskove u
Moskvi.
Izjava J.P.Pjeikove; Pismo A. M.
Gor� P. A. Nikitinu lz Petro
srada od 19. oktobra 1920. god.
o odlasku u Moskvu, Arhiv A. M.
Gorkop..
Oktobar, ne ,poslije 21.

A. M. Gorki obavjestava V. I. Lenjina o skupim narudzbama
Gosizdaita (Drzavnog izdavaokog poduzeca) u vezi s objavljivanjem
knjiga u inozemstvu.
Oktobar, 21.
V. I. LenJin pile bilje!iku Gosizdatu na obavjestenju A. M.
Gorl<oga.
V. I. Lenjin pi§e primjedbe na pismu A. M. Gorkoga Savjetu
narodnih komesara povodom Ekspertne komisije.
V. I. Lenjin pise A. M. Leta.vi i I. I. Pokrovsk.om o neophod
nosti (u vezi s pismom A. M. Gorkoga) da se nacrt odluke o Eks
pertnoj komisiji iznese pred Savjet narodnih komesara.
Na predstavci A. M. Gorkoga Savjetu narodmh komesara po
vodom rekvizioije proizvoda koje je dodijelio Narodni komesari
jat za snabdijevainje, Lenjin pise naredenje: »bez saglasnosti Cen
tra, Piter nema pravo da rekvizira ... «
V. I. Lenjin pi§e prezidijumu Petrogradskog Sovjeta u vezi s
pismom A. M. Gorkoga Sveruskoj komisiji za poboljsanje poloza
ja nauoenjaka.
315
Oktobar, 27.
V. I. i A. M. Gorl<i prisustvuju prikazivanju filma o radu nove
bidraulicne crpke za treset i.nzenjera R. E. Klasona. V. I. Lenjin sa
ziva savjetovanje na kojem se raspravlja o pronalasku; ucestvuje i
A. M. Gorl<i..
G. M.llolllamld;Omlilmskill
....... v. l...................... ..
crtclima i u sjedaQjlma slllwa-
1 - L.. 1928.
Poslije savjetovanja povodom hidraulicne crpke za treset, V.

I. Lenjin, A. M. Gorki, M. F. Andrejeva, Kamo (S. A. Ter-Petrosi·
jan) i dr. razgovaraju o knjizevnosti u stanu S. V. Fommato (po
mocnice M. S. Oljminskoga).
S. V. Medvedeva-Petrosjan; Sjec&
nja, Arhiv A, U.. Gorkop.
Ne posdije 1. novembra.
A. M. Gorlrl pi� V. I. Lenjinu.
Novembar, 1.
V. I. Lenjin sa!je malom Savjetu narodnih komesara pi,smo
A. M. Gorlroga.
Novembar, 2
A. M. Gorki pise v. I. Lenjmu.
Novembar, 15.
U vezi s pismom A. M. Gorkoga, Lenjin moli Narodin• k�mes_�:
rijat vanjske trgovine da ubrza izdavanje dekreta o konfiskac1J1
imovine emigranata.
Novembar, 21.
A. M. Gorl<i pi� V. I. Lenjinu.
316
Decemba.-, 11.
U biljesci V. I. Lenjinu, sekretar Savjeta narodnih l<omesara
pile: »Telefoninla je iz Petrograda Marija Fjodorovna Alndrejeva ;
molila da prenesemo Vladimiru Iljicu da je Maksim Gorlti otputo
vao danas u 1 s. 30 m. i da ce sti6i. u Moskvu sutra, 12. decem
bra, pribliino u 1 sat, u podne. Moli,n da mu se posalje auto na
stanicu. « V. I. Lenjin zapisuje na sek:retarevoj biljeici: »Telefo
nirati V. D. Bonc-Brujevicu, da ga ja molim neka poWje, ; zapitite
njegov odgovor.«
1921.
Januar, 24.
V. I. Lenjin prima u Kremlju A. M. Gorkoga i razgovara o
poboljsanju uvjeta zivota i rada akademika I. P. Pavlova.
·Datumi ii: fivota i rada v. I.
Len,jilla.•
Odlukom Savjeta narodoih komisera, s potpisom V. I. Lenji

na, »O uvjemma koji treba da osiguraju naucni rad aikademika I. P.
Pavlova i njegovih saradnil<a«, A. M. Goz,ki je uveden u sastav spe
cijalne komisije za ukazivanje pomo6i. I. P. Pavlovu.
lt11Utila. 11. febn.iara.
Januair, 27.
V. I. Lenjin prlima A. M. Gor,koga i delegaciju zajednickog sa
vjeta nauQlih ustanova i viiih skolskih zavoda Petrograda u vez.i
sa stvaranjem savjeta za ,nauaio-istraiivacki rad u Sovjetskoj Re
publici.
•Datwni iz llvota i ncla V. 1.
Leojina.•
317
Januar, 28.
V. I. Lenjin poslije rugovora IS A. M. Gorkim o kru!oku pro
leterskih pjesnika u Ivanovu-Vomesensku moli svoga bibliatekara
da nabavi komplet lista »Radnicki kraj« gdje su objavljena djela
tih pjesnika.
Februar, 28.
U vezi s odlukom Savjeta narodnih komesara, i po Lenjino
vom na!ogu, A. M. Gorki posjecuje akademika I. P. Pavilova u nje
govoj laboratoriji i obavjestava se o potrebama laboratorije i sa
radnika.
Ne prijE 16. marta,

V. I. Lenj<in moli N. A. Semaika da odredri dobrog Jijecnika
koji 6e pratiti na lijecenje u Njemacku A. M. Gorl<oga, V. G. Ko
roljenka i druge licnosti.
Mart, nc prije 26.

A. M. Gorki posjecuje V. I. Lenj!ina u Kremlju i razgovara s
i N. K. Krupskajom o organiziranju knji!evnO'Wiljetmckog nauc
nog casopisa »Krasnaja nov• (Crvena novost). A. M. Gorki pokazu
je V. I. Lenjinu niz km.jiga koje je u Berlinu objavio izdavac Z. I.
Grzebin uz saradnju sovjet!S'ke vlade. V. I. Lenjin primjecuje da
izdavac objavljuje i beznacajne knjige na koje ne treba troiiti devize.
Mart, 27-31.
A. M. Gorki razgovara u Moskvd s knjizevniJrom S. P. Podjace
vim o Lenjinovom planu nove elronomske politike.
S. PodjQV· Moi\.llrot, Zu'VH
i ta l
t� � �f'8M. � G.°
K. Suhanow od 31. marta 1921.
IOd .. Arbiv A. M. Gor-.
318
Mart, 29.
V. I. Lenjiinu se upucuje predstavka ·komisije za poboljsanje
poloiaja naucenjaka koju je rpotpisao A. M. Gorki.
April, 8, maj.
Razgovaraju6i s Vs. Ivanovim, A. M. Gork.i ga obavjestava da
je Lenjin pred.lozio pokretanje velikog casopisa (Crvena novost) i
obecao da ce dati clanak o novoj ekonomskoj politici za prvi broj
i zamoHo Gorkoga da ureduje knjizevnu rubriku. (U prvom broju
casopisa - maj 1921. god. - objavljen je Lenjinov rad »0 po
rezu u naturi«.)
April - septembar.
V. I. Lenjiin pomaie da sin A. M. Gorkoga, M.A. Pjeskov, bude
odreden za diplomatskog kurira u ltaliju i da mu se dodijeli sti
pendija za ucenje.
Urainsloij J;bornik, sv. XXXIV.
Maj, 6.
V. I. Lenjm tra71i objasnjenje od J. A. Litkm:rsa o toku priprem
nih radova na sastavljanju kratkog rjecnika savremenoga ruskog
knjizevnog jezika »od Puskina do Goz,koga«.
Maj, 19.
V. I. Lenjin pise J. A. Litkensku povodom rjeaiika ruskog je·
zlka.
Maj, 29.
A. M. Gorki moli pomoc od A. V. Lunacal'Skoga da bolesni A.
A. Blok putuje u Finsku na lijecenje. Moli da •se njegovo ,pismo
proslijedi V. I. Lenj,inu.
319
Maj, 30.
V. I. LenJin pilie J. H. Lutovinovu u vem ·s ;,xlav�em Griebi
nom koga podriava Gorki.
Maj - sredina o.ktobra.

U razgovoru s A. M. Gorkim, Lenjm se povoljno iz:razava o
knjizi V. J. Zarubrina »Dva svijeta«.
Juni, 24.
V. I. Lenjin razgovara s A. M. Gol'icim o Ekspertnoj komisij,i
(komosiji strucnjaka).
Juni, 25.
V. I. Lenjin pile V. R. Menzinskom da je prijeko potrebno da
Gorki ode na lijecenje u inostranstvo.
Juni, 28.
V. I. Lenjin u biljeAci I. A. Teodorovicu saopcava da mu je
Gorki predlozio osnivanje »Komisije za pomoc izgladnjeHma«.
Arhiv A. M. GorkolL
Juli, 9.
August, oko 3.
A. M. Gorki u pismu J. P. PjeAllrovoj moH je da V. I. Lenjinu
preda prilozeno vamo pismo•.
I O toJem j.s piamu rijet, nije ustanovljeno - red.
Septembar, ne posHje 25.

U intervjuu dopisniku londonskih novina »Dlllily News«, A. M.
Gorki skrece paznju: »Govorio sam i ranije, a to isto tvrdim i
320
sada, da je Lenjin najkrupnija internacionalna figura . . . on . . . je

stvorlo epohu u ruskoj historiji.c
Septembar, 28. iii. 29.

A. M. Gorki pite V. I. Nemirovicu-Dancenku da ce poslije
ozdravljenja razgovarati s V. I. Lenjinom o neophodnosti da se
stvore povoljniji uvjeti za rad Hudozestvenog teatra.
Arhlv A, .M., GorlmJIL
Septembar-oktobar.
A. M. Gorki posjecuje V. I. Lenjina i razgovara o razvtitku nau
ke i izdavanju radova V. I. Vernadskoga i drugih naucenjaka.
Oktobar, 10.
A. M. Gorki pi�e V. I. Lenjinu.
Oktobar, do 16.
A. M. Gorki predaje petrogradskoj javnoj biblioteci svoju ar
hivu pisma V. I. Lenjina.
:i·. fl�
T. Uhmllova; Naslje4e A. M. Gor·
f:Jl.'a (Crvene DO-
Oktobar, 16.
A. M. Gorki odlazi iz Petrograda u inostranstvo.
Decembar, 6.
V. I. Lenjm piAe A. M. GoI'kom.
Decembar, 12.
V. I. Lenjin u pismu V. M. Molotovu predlafe da GoI'ki bude
unijet u spisak osoba koje su otputovale na lijecenje u inostran·
stvo na rarun sovjetske drzave.
321
Decembar, 24. i1i 25.

A. M. Go�ki dobija ,pismo od I. P. Ladiznjikova koji mu javilja
da V. I. LenJm razmatra mogucnost izdavanja s11branili djela M.
Gorkoga.
Decembar, 25.
A. M. Gorlci pile V. I. Lenjinu.
1922.
Ne prije 1. februara.
A. M. Gorki dobija pismo od A. N. Tihonova koji mu javlja da
je zauzimanjem V. I. Lenjilna dobio od Narodnog komesarijata za
prosvjetu avans od sto hiljada rubalja za izdavacko poduze6e
»Svjetska knjizewost«.
Pismo A. N. Tihcmova od 28. ja·
Dlllll1l, Arbiv A. M. Gorkop.
Februar, ne kasnije od 22.

M. F. Andrejeva pile V. I. Lenjinu: »Leonid Borisovit (Krasin)
prenijet 6e Yam kako napreduje izdavanje knjiga Alekseja Maksi
movita. Molim Vas, pomognite ako bude potrebno; pomoc :ili po
zajmnicu Aleksej ne bi primio, ot,putovao je ne uzedi ni kopej'ke.
Sve Ito je imao potrotio je, a zivjeti ovdje, a naroato Lijeoi.ti se
- bezumno je skupo.«1
lMlimlcij .sbornifc, SY, XXXV.
Februar, 23.
U vezi s pismom M. F. Andrejeve u biljeici rukovodiocu 'konce
larije Savjeta narodnih komesara, V. I. Lenjm predlaze da se L.
B. Krasin pobrine za poboljianje materijalnog stanja M. Gorkoga.
I Ovdje navedene rcdave 1z pWIUI M. P. Andrejeve Lenjin je podvukao - red.
322
Ne prije juna.
U ra,zgovoru sa sovjetskim diplomatskim kuririma koji su pri
stigli u Njema61ru., A. M. Godtl izrazava duboku zabrinutost zbog
Lenjlnove bolesti.
Biljdke [. N. Rakickog, Arhiv
N. A. Pjelkove.
1924.
Januar, 15.
U pismu Romenu Rolanu, A. M. Gorki vJ.soko ocjenjuje zna
cenje djelatnosti V. I. Lenjina.
Januar, do 21.
N. K. Krupskaja u Gookim cita V. I. Lenjinu, 'koji je to ·sam
trazio, djela M. Gorkoga i njegov c.lanak »Vladimir Iljic Lenjin«.
Pisma N. K. Krupskaje A. M.
Gorkom od 28. januara 1924, god.
i 25. maja 1930.
Januar, 21.
U 18 ·sati i 50 minuta umro je Vladimir Iljic Lenjin.
Januar, 22-26.
A. M. Go�ki piAe prvu ver:oiju ,sjecanja o V. I. Lenjinu.
Januar, 23.
A. M. Gow telegrafixa iz Marienbada (Cehoslovacka) J.P. Pjd
kovoj o natpisu na vijencu.
Januar, 23.
Na grob V. I. Lenjina polozen je vijenac M. Gorkoga s nat
pisom:
»Zibo!!Offl, prijatelju!
M. Gorki.«
323
NAPOMENE
PREPISKA V. I. LENJINA I A. M. GORKOG
s dodatkom posebnlh plsama
V. I. Lenjln i A. M. Gorkog drugim osobama
jum-juli 1905. god.
1 - Datirano je na osnovu pisma N. E. Burenjm,,a Lenjinu od

7. augusta 1905. god. u kojem N. E. BurenJin p1ta Lenjina da Ii je
dobio pismo Gorkog Gaponu.
N. E. Burenjin, rod. 1874. u godinama prve ruske revolucije,
bio je boljsevik, clan Vojno-tehnicke grupe CK RSDRP.
2 - Pismo Gorkog Gaponu pojavilo se kao odgovor na Gapo
novu zamisao da u Rusiji stvori radnick:u patriju bez iinteligencije,
sto bi zapravo znacilo izolaciju radnika od utjecaja socijaldemo
kratske partije.
Ne znajuci jos tada stvami karal<ter djelatnosti Gapona, koji
je raskrinkan kao agent tajne carske policije tek pocetkom 1906.
god., Gorki je pokusao uvjeriti Gapona u pogresnostt njegovog sta
novista: •Drzim da je Vas rad !ltetan, nepromisljen i da razjedi
njuje snage proletarijata« (Arhiv A. M. Gorkog).
Vee 1906. god. Gorki je napisao clanak »Pop Gapon« i iznio
veze Gapona s caI'Skom tajnom policijom i okara:kterizirao ga kao
politickog avanturistu.
3 - Gorki je stupio u Partiju drugom polov,inom 1905. god.
Kada je novembra 1909. god. burzoaska stampa otpocela s.iriti vi
jesti o iskljucenju Gorkog iz Partije, on je napisao L. A. Suleriic
kom (kao odgovor na njegov intervju u listu »Jutro Rusije« od 20.
novembra 1909. god., gdje se tvrdHo da je A. P. Cehovu bilo krivo
!Ito je Gorki stupio u Partiju): »An. Pav. uopce nije mogao znati o
mom stupanju u Partiju jer se to desiJo godiinu dana poslije nje
gove smrti.« Godine 1917. Gorki se <razisao s boljsevicima na pita-
324
nju pravovremenosti socijalisticke revolucije u Rusiji. Kasnije, Gor

ki se odrekao svoga pog,-esnog 'Stava u godinama 1917-1918, ali je
formalno ostao izvan Part:ije.
Na jednom zboru 1928. god. Gorkog su zapita1i zbog cega nije
u Partiji, na sto je on odgovorio: »Kada bi mi rekli da stupim u
Partiju, ja bih to, da kazem otvoreno, smatrao velikom cascu, ali
ipak smatram da je mnogo korisnije ako ostanem tu negdje uz
Pamiju, kao neki partizan, u takvom polozaju mene 'Slusaju i drugi
ljucli - i to dosta pazljivo. To ja znam i zbog toga takav polozaj
smatram korisnijim za ono sto vi raclite i cemu sam obavezan da
sluzim.« (Govor odrzan 6. juna 1928. god. u Klubu Kuhmi:sterova
na skupu radnicko-seljaolcih dopisnika. »Raboce--krestijanski ko
respondent«, 1928, br. 11, 15. juna.)
Ostajuci formalno izvan Partije, Govki je nastojao sveukupnim
svojim radom sprovocliti partijsku !.iniju.
Otkazujuci saradnju u jednom ;nostranom casopisu, Gorki je
to objasnjavao time sto casopis »ostro protivrjeci mojim boljse
vickim i komunistickim pogleclima« (pismo A. Barbisu, Arhlv A.
M. Gorkog).
1 - Lenjiin i Meskovski (I. P. Goldenberg) bili su delegati na

Medunarodnom sooijalistickom kongresu u Stutgartu (august 1907.
god.).
2 - Gorki na Stutgartskom kongresu nije bio prisutan.
3 - M. F. Andrejeva - glumica Moskovskog hudozestvenog
teatra, 6lan boljsevioke partije od 1904. godine, supruga Gorkog.
9. januara 1908. god.
I - »Proleter« ( »Proletarij«), ilegalni list ·koji •su boljseviici

osnovali poslije IV kongresa RSDRP (ko:ngres ujediinjenja), izlazio
325
je od 1906. do 1909. god. najprije u Finskoj, a zatim od kraja 1907.

god. po odluci BoljAevickog centra, izabranog na Londonskom kon
gresu RSDRP, njegovo je izdavanje prenijeto u inostranstvo (2.e
neva, Pariz). Na plenumu CK RSDRP u januaru 1910. god. oportu
nisti su uspjeli da dode do odluke o obustavi izlaienja »Proletera«.
Lenjin je bio stalni urednik »Proletera«; u sastavu redakcije u raz
no vrijeme bili su i I. F. Dubrovlnskii, I. P. Goldenberg, A. A. Bog
danov i dr.
2 - Oktobra-decembra 1907. Gork:i je putovao po Italiji (Fi
renca, Rim). U Firenci se upoznao s A. V. Lunacarskim.
3 - Odnosi se na prvi tom trotomnih lzabranoh djela V. I.
Lenjiina, cije je izdavanje zapoceto 1907. god. pod naslovom »Za
12 godina«. Od predvidena tri toma, uspjelo se izdati ·samo prvi
tom i prvi dio drugoga. Uvjeti cenzure u godinama reakcije one
mogucili su da 1118 s1'ijet izi.de cijelo izdanje.
V. I. LENJIN - A. M. GORKOM i M. F. ANDRBJEVOJ

1 - Ot,premanje »Proletera« u Rusiju posredstvom Gorkog i

M. F. Andrejeve bilo je organi:cirano prvih mjeseci 1908. god., ali
s prekidima zbog policijslcih potjera. Pocetkom maja 1908. god.
Gorki u pismu uredniku lista »Avantic, poslaniku socijalisti Mor
mariju, ¢Ae o tome da je na dvije po§iljke !ista ,Proleter« stav
ljena zabrana i moli ga da se razjasni taj »cudni nesporazum« ·
Pismo Gorkog objavljeno je u »Avantiju« 5. (18) maja, a 25.
maja u istim novinama objavljeno je saopcenje da je ·s •Proletera«
skiinuta zabrana.
IZ PISMA V. I. LENJINA M. A. ULJANOVOJ

1 - M. A. Uljanova (1835-1916) - Lenjinova majl<.a.

326
1 - N. A. Somasko (1874--1949) bio je uhapsen u Zenevi pot

kraj januara 1908. god. Lenjmova izjava objavljena je u novinama
»Bemer Tagwacht« (•Bemsk!i strafar«) u 29. br. od 5. februara
1908. god.
2 - Rijec je o I. F. Dubrovins.kom (partijski nadimak »Ino
kentij«, »Inok«) - trecem uredniku »Proletera«.
3 - 'Biljeske o malogradanstvu' Gorkog objavljene su okto
bra-novembra 1905. god.
4 - 'Novi i.ivot' izlazio je svakodnevno od 27. oktobra (9. no
vembra) do 3. (16) decembra 1905. god. u Petrogradu. Dolaskom
Lenjina list je i2fazio pod njegovim neposrednim rukovodstvom i
bio je stvarni Centralni organ RSDRP. Najblizi saradnici novma
bili su V. V. Vorovski, M. S. Oljminsk!i, A. V. Lunacarski. U novma
ma je aktivno saradivao i Gorki, a takoder ih je obilato materijal
no pomagao. Ti.raz 1ista dostizao je do 80.000 primjeraka.
'Novi i,ivot' ,bio je podvrgavam mnogobrojnim represalijama.
Od 27. brojeva Jista, 15 je bilo konfiscirano i unisteno. Poslije izlais
ka 27. broja vlada je ukinula list. Posljednji, 28. broj, mAao je ile
galno.
5 - Pocetkom 1908. god. Gorlci je zavrsavao pripovijetku •ls
povijest«; Lenjin nije znao sac:lriaj pripovijetke.
1 - Rijec je o pretpostavljenom istupanju Gorkog u stampi

povodom hapsenja u Zenevi N. A. SemaAka.
2 - Clanak »O ci:nizmu« napisao je Gorki za fra.ncuski caso
pis »Documents du progres«. Objavljen je naj,prije u zbomiku
»Knjizevni raspad« (izd. pod. ,Zveno«, Petrograd, 1908; pojavio se
327
u javnosti u januaru), za1im u martovskoj svdcici pomenutog fran

cuskog casopisa. Clanak je sadrzavao netocnosti situacije bogo
stvoriteljskog karaktera.
3 - Pismo Gorkog Henriku Sjenkjevicu od 30. januara 1908.

god. predstavlja odgovor na anketu koJu je sprovodi.o Sjenkjevic
u odnosu prema poduhvatu pruske vlade kojim je oduzela im3illja
poznanjskih spahija. Sjenkjevic je 252 odgovora na 3illketu objavio
u Parizu u posebnoj knjizi, ali u nju nije ukljucio pismo Gorkog.
Pismo Gorkog predstavlja razoblicavajuci dokument uperen
protiv zastite svojine pomanjskih spahija.
GoI'ki je pisao Sjenkjevicu o tome da duboko uvafava njegov
umjetnicki talent. Ali, smatrajuci da umjetnik »mora znati llko
je nal'odni neprijatelj«, Gorki protestira protiv Sjenkjevicevog ape
la Vilhelmu II Hoencolennu i potl<rijepljenog takvim argumentima
kao sto su »minno« drzanje Poljaka, koji. »ne ,pale vatre revolucije«,
redovno placaju poreze i salju vojnike u prusku vojsku. »Te rije
ci mi dopustaju da posumnjam u snagu Vase ljubavi ,prema polj
skom narodu« - napisao je Gorki u za.kljuoku (Arhiv A. M. Gor
kog).
4 - Kvakala - sa,ljiv naziv £,inskog mjestasca Kuokkala u

kojem je Lenjin mvio od maja do novembra 1907. god.
V. I. LENJIN - A. V. LUNACARSKOM
1 - Ima se u vidu ostavka E. Ferija - u to vrijeme rul<o

vodi.oca centralistillke veom.e talijanske Socijalisticke partije - na
uredivanje centralnog organa partije »Avanti!« ·
2 - Rijec je O susretu Gorkog s Lenjinom koji je ,boravio u
inostranstvu s A. Bogda,novim i njegovim pristalicama. Do susreta
je doslo kada je u aprilu 1908. god. Lenjin posjetio Gorkog na
otoku Kapriju.
328
V. I. LBNJIN - A. M. GORKOM
1 - 'lnok' (»Inoken!Jij«) - I. F. Dubrovin.ski.

2 - 'Gla.s socijal-demokrata' (Golos socijal-demokrata) - no
vine; inostrani organ menj!evika-likvidatora, izla2lio je od februara
1908. god. do decembra 1911. god. u pocetku u Zenevi, zatim u
Parizu.
3 - Lenjin ima u vidu grupu empiruokritacara i empiriomo
n>sta, pristalica reakcioname idealisticke filozofije Maha i Avena
riusa: A. A. Bogdanova, V. A. Bazarova, A. V. Lunacarskog.
4 - 'Die Neue Zeit' (•Novo vrijeme«) - teoretski casopis nje
macke socijailademokracije, izlazio je u Stutgartu od 1883. do 1923.
god. Od druge polovi,ne 90-ih godiina, poslije smrti F. Engelsa, caso
pis je sistematski objavljivao clanke revizionista.
1 - Lenjiin pi!e o c1an:lw »Razaranje lionosli«, oiju je prvu

varijantu u obliku niza biljezaka Gorka namjeravao objaviti u »Pro
leteru«. Clanak »Razaranje licnosti« prvi put je objavljen u zbor
niku »Ocerki filozofi kolekl!ivizma« (Ogledi o £ilozofiji kolektiviz
ma) - (izd. »7.nanie«, SPB, 1909).
2 - Lenjin misli na zbornik clanaka V. Bazarova, J. Ber
mana, A. Lunacarskog, P. Juikevica, A. Bogdanova, 0. Geljfonda i
S. Suvorova.
3 - 'Zarja' (»Zora«) - marki&isticki naucno�tiC'lti casopis;
izdavala ga je redakcija »lskre« u godinama 1901. i 1902, izi§ia su
cetiri broja (u tri <knjige).
4 - Rijec je o Lenjinovoj J<njizi: »Korak naprijed, dva kora
ka nazad« koja je dzi!la u Zenew u maju 1904. god.
5 - R,ijec je o knjizi A. Bogdanova: »Empiriomonizam« (izd.
I, Moskva, 1904).
_____________________32_9
6 - Zborni:k clanaika A. Lunacarskog, V. Bazarova, A. Bog

danova, P. Maslova, A. Fina, V. Suljatikova, V. Fricea i drugih,
»Ogled.i realistickog pogleda na svijet«, izi!ao je u Petrogradu 1904.
god. Olanci Plehanova i Lenjlna nisu se pojavili. u zborniku.
7 - 'Tetradki' (»Svdcica«) - »Biljeske obicnog marksiste o
filozo£iji«, rad koji je Lenjin napisao 1906. god. povodom knjige
A. Bogdanova »Empiriomonizam• (111 izd.), nije pronaden.
8 - Lenjin je u to vrijeme poceo pisati rad »Materijalizam i
empiriokriticizam«.
prva polovina marta 1908. god.
1 - Rijec je o datumu zasjedanja Medunarodnog socijalistic
kog biroa (izvrsnog organa II internacionale) u kojem je Lenjin
predstavljao RSDRP.
24. maria 1908. god.
_ l - Rijec je o casopisu koji je Govki namjeravao izdavati

Uo se nije astvarilo.
prva polovina aprila 1908. god.
1 - Pogledaj pismo Gorkog S. M. Brajtburgu (2lbomik).
16. aprila 1908. god.
1 - Lenjin misli na svoj clanak »Marks,izam i revizio�iza�•

koJi je objavljen u zbomiku »Karl Mar�s 1818.-188.�«, u koJem Je
prvi put u stampi istupio ostrom krimkom filozofaJe Bogdanova,
Bazarova i dr.
330
1 - Lenjinovo pismo A. V. Lunacai:skom nije pronadeno.
pollkraj aprila 1908. god.
- Rijec je o pismu V. A. Karpinskog, koji je u to vrijeme

rukovodio bibliotekom koju je sabrao socijaldemokrat G. A. Ku
klin i koja je 1907. god., poslije njegove smrti, preiila u vlasniiitvo
Partije.
2 - Odgovarajuci Lenjinovoj zelji, Gorki je napisao slijede
ce pismo koje je u septembru 1908. god. objavljeno u nizu ruskih
novina ; casopisa:
»U sadasnje vrijeme poduzima se niz kolektivnih radova o his
toriji druiitvenih pokreta u Rusiji posljednjih godina. Da bi se
uspjeiino obavili ovi radovi neophodan je golem materijal koji se
moze prona6i samo na lieu mjesta. Obracam •se zato svima koji
saosjecaju s tim poduhvatom usrdnom molbom da pomognu sabi
ranjem i slanjem na dolje naznacenu adresu svih materijala koji
mogu imati posredan iii neposredan odnos prema hlstoriji posljed
njih godma. Neophodni su materijalo koji obuhvacaju tu historiju
u njenoj cjelini i karakteriziraju sve struje, grupe i partije uklju
cujuci ,i krajnje desne koje ·su bile ili. su i sada aktivne. Narocito
su num.i kompleti svih mogucih mjesnih izdanja, posebno dnevni
ka. Kada budu .iSkoristeni za navedeni posao, materijali ce u cjelini
biti predani na drustveno koniiitenje.
M. Gorki
Adresa za poMlj<ke: Bibldoteque russe, 1. rue Dizerens, 1,
Geneve, Suisse.
3 - Z. A. Pje!kov (pogledaj Zbornik).
4 - Viklor - Taratuta V. K. - boljiicvik, istaknuti ui:csnik
revo1ucije 1905 - 1907. god. u Moskvi.
5 - Natalja Bogdanovna - zena A. A. Bogdanova.
331
IZ PISMA V. I. LENJINA M. A. UUANOVOJ

1 - Rijec je o V. A. Levickom, bliskom po:mumiku porodice

Uljanovih, koji je 1908. god. bio lijecnilk u Podoljslru. Podataka da
je Lenjin te godine putovao u Krasnojarsk nema.
2 - »Znanie« (»Znanje) - izdavacka kuca koju je 1898. god.
u Peterburgu osnovala grupa knjizevnika; od pocetka 1900. god.
u njemu je aktivno ucestvovao i stvarno njime nrkovodio Gorki.
Obscij znakomij (zajednicki -poznanik) - V. D. Bonc-Brujevic.
3 - Rijec je o K. P. Pjatnickom - operativnom direktoru iz.
davacke kuce »Znanje«.
IZ PISMA A. M. GORKOG K. P. PJATNICKOM

2 ... 4 (15 ... 17) novembra 1908. god.
1 - K. P. Pjamnicki telegramom od 2. novembra 1908. god.

izvjestava o tome da je Lenjinova sestra A. I. Jelizarova pred.lofila
»Znanju« da izda Lenjinovu knjigu »Materijalizam i empiriokriti
cizam« i da su se za izdavanje knjige izjasnili I. I. Stepanov-Skvor
cov, V. D. Bonc-Brujevic i V. A. Bazarov.
1 - Mihail - N. E. Vilonov (1885-1910) - radnilk·boljsevik,

profesionalni revolucionar.
2 - Rijec je o skoli koju su organizirali 1909. god. na otoku
Kapriju (Italija) A. A. Bogdanov, G. A. Aleksinski i A. V. Lunacar
ski uz ucesce A. M. Gorkog. Lenjin je odbio da drzi predavanja na
kaprijskoj iikoli jer je predstavljala frakcionaski centar odzovista,
ultimatista i bogostvoritelja.
U pismu ucenicima kaprijske skole, Lenjin je svoje odbijanje
objasnio time sto nije zelio ucestvovati u antipartijskom podu-
hvatu.
332
Skola je postojala oko cetiri mjeseca. U novembru 1909. god.

dio ucenika predvoden N. J. Vilonovim odlucno se razgranic:io od
Bogdanova. Uputili su redakciji »Proletera« protest protiv antipar
tijsk,og ponaianja predavaca i zbog toga su iskljuceni iz skole. Na
Lenjinov poziv doputovali ·su u Pariz gdje su sasluAa:li ci:klus pre
davanja, medu kojim.a i Lenjinova. Preosta:la grupa slusalaca na
Kapriju, zajedno s predavacima, obrarovala je u decembru 1909.
god. antipartijsku grupu 'Vpered' (»Naprijed•). Savjetovanje prosi
rene redakcije »Proletera• osudillo je :kaprijsku skolu kao centar
nove fra,kcije :koja se odvaja od holjse1'ika.
IZ PISMA A. M. GORKOG V. I. LENJINU

poslije 16. novembra 1909. god.
1 - Objavljeno je po :kopiji rukopisa :kucanog masinom s is

prav:kama Gorkog, bez potpisa. Ocigledno, Lenjinu je bio upu
cen drugi primjerak pisma.
Negativnu ocjenu koju je Gorki dao o N. J. ViJonovu ubrzo
je izmijendo. U clanku »Mihail Vilonov«, Gorki je dao vjernu karak
teristiku radnika-boljsevika.
novembra-decembra 1909. god.
I - Rijec je o boljseviokom listu »Proleter«.
II. aprila 1910. god.
I - U ovom Zborni:ku vec su dati podaci o »O biljeskama pu

bliciste. 0 'platformi' pristalica i zastilnika odzovizma« (str. »Dis
kussionij listok« (»Diskusioni listic«) - prilog centralnom organu
'Socialdemokrat' (»Socijaldemok.rat«). Izdavan je po odluci januar-
333
skog Plenuma CK RSDRP 1910. god. Izlazio je u godinama 1910.

i 1911; iziiila su tri broja.
Centralni organ »Socijaldemokrat« izlazio je od februara 1908.
god. do januara 1917. god.; iziiilo je 58 brojeva. Prvi broj izisao je
u Rusiji, a dalje i:odavanje prenijeto je najprije u Pariz, a potom
u Zenevu. Poslije izlaska Martova i Dana .jz redakcije, od decem
bra 1911. god. list je uredivao Lenjin.
2 - Plenum CK RSDRP - (Plenum ujedinjenja) odrzan je od
15. januara do 5. februara 1910. god. u Parizu.
3 - 'Nasa zarja' (»Nasa zora«) - mjesecn.i legalni caisopis
menjiieYika - likvi.datora, izlazio od 1910. do 1914. god. u Petro
gradu. Oko »Naiie zore« okupio se oentar likvidatora u Rusiji.
4 - Odnosi se na »Otvoreno pismo• grupi istakinutih menjiie
vika koji su pred:lagali likvidaciju Parmje.
5 - 'Dnevnik social-demokrata' (»Dnevnilk socijal-demokra
ta«), stalni organ koji je G. V. P>lehanov izdavao u Zenevi od 1905-
-1912. god. Posljednji broj izisao je 1916. god. u Petrogradu.
6 - 'Vperedovci' (»Naprednjaoi«) - clanovi antipartijske gro
pe »Vpered• (•Naprijed«) koja je ujedinila odzoviste, ultimati.ste,
bogostvoritelje i empiriomomste (pristalioe reakcionarno-idealistic
ke filozofije Maha i Avenariusa). Grupa organizirana u decembru
1909. god. na inicijativu A. A. Bogdanova i G. A. Aleksinskog; imala
je svoj organ »Naprijed«. U 1912. god. »naprednjaci« su ,se zajedno
s menjsevicima-likvidat,orima ujedinili protiv boljiievika u op6i an
tipartijski (Augustovski) blok.
Buduci da Dije imala !P()(iriku radnistva, grupa se raispala 1913.
god. Njen konaoni raspad usdijedio je poslije februarske revolucije
1917. god.
V. I. LENJIN - M. A. UUANOVOJ
1. jula 1910. god.
I - Lenjin je putovao Gorkom na otok Kapri. Datum Lenji

novog boravka na Kapriju i datwn orog pisma ustanovljeni s':1 na
.
osnovu dnevnika K. P. Pjatnickog, u kojem je kao datum LenJIIIlO·
334
vog dolaska na Ka,pri naveden 18. juni (2. Juli), a odlaska I. (14.
juli), takoder na osnovu pisma D. Kotljarenka, iz kojeg se vidi da
je toga daru, Lenjin boravio u Poroninu.
1 - Tria - partijski nadimak menjsevika Vlasa Mgeladze.

2 - Rijec je o sekretaru lista »Socijal-demokrat«.
3 - Od 28. augusta do 3. septembra (po st. kalendaru) 1910.
god. u Kopenhagenu ,se odrzavao VIII medunarodni kongres II in
ternacionale.
4 - U to vrijeme na Kapriju je u posjeti Gorkom bilo mnogo
ruskiih sl,ikara, knji:!evnika i u6itelja.
1 - 'Rabocaja gazeta' (»Radnicke novine«) - popularan

organ boljsevika; izdavan je u Parfau u godinama 1910-1912. U
novinama ,su saradivaJi menjsevici-partijci (plehanovci). Praska
konferencija RSDRP Uanuara 1912) objavila je da su »Radniicke
novine« zvanica:n organ CK RSDRP (boljsevika).
2 - Za vrijeme Medunarodnog socijalistickog kongresa u Ko
penhagenu (28. aug. - 3. sept. 1910. po starom kalendaru), Lenjin
i Plehanov uputili su protest rukovodstvu njemacke Socijal-demo
kratske partije protiv objavljivanja u nj,ihovom centralnom organu
Hstu »Vorwarts« (»Naprijed«) anonimnoga klevetnickog clanka o
stanju u ruskoj socijaldemokraciji, ciji je autor bio Troclci.
Protiv klevetnioke kampanje Trockog, Lenjin je istupio ; clanci·
ma »O tome kako neki ·socijaldemokrati upotnavaju Internacio-
335
nalu sa stanjem u RSDRP« i •historijski smisao unutar pamjs,kih

borbi u Rusiji«.
3 - 'lizn' (»Zivot«) - casopis menj§evika-likv1datora koji je
izlazio 1910. god. umjesto zabranjenog »Preporoda«.
4 - Lenjin ima u vidu »Mis!« (»Misao«) - boljsevicki legal·
rui mjesecni filozofsko i drustveno-ekonomski casopis. »Misao« je
izlazila u Moskvi od decembra 1910. god.; Lenjin je organillirao t aj
casopis kao protivtezu li:kvidatorskim casopisima, radi borbe pro
tiv njih. Lenjin je rukovodio casopisom iz inostra.nstva. Saradruici
su bill: V. V. Vorovski, M. S. Oljminski, I. I. Skvorcov-Stepanov. U
casopisu su takoder saradivali menj�vici-partijci (G. V. Plehanov
i dr.). Casopis je <izl azio do aprila 1911. god.; izislo je pet brojeva .
Posljednji, peti, konfisciran je.
5 - Rijec o namjeravanom izdavanju lega1nih bolj§e\"ickih
novina »Z vijezd a«, u cemu bi ub>stvovala i socijaldemokra tska
frakcija III drl;avne dume.
1 - 'Rec' (»Govor•) - dnevm:k, centralini organ kadetske par

tije. Izdava n je u Petrogra du od februara 1906. god. Zabran,io ga
Vojno-revolucion arni komitet pI'i. Petrogradskom savjetu oktobra
1917. god.
2 - 'Sovremenik' (»S avrememk«) - mjesecni knji.tevno..po
liticki casop1s; izlazio u Peterburgu od 1911-1915. god. Oko caso
pisa okupljali su se menjsevioi-likvidatori, eseri, narodni. so�ijailisti
i lijevi liberali. Casopis nije i.mao ni,ka.kvih veza s radmok,m ma-
sama.
3 - 'Vestnik Evropi' (»Glasnik Evrope«) - mjesecni ca,sopis,
izlazio u Petrogradu od 1866. do 1918. god. Caso]:>is je :izra �
llav
poglede ruske libera lne burzo azije; od pocetka 90-ih godma vod10
je sistematsku borbu protiv marks,jzma.
336
4 - 'Ruskaja mis/' (»Ruska misao«) - mjesecni casopis libe

ralno'llarodnjackog pravca; izlazio je od 1880. god. Poslije revolu·
cije 1905. god. casopis je pod urednistvom P. B. Struvea postao
organ kadetske partije.
'Russkoe bogatstvo' (•Rusko bogatstvo«) - mjesecni casopi,s
koji je izlazio od 1876. do sredine 1918. god. Pocetkom 90-tih go
wna casopis je postao organ liberalnih narodnjaka, a uredivali su
ga S. N. Krivenko i N. K. Mihajlovski. Casopis je propovijedao
odrica:nje od revolucionarne borbe i vodio zestoku borbu protiv
marmzma.
'Sovremenij mir' (»Savremellli. svijet•) - mjesecni Jmjizevni,
naucni i politiclci casopis; izlazio u Petrogradu od 1906. do 1918.
god. Najtjesnji saradnici bi:li. su menjsevici, meil:u njima i G. V.
Plehanov. U vrijeme saveza s plehanovskom grupom menjsevika
·Partijaca, t. casopisu su ·saradivali i boljsevici.
4 - G. A. Lopatin (1845-1918) - jedan od aktdvista »Narod·
ne slobode«, sljiseljburzanin.
5 - K. R. Kocorovskij - narodnjak, autor knjige »Ruska za
druga« i drugih radova o agrarnom pitanju.
6 - 'Krasnoe znamja' (»Crvena zastava«), - burioaski poll·
ticki i ekonomski casopis, izluio u Parizu 1906. god.
A. M. GORKI - A. V. AMFITEATROVU
ne prije 25. novembra 1910. god.
1 - Ovaj zahtjev Gorki je ucinio pod Lenjinovim utjecajem

(pogledaj Lenjinovo pismo Gorkom od 22. novembra 1910. god.).
U augustu 1911. god. Gorki prekida sa »Savremenikom«. Go
dine 1912, kada je A. V. Amfiteatrov podnio ostavku na uredivanje
»Savremenika« i njegov urednik postao J. A. Ljacki, Gorki je po
novo poceo saradivati. Od jeseni 1912. god. pa do maja 1913. god.
Gorki je usao u sastav redakcije »Savrememka«, nastojeci promi·
jeniti njegov pravac.
337
1 - Lenjin ima u w.du olanak G. V. Plehanova »Karl Marlos

i Lav Tolstoj« (»Socijaldemoktrat«, 1911, br. 19-20).
2 - 'Zvezda' (•Zvijezda«) - boljsevicki legail:ni list; izlazio u
Petrogradu od decembra 1910. do aprila (maja) 1912. god. (u po
cetku jednom, a potom i dva i tri puta tjedno). Do jeseni 1911.
god. u •Zvijezdi« su saracti.vali menjsevici'!'armjoi (plehanovci).
Lenjin je idejno rukovodio listom iz inostranstva.
•Zvijezda« je pripremila izlazenje dnevnog boljiievickog lista
»Pravda«; vlada je zabranila »Pravdu« na dan izlaska.
3 - Lenjinova knitika odnosi se na clanak G. V. Plehanova
,Biljeske publiciste. Odavde i dovde«.
4 - Puk.owrl:k Ljahov zapovjedao je jedmicom :koja je ugu·
iiifa nacionalnoosloboclila&i. ,pokret u Perziji (Iranu).
5 - Skola u Bolonji (Italija) - druga antipaxmijs· ka skola gru·
pe »Naprijed« (kraj 1910 - pocetak 1911) - fra:kcionaiiki centar
odwvista·ultimatista.
IZ PISMA V. I. LENJINA M. A. UI..JANOVOJ

1 - Vddi Lenjinovo pismo Gorkom od 3. januara 1911. godine.

2 - S referatom o L. N. Tolstoju, Lenjin nije putovao u Svi·
carsku.
potkraj aprua 1911. god.
1 - Rijec je O ruskom prijevodu broiiure K. Kauckog: ·�ak·

ticki pravci u njemackoj socijaldemokraoiji• ciji je pocetak obJaV·
ljen u petom broju »Misli« za april 1911. god.
2 - Cilanci K. Kauokog, objavljeni u »Die Neue Zei1« (»�o�
vremenu«): »Maltll2lijanstvo i socijalizarn• i »Piltanja zemlJe« bili
338
su napisani kao odgovor na alanke P. P. Maslova kojima je kriti

zirao knjigu Kauckog »Razmnozavanje i razvitak u prirodi i dru
stvu«, izisloj 1910. god.
3 - Ja. M. S t e k Io v N. G. Cernjisevskij. Ego Zizn i deja
telno&t (1828-1889) SPB, 1909 (J. M. Steklov: N. T. Cemisevski.
zivot i rad).
4 - Partijska Jkola v Loni.jumo (Partijska &kola u Lonfimu),
kraj Pariza, organizirao ju je Boljsevicki centar ljeti 1911. god. za
radnike prisVigle ,jz Rusije. Lenjin je odrzao niz predavanja o poli
tickoj ekonomiji, agrarnom pitanju i teoriji i praksi sooijalizma.
Slusaoci skole zamolili su Gol1icog da docie i odrii predavanje iz
knjjzevnosti. Zbog zdravstvenog ·stanja Gorkii nije mogao doci.
27. maja 1911. god.
1 - N. G. Poletaev (N. T. Poletajev) (1872-1930) - boljsevik

i poslanik u III drfavnoj dumi.
2 - Rijec je o Lenjinovim clancima »O statistici strajkova u
Rusiji« i »Nasi Hkvidatori«.
3 - 'Savremennaja iizn' (»Savremeni zivot«) - boljsevicki le
galni casopis, izlazio u Baku marta i aprila 1911. god.
1 - Odnosi se na pregovore koje je Gorki vodio u vezi s pla

nom da se u Rusiji pakrene veliki ca,sopis i dnevni list u kojima
je trebalo da saraduje i Lenjin. Planovi nisu ostvareni.
2 - D. I. LeJcenko - boljsev,vk, ucesndk u nizu partijslcih
izdanja 1906-1907. god. Poslije oktobarske revolucije radio u Na
rodnom komesa,rijatu za prosvjecivanje.
3 - 'Jarmazka' (»Vasar«) - vjerojatno dogovoreni naziv jun
skog savjetovanja clanova CK RSDRP od 10. do 17. juna 1911. god.
u Par,i>lu.
339
4 - Izdavanje »Zvijezde« obnovljeno je poslije prek:ida i pro

duien.o od 11. (24) juna do 23. oktobra (5. novembra) 1911. god.
februara 1912. god.
1 - Misli se na rezoluciju Praske partrijske konferencije 5-17.

(18---30) januara 1912. god. Rezolucija i »Izvjestaj« o konferenciji
imli su u posebnoj brosuri u februaru 1912. god. u izdanju CK
RSDRP u Parizu.
2 - U »Zvijezdi« tokom 1911. i 1912. bilo je objavljeno 7 pm
povijedaka Gorkog iz »Bajki o ltaliji«.
februara-marta 1912. god.
1 - '1.ivoe delo' {»Zivo djelo«) - dnevni list menjsevika-likvi

datora; izluio u Petrogradu u 1912. god., izislo je 16 brojeva.
2 - 'Irkutskoe slovo' {»Irkutska rijec«) novine menjsevicko
•likvidatorskog pravca (1911-1912).
N. A. Roikov (1868---1927) - historicar, od 1905. god. clan
RSDRP, boljsevik, poslije Londonskog kongresa clan CK RSDRP
- u godinama reakcije jedan od ideologa likvidatorstva.
3 - N. Cutak (NasimoV!ic N. F.) - :knJizevni kriticar.
februara-marta 1912. god.
1 - G. Ciperovic, »Ekonomski zivot Rusije u 1911. god«,

M. Pavlovic, »Vanjska politika u 1911. god«,
Ju. Delevskij, »Socijalni antagonizam i drustveni ideal«
(»Savremenik•, 1912, januar, knjiga prva).
2 - 'Beu.aglavci' (»Beznaslovci« - likvi�at�rska grupa J._ Ku
skova, s. Prokopovic, v. Bogucarski i dr.) koJa ie 1906. god. izda-
340
vala casopi,s »Bez naslova«. Beznaslovci su istupali protiv samo

stalne klasne politike proletarijata. Lenjin ih je nazivao •menjsevi
ckim kadetima« i »kadetskim menj§evicima«.
3 - 'Novaja iizn' (»Novi zivot«) - mjesecni casopis koji je
izlazio u Petrogradu od decembra 1910. god.
Godine 1911. Gorki je odbio dalju saradnju u »Novom zivotu«
objasnjavajuci to time sto u casopisu objavljuje reakcionarni pisac
I. I. Jasinski.
4 - 'Zaveti' (»Zavjeti«) - mjesecni knjizevno-politicki caso
pis koji je izlazio u PetrogTadu od aprila 1912. god. do jula 1914.
god. Gonki je u prvom broju objavio pripovijetku »Rodenje covje
ka«, a1i kako je casopis objavio eserovske clanke R. Ivanova Ra
zumnika i renegaitski roman Ropsina (B. SaV!llikova) »Ono, cega
nije bilo«, otkazao je dalju saradnju.
5 - Izdavanje ovog casopisa nije ostvareno jer je R. Ivanov
·Razumnik usao u redakciju casopisa »Zavjeti«.
6 - 'Velikaja Rossija' (»Velika Rusija«) - zbormk cl.ana,ka o
vojnim i drustvenim pitanjima, knj. 1. i 2. M. (1911-1912).
7 - 'Zivoe slovo' (»Ziva rijec«) - tjedni �jizevno-umjetnicki
i drustveno<poli,ticki casopis; izdavan u Moskvi od 1912. do 1914.
gocline.
8 - 'Narodnaja semja' (»Narodna porodica«) - dvotjedni ilu
strirani knjizevni casopis; i2>lazio u Moskvi od 1911. god. U caso
pisu su ·saradivali pisci iz naroda: V. Zarubin, G. Zavraznij, M.
Sivacev i dr.
9 - »Zizn dlja vseh« (»2.ivot za sve«) - mjesecni knjizevni
i drustveno-politicki casopis. Izdavan u Petrogradu od 1910. do
1917. god.
10 - Vjerojatno je rijec o 'Zvezde utrennej' (»Jutarnjoj zvi
jezdi«) - tjednim drustveno-knjizevnim i politiokim nownama koje
su izlazile u Moskv,i od 1910. god. Saradivali su pisci iz naroda:
P. Travin, S. Dro>iin, M. Tihopljesec i dr.
11 - 'Narodnaja iizn' (»Narodni iivot«) - dvotjeclni naucno
·popularni knjizevni i ilustrirani casopis; izisao ·svega jedan broj
1912. god.
341
12 - 'Vestnik z11anja' (»Glasnik znanja«) - mjesecni knjiiev

ni i naucno-popularni casopis s prllozima za samoobrazovanje.
Izlazio u Petrogradu od 1903. do 1918. god.
13 - Rijec je o rpismu Gol1kog uredniku »Savremenog svijeta«
N. P. Kranihfeldu potkraj decembra 1911. god., odnosno u pocetku
januara 1912. god. (Arhiv A. M. Gorkog).
14 - 'Ukrajnskaja i.izn' (»Ukrajinski zivot«) - mjesecni knji
zew,o,naucni ,i dru§tveno-politiiiki. casopis; i>Jlazio u Moskvi na
ruskom jeziku od 1912. do 1917. god.
15 - 'Mir islama' (»Svijet islama«) - casopis koji je izlazio
u Petrogradu od 1912-1913. god.
16 - 'Musulmanin' (»Mus1iman«) - nauono-popularni i dru
stveno-politicki casopis; izdavan u Parizu od 1908. god.
17 - V. E. t.abotinskij �r. 1833) - rea:kcionarni novmar, cio
nist. Poslije 1917. god. bijeloemigrant.
18 - Rijec je o pismu V. P. Kranihfelda Gorkom od 7. ja
nuara 1912. god. (AThiv A. M. Gorkog).
sredina maria 1912. god.
1 - Rijec je o posjeti Gorkog Lenjinu u Parizu u proljece

1912. god. U dnevmku K. P. Pjatnickog, u dijelu za 1912. god. po
stoji za,pis da je Goz,ki ot,putovao u Pariz 15. (28) marta i vratio
se na Ka,pri 6. (19) apriJa.
I. augusta 1912. god.
1 - Trudoviki, (Trudovaja gruppa) (Trudovici, radna grupa)

- grupa sitnoburzoaskih demokrata; obrazovali je aprila 1906.
godine seljacki poslanici u I drzavnoj dumi. Trudovici su zahtijevali
ukidanje svih staleskih nacionalnih ogranicenja, demokratizaciju
drzavnoga i gradskog samoupravljanja, ostvarivanje sveopceg iz-
342
bomog prava na izborima za Driavnu dumu. Agrarni program tru

dovika proizlazio je iz narodnjackih principa o ravnopravnom ko
ristenju zemlje.
2 - 'Pravda' {»lstina«, »Pravda«) - legalan boljsevicki dnev
nik; izdavan u Petrogradu; osnovan na inicijativu petrograds·kih
radnika u aprilu 1912. god; prosjecno 40 hiljada primjeraka dnevno.
LenJin je rukovodio »Pravdom• iz !inostranstva, gotovo svako
dnevno je pisao u njoj, slao uputstva ,redakcij,i, okupljao oko no
vina najbolja pera Partije.
»Pravda je stalno bila podvrgnuta policijskom proganjanju,
carska vlada ju je osam puta zabranjivala, ali ona bi ponovo izla
zila pod novim IllllJivima: »Radnicka pravda«, »Sjevema pravda«,
»Pravda rada«, »Za pravdu«, »Proleterska pravda«, »Put pravde«,
»Radnik«, »Radna pravda«. List je ukinut 8 (21) jula 1914. god.
Izdavanje »Pravde« obnovljeno je tek poslije februarske re,..o,
lucije. Od 5 (18) maria 1917. god. »Pravda« je pocela izlaziti :kao
centra:Iini organ RSDRP. Po povratku iz inostranstva, 5 (18) aprila,
1u sastav redakcije usao je i Lenj;n i stao na celo »Pravde«. Od
jula do oktobra 1917. god., »Pravda« je, proganja.na od reakcionar
ne Privremene vlade, u vise mahova mijenjala naziv i izlazila kao
»Listic pravde«, »Proleter«, »Radnik«, »Radnicki put«. Od 27. ok
tobra (9. novembra) list je poceo lizlaziti pod svojim starim nazivom
»Pravda«.
augusta 1912. god.
1 - 'Vehi' {»Putokazi«) - kadetski zbomik; izisao u Moskvi

u proljece 1909. god. s clancitna N. Berdjajeva, S. Bulgakova, P.
Struvea, M. Gersenzona i drugih predstavnika kontrarevolucioname
liberalne burzoazije. U clancima o ruskoj mteligenciji, »vehovci•
su nastojali negirati revolucionamo-demokratske tradicije najboljih
predstavnika ruskog naroda, meciu njima Bjelinskog i Cemi!ev
skog; popljuvaa ·su revolucionami pokret 1905. godine i zahvaljivali
se carskoj vladi sto je »svojim bajunetitna i zatvorima• ·spasila
343
budoaziju od ""'8I'Odnog gnjeva«. Zbornik je pozivao inteligenciju

na sluzbu samodriavlju.
2 - V. M. Cernov (1876-1952) - jedan od lidera pa�tije ese
ra; centralist.
3 - 'Nevskaja zvezda' (»Ne\l'Ska zvijezda«) - Jegailan boljse
violoi list; i.2Jdavan u Petrogradu od februara (marta) do oktobra
1912. god. Izitio 27. brojeva. »Nevska zvijezda« izlazila je u po
cetku i"tovremeno kad i »Zvijezda« i trebalo je da je zamijeni u
slu�ju zabrane iii zapljene; poslije 22. aprila (5. maja) 1912. god.
izlazila je umjesto ukmute »Zvijezde«.
4 - 'Zaprosi iizni' (»Potrebe zivota«) - tjedni casopis; izla
zio od 1909-1912. god. u Petrogradu. U casopisu su saradivali
kadeti, narodni ·socijalisti i menjsevici..Jikvidatori. U »Potrebama
zivota« bila je objavljena vecina clanaka ciklusa »Iz daljine«, medu
njima u julskim sveskama 1912. (br. 27 i 29) clanci V i VI.
pocetkom oktJobra 1912. god.
1 - Lenjin ima u vidu izbore za IV drzaV1Du dumu koj,i su

odriani u jesen 1912. god. Duma je otJpocela radom 15 (28) novem
bra 1912. god.
2 - Rijec je o konferenciji li:kvidatora koja je odrzana u
Becu augu:sta 1912. god. i na kojoj je furmiran antipaI!tijski Augu
stovski blok 6ijd je organizator bio Trocl<i. Golemu vecinu delegata
predstavljali ·s u predstavnici malobrojnih 1ikvidato�kih grupa iz
inostranstva koje nisu imaile veze ·s radnickom klasom Rusije, i
ruskili liikvidatora okupljenih oko »Nase zore« itd. Raspad Augu
stovskog bloka za,poceo je na samoj konferenciji, a zavrsen 1914.
god.
3 - 'Luc' (»Zrak«) - legailan ·dnevnik menjsev;ka-likvidatora;
izlazio u Petrogradu u godinama 1912. i 1913; odrfavao se •sred·
stvima bogatih prijatelja ,burzoazije« (Lenjin).
4 - 'Den' (»Dan«) - dnevni Hst liberalno-burooaskog pravca;
izdavan u Petrogradu 1912. god. U novinama su saradivali menj-
344
sevici-Hkvidatori, u cije je ruke list potpuno presao poslije februara

1917. god. Llst je ukinuo Vojno-revolucionami komitet pri Petro
gradskom savjetu oktobra 1917. god.
17. oktobra 1912. god.
1 - 'Krugozor' (»Vidokrug«) - mjesecni knj:izevno-politick.i

casopis burzoaskodiberalnog pravca; izlazio u Petrogradu pocet
kom 1913. god. Medu ·saradmcima casopisa bio je naznacen i Gorld,
ali lllije saradivao.
druga polovina oktobra 1912. god.
1 - Lenjinovo pisma sacuvailo se u arhivi V. Desni<lkog u

kopiji nacinjenoj masinom. Rlijeci »potpisano: VI. lijin (Lenjin)«
- napisane su ru1rom Gorkog.
Pdsmo je poslano kao odgovor IDB plan Gorlrog za sakupljanje
materijala za lristoriju revo1ucije. U tom planu Gol'ki je 25. sep
tembra (8. olotobra) 1912. god. pisao V. V. Versaje\'11: »Aiko Vi i.li
Vasi poznamoi imate bilo kakvu dokumentaciju o hlstotlji drustve
nih pokreta XIX stoljeca u Rusiji - dokumente, izdanja, pisma,
stvari - koje je nezgodno drzati !rod sebe i za koje je rizik da
jednom propadnu zauvijek - blagoizvolite sve poslatl m.eni! Ovdje
se organizira sigurno skiladiste za takve stvari i bit ce pretvoreno
u muzej oslobodilackih pokreta od vremena Ekaterine do nasih
dana. Posebna je temja da se dode do sto potpunijeg broja pravih,
povjerljivih dokumenata.«
Gorki je pretpostaviljao da ce za muzej dobiti biblioteku i
arhivu koju je sakupio knez I. D. Bebutov i zavjestao ih Glavnoj
upravi (CK) njemacke Socijaldemoktrat�ke partije. Istovremeno
kada je pisao I..enjinu, pisao je i K. Kauckom. K. Kaucki je odgo
vorio: »Ako se knez saglasi s tim da se biblioteka preda Varna, tj.
ruskom socijalistlickom arhivu, Vorstand (Predsjednistvo) ce to
uciniti s velikim zadovoljstvom.«
Gcmki se poslije tlOga preko J. A. Ljackog (uredmka cwsopisa
•Savrememk• u Petrogradu) obratio I. D. Bebutovu, koji je od
govorio da nema nista ,protiv predaje njegove biblioteke nadlefooj
ustanovi. Rjeienje je odlagano do osobnog susreta (Arbiv A. M.
Gorkog).
22. ili 23. decembra 1912. god.
1 - Na lzborima za IV drzavnu dumu, u radnickom ·stalezu

u industrijskim gubern,ijama petrogradskoj, kostromskoj, harkov
skoj, jekaterinoslavskoj i moslrovskoj izabrani su radnici-boljsevici:
A. J. Badajev, F. N. Samojlov, N. R. Sagov, M. K. Muranov, G. I. Pe
trovski i R. V. Malinovski (raskrin:kan kao provokator).
1 - S. J. Moiseev (1879-1954) - boljse11ik, profesionalni re

volucionar, clan Partije od 1902. god.; jedan od organizatora de
monstracija 7. novembra 1901. god. na zeljeznickoj stanici u Niz
njem Novgorodu, u casu kada je Gorl<i protjeran iz rodnog grada.
2 - Ovdje i na 71. str. ovog zbornika govori se o savjetovanju
CK RSDRP s partijskim radnicima, nazvanom po pravilima konspi
racije »februarslcim«. Savjetovanje je odrzano u Kralrovu od 28.
decembra 1912. god - I. januara 1913. god. (10-14. januara 1913.
god.).
1 - Vidi prethodne stranice ovog zbornika.

346
2 - U 78. broju 'Luca' (•Zraka«) medu saradnicima bila su

objavljena i imena boljsevika poslamka IV drzavne dume: A. J.
Badajeva, G. I. Petrovskog, F. N. Samojlova i N. R. Sagova. Kroz
mjesec dana izisli su iz :kruga ·saradnika »Zra:ka« izjavivsi u po
sebnom pismu svoje neslag3111je ·s likvidatorskom orijentacijom
lista (•Luc«, br. 24, 1913. god.).
1 - Misli se na Lenjfaovo pismo Gorkom u pocetku januara

1913. god. Izvod iz pisma Gorki je poslao A. N. Tihonovu, koji je
u to vrijeme radio u •knjlievnoj rubrici boljsevickog lista »Pravda«.
2 - Feljtoni A. V. Lunacarskog pojavljivalo su se u listu 'Den'
(»Dan«) od oktobra 1912. god. do ja.nuara 1913. god. Podlistak A.
V. Lunacarskog »Strah i nada« hlo je objavljen u novinama 'Kiev
skaja misl' (»Kijevska misao«) 1912, br. 357, 25. deoembra.
3 - Rijec je o izdavanju legalnoga boljsevickog Hsta u Mo
skvi; prvi broj novina :pod nazivom 'Nas put' izisao je 25. augusta
(7. septembra) 1913. god.
4 - 'Severnie zapiski' (»Sjeveme zabiljeske«) - mjesecni
knjizevno-politicki casopi,,, izdavan u Petrogradu od 1913-1917.
god.
potkraj januara 1913. god.
1 - Vidi Lenjinovo pi,smo I. I. Skvorcovu-Stepanovu od 19.

novembra (2. decembra) 1909. god.
I. I. Skvorcov-Stepanov (1870-1928) - istaknuti radnik ko
munisticke partije. Preveo na ruski jezik Manksov »Kapital«. U
danima oktobarske revolucije bio je clan Vojnorevolucionarnog
kolilliiteta u Moskvi. Od 1925. god. clan CK VKP (b) i odgovorni
.uredn;k lista »Izvestia CIK SSSR i VCIK«.
347
2 - 'Novaja Sibir' (•Novi Sibir«) - drustveno-politicki dnev

nik liberalne usmjerenosti; izlazio u Irkutsku od decembra 1912.
god. do kraja februara 1913. god. Stvami urednik lista bio je li
kvidator N. Rolkov.
3 - Vidi Lenjinov clamaik 'Manifest liberalnoj radnickoj par
tiji'.
4 - 'Prosvescenie' (»Prosvjecivanje«) - mjeseoni boljsevioki
teoretsk:i, �tveno-politicki i knjizevni casopis; izdavan legalno
u Pet,rogradu od decembra 1911. god. do juna 1914. god. C asopis
je pokrenut po Lenjinovom uputstvu umjesto boljsev,ickog caso
pisa »Misao«, koji je izlazio u Moskvi, a koji je carska vlada za
bramla. Lenjin je novim casopisom rukovodio iz inostranstva.
5 - 'Dasmari' - jermenska burzoasko-nacionalisticka partija.
'dasnarcutjun'; ponikla devedesetih godina proslog stoljeca; u go
dinama 1918-1920. bili su na ce1u burzoasko-nacionalistioke vlade
Jermenije.
druga polovina februara 1913. god.
1 - Lenjin ima u vidu J. V. Sta:ljina koji je pisao clanak »Na

cionalno pitamje i socijaldemokracija«.
2 - Sumnje Gorkoga o nesavjesnom rukovoaenju poslovima
izdavacke kuce 'Znanie' (»Znanje«) operativnog direktora K. P.
Pjatnickog msu potvraene.
poshije 6. marta 1913. god.
- 'Manifest' je bio objaviljen u vezi sa 300-godisnjfoom dina

stije Romanovih.
2 - Rijel: je o kaprijskoj skoli koja je organizirana uz lil:no
ucesce Gorkog i njegovim sredstvdma.
348
maja 1913. god.
1 - L. N. Stark - boljsevitk, knjilevnik, saradnik »Prosvje

civanja«; 1913. god. zivio na Kapriju.
2 - 0 kaikvom .IJO za,pravo listu Lenjin pise nije ustanovljeno.
U Odesi je 1911. g. izl"2lio legalm socijaldemokratski list 'Jasnaja
zarja' (»Jasna rora«) u -kojem je saractiJvao V. V. Vorovski.
3 - 'Nikiticevskij' - odnosi se na L. B. Krasina ciji je par
tijski nadimak bio Nmtic.
V. I. LENJlN - A. M. GORKOM
najkasnije 22. j,una 1913. god.
1 - I. N. Tuljakov, A. F. Burjanov, V. I. Haustov i I. N. Man

kov - poslanici IV drzavne dume, menjsevici.
2 - 'Pravda' je biila zabranjena 5 (18) jula 1913. god.; izda
vanje Hsta obnovljeno je uskoro pod nazivom 'Rabocaja pravda'
(»Radnictka pravda«).
N. A. Maklakov - mimstar lllllutrasnjih poslova.
3 - 0 kome je rijec nije ustanovljeno.
30. septembra 1913. god.
1 - Lenjin napominje telegram Gorkog iz Riminija adresi,ran

CK-u RSDRP u povodu smrti A. Bebela; telegram je objavljen u
lis,tu »Sjeverna pravda«, br. 4 od 4. augusta 1913. god.
2 - I. P. Ladiznikov (1874-1945) - boljseviik, aktivan radnik
Nizegorodslrog komi.<teta RSDRP, od 1905. god. po odluci Partije
rukovodio u Berlmu izdavackom kucom lroja je izdavala djela
Gorkog i drugih ruskih pi6aca.
349
pocellkom novernbra 1913. god.
1 - Kao sto se ,ridi iz Lenjinovog pisma rn11pisanoga ,sredinom

novembra 1913. godine, Gorlci je bio protiv objavljivanja romana
V. Vojtinskog. God. 1914. u augustovs<koj svesci »Prosvjecivanje«
objavljen je odlomak iz pripovije�ke V. Vojtinskog »Vali« pod na
slovom »Zrak svjetJa usred noci«; da Ii se prepiska odnosi bas na
taj odlomak, nije ustanO'ldjeno.
sredmom novembra 1913. god.
1 - Clancima »O karamazovstini« i »Jos o karamazovstini«,

Gorki je protestirao zato sto je Moskovski hudozestveni teatar dra
mati:airao i postavio na scenu reakcionarni roman F. M. Dostojev
skog »Zli dusi«. Pasusom, koji je izazvao Lenjinovu kritiik.u, zavr
savao ·se drugi clanak objavljen u novinama 'Russkoe slovo' (»Rus
ka rijec«) 27. oktobra 1913. god. Kada je taj clanak prestampavan
u ,ibomiku »Cianci 1905-1916. god.« (1917), Gorki je ,spomenuti
pasus izbacio.
i - Pri casopiisu »Ljetopis« bila je organizirana izdavallka

kuca 'Parus' (•Jedro«) kojoj je i bilo upuceno Lenjinoro djelo
»Novi podaci o zakonima razvitka kapitali2lllla i poljoprivrede, iz
danje I. Kapitalizam i poljoprivreda u Sjedinjenim Ameri&im
Drzavama«.
2 - Rijec je o knjizi »Imperija:lizam bo vim stadij kapita
lizma«.
350
prije 8. februara 1916. god.
1 - Knjigu N. K. Krup&kaje 'Narodno obraz.ovanje i derno

kracija' nije izda.Ia izdavacka kuca 'Parus' (»Jedro«), kako se oce
kivalo; Pojavila se tek 1917. god. u izdanju izdavacke kuce ':Zizn i
znanie' (»Zivot i znanje«).
A. M. GORKI I M. F. ANDREJEVA - V. I. LENJINU

1 - Telegram Marije F. Andrejeve i M. Gorkog upucen je iz

Petrograda sutradan poslije atentata na Lenjma.
najkasnije 25. decembra 1918. god.
1 - Lenjin je primio A. I. Kuprina da sa,slusa njegov prijedlog

o pokretanju »Zemlje«, novina za seljake.
Datum posjete bio je 26. decembra 1918.
Kako je iznio u svom pismu drugom gradskom rajonu Petro
grada, Lenjin je odobrio Kuprinov prijedlog (Arhiv A. M. Gorkog).
A. M. GORKI - V. I. LBNJINU
januara 1919. god.
1 - Pocetkom septembra 1918. god. Gorkii je predlozio plan

za izdavanje dvotjednog informativnog casopisa koji bi donosio
dostignuci. ,sovjet,ske vla,sti.
2 - Glavni komitet ddavne izgradnje (GLAVKOMGOSOOR)
osnovan je u maju 1918. god. pri Vi�em savjetu narodne privrede.
3 - A. V. Lunacarski je u ,to doba ·bio komesar za narodno
prosvjecivanje.
351
4 - 'Novaja tizn' (•Novi ilivot«), zabranjen jula 1918. god.

Nije obnovljen.
5 - Rijec je o listu 'Vsegda vpered' (»Uvijek Il31prijed«) ob
novljenom januara 1919. god. Kroz mjesec dana na Lenjinov pri
jedlog list je zabranjen.
6 - S uvodnikom Gorkog 1919. god. objavljen je Katalog iz.
davackog poduzeca 'Vsemirnaja literatura' (»Svjetska knjizevnost«)
- izdavacke :kuce koju je Gorki u drugoj polovim 1918. god. osno
vao pri Narodnom komesarijatu za prosvjecivanje.
7 - F. Seideman (F. Sajdeman) - njemacki socijal-wvinist.
6. marta 1919. god.
1 - Ovaj telegram upucen je 6. marta iz Petrograda na dvije

adrese: predsjedniku Savjeta narodmh komesara V. I. Lenjinu i
L. B. Krasinu.
2 - Glavna uprava ·poduzeca industrije pB1pira Viseg •savjeta
narodne privrede i odgovarajuca uprava za petrogradsku oblast.
V. I. LENJIN - L.B. KRASINU

12. marta 1919. god.
1 - Na obmutoj stranici Lenjinovog pi,sma, L. B. Krasin je

17. marta 1919. god. napisao: »Upomo odricanje Pitera da odobri
taj papir koji leii neupotrijebljen, nesumnjiva je i zlobna sabota.za,
samo ne znam da Ii glavne, oblasne iii bilo :koje druge uprave za
papir. Krasin.«
V. I. LENJIN - IZVRSNOM KOMITETU

ORELSKE GUBERNIJE
1 - Ivan Voljnij (knj:izevni pseudonim I. J. Voljnova, 1885-

-1931), knjlievnik; susretao se s Lenj:inom 1910. god. u Svicarskoj.
U jesen 1919. god. LenJin ga je primio u Kremlju.
352
V. I. LENJIN - NIZEGORODSKOM PAROBRODARSTVU

TELEGRAM
8. jula 1919. god.
1 - Agitacioni parobrod »Crvena zvijezda• opremljen je pot·

kraj jlllllll 1919. god. i trebalo je da medu stanovnistrom Povolzja,
na teritoriji koja tek sto je oslobodena od bijelogardijske vojske,
propagira odluke VIII kongresa Ruske komunisllicke partije. Brod
je plovio po Volgi i Kami. N. K. Krupskaja je ucestvovala u plo
vidbi kao pred,;tavnik Narodnog komesarijata za ,prosvjecivanje.
29. ill 30. januara 1920. god.
1 - Tekst kucan masinom bez potpisa autora i bez datuma.

Datum se naznacava na osnovu referata V. V. Vorovskog od 31. ja
nuara 1920. god. napisanom iza teksta Gorkoga. U referatu se kaze:
»Isto takvo razaranje stamparija odigrava se i u Moskvi. Sve je
u rukama tipografskih ·sekcija, koje nam uopce nisu potcinjene.
M. Gorki je clan redakcijskog kolegija Driavnog izdavackog podu
zeca u Petrogradu, i kao sto vidite, bespomocan je da sprijeci »or
ganizatorstvo« tipografske •sekcije. Neophodno je da se Viti savjet
narodne privrede odlu6no priltegne i da mu se »naredi«.
Visi savjet narodne privrede poslao je 31. januara 1920. god. ti
pografskoj sekciji Petrogradskog savjeta narodne privrede telegram
kojim nareduje da se bez saglasnosti Gorkoga ne mijesaju u po
slove stampanja, da prestanu premjestanjem radnika i da vrate
sve radnike koje su vec bili ,premjesti1i � stamparija. (Predstavka
M. Gorkog Visem savjetu narodaie privrede od 18. augusta 1920.
god. Arhiv A. M. Gorkoga.)
V. V. Vorovskij (1871-1923) - u to vrijeme bio je rukovodi
lac Drzavnog izdavackog poduzeca.
353
V. I. LENJIN - ZAMJENIKU NARODNOG KOMESARA

ZA SNABDIJEVANJE
17. februara 1920, god.
1 - Rijec je o slijedecoj naredbi Goldil!la, komesara za snab

dijevanje Tambov&ke gubernije: »Svim preuzimacima, svim kon
tro1nim agentima. Obavezite sve rukovodioce sklaclista za prijem
zita. Pri prvom slucaju upropascivanja bit ce strijeljan rukovodi
lac skladista, a preuzimac predat u nadleznost gubernijeske Ceke
(izvanredne komisije).
Ova nezakonita naredba izazvala je mnogobrojne zalbe. U vezi s
Lenjinovim pitanjem, zamjenik narodnog komesara za snabdijeva
nje dao je slijedece uputstvo tambovskom gubernijskom komesaru
za snabdijevanje: »Smjesta izvijestite da Ii je ova naredba primije
njena makar i u jednom ·slucaju. Izdajuci ovu naredbu vi ste pre
koracili ovlastenja . . . Kakve ste realne prakticne mjere poduzeli
da ih dovedete u stanje koje osigurava trajnost njihovog ocuvanja.
Odgovorite najhitnije meni, a kopiju uputite Savjetu za odbranu,
Lenjinu.«
5. marta 1920. god.
1 - Farbman - dopisnik engleskih nov.ina »Observer« i

,Mancester gardijan«. Nije poznato da Ii je Lenjin tada prirnio
Farbmana. U oktobru 1922. god. Lenjm mu je dao intervju koji je
bio objavljen u »Pravdi« 10. novembra 1922. god.
2 - Leonid - L. B. Krasin (1870-1926), sef •sovjetske misije
u Engleskoj
3 - A. V. Sapoinikov (1868-1935) - poznati nauoenjak ke
micar; osloboden iz zllltvora 9. marta 1920. god. (vidi Lenjinov .te
legram Gorkom od 19. marta 1920. god.).
4 - /. /. Manuhin (rod. 1882) - lijeonik koji je lijecio Gorkog.
Bavio se naucnim istrazivanjima na podrucju tera,pije. .
5 - /. A. Semasko - u godinama od 1918. do 1930. narodni
komesar za zdravlje.
354
V. I. LENJIN - NAREDENJE SEKRETARU

1 - Naredenje napisano na sluzbenoj telefonskoj biljesci pe

trogradskom komesaru za snabdijevanje A. J. Badajevu (ponavlja
se u Lenjinovom telegramu �ucenom Gorkom koji je objavljen
poslije ovoga).
TELEGRAM
1 - A. J. Badajev - u to vrijeme predsjednik Komesarijata

za snabdijevanje sjeverozapadnih oblasti.
1 - Problem odlaska doktora Manuhina na naucni sluibeni

put u inostranstvo pozitivno je rijesio Savjet narodnih komesara
RSFSR ·septembra 1920. god.
2 - U jesen 1917. god. dragocjenosti Emwta!a evakuirane su
i tokom tri godine cuvaine u Velikom kremailjskom dvorcu, Oru
zanom dvorcu d Historijskom muzeju u Moskvi. Gonki je bio clan
Savjeta Ennitaza i njegov pocasni predsjedmk.
3 - Ljeti 1920. god. u Petrogradu je pod predsjedniitvom
Gol'kog osnovana komisija za borbu protiv djecjeg prijestupniitva.
3. a,prila 1920. god.
1 - Z. I. Grtebin (1869-1929) - rukovodilac dzdavackog po

duzeca u kojem su pretezno objavljena djela ruskih pisaca, medu
njima i djela Gol'kog. Poduzece je 1919. god. osnovano u Petro-
355
gradu, a potom je svoju osnovnu djelatnost prenijelo u Berlin. U

Sovjetskoj Rusiji ono je osim u Petrogradu imalo odjeljenje i u
Moskvi.
2 - Izdavanje »odabranih il<danja« I1J5kih klasika koje je za
mislio Gorki djelomicno je ostvareno u izdavac!koj kuci Z. I. Gde
bina; izdana su odabrana djela M. J. Ljermontova i A. P. Cehova,
zatim 1. tom sabranih djela N. S. Ljeskova s uvodnim clankom M.
Gol'kog.
3 - I. I. Ionov (1887-1942) - izdavacki radnik, bio je ruko
vodilac petrogradskog odjeljenja DrtaV111og izdavackog poduzeca.
A. M. GORKI - SAVJETU NARODNIH KOMESARA

Najkasnije 29. aprila 1920. god.
1 - Datum je ustanovljen prema Lenjinovoj naredbi.

2 - U godmama 1920. i 1921. Gorki je bio ,predsjednik petro
gradske komisije za poboljianje polozaja naucnih ·radnika.
V. I. LENJIN - BIUESKA SEKRETARU

18. jllll8 1920. god.
1 - 0 kakwm je •aktima• rijec - nije ustanovljeno.
IZ PISMA A. M. GORKOG - V. I. LENJINU

26. jllll8 1920. god.
1 - R.ijec je o objavljivanju Diza iknjiga u Taimu (Revelu) za

izdavacko poduzeu Z. I. Gdebima i •Svjetsku knjitevnost«.
2 - /. E. Garovskij - u to vrijeme sovjetski opunomoceni
predstavmk u Bstoniji. . .
3 - L. M. Karahan - zamjenik narodnog komesara vanJskih
poslova.
4 - M. A. Natanson (pseudonim Bobrov), (1850-1919) - re-
volucionar-narodnjak, kasnije clan partije esera.
356
5 - 'Narodnoe pravo' (»Narodno ,pravo«) - ilegalna organi

zacija ruske revolucionarno-demokratske inteligencije, organizirana
1893. god. uz ucesce biv!ih narodovoljaca. Godine 1894. zabranila
ju je policija.
6 - N. K. Mihajlovskij (1842-1904) - teoreticar Hberalnog
narodnjastva, publicist i knjifevni kriticar.
17. jula 1920. god.
1 - Gor,ki je ove molbe na,pisao u vezi s rjesenjem Malog
savjeta narodnih komesara od 24. maja 1920. god. kojim se ne odo
brava »Svjetskoj knjizevnosti« 10 mili.juna dumskih novcanfoa i
izdavackom poduzecu Z. I. Gdebina 10 milijuna rubalja u sovjet
skim novcanicama (Arhiv A. M. Gorkog).
2 - A. Folkmar - njemacki izdavac.
3 - Odluka Savjeta naI'odnih komesara o objavljivanju knj,iga
u ,i.nostranstvu od 27. aprila 1920. god.
4 - V. A. Avanesov (1884--1930) - od 1919. do 1924. god.
zamjenik narodnog komesara radnicko-seljaoke kontrole.
IZVJESTAJ A. M. GORKOG V. I. LENJINU

najkasnije 21. oktobra 1920. god.
1 - Izvjestaj je bez pot,pisa i datuma. Datum se uzima na

osnovu Lenjinove biljeske DrzaV111om izdavackom poduzecu.
2 - S. M. Zaks (Gladnev) - izdavaclci radnik, u to vrijeme
bio je referent za kulturu u Savjetu narodnih komesara.
3 - I. S. Remezov (1881-1960) - knjdzevnik, saradmk u iz
davackom poduzecu Z. I. Griebina. Staino je iJilvio u Zenevi.
4 - Fabrzan Anri (1823-1915) - francuski naucenja:k, et!llo
log, autor niza udzbenvka i naucno-popularnih Jmjiga o poznavanju
prirode. Njegova knjiga »�vot insekata« do:!ivjela je mnogo izda
nja, pa i na ruskom jeziku.
357
S - Klein German Josif (1844-1914) - njemacki astronom,

autor naucno-popularnih knjiga o astronomiji. Knjiga »Cuda Zem
ljine kugle« dozivjela je nekoliko izdanja; prevedena i na ruski
jezrk.
6 - Brodskij - jedan od saradniika izdavackog poduzeca z.
I. Grtebina, koji se u to vrijeme kao njegov predstavnilk nalazio u
Stokholmu. Nije ustanovljeno koje su knjige bile porucene kod
Brodskog.
IZ LENJINOVE BIUESKE DRZAVNOM IZDAVACKOM

PODUZECU
1 - Bi,ljeska je napisana povodom izvjestaja M. Gorkog u

vezi s knjigama naruoenim u inosbranstvu. U originailu nalazi se
odmah iza teksta Gorkog.

1 - Datum pisama uzima se na osnovu dokumenta koji ·sli

jedi. Potpis A. M. Gorki napis11111 je Lenjinovom rukom.
Na pismu je gore rukom Gorkog napisano: 'Ovu molbu podnijet
ce Savjetu narodnih komesara A. M. Lezava', Savjetu narodnih ko
mesara', 'kopija'.
2 - L. B. Krasin - narodni komesar vanjske trgovine.
3 - M. M. Savostin - aintikvar.
4 - 1. N. Rakickij (1883-1942) - s1ikar.
V. I. LENJIN - A. M. LEZAVI I M. N. POKROVSKOM

21. okrobra 1920. god.
1 - A. M. Lezava - zamjenik narodnog komesara vanJske
trgovine.
358
2 - M. N. Pokrovskij - zamjenik narodnog komesara na

rodnog prosvjecivanja.

1 - Datum se uzima na osnovu Lenjinove naredbe.
A. M. GORKI - SVERUSKOJ KOMISIJI ZA POBOUSANJE

POLOZAJA NAUCENJAKA
1 - Datwn se uzima na osnovu d.okumenta koji slijedi.

Sveruska ·komisija za poboljbnje polozaja naucnih radnika orga
nizirana je 1919. god. pri Savjetu narodnih komesara, a 1921. je
pretvorena u Centralnu lromisiju za poboljianje polozaja naulle
njaJka (CEKUBU).
V. I. LENJIN - PREDSJEDNISTVU PETROGRADSKOG

SAVJETA POSLANIKA
1 - Napiisano je u vezi s piismom M. Gorkog Sveruskoj Jromi.

siji za poboljianje polozaja naucnih radni.ka (vidi u ovom zborni·
ku str. 120). U originalu slijedi iza teksta M. Gorkog.
1 - Julij Gessen - Kod Gorkog, vjerojatno greika. Oagledno

je rijec o Hesenu J. V., biviem istaknutom clanu -kadetske partije,
bijeloemigrantu, neprijatelju sovjetske driave. Od 1920. god. Josif
359
Hesen izdavao je u Berlinu anitisovjetski list »&ulj« (»Kormiilo«)

i tzv. »Arhiv ruske revolucije«.
2 - P. P. Sojkin (1862-1932) - izdavac i knjizar.
3 - P. E. Klasson (1868--1926) - sovjetski intenjer-elektro·
tehniar, pronalazac hidraulicnog nacina dobijanja treseta. Lenjin
je podriavao Klassona da realizira svoj pronalazak i ucestvovao
u K.lassonovljevom uq>ucivanju na siluzbeno putovanje u inostran
stvo.
1 - S. E. Cuckaev - clan Malog savjeta narodnih komesara.

2 - Go11ki llije znao da je 16. novembra 1920. god. na Lenji
nov prijedlog Savjet narodnih komesara vec donio odgovaraju6u
odluku.
3 - P. P. Lazal'ev (1878-1942) - istaknuti naucenjak, akade
mik. Od 1912. do 1931. god. bio na celu Fizickog instituta (poslije
Institut bioloske fizike) u Moskvi, gdje se bavio iistrazivanjem na
podrucju fotokemije i biofiziike. P. P. Lazarov je bio organizallOr
izucavanja kurske anomalije.
A. M. GORKI - PREDSJEDNIKU SAVJETA NARODNIH

KOMESARA V. I. LENJINU
29. mal'la 1921. god.
Molba je biila napisana na memorandumu petrogradske komisi

je za poboljianje polozaja nauonih radnika s potpisima Gorurog,
izvanrednog opunomocenika i sekretara komisije.
1 - Na tekstu molbe rnalazi se primjedba N. Gorbunova adre·
Slirana Gorkom u kojoj saopcava da je auto-konjicka baza predana
na raspolaganje petrogradskom izvrinom komitetu.
360
PRIBILJESKA V. I. LENJINA ZA VRIJEME RAZGOVORA S

A. M. GORKIM
septembra idi oktobra 1921. god.
1 - Datum se uzima prema biljeskama u Lenjinovom kalen

daru o prijemu A. P. Pinkevica 29. septembra i 19. oktobra u vezi
s izdavanjem lilterarnih radova lenjingradskih profesora-speoijali
sta.
1 - A. N. Tilionov (Knjizevni pseudonim - A. Serebrov),

(1880-1956) - knjizevniJk, ak.tivno ucestvovao u nizu izdanja koji
ma je rukovodio Gorltl.
IZ PISMA A. M. GORKOG V. I. LENIINU

1 - U. G. Garding (Harding) - (1865-1923) - predsjednik

Sjedinjenih Americkih Driava od 1920. do 1923. god.
2 - Komitet Karnedti (Karnedzijev komitet) - americka do
brotvorna organizaoija, osnovana prilozima milijardera Endrju
Karnedzija.
3 - D. D. Rokfeler - poznati americki milijarder.
4 - Telegram nije sacuvan. U Arhivu A. M. Gorkog pos!IOji
pismo izdavaoke kuce »Nazional Zeitung« od 7. januara 1922. god.
u kojem list predlaie svoju pomoc izgladnjelima u &usiji.
5 - Centralm komitet za pomoc izgladnjelima iimao je u ino
stranstvu svoju komiisiju kojoj je na celu stajao opunomoceni pred
stavnik SSSR-a u Njemackoj N. N. Krestinski.
6 - V. N. Ljvov - bivsi clan III i IV driavne dume. Godine
1917, za vrijeme Privremene vlade, bio je glavni tuzilac Sinoda.
Poslije oktobra emigrirao je u inostranstvo, gdje je u novembru
1921. god. praao •smenovehovcima«.
361
II
V, I, LENJIN o A. M. GORKOM
IZ CLANKA »POCETAK DEMONSTRACIJA«
1 - Demonstracije 6 (18) decembra 1876. god. organizirald "u

radnici i studenti u zna:k protesta protiv na:silja samodrzavlja. U
demonstracijama je ucestvovao i G. V. Plehanov i odrzao .revolu
cionarni govor. Policija je ra:stjerala demonstr811lte; rnnogi ucesnici
su pohapieni i osuileni na progonstvo iii na robiju.
2 - Opis dogadaja u Niznjem-Novgorodu vezanih ·s protjeri
vanjem Gorkog 7 (20) novembra 1901.god.; vidi u njegovom pismu
s Krima V. A. Pose.
3 - Lenjin misli na alegoricno rasudivanje N. A. Dobrolju
bova u c1anku »Kada 6e vec jednom do6i pravi dan?«, koji je posve
cen romanu I. S. Turgenjeva »Uoci«.
IZ PISMA M.A. UUANOVOJ

26.februara 1902. god.
1 - M. I. Uljanova - (1878-1937) - Lenj:inova mlada sestra.

2 - U V tomu djela M. Gorkog (SPB, izd. »Znanie«, 1901)
iziAli su »Pjesma o vjesniku bure« i pripovijest »Troje«.
IZ PISMA N.K. KRUPSKAJE i V. I. LENJINA

A.A.BOGDANOVU
2. novembra 1904.god.
1 - Boroda - V. A. De«nioki (1878-1958) - ucesn;k savje

tovanja 22 boljAevika (1904) III partijskog kongresa Tamerforske
konferencije.Na IV kongresu izabran je u CK Partije. Godine 1905.
uAao je u redakciju lista »Borba« u Moskvi.Jedan od organizatora
362
skole na Kapriju (1909). U godinama 1917. i 1918. bio uz ,Novi zi

vot«; kasnije se prestao baviti politickom djelatnosru. Autor je
vrijednih istrazivanja i uspomena o Gorkom.
IZVOD IZ »VOSSISCHE ZEITUNGA«

O POBUNI STUDENATA POLITEHNIKUMA U RIGI
Pocetak februara 1905. god.
1 - Clanak je objavljen u 51. broju »Vossische Zeitung«, od

31. januara 1905. !!<>dine pod naslovom »Die Strassenkiimpfe in
Riga« (»Ulicne borbe u Rigi«).
IZ IZVODA »PROGLASA OFICIRIMA«

Do 7. februara 1905. god.
1 - Izvod iz berlinskog lista »Vossische Zeitung« predstavlja

prijevod rezimea iz »Pro8lasa oficirima« koji je u listu objavljen
31. januara 1905. godine. Protest je bio usvojen na protestnom
skupu Slobodnog ekonomskog udruzenja protiv zvjerstava polioije
i vojske 22 (9) januara 1905. god., a potpisalo ga je 459 osoba. Pro
gla.s je pozvao ofioire da okrenu oruzje protiv narodnih neprijate
lja.
IZ CLANKA »TREPOV GOSPODARI«
1 - Gorki je bio uhapsen u Rigi 11 (24) januara 1905. god.,

doveden u Petrograd i zatvoren u Petropavlovsku tvrdavu. Pod pri·
tiskom svjetske drustvene javnosti, 14 (27) februara osloboden je
iz zatvora uz uvjet da istog dana bude protjeran u Rigu.
IZVOD IZ CLANKA »POLITICKI STRAJK I ULICNA BORBA«

Poslije 10. oktobra 1905. god.
1 - Izvod je napravljen iz petrogradskog dopisa objavljenog

10. oktobra 1905. god. u listu »Times«.
363
IZ CLANKA »PRED BURU•
1 - Lenjin citira 'Pesnju o burevestnjike' (•Pjesmu o vjesni·

ku burec) M. Gork.og.
IZ PISMA A. I. UUBIMOVU
1 - Leva - M. K. Vladimirov.
2 - Znak (x) u rukopisu (bez zagrada) nalazi se izmed:u redo
va iznad rije6i »kopija•.
M. I. UUANOVOJ
3-4. decembra 1909. god.
1 - U 34 (1) broju novina »Jutro Rusije« od 15. novembra

1909. god. bila je objavljena lazna biljeska »Isklljucenje M. Gorurog
iz socijaldemokratske partije«. U 35 (2) broju »Jutra Rusije«, pod
op6im naslovom »Izbacivanje Maksima Gorkog«, objavljen je in·
tervju koji Lenjin spommje. Na lazne ozvjestaje burzoaske !tampe
Lenjiln je odgovorio u »Proleteru«: »Izmi!ljotina burzoaske !tampe
o iskljucenju Gorkog«.
2 - »Vorwiirts• (•Naprijed«) - centralni organ njemacke so·
cijaldemokracije; poceo je izlazm 1876. god. pod uredni!tvom Lib·
knehta i dr. Od druge polovine 9CJ..ih godina, ,poslije Engelsove smr·
ti, u »Vorwiirtsu« ·su sistematski objaviljivani clanci oportunista.
IZMISUOTINA BUR2.0ASKE STAMPE

O ISKUUCENJU GORKOG
1 - 'Ruskoe slovo' (•Ruska rijec«) - dnevne burzoasko-libe

ralne novine; izlazile u Moskvi od 1895. god.; zabranjene novembra
1917. god.
364
2 - 'Novoe vremja' - (•Novo vrijeme«) - novine, i:alazile

u Petrogradu od 1868. do oktobra 1917. god.; pripadale ramrim iz
davacima i vise pwta mijenja:le politi6ki pravac. U pooetku umjere
no Jiberalne, od 1876. god. preobrazile su se u organ plemickih i
birokratskih krugova. Potkupljen od carske vlade, list je vodio bor
bu ne samo protiv revoluciooamog pokreta nego i protiv li!beral
no-burzoaskog pokreta.
IZ RADA »BIUESKE PUBLICISTE O PLATFORM!

PRISTALICA I BRANILACA ODZOVIZMA«
1 - Sveruska (decembarska) konferencija RSDRP (Peta sve

ruska) odrzana je u Parizu 21-27. decembra 1908. god. (3-9. ja
nuara 1909). Prisll6tvovalo je 16 delegata s odlucujucim glasom:
5 boljsevika, 3 menjsevika, 5 poljskih socijal-demokrata i 3 bun
dovca. Predstavnik CK RSDRP bio je Lenjin. Lenjin je istupio s re
feratom »0 suvremenom momentu i zadacima Partije«, i s govo
rom o dumskoj socijaldemokratskoj frakciji, o orgamzacionim i
drugim pitanjima. Na konferencij,i su boljsevici vodili borbu pro
tiv dva V'ida oportuni:ima: protiv likvidatorstva i protiv odzovizma.
Na Lenjinov prijedlog, konferencija je osudila 1ikvidatorstvo i poz
vala sve partijske organizacije u boi,bu protiv pokusaja Hkvidacije
Partije. Ocjenu odluka ove konferencije viidi u Lenjinovim clanci
ma 'Na dorogu' (»Na put«) i 'Likvidacija likvidatorstva' (»Llkvidi
ranje likvidatorstva«).
IZ PISMA A. G. SUAPNIKOVU
1 - Lenjin ima u vidu proglas »Od pisaca, slikara i umjetni

ka« liberalnog pravca, koji je objaviljen u novinama desnih kadeta
»Russkie vedomosti« (»Ruske novine«).
U pismu V. S. Vojtinskom od 1 (14) oktobra 1914. god. Gorki je
pisao: »...protest knjizevnika protiv njemackih zvjerstava - pot
pisao sam na brzinu i to me muci ... « (Arhiv A. M. Gorkog).
365
Potkraj septembra - pocetkom oktobra 1916. god.
1 - 'Okisti' - menjsevici likvidatori, kojima je rukovodeci

centar bio Organizacioni komitet (OK).
2 - 'Volna' (»Val«) - izdavacko poduzece organizirano u Pe
trogradu 1916. god. Poduzece se obratilo Lenjinu ·s prijedlogom da
ucestvuje u izdanjima i slanju clanaka. Dobivsi izvjeMaj da je or·
ganizator izdavacke kuce Cernomazov, u ·koga ·se sumnja da je pro
vokator, Lenjin se odrekaio 6uradnje u izdanjima »Vala«.
3 - V. N. Katin-Jarcev - knj:izevnik, povezan s izdavackom
kucom 'Parus' (»Jedro« ), kojoj su radi objavljivanja bi:li upuceni
rukopisi Lenjinove mjige »lmperijalizam kao visi ·stadij ka,p:ita1iz·
ma « i ·knjiga N. K. Krupskaje »Narodno obrazovanje i demokra
cija«.
4 - Vidi Lenjinovo pismo Go�kom ad 11. januara i drugo
najkasruje od 8. februara 1916. godine.
PISMA IZ DALEKA
4. piismo
KAKO SE IZBORITI ZA MIR?
1 - U pismu I. A. Gruzdevu od 13. aprila 1933. god., Gor.ki je

pisao da se ne mof.e sjetiti taikvog ·svog pisa:nja u stampi: »Vjero
jatno je nesto izmislila inostrana stampa.«
IZ REFERATA »O ZADACIMA RSDRP

U RUSKOJ REVOLUCIJI«
1 - Lenjinov rad »O zadacima RSDRP u ruskoj revoluciji•

predstavlja originalno Lenjinovo djelo pisano na osnovu referata
koji je I.enjoin procitao na njemackom jeziku 14 (27) marta 1917.
godine u ciriskom Narod,nom domu na zboru svicarskih radnika.
366
A. V. LUNACARSKOM
1 - Rijec je o rjecniku 'Tolkovij slovar iivogo velikorusskogo

jazika' V. I. Dalja, koji je izdan u cetiri toma 1863-1866. god. (u
sovjetsko doba ip<llllOVO je dva puta izdavan). Po Lenjinovom nare
denju, Narodni komesarijat za narodno prosvjecivanje otpoceo je
rad na novom rjecniku, ali u to vrijeme nije izdan.
BIUESKA NA PISMU S. P. KOSTICEVA ADRESIRANA

A. M. GORKOM
I - Gorki je 22. aprila 1920. god. predao Lenjinu pismo pro

fesora Kosticeva, koje je sadrzavalo molbu za dodjelu materijala
za eksperimentalan rad laboratorije fiziologije rasHnja. Os:im Le
njinove biljeske, na pismu S. P. Kosticeva navedena u zborniku
nalazi se i zabilje&a narodnog komesara za narodno zdravlje N. A.
Semaska: »Potpuno se slazem s prijedlogom druga Lenjina i molim
da se drugu Gorkom ukaze sva moguca saradnja.« N. Semasko
BIUESKA BIBLIOTEKARU
I - 'Rabocij kraj' (»Radnicki zavicaj«) - organ lvanovo-voz

nesenskog gubemijskog o gradskog savjeta radnickih, crvenoarmij
skih i seljackih poslanika, gubemijskog komiteta RKP i gubernij
skog saveza sindikata; novine u kojima su sistematski objavljivane
pjesme proleterskih pjeSDJika i prijevodi djela revolucionarnih nje
mackih pjesnika.
367
IZ PISMA J. H. LUTOVINOVU
30. maja 1921. god.
1 - Ju. H. Lutovinov - jedan od rukovodilaca »radnicke opo·

zicije«. Januara 1921. god. bio je razrijesen d11U1osti sekretara
VCSPS i upucen u Berum za zamjenika trgovinskog predstavnika
RSFSR u Njematkoj.
BIUESKA I. A. TEODOROVICU
28. juna 1921. god.
1 - I. A. Teodorovic - zamjenik narodnog komesara poljo·

privrede.
2 - PoHtbiro CK RKP(b) razmotrio je 29. juna 1921. god.
prijedlog Gorkog o stvaranju Sveruskog komiteta za pomoc izglad
njelima i u principu ga odobrio. Sveruski komltet za pomoc ,izglad
njelima stvoren je 21. jula 1921. god. Postojao je uporedo s Cen·
tralnom komisijom za pomoc izgladnjelima pri VCIK, koja je ol,.
razovana odlukom VCIK od 17. februara 1921. god.
Burzoaski, antisovjetski elementi (S. N. Prokopoviic, J. D. Kus·
kova, N. M. Kiskin i dr.), koji su bili clanovi Sveruskog komiteta za
pomoc izgladnjenma, pokusavali su ga iskoristiti u kontrarevolucio
narne ciljeve. Kada je 27. augusta 1921. god. vecina komiteta od
bila prijedlog VCIK o upucivanju glavnih snaga u unutrasnjost ra
di organizacije pomoci. izgladnje1ima, komiitet je li.kvidiran.
NAREl>ENJE SEKRETARU
I - Nareclenje je napisano na pismu gru,pe ab.demika i pro,

fesora visih Akola Moskve i Petrograda (I. P. Pavlova, J. F, Fersma
na, I. M. Gubkina, P. P. Lazareva i dr.). U pismu je postavljejno niz
pitanja o organiziranju visokog Akolstva u Sovjetskoj Rusi!� i kri,
tiZliran rad odjeljenja viisolrog skolstva Narodnog komesanJata za
prosvjeciva:nje.
368
Savjet narodnih komesara donio je 2. septembra 1921. god. dekret

»O visokim skolama u RSFSR (Stanje)•.
V. M. MOLOTOVU ZA CLANOVE POLITBIROA CK RKP(b)

1 - Pol,itbiro CK RKP(b) potvrdio je Lenjinov prijedlog 21.

decembra 1921. god.
IZ BIUESKE UPRAVITEUU KANCELARIJE SNK

1 - Biljeska je napisana u vezi s pismom koje je Lenjin do

bio od M. F. Andrejeve u kojem ga ozvjestava o losem zdravlju M.
Gorkog i moli da se ubrza odobrenje o izdavanju njegovih djela.
Lenjin je zabiljezio slijedece mjeSll:o u pismu: »Leonid BorisoVlic
(Krasin - red.) upoznat ce Vas sa stanjem stvari u vezi s izdava·
njem djela Alekseja Ma,ksimovica. Mollin Vas, ako bude potrebno,
poiurite rjesenje: pomoc iii pozajmicu on ne bi uzeo, otputovao
je ne uzevsi ni parice. Sve sto je imao potrosio je na zivot, a zivje
ti ovdje, a jos uz to Hjeciti se - skupo je iznad granice razuma.•
N. K. KRUPSKAJA A. M. GORKOM
1 - Rijec je o clanku M. Gorkog: »Vladimir Iljic Lenjin•,

objavljenom 1920. god. u casopisu 'Kommunisticeskij Internacio
nal' u br. 12.
N. K. KRUPSKAJA A. M. GORKOM
25. maja 1930. god.
1 - Kada je dobio pismo N. Krupskaje, Gorloi. je pripremao

za stampu novu redakciju svojih uspomena o V. I. Lenjinu. »Pre-
369
dlazem - pisao je Gorki 20. j11na 1930. god. sek.retaru - da se za

dri:i izlaza:k 11spomena zato sto ih sada, imajuc:i u ruci pismo N. K.
Krupskaje, u kojem ona svjedoci da je sa mnom 'lljic govorio o
sebi ville nego ·bilo s kirn', mogu dopuniti (Arhiv A. 114. Gorkog).«
A. M. GORKI o V. I. LENJINU
(druga polovina deoembra 1905. god.)
1 - Rijec je o arbitraznom s11denj11 njemackom ·socijaldemo
krati, menjlievi!k11 Parvus11 (A. L. Gelfand11) •koji je prisvojio novae
od predstava drame •Na dn11« 11 Njemackoj, a trebalo je da ga
preda partijskoj blagajni.
Razgovor Gorkog s Lenjinom i Krasinom (Nikiticem) o arbi
traznom s11d11 s Parvusom objavljen je, ocigledno, prilikom njiho
voga susreta 27. novembra (10. decembra) 1905. godme 11 Petro
gradu.
Najkasnije 6 (19) deoembra 1907. god.
1 - Bojazan Gorkog 11 vezi s Lenjin
, ovim haplienjem nije bila
potvrdena.
Potkraj januara 1908. god.
1 - U pism11 se govori o takozvanom kongres11 knjizevnika
-partijaca na Kaprij11 uz 11celice V. A. Bazarova, A. A. Bogdanova
i A. V. Lunacarskog.
Do 9 (22) aprila 1908. god.
1 - Datum se 11tvrduje po vremen11 Lenjinovog dolaska na
Kapri.
370
IZ PISMA N. J. BURENJINU
Izmedu 10 (23) i 16 (29) aprila 1908. god.
1 - A. A. Bogdanov.
1 (14) oktobra 1908. god.
1 - V. I. Anucin (1875--1943) - knjizevnik, etnograf-istrazi·

vac Sibira. Zbog ·svoga publicistickog i drustvenog rada vise puta
podvrgavan administrativnim progonima. V. I. Anucin se u godi
nama izmedu 1903. i 1913. dopisivao s Lenjinom i Gorl<im.
Poslije 4 (17) maja 1900. god.
I - Lenjinova knjiga »Materijalizam i empiriokriticizam« izi

!Ia je 1909. god. u moskovskom izdavackom poduzecu »Zveno«
(»Beocug«).
2 - Iz Lenjinovih pisama porodici vidi se kako mu je tesko
bilo da pronade izdavaca za svoju knjigu. Smatrajuci da su zalbe
citalaca na visolru oijenu knjige opravdane, Lenjin je 13 (26) maja
1909. god. pisao A. I. Uljanovoj.Jelizarovoj: »Ali ja sam bio pritis
nut od izdavaca i svejedno bib pristao na sve uvjete samo da iz.
dam knjigu.«
25. maja (7. juna) 1909. god.
1 - Podrazumijeva se V. I. Anucin.
2 - Rijec je o biblioteci G. V. Judina u Krasnojarsku u Irojoj
je Lenjin radio prije progonstva u selo Susenskoje. Tim povodom
V. I. Anucin se sjeca: »Tih je dana Vladimir Iljic ubrzano radio
na ma1erijalima za svoju knjigu 'Razvitak kapitalizma u Rusiji'.
Vladimfr Iljic je dobio odobrenje (posredstvom dra V. M. Krutov-
371
skog) da radi u aivenoj biblioteci. Biblioteka G. v. Judi.na na1azi1a

se izvan grada, u ljetnjikovcu, i ja sam se prihvatio da onamo pra
tim Vladimira Iljdca, utoliko prije ito mi je i ·samom bilo potreb
no da prooeprkam po nekim rijetkim knjigama.«
IZ PISMA A. I. TIHONOVU
1911. god.
1 - Datum se odreduje po vremenu izlaska Martovljeve bro

fare.
21. septembra (4. oktobra) 1912. god.
1 - lbn-Haldun (1332-1406) - arapski historicar.

2 - Nas obscij drug (nai zajedni6ki prijatelj) - V. I. Le
njin. V. I. Anucin je pisao tim povodom: »Vladimir lljic jako se
zainteresirao za rad arapsog filorofa Ibn-Halduna, 'Prologomene'
u kojem se govori o ulozi ekonomskih faktora. Lenjin je pitao:
'Ima Ii joi takvih filorofa na Istoku?' •
29. septembra 1916. god.
I - Rijec je o Lenjinovoj knjizi »Imperijalizam kao vili sta

dij kapitalizma«.
2 - Na inicijatiw M. Gorkog, u izdavackom poduzecu »Parus«
(»Jedro«) namjeravali su izdati seriju knjiga o zapadnoevropskim
zemljama u prvom imperijalisticlrom ratu. Seriju je uredivao M.
N. Pokrovski.
Lenjinovu kritiku renegatske pozicije K. Kauckog dzdavacka
je kuca docekala s negodovanjem (vidi Lenjinovo pismo I. Armand
u ovom zborniku, str. 151). S tim u vezi Lenjin je pisao Pokrov
skom: •... izdavac, ocigledno, sluh, 'slucajne ·savjete iz malogra·
372
danskog lagera', zalosno, zalosno sto lntriganti oko 'gazde' izdanja

rade protiv izdanja ! ! !«
3 - Rijec je o brosuri G. Zinovjeva o AU1Stro-Ugarslroj. Gorki
je brosuru odbio.
1 - Misli se na Lenjinovu knjigu »Imperijalizam tkao visi sta
dij kapitalwna« koju je Lenjin uputio izdavackom poduzecu »Pa
rus« (»Jedro«), kojim je rukovodio Gorl<i. Knjiga se pojavila u
septembru 1917. god.
IZ GOVORA NA ORGANIZACIONOM SASTANKU KOMISIJE

ZA IZDAVANJE SOVJETSKOG ENCIKLOPEDIJSKOG RJECNIKA
1919-1921. god.
1 - Zapisnik organizacionog sastanka komisije za izdavanje

sovjetskog Enciklopedijskog rjecnika cuvao ,se u locnom arhivu
N. I. Baturina (Zarnjatina, 1887-1927) istaknutog mstoricara -
boljsevika, clana redakoije »Pravde«, zamjemka predsjedmka In
stituta za historiju Partije. N. N. Baturin je bio jedan od inicija
tora stvaranja prve ,sovjetske enciklopedije. Sastana:k je, ocigledno,
odrzan izmedu 1919. i 1921. god.; govorilo •se o strukturi rubrika
rjecnika i odgovornim urednicima ·tih rubrika. Gorkom su predloii
li da rukovodi rubrikom knj,izevnos1li i umjetnosl!.i. Usvojena je od
luka da se stvori inicijativna redakciona grupa u lroju je usao i
Gorki. Tada, zbog teskoca izazvanih gradans,kim ratorn, izdavanje
Enoiklopedij,skog rjecn;ka nije ostvareno.
IZ CLANKA »VLADIMIR ILTIC LENJIN«
I - Clanak M. Gorkog »Vladimir I,ljic Lenjin« objavljen u

casopisu 'Komunisticeskij Internacional' (»Komunistioka internaci
onala«) (1920, br. 12) i isto tamo objavljeno pismo M. Gor,kog H.
373
Velsu, iznosi ·stanje s neistinitim karakteristikama ruslrog ..eljastva,

a takoc1er o odnosima Istoka i Zapada, sto je Lenjin negativno
ocijenio.
U posljednjim danima Lenjinovog zivota N. K. Krupskaja mu
je na njegov zahtjev citala clanak Gorkog: »Vladimir Iljic Lenjin«
(vidi pismo N. K. Krupskaje od 28. januara 1924. god. i od 25.
maja 1930. god. u ovom Zborniku).
IZ PISMA M. F. ANDREJEVOJ
1 - Rijec je o prvoj redakciji clanka »V. I. Lenjin«.

2 - J. P. Pjeskova (roct. 1878) - prva zena A. M. Gorkog.
3 - Aldanov - pseudonim ,pisca - bijeloemigranta M. Lan
dau; J. I. Ajhenvald - knjizevni kriticar, bijeloemigrant.
IZ PISMA J. P. PJESKOVOJ
1 - Clanak pod takvim naslovom nije sacuvan.

2 - 'Sjecanja na lljica' -·prva redakcija clanka »V. I. Lenjin«.
IZ PISMA S. F. OLDENBURGU
1 - S. F. Oldenburg (1863-1934) - sovjetski historicar i is

trazivac Istoka, u godinama 1904-1929. stalni sekretar Akademije
nauka. S. F. Oldenburg je liono poznavao Aleksandra Iljica Uljano
va. Stigavsi u Petrograd 1891. god., Vladimir lljic je bio kod S. F.
Oldenburga da ustanovi neke cinjenice iz biografije A. I. Uljanova.
2 - Po svoj prilici Gorki ima u vidu govor S. F. Oldenburga
na II kongresu Sovjeta SSSR 26. januara 1924. ·god. (»Pravda«,
1924. god., hr. 24).
374
IZ PISMA F. A. STEPUNU
februara 1924. god.
1 - F. A. Stepun (rod. 1884) - knjizevnik, bijeloemigrant; sa

radnik casopisa »Beseda« (Razgovor).
1 - Rukopis sjecanja u svojoj prvoj redakciji, iz vremena
kraj januara-pocetak februara 1924. god., imao je naslov »Cov
iek«. Objavt!jen je 1924. god. s izvjesnim skracivanjima u casopisu
»Russkij sovremennik« br. 1 pod naslovom »Vladimir Lenjin«. U
potpunom vidu sjecanja ·su se pojavila pod naslovom »V. I. Le
njin« u knjizi, M. Gorki: Vospominania. Rasskazi. Zametki. Ber
lin, izd.: »Kniga«, 1927.
Gorki je 1930. god. preradio tekst uspomena: u znatnoj mjeri
ih je prosirio, potpuno je osvijetlio V partijski kongres, ispricao
je o Lenjinovim istupanjima na kongresu, o svojim susretima s Le
njinom na Kapriju i u Parizu, objasnio je svoje greske iz 1917-
-1918. god.
U Arhivu A. M. Gorkog l:uva se otipkani tekst clanka »V. I.
Lenjin« s ispravkama autora i datumom: »juni, 30. god.« . Potkraj
1930. god. Gorki je unio u tekst neke izmjene i dopune. Ova posljed
nja redakcija sjecanja objavljena je u posebnom izdanju 1931. god.
(GIHL).
2 - Gorki ima u vidu prvu redakciju clanka »V. I. Lenjin « .
3 - Gorki je ucestvovao u radu V (Londonskog) kongresa
RSDRP kao delegat sa savjetodavnim pravom glasa.
4 - Gorki se prvi put vidio s Lenjinom u Petrogradu 27. no
vembra 1905 (vidi pismo A. M. Go�kog Instiitutu Marksa - Engelsa
· Lenjina od 21. juna 1934. god.).
5 - Odnosi se na eserku J. K. Bresko - Beskovskaju (1844-
-1934).
6 - U tekst.u otipkanog clanka umjesto »Dumu« stoji pogre
sno »du§u«.
7 - Ove rijeci upucene menjsevicima nije izrelola R. Luksem
burg, nego predstavnik poljske sooijaldemokracije L. Tisko.
375
8 - Gorki je boravio u Parizu 1911. i 1912. god. i susretao se

s Lenjinom.
9 - Rijec je o »Jeftinoj biblioteci« izdavacke kuce »Znanje«
u kojoj je potkraj 1905. god. Goriki organizirao, na prijedlog boljse
vickog CK, posebnu partijsku seriju. U novinama »Novaja zizn«
(»Novi zivot«) objavljeno je da ce najblizi saradnici u uredivanju
te serije biti V. I. Lenjin, M. S. Oljmmski, A. V. Lunacarski i dr.
(»Novaja tizn«, 15. novembra br. 13). U »Jeftinoj biblioteci« izi
sla su djela K. Marksa, F. Engelsa, A. Babela, P. Lafarga, K. Kauc
kog.
10 - Lenjin je bio na Kapriju kod Gorkog dva puta: prvi put
u aprilu 1908. god. i drugi put u junu (julu) 1910. god.
11 - Misli se na kongres komiteta seoske ,sirotinje Sjeverne
oblasti koji je odrzan u novembru 1918. god. u Petrogradu.
12 - Gorkog i delegaciju Ujedinjenog savjeta nauc:nih ustano
va i visokih skolskih zavoda Petrograda, koju su saciJJJjavali aka
demici S. F. Oljdenburg i V. A. Steklov i profesor V. N. Tonkov,
primio je Lenjin u Kremlju 27. januara 1921. god.
13 - Gorki citira Lenjinov referat o partijskom programu
na VIII partijskom kongresu po izvjestaju lista »Sveruskaja ko·
muna« (Petrograd) od 22. mal'ta 1919. god.
14 - Rijec je o knjizi Iv. Voljnog (I. V. Voljnova) »Povijest
o danima moga zivota«, koja je izdana 1913. god., pesto je prije
toga objavljena u casopisu »Zaveti«.
15 - Inzenjer - pronalazac A. M. Ignjatjev.
IZ PISMA ROMENU ROLANU

3. marta 1924. god.
1 - Gorki ima u vidu clanak R. Rolana »Veliki kormilar« ko·

ji je napisan 1924. god. (»Internacionalnaja literatura« 1939, br. 1,
januar, str. 15).
376
IZ PISMA EL MADANIJU
1 - To je odgovor na piismo El Madanija oz februara 1924.

god. povodom 6lanka Gorkoga »V. I. Lenjin«.
E. Madani - anarhist, prevodilac djela A. M. Go11kog na Apa
njo.lski jezik.
2 - Zemljotres u Jap11111u 1. septembra 1923. god.
NEUTVRDENOM ADRESANTU
izmedu 1924. i 1927. god.
1 - Odlomak iz pisma A. M. Gorkog koji je objavila redak

cija »Pravde« u vezi -s treoom godisnjicom Lenji.nove smrti bez
naznaike adresanta.
IZ PISMA F. V. GLADKOVU
1 - F. V. Gladkov (1883-1958) - sovjetski k:njizevnok.

2 - Vidi pricu »Ku6ica« (G. I. Uspenskii, Izbrannie socine
nija, I, 1952, str. 97).
M. P. PAVLOVICU
1 - Pai,lovic - pseudonim ekonomiste M. N. Ve!tmana (1871-

-1929); poslije 1917. god. - clan komunisticke partije, u vrijeme
kada mu se Gorki obracao - rektor Instituta za orijentalistrku.
Povodom petogodifajke postojanja Instituta za orijentalistiku po
slao je Gorkom pozdravno pismo u kome je istalmuta njegova ulo
ga u organiziranju Instituta.
377
2 - Sjecanja A. M. Gorkog, na,pisana odmah poslije Lenji

nove smrti, koja predstavljaju prvu redakciju alanka »V. I. Le
njin«.
3 - Misli. se na prvi grailanski revolucionarni rat u Kini
(1924--1927).
S. M. BRAJTBURGU
1 - Datum je nailen prema po§tanskom pecatu: »7. XI 27«

i po pismu S. M. Brajtburga od 16. oktobra na koje Gorki odgova
ra. AU>torov datum »8. IX 27« je pogre§an.
S. M. Brajtburg {roil. 1897) - historicar knjizevnosti.
2 - Pod br. 14 objavljeno je Lenjinovo pismo Gorkom od
3. I 1911. god. u knjizi »Leninskij ,sbornik«, I, 1924.
3 - Lenjill je u pismu liz prve polovine aprila 1908. god. pi
tao Gorkog: »Odavno ste napisali da ste zavrsili veliki rad i da se
spremate da nam pomognete u 'Proleteru'. Kada to? Sto, kad biste
pokrenuli feljtoncic o Tolstoju i t. sl.? N,.pisite nekoliko rijeoi,
namjeravate Ii.« Pozivajuci se na to Lenjinovo pismo, S. M. Brajt·
burg je upiitao Goiikog da li je clanak o Tolstoju n,.pisao za 'Pro
leter'. Taj clanak nije pronailen; ocigledno nije bio n,.pisan za 'Pro
leter', nego za neko drugo petrogradsko bolj§evicko glasilo.
4 - S. V. Malisev (1874--1938) - profesionadni revolucionar,
bolj§evi:k, autor sjecanja »Susreti s Lenjinom«, »Na proleterskim
stepenicama« i dr.
5 - S. M. Brajtburg je zamolio da se dopuni harem taj di.o
sjecanja gdje se govori o Lenjinovoj ocjeni Tolstoja.
S.V.BRUNELERU
1 - S. V. Brune/er - sluzbenik zeljeznickih radionica u Dnje

propetrovsku pisao je Gorkom februara 1928. godine da je on »je-
378
dan od stotine hiljada« njegovih citalaca i moll obja§njenje za�to

on, Gork:i, koji je tako mnogo ucinio za osloboctenje ruskog prole
tarijata od carskog jarma, zivi u inostranstvu.
IZ PISMA L. ANISIMOVU (A. K. VORONSKOM)

1 - A. K. Voronski (1884--1943) - knjizevni kriticar.

Pismo je odgovor A. M. Gorkom na tlanak A. K. Voronskog:
»Problemi umjetnickog stvaranja«, objavljeno u casopisu »Sibir·
ski ogni« (Sibirske vatre), br. 1, 1928. god., str. 176--198.
IZ CLANKA »O PROSLAVUENIM I POCETNICIMA«

1 - Ima se u vidu Lenjinov pogled na kulturno nasljecte ko
je on iznosi u clanku »Kakvog se nasljecta odricemo?«, takocter u
nizu clanaka, govora i intervjua poslije velike oktobarske socijalis
ticke revolucije.
IZ GOVORA NA ZASJEDANJU PLENUMA

MOSKOVSKOG SAVJETA
31. maja 1928. god.
1 - Ujutro 31. maja 1928. god. A. M. Gorki je sa sinom M. A.

Pjcskovim posjetio Lenjinov mauzolej.
IZ GOVORA NA SVECANOM ZASJEDANJU

PLENUMA MGSPS
1 - Novinski izvjdtaj o ovom govoru bio je objavljen u

»Pravdi« 6. juna 1928. god.
2 - Potkraj maja 1928. god. Gorki je posjetio lru;titut Mark·
sa-Engelsa, gdje se upoznao s naucno-istrazivackim i prevodilackim
379
radom, povezanim s pripremom za objavljivanje djela K. Marksa

i F. Engelsa. Suradnioi Instituta pokazaJi su Gorkom vrlo s>loien
rad na de!ifriranju teskih rukopisa K. Marksa i upoznali ga s po
mocnom naucnom aparaturom InstiJtuta. D. B. Rjawnov - u to
vrijeme direktor Instituta Marksa-Engelsa.
IZ RAZGOVORA S MOSKOVSKIM RAONICKIM

OOPISNICIMA U OOJELJENJU ZA RAONIKE MK VKP(b)
14. juna 1928. god.
1 - Govor A. M. Gor,lrog predstavlja odgovor na pitanje jed

ne od dopisnica: »Alekseju Maksimovicu, slucajno sam ·saznala da
ste Vi dosad izvan Partije. Zasto je to tako?«
Saopcenje o susretu A. M. Gorkog s piscima·pocetnicima i rnos
kovskim radnickiim dopisnicima u MK VKP(b), vidi u listu »Izves
tije« od 15. i 16. juna 1928. god.
2 - »Kakvog se nasljeila odricemo?«
IZ PREOGOVORA KNJIZI V. J. ZAZUBRINA

»OVA SVIJETA«
1 - V. J. Zaiubrin - ·sovjetski knjitevnik. Knjiga »Ova svije

ta« izisla je 1921. godine u izd11111ju Politickog odjeljenja Pete arlllJi·
je. Nesto kasnije, u pismu M. N. Saveljevu od 13. septembra 1929.
godine, Gorki je ponovo spomenuo ocjenu koju je toj knjizi dao
Lenjin; »Zazubrin ... autor knjige 'Ova svijeta' za koju je V. Iljic
rekao: 'To je strasna knj;ga ali potrebna knjiga' • (Arhiv A. M.
Gorkog).
M. I. KALINJINU
pocetkom oktobra 1928. god.
1 - V. J. Jurin se obratio Gorkom s molbom licnog karak,te

ra. Njegov je otac bio samarski biiljeznik J. 0. Jurin.
380
2 - A. N. Hardin (1842-1911) - pravnik, jedan od naprednih

ljudi u gradu Samara. V. I. Lenjin je suradivao ·s A. N. Hanlinom
u svojstvu advokatskog pomoomka takom 1892. i 1893. godi.ne.
IZ CLANKA »RADNICKA KLASA TREBA DA ODGAJA

SVOJE MAJSTORE KULTURE«
1 - Odnosi se na rezoluoiju CK RKP (b) »O poHtioi Partije na

podrucju lijepe knjizevnosti« od 18. j,una 1925. godine. U pismu
I. F. Andrejevoj od 13. jula 1925. godi!lle Gorki je pisao: »Ovih dana
u 'Pravdd' je objavljena - sasvim pravovremeno - rezolucija CK
'O politici Partije na podrucju lijepe tknjizevnosti' - ta ce rezoluci
ja, nesumnjivo, imati ogromno odgojno znacenje i bit ce silan pod
sticaj ruskom umjet.n.ickom stvaralastvu.«
IZ CLANKA
»DAN INDUSTRIJALIZACIJE«
1 - Gorki ima u vidu slijedece Lenjinove rijeci iz clanka:

»Pr;jeteca katastrofa i kailro se s njom boriti« (septembra 1917.
god.) »Zbog niza historijskih uzroka . . . u Rusiji je prije drugih
bu:knula revoluoija. Revaluoija je ucinilla to da je Rusdja za neko
liko mjeseci, po svom politickom uredenju, st;igla napredne :,.em!je.
Ali to je maio. Borba je neumoljiva, ona ce postaviti pitanje
bespoitednom ostrinom: iii J>O!l'Il'lt:i, iili su:stioi napredne zemlje, i
prestici ih i ekonomski.«
IZ CLANKA »PIONIRIMA«
1 - Luj Paster (1822-1895) - francuski naucenjak ciji ra

dovi znaoe pocetak razvoja nauone mikrobiologije.
2 - Marija Sklodovska-Kiri (1867-1934) - fizicar i kemicar,
dala najdragocjeniji doprinos ucenju o radioaktivnim tvarima.
381
3 - V. V. Dokucajev (1846--1903) - ruski naucenjak - istra

zivac prirode, osnivac suvremenog nauanog istrazivanja tla i lrom
pleksnog istraziv81llja prirode.
IZ CLANKA »O RAZLICITIM RAZLIKAMA«
1 - Vidi primjedbe na pismo A. M. Gorkog R. Rolanu od 3.

marta 1924. god.
N. K. KRUPSKOJ
16. maja 1930. god.
1 - N. K. Krupskaja. Uspomene o Lenjinu, izd. I, M-L, 1930.

2 - D. I. Kurski (1874-1932) - istaknuti radmk komunistic
ke partije i sovjetske dtiave. Od 1928. god. - ambasador SSSR u
Italiji.
3 - Oskarfoht (rod. 1869) - njemacki naucenjak, neurolog
-morfolog.
4 - Navodd se pjesma N. A. Njekrasova »Uspomeni Dobro
ljubova«.
5 - Jedan od londonskih kvartova, naseljen sirotinjom.
N. K. KRUPSKOJ
13. juna 1930. god.
1 - Misli se na pismo N. K. Krupskaje Goi,kom od 25. maja

1930. god.
2 - 'Komitet Prokuki!' - »Komitet za pomoc izgladnjelima«
koji su 1921. god. organizirali S. N. Prolropowc, J. R. Kuslrova i
N. M. Ki§kin s tajnim ciiljem da stanu na celo !rontrarevolucionar
nog ustanka koji su ocekivali. Ovaj ,pokret ironicno je nazvan
»Prokuki§«.
382
IZ PISMA ROMENO ROLANU

2. Dovembra 1930. god.
1 - Vidi primjedbe uz pismo R. Rolanu od 3. marta 1924.

godine.
IZ CLANKA »UDARNICIMA LENJINOVOG GRADA«
1 - Odlomci iz clanka bili su objavljeni u listu »Krasnaja

gazeta« (Crvene Dovine), (LenjiDgrad), 20. juna 1936. god., pod na
slovom »Udamicima Lenjinovog grada« sa slijedeoom redakcijskom
pl'imjedbom: »Prije pet godina grupa lenjingradskih radnika -
ucesnika udarne brigade 'Gorki' - obratila se piscu, koji se tada
nalazio u Italiji, pismom o svom radu. Aprila 1931. god. dobili su
odgovor od Gorlrog. Objavljujemo to pismo u odlomcima.«
IZ CLANKA O »BIBLIOTECI PJESNIKA«
1 - Lenjinove rijeoi uzete su iz uspomena Klare Cetkin.

U razgovoru s Klarom Cetkin, LeDjin je govorio:
»Zasto bi bilo potrebno da se odvracamo od istinski prekrasnog,
da ga se odricemo kao polazne tock.e u daljem razvoj,u, samo iz
tih razloga sto je ODO i staro? Zasto bi se trebailo Jtlamjati pred DO·
vim kao pred bogom, kome se treba prikloniti samo zato sto je
'to novo'? Besmi5lica, potpuna besmislical« (Zbomiik »Lenjin o
kulture i iskustve« /»Lenjin o kulturi i umjetnosti/, M. 1956, str.
520.)
O.F. BERGOLC
1 - 0. F. Bergolc (rod. 1910) - sovjetsika knjitevuica.

2 - S. J. Marsak i 0. F. Bergolc obratili su se u jesen 1931.
god. Gorkom s molbom da prihvati uredivanje ,tematskog zbomika
»Kostri« (Vatre).
383
3 - Pripovijetku o Lenjinu, koju je 0. F. Ber!!Olc napisala

za prvi broj zbornika »Vatre«, Gorki nije ni pisao.
IZ OGLEDA »KAMO«
1 - Kamo - partijski nadimak poznatog revolucionara-bolj

sevika Semjona Arsakovica Ter-Petrosjana (1882-1922).
IZ PISMA V. N. KOSOLAPOVU
1 - Rijec je o Lenjinovim clancima o Lavu Tolstoju: »Lav

Tolstoj kao ogleda,lo ruske revolucije«, »L. N. Tobtoj«, »L. N. Tol
stoj i sovjetski radnicki pokret«, »Tobtoj i proleterska borba« i
»L. N. Tolstoj i njegova epoha«. (Vidi sabrana djela V. I. Lenjina.)
oko 25. oktobra 1932. god.
1 - Datum se uzima na osnovu pisma Lunacarskog od 14.

oktobra 1932. U oktobru na prljedlog Gorkog da napire autobio
grafiju, A. V. Lunacarski u pismu od 23. septembra 1932. god. sa
opcava da ce otpoceti radom na memoarlma tkad zavr!i dvije za
pocete knjige. U slijedecem pismu od 14. oktobra 1932. god., poito
od Go11kog nije dobio odgovor, A. V. Lunacal'Ski je izrazio bojazan
da se Gorki uvrljedio »zbog odbijanja«.
IZ PISMA 0. I. SKOROHODOVOJ
I - 0. I. Skorohodova (rod. 1914) - slijepa i gluholllijema.

Naucni suradnik Instituta za defektologiju, autor knjige »Kako
dozivljavam i pretpostavljam svijet koji me okruzava«.
384
IZ PISMA I. A. GRUZDEVU
1 - I. A. Gruzdev (rod. 1892) - sovjetski historicar knji.tev

nosti, istrazivac stvaralastva A. M. Gorkog. U pismu se govori o
knjw I. Gruzdeva »Gorki• (»Izd. ,pisatelej« Leningrad, 1933).
2 - Gorki ima u vidu sedmu glavu knjige I. A. Gruzdeva u
kojoj se govori o Lenjinovoj kritici politickii pogresnog stava Gor
kog u 1917-1918. god.
IZ MISUENJA O RUKOPISU
TRJOHGORNAJA U 1902-1904, 1905-1907. i 1917-1918. god.
1 - Rukopis »Historija Trjohgome manufa:kture« pripreman

je za izdavanje u seriji »Historija tvomica i zavoda«. Izdanje nije
ostvareno.
2 - Lenjinova ocjena oportunizma i revizionizma.
IZ PISMA A N. AFINOGENOVU
Kraj aprila, pocetak maja 1933. god.
1 - Datirano na osnovu pisma A. N. Afinogenova od 6. apri

la 1933. god. A. N. Afinogenov (1904-1941) - sovjetslci pisac-dra
maturg.
2 - Drama A. N. Af,inogenova »Lai«.
IZ MISUENJA O RUKOPISU PRVE SVESKE

,HISTORIJE GRADANSKOG RATA«
1 - Rijec je o glavi »Na putov>ima ka Ok1obru« koju je sas

tavila grupa autora.
385
IZ CLANKA •POBJEDONOSAN PUT«
1 - Ovaj tekst Gorki je napisao prilikom redigiranja clanka

posvecenog desetogodiAnjici smrti V. I. Lenjina. Rukopis se cuva
u Arhivu A. M. Gor.kog.
Objavljen je kao uvodnik bez potpisa u clanku »Nasi dostize..
nija« (Nasa dostignuca), 1934. god., br. l, str. �-
1 - N. K. Krupskaja je navdila 65 godina zivota 26. februara

1934. god.
IZ PISMA INSTITUTU MARKSA-ENGELSA-LENJINA

21. juna 1934. god.
1 - Pismo predstavlja odgovor Gorkog na molbu V. G. So

rina (rukovodioca sel<tora Lenjina na IMEL) od 11. juna 1934. god.
»Postovani Aleksej Maksimovitl
Sekcija naucne biografije V. I. Lenjina na IMEL salje Varn ko
piju uspomena K. Pjatnickog: 'V. I. Lenjin na savjetovanju o pripre
mi moskovskog ustanka 1905. god.'. Obracamo Varn se upornom
molbom da se upoznate s tekstom uspomena koji Vam saljemo i da
potvrdite tocnost oinjendca« ...
2 - Sjecanja K. P. Pjatniolrog u kojima se govori o zasjeda
nju CK RSDRP od 27. novembra 1905. god. u Petrogradu u stanu
Gorkog i Pjatniokog. Na tom zasjedanju na kojem ·se raspravljalo
o pripremi orutanog ustanka i o novinama »Novaja ziznj« (Novi
zivot) i »Borba«, doMo je do prvog susreta izmeilu Gonlrog i Le
njina.
3 - P. P. Rumjancev (1870-1925) - lllan RSDRP, u 1905.
god. bio clan CK i fakti&:i uredruk prvih brojeva boljsevitkih no
vina »Novaja ziznj« (Novi zivot) do Lenjinovog dolaska iz inostran
stva. Poslije je napustio revoluoionarnu djelatnost.
386
IZ REFERATA NA I. SVERUSKOM KONGRESU

SOVJETSKIH KNJIZEVNIKA »SOVJETSKA KNJIZEVNOST«
1 - Misli se na Lenjinovu knjigu »Materijalizam i empirio

kriticizam. Kriticke primjedbe o jed.noj reakoionamoj filowfiji«.
IZ CLANKA »NEOPHODNO JE POZNAVATI PROSLOST«
1 - Gorki citira Lenjinov govor »Zadaci Saveza omladine«

odrzan na II sveruskom kongresu Komsomola 2. oktobra 1920. god.
BIUESKE
TRIDESETE GODINE
U Arhivu A. M. Gorkog cuvaju se mnogobrojne skice-probni

sastavi za pisceve buduce radove. Medu njima je i niz biljezaka o
V. I. Lenjinu.
U prvoj je biljesci razgovor koji je oddan prilikom prve Le
njinove posjete Gorkom 20. oktobra 1920. god. u stanu J. P. Pjes
kove.
IZ USPOMENA A. D. SPERANSKOG
»POSUEDNJI DANI ZIVOTA A. M. GORKOG«
1 - A. D. Speranski (rod. 1888) - sovjetski naucenjak-fizio

log, lijecnik i akademik.
SADR2AJ
Pis ma 5
Lenjin o Gorkom 135
Gorki o Lenjinu 167
Kronika. 255
Napomene 323
Izdavac
»Alfa« Zagreb, Cerinina 9a
Za izdavaca
Stjepan Martinovic
Glavni urednik
Rade Radosavljev
Urednik
Boren Raspica
Tisak
»Otokar Kersovani«, Pula

Pisma - Polemike. Lenjin-Gorki

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pisma - Polemike. Lenjin-Gorki

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PISMA LENJIN-GORKI

Srijeda, 14. VIII 1907.

I Naromenc uz pluna nalaze se na kraju knjigc, od 323. s.trane dalje.

Jednom rijecju, sve je za Va! dolazak. Ako ·ste samo :adravi,

Da Ii ste dobili moju lmjigu �rvi tom sabranih clana:ka za 12

V. I. LENJIN -A. M. GORKOM

Druga stvar. Sada smo se ovdje sakupili sva trojica poslanih

U novinama Berner Tagwacht'* (adresa reclakcije: Kapellen­

Sve. 11odlost je u tome: kao da socijaldemokraclja posredno

ll!'.:r.;.:J'.'" ......... .,..,_

politicki list. Mnogi Rusi ne vjeruju u organ koji izlazi u inostran­

tije u Evropi. Tako treba da radimo i mi, ne pla§eci se ,teskoca

lizmu. Odluono osporavarn da anglo-saksonci i Germani za •materi­

Knjiga »Ogledi o filozofiji marksizma«• izvanredno je zao§tri­

sprovedemo onu taktilku revolucioname socijaldemokracije (= bolj­

Ponovo su me privukle »Biljeske obicnog marksiste o filom­

Sto se Hee Vaseg clan!ka rije!ili smo da to pitanje odloiimo,

Rekao sarn Varn sve Uo sarn mislio, a sada ocekujem Val

Dragi A. M.! OdaVillO Varn nisarn pisao. Na§e putovanje stailno

tiv IIOga. Ja ne bih dizao buku da se nisam sigurno uvjerio (a u

tiv sva:ke strane njihovih pogleda. Moze Ii se tako dalje? Dokle?

Vee sam poslao u stampu ne moze biti zvooicnij,u objavu rlllta.•

li1ike koju smo vodili i sproveli za vrijeme revolucije niko se od

Poslano iz. 2emNe na otok Kapri

Draga Marija Fjodorovnal Saljem pismo naseg bibliotekara1

Vas bih molio da se zauzmete oko hektografiranja tog pisma

...Protivim se izdavanju Lenjinove knjige jer poznajem au·

:af:"J'�.2 ioif 4 (IS ... n) nove-

nego zbog toga Mo je to nepotpuno, sto u tome nije sva istina.

Cvrsto stezem ruku i Varna i Mariji Fjodorovnoj, jer se sada

Napisano posffJ• 16. novendm&

Dragi A. M.! 0 dolasku - to vam je uzalud! Cemu bih se sva­

- Dopuna uz »pravo«: ogradujem se. 'I'ko ne shvaca postupke,

Up11,1tmo it Parit.a. u Davos (Svi­

lozaj Partije i cjelokupnog socijaldemoktratskog rada i sazrijeva­

Sada o »v,perjodovcima«•. Meni se jedno vrijeme c.inilo da i

Mucno je biti u sredi§tu tih »sala«, te ra,spre i ·skanda,Ja, intriga

demokratski rad u dandnje tesko vrijeme, i upravo putem odrica­

Stanica Mlhnevo• Rjazansko-Uralska zelj. pruga

r:::nrt.: e�ir.'j:!:11:!: '.-PC. :

14. VIII 1910.

vaca nitta se ne mofe uraditi. Plehanov i ja ·smo jos u Kopenhagenu

Referat Trija ipak ce, vjerojatno, biti stampan. Tako je odlucila

Dragi Aleksandre Valentinovicu!

Nikad nisam potpisivao svoje stvari imenom Ma:ksim, nego

* Mral:njak (prim. prev.).

• Nevaljalac Trocld okuplja prodv naa IOIDl:ovce i vperjodovol, Ratl

U pogledu donkihotstva u medunarodnoj politici socijaldemo­

trik oportunistick.ih lupeza. Zamolite da Varn iz Napulja pohilju

Iz Bolonje sam dobio poziv da dodem u tkolu (20 raclm!<a).

Dragi A. M.! Kako je zdravlje? M. F. je pisala da ste se vratili

»La decouverte du pole nord•. Paris - izvrsne ilustracije. Kli­

NaJM(IIIO ,o_t"'-# .,,,.,. 1'11.

l!::/'I;';., ob/a>l/fflD lffl. • ,...

da se od njega, ako je moguce, uzme novae bez ugovora), a ako

Na.plsano febru11:ra-marta 1912.

Dragi moj Vladimire lljicu, ni meni samom moji romani nisu

v[remenom] svijetu« da obrate paznju na »Ukrajinski zivot«",

4 Rue Marie-Rose, kat 2 (po ruskom 3),

Kra.kov, 1. VIII 1912.

Ako prihvatite da su »naAu ·svadu izazvale nepomirljive razlike

Na kojoj konferenciji? Na onoj sto je sad pripremaju likvida­

Dragi A. M.! Kako je Vase zdravlje? Posljednji put bile su l�se

U novinama Berner Tagwacht'* (adresa reclakcije: Kapellen

politicki list. Mnogi Rusi ne vjeruju u organ koji izlazi u inostran

lizmu. Odluono osporavarn da anglo-saksonci i Germani za •materi

Knjiga »Ogledi o filozofiji marksizma«• izvanredno je zao§tri

sprovedemo onu taktilku revolucioname socijaldemokracije (= bolj

Ponovo su me privukle »Biljeske obicnog marksiste o filom

Dragi A. M.! 0 dolasku - to vam je uzalud! Cemu bih se sva

Up11,1tmo it Parit.a. u Davos (Svi

lozaj Partije i cjelokupnog socijaldemoktratskog rada i sazrijeva

demokratski rad u dandnje tesko vrijeme, i upravo putem odrica

U pogledu donkihotstva u medunarodnoj politici socijaldemo

»La decouverte du pole nord•. Paris - izvrsne ilustracije. Kli

Na kojoj konferenciji? Na onoj sto je sad pripremaju likvida

P. S. Moja adresa nije Pariz vec Krakov, ulica Lubomirskie

Dragi A. M.! Ovih dana dobio sam iz Pitera od redakcije »Prav

Tiraz je sada 20---25 hiljada. Vrijeme je vec! da se ,pocne razmi

Vrijeme je da i mi imamo svoj casopis, ali za tako neito ne

Listovi su puni izvjeltaja o wkonfliktu«. UguAit ce nam »Prav

P. S. Kod nas s poslovima nije Jose: u Piteru se radnici pove

Dragi A. M.! Primio sarn roman i Vase pismo. Smatram da ro

ciljem da povezu licnost s drustvom i obuzdaju zivotinjski indi